BokeBokeJedraJedra

J B Jk kMJESEČNA PUBLIKACIJA POMORSKOG MUZEJA CRNE GORE – KOTOR, MART 2015

Pomorskom muzeju Crne Gore u martu je stiglo vrijedno priznanje azijske internetagencije www.lianorg.com koja je kotorski muzej uvrstila među vrhunske izbore (TOPCHOICE) atrakcija u 2015. godine. Azijska agencija proglasila je Pomorski muzej uvrhunski izbor zbog njegove popularnosti kao turističke atrakcije, nakon što smo dobi-li pozitivnu ocjenu njihovog žirija i visok broj glasova posjetilaca iz Azije. Ovaj sertifi-kat dodjeljuje se za objekte i sadržaje svrtsane u četiri kategorije: hoteli, restorani, pro-davnice i turističke atrakcije, gdje je i kotorski Pomorski muzej. (Više na strani 2)

Tri člana Pomorskog muzeja Crne Gore zajedno sa nekoliko prijatelja Muzeja i pridruženih Kotorana 10.marta ove godine obišlo je Pomorski muzej u Istanbulu gdje su razgledali eksponate i upoznali se sa pojedi-nim aspektima rada te znamenite institucije. U posjeti istambulskom Pomorskom muzeju su iz Pomorskog

muzeja Crne Gore, bili mr Mileva Pejaković Vujošević, direktorica kotorskog muzeja, Slavko Dabinović,bibliotekar, i Božana Biskupović, sekretar Muzeja. U njihovom društvu su bili veliki prijatelji našeg muzeja

don Anton Belan, generalni vikar Kotorske biskupije, i don Anto Dragobratović, dobrotski župnik, teIvica Biskupović, nastavnik kotorske Srednje pomorske škole, i drugi. Posjet ovom znamenitom istambul-skom muzeju bio je dio programa ekskurzije koju smo organizovali zajedno sa našim prijateljima povodom

8. marta Međunarodnog dana žena. (Više na stranama 4, 5 i 6)

Posjet Posjet PomorskomPomorskom

muzeju umuzeju uIstanbuluIstanbulu

Naš muzejVrhunski izbor azijskih turista

Priznanje koje smo dobili odveb agencije lianorg.com je zna-čajno za naš muzej jer, kako senavodi u obrazloženju koje pot-pisuje Rita Chen, menadžer ko-munikacija, informacije o Po-morskom muzeju biće promovi-sane kroz njene medije putemmreža, videa, knjiga i turističkihvodiča, pa će kroz to Pomorskimuzej, a s njim i Kotor, postatijoš prisutniji među azijskim turi-stima. U 2014, ova agencija jaje rangirala objekte u 1.580 gra-dova u 83 zemlje. Obrazloženjekoje smo dobili je inače tipskoza sve koji su proglašeni najbo-ljim turističkim izborom.

Rangiraju se četirikategorije objekata:hoteli, restorani,prodavnice i takoz-vane turističke at-rakcije gdje su mu-zeji i slično. Za sva-ku kategoriju je os-mišljena jedinstvena medaljakoja se dodeljuje jednom godiš-nje. Dobtnik ima pravo da jepostavi na ulazu u svoj objekt.Svake godine, svi kvalifikovanipobjednici iz prethodne godinese ponovo procjenjuju i tako do-daju na novu listu kvalifikovanihkandidata za tekuću godinu.

Top choice ciljno tržište su Ki-na, Japan i ostale zemlje u Aziji.Misija Lianorg agencije je dapromoviše svoju veb stranicukao prvi i najpouzdaniji pretra-živač za turiste.

Top choice sistem promocijeuključuje: - Veb stranice: uglavnom lia-

norg.com i druge aplikacije, itd;- Video: Lianorg video sistem,

TV stanica i YouTube, itd;- Knjige: Lianorg turistički vo-

diči i časopisi.

Sistem rangiranja Top choicezasniva se na ocjenama stručnihsaradnika i turista, a u Lianorgsmatraju da one osiguravajuautentičnost i pouzdanost infor-macija o kandidatima. Takođesistem uključuje i komentare ipovratne informacije od korisni-ka objavljene direktno na veb

stranici www.lia-norg.com

U obrazloženju senavodi i da jewww.lianorg.comautentična i profe-stionalna veb strani-ca posvećena turi-

stičkom sadržaju, sa fokusom napružanju generalnih informacijao putovanju i turističkim destina-cijama. Na toj veb stranici svakaturistička atrakcija ima zasebnustranicu, gdje turisti mogu naćikorisne i praktične informacijepoput kontakta, zvanične vebstranice, radnog vremena, GPSmape, fotografija, itd. Automat-sko pozicioniranje na GPS mapituristi mogu koristiti na mobil-nim telefonima i laptopovimaukoliko im zatreba pomoć dapronađu adresu objekta ili de-taljnu navigaciju.

2 Jedra Boke - mart/2015.

MJESEČNA PUBLIKACIJA POMORSKOG MUZEJA CRNE GORE

Jedra BokeJedra BokeJedra Boke je mjesečna publikacijaPomorskog muzeja Crne Gore u

KotoruMart 2015. godine

Direktor Pomorskog muzejamr Mileva Pejaković Vujošević

Jedra Boke sadržajno i tehnički oblikuje Drago Brdar

Prijatelji i saradniciProf. dr Anton SbutegaProf. dr Gracijela Čulić

Prof. dr Marija RadulovićDon Anton Belanmr Stevan Kordić

Prof. dr Milenko PasinovićAntun TomićMilan SbutegaZoran RadimiriŽeljko BrguljanPetar Palavršić

Radojka AbramovićJelena Karadžić

Slavko DabinovićMilica VujovićSmiljka Strunjaš

Pomorski muzej Crne Gore u KotoruTrg Bokeljske Mornarice 391 Kotor, 82000

Telefon: +382 (0) 32 304 720Fax: +382 (0) 32 325 883

Website: www.museummaritimum.come–mail: pom.muzej.dir@t–com.me

Savjet Pomorskog muzejaOdlukom Vlade od 18. decembra 2013. g.formiran je Savjet Pomorskog muzeja koji

će naredne 4 godine raditi u sledećemsastavu:

Ljiljana Zeković, predsjednikmr Milena Martinović,član

Maja Ćetković, članSlavko Dabinović, član

Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru nastaoje postepenim razvitkom prvobitne zbirke

Bratovštine "Bokeljska mornarica", utemelje-ne oko 1880. godine, koja je od 1900. godi-

ne otvorena za javnost, a 1938. godinepreuređena i otvorena na prvom spratu

sadašnje muzejske zgrade, barokne palateplemićke porodice Grgurina iz početka XVIIIvijeka, koja je od 1949-1952. godine kom-pletno restaurirana i adaptirana za potrebe

Muzeja. Danas je Pomorski muzej institucijakulture Republike Crne Gore.

Misija Pomorskog muzeja Crne Gore uKotoru je da čuva sjećanje naše zajednice na

bogatu pomorsku istoriju Boke Kotorske,njeno izuzetno kulturno nasleđe kroz priku-pljanje, čuvanje i predstavljanje naše bogate

pomorske tradicije i kulturne baštine.

Mr Milevi Pejaković Vujošević sredinom martastigla je zahvalnica Hrvatske udruge Bokeljska mor-narica 809 u Zagrebu, koja je direktorici Pomor-skog muzeja u Kotoru, dodjeljena za dugogodišnjusaradnju u čuvanju i promociji bokeljskih kulturnihi istorijskih vrijednosti. Zahvalnica je dodijeljenapovodom obilježavanja 90 godina postojanja iplodnog rada bokeljske organizacije u Zagrebu.

Mr Milevi Pejaković Vujošević zahvalnica Bokeljske mornarice 809 u Zagrebu

Naš muzej Vrhunski izbor azijskih turista (Nasravak sa strane 1)

Interesovanje za Pomor-ski muzej Crme Gore i

bogato kulturno-istorijskonasljeđe koje se baštini uPalati Grgurina pokazalaje i nova ambasadorkaSAD u Crnoj Gori Marga-ret En Uehara (MargaretAnn Uyehara). GospođaUehara počastvovala nasje svojom posjetom 6.marta, obilaskom naše in-stitucije tokom svoje zva-nične posjete Kotoru.

Ambasadorka SAD je uPomorski muzej došla upratnji saradnice Ane Sanšajn Ison (Anna Sun-shine Ison), atašea za medije i kulturu ambasadeSAD-a, i mr Stevana Kordića, profesora mate-matike na Fakultetu za pomorstvo u Kotoru, vrs-nog fotografa i publiciste, koji je našoj uvaženojgošći bio vodič kroz Muzej i Kotor. Gospođi am-basadorki je u Palati Grgurina dobrodošlicu pože-lelea mr Mileva Pejaković Vujošević, direktori-ca Muzeja.

Nakon što je obišla Palatu Grgurina i razgledalaeksponate ambasadorka Uehara je u knjigu utisa-ka našeg muzeja napisala sljedeću poruku: Kakonevjerovatan i divan Muzej. Tako sam počastvo-vana sam što sam bila ovdje.

Bila nam je izuzetna čast i zadovoljstvo da gošćivisokog ranga prezentiramo bogatu pomorsku pro-šlost i tradiciju Boke Kotorske. Zahvaljujemo se gos-

pođi Ueharu i ovim putemna ukazanoj počasti.

Gospođa Margaret EnUehara je ambasadorkaSAD u našoj republici od14. februara ove godinekada je u Podgorici pre-dala akreditive Filipu Vu-janoviću, predsjednikuCrne Gore. Ona je na tommjestu naslijedila amba-sadorku Sju K. Braunkojoj je istekao mandat.Prethodno, ambasadorkaUehara je službovala uAustriji, Njemačkoj, Uk-

rajini, Indoneziji, Japanu, Filipinima, Velikoj Bri-taniji i Maliju.

Ambasadorka Margaret En Uehara je tokom po-sjete Kotoru razgovarala sa predsjednikom Op-štine dr Aleksandrom Stjepčevićem. On jeuvaćenu gošću upoznao sa najvećim razvojnimizazovima grada pod zaštitom UNESC-a. Medijisu prenjeli da je ambasadorka Uehara izrazilaspremnost SAD da pruži podršku lokalnoj samou-pravi i nadu da će se dosadašnja dobra saradnjanastaviti. Predsjednik Opštine Kotor zahvalio sena već dodjeljenjoj pomoći američke vlade Koto-ru u vidu brojnih projekata realizovanih kroz Am-basadorov fond za očuvanje kulturnog nasljeđa idonacije USAID-a. Predsjednik Stjepčević takođeje najavio dalje jačanje saradnje Opštine Kotor iameričkog grada Santa Barbare (Kalifornija) sa ko-jim je potpisana Povelja o bratimljenju.

3Jedra Boke - mart/2015.

Margaret En Uehara nova ambasadorka SAD u Muzeju

POSJETEPOSJETE

JOŠ JEDAN STRANI ZVANIČNIK VISOKOG RANGA U PALATI GRGURINA

Ambasadorka Margaret En Uehara (u sredini), A.Sanšajn Ison (desno)i mr Stevan Kordić(lijevo)

Gospođa Margaret En Uehara (lijevo), Ana SanšajnIson (u sredini)i mr Mileva Pejaković Vujošević

Foto

graf

ija: S

. Dab

inov

ić

4 Jedra Boke - mart/2015.

Upriličen povodom 8. marta posjet Istanbuluekipe kotorskog Pomorskog muzeja i na-ših sugrađana zamišljenjen je bio i kao

mali studijski obilazak tamošnjeg Pomorskogmuzeja. Želja nam je bila da na licu mjesta vidi-mo sam muzej i eksponate, kao i da upoznamoneke metode rada tog velikog baštinika turskepomorske istorije. Ono što nismo predvidjeli bioje grip kao i privatne obaveze zbog kojih je žen-ski dio ekipe prvobitno prijavljen za ovo putova-nje bio redukovan. No, s druge strane, tu su senašli uvijek dobrodošli i zanimlji saputnici naovakvim putovanjima – sveštenici Kotorske bisku-pije, prijatelji Pomorskog muzeja.

Nažalost, u vremenu koje je bilo na raspolaga-nju, ekipa nije uspjela obići cijeli muzej, ali onošto je vidjela na čalnove je ostavilo izuzetan uti-sak. Mr Mileva Pejaković Vujošević, direkoricanašeg muzeja, bila je zadivljena autentičnošću iveličinom izložbenog prostora i neobično lijepimosvetljenjem. Njoj, ali i ostalima, najupečatljivijesu bile replike starih galija izrađene u prirodnoj

velični, a posebno ona na kojoj su figure veslačau nošnjama. Kao direktorica, razumljivo, posebnoje obratila pažnju na izdvojen prostor u kome susmješteni bistro i divna suvernirnica gdje se pro-daju predmeti izrađeni na osnovu autentičnihpredmeta iz Muzeja, te bogato urađena Monogra-fija Muzeja. Ona ističe i jednostavnost postavke ijednostavnost uređenja prostora, dva sidra ispredmuzeja kao simbole.

Bibliotekaru našeg muzeja Slavku Dabinoviću,prema sopstvenon kazivanju, najviše se dojmilavelika galija od 40 metra, najbolje sačuvan pri-mjerak starog plovila te vrste, a s njom i origina-lni kaići koji su renovirani i postavljeni u istam-bulskom muzeju. Na Slavka su utisak ostavila ibronzana poprsja kapudan paša, svih zapovjedni-ka Osmanlijskih flota počev od 12. vijeka, uklju-čujući naravno i poprsje po zlu čuvenog Hajru-dina Barbarose, koji je 1538. godine osvojio Her-ceg-Novi i Risan i bezuspješno opsjedao Kotor saflotom od 200 brodova i 30.000 ljudi.

Posjet PomorskomPosjet Pomorskommuzeju u Istanbulumuzeju u Istanbulu

Foto

graf

ije: I

nter

net p

orta

li

Foto

graf

ija: S

. Dab

inov

ić

5Jedra Boke - mart/2015.

Iz posebnih razloga Slavkovu pažnju je privukaoveliki, 11 tona, težak propeler koji je pripadao nje-mačkom ratnom brodu Geben a kojeg je Turskaotkupila od Njemačke i nakon toga mu promije-nila ime u Yavuz Sultan Selim. Propeler se nala-zi vani ispred Muzeja, a za Slavka je bio intere-santan jer je oficir na Gebenu u tom vremenu,1914. godine, bio kapetan Đurko Radimir izDobrote, stric Zorana Radimira donatora i prija-telja Po-morskog muzeja u Kotoru i Slavkovogbliskog prijatelja. Gaben (Yavuz Sultan Selim) jeinače imao četiri takva propelera od po 11 tona.

Don Anton Belan velikupažnju je bio posvetio osman-lijskoj, pet metara dugoj svile-noj admiralskoj zastavi iz Le-pantske bitke (1571.) koju jekoristio zapovjednik turske floteAli Paša. Tu zastavu su zarobi-le snage Hrišćanske lige i nakonpobjede odnijele u Vatikan. Pa-pa Pavle VI je mnogo godinakasnije (1964.) zastavu otoman-skog admirala poklonio Turskoj.

POMORSKI MUZEJ U ISTAMBULU

Čuvar nacionalne pomorskeistorije

Pomorski muzej u Istambulu je nacionalna institucija koji je u oblasti pomorstva najveći muzej u Turskoj, samnogo različitih zbirki, u kome se čuva 20.000 predmeta. Osnovan je 1897. godine od strane Otomanskogministra mornarice Bozkadali Hasan Paše Husnu. Šezdesetih godina prošlog vijeka premešten je na sada-

šnju lokaciju u okrug Bešiktaš, na obalu Bosfora, 23 kilometra udaljenu od centra Istambula. ZgradaMuzeja je nedavno renovirana u skladu sa savremenim standardima muzeologije. Nova zgrada je otvore-na 4. oktobra 2013. godine. Sada, osim podruma ima još dva sprata sa ukupno 20.000 kvadratnih metaragdje su smješteni i višenamjenski kongresni centar sa kapacitetom za prijem 170 osoba, dvije umjetničke

galerije, jedan kafić ́, radionice, prostor za djecu i dva salona. Muzej posjeduje važnu kolekciju vojnihartefakata koji se odnose na Osmansku mornaricu. Otkako je ponovo otvaren, Muzej je posjetilo skoro

190.000 ljudi, među kojima je 86.000 studenata i 12.000 stranih turista. Muzeju se dodaje i nova zgradakoja će ove godine biti spremna za prijem posjetilaca.

Foto

graf

ije: I

nter

net p

orta

li

6 Jedra Boke - mart/2015.

(Nastavak sa prethodne strane)Na ulazu u Muzej postvljene su skulpture važ-

nih ličnosti turske pomorske istorije. Pažnju pos-jetilaca najviše privlači 40 metara duga galija nakojoj su smještene lutke mornara-veslača obuče-ne u tradicionalnu odjeću, koja zauzima najvećiprostor u Muzeju. Osim veličine i izgleda, galijaostavlja upečatljiv utisak i zato što je to jedini pre-ostali originalni primjerak te vrste plovila.

Na spratu gdje je smještena ova galija nalazese i ornamentima bogato ukrašene imperijalnebarke koje su koristili sultani, članovi carstva iviši državnici. Na istom spratu su prikazani bro-dovi koje je koristio Kemal Ataturk tokom svogpredsjednikovanja. Slika Istanbula, osmanlijskeflote i turske pomorske istorije su među ostalimatraktivnim eksponatima na ovom spratu.

Strana Muzeja okrenuta ka Bosforu je uglav-nom prekrivena staklom pa Bosfor izgleda kaoslika preko cijelog zida. Posjetioci se penju nagornji sprat kroz hodnik čiji su zidovi ukrašeniminijaturnim brodovima i slikama preuzetim izprestižnih turskih pomorskih kolekcija. Posjetiocitu mogu vidjeti i niz drugih zanimljivih ekspona-ta, kao što je pomenuta turska zastava iz bitkekod Lepanta (7. oktobra 1571.)

Svojim jednostavnim dizajnom pažnju skrećečamac koji je uključen među muzejske ekspona-te 2004. godine. Riječ je o jednoj vrsti barke ko-ja se koristila za prevoz oružja i municije Crnimmorem za vrijeme turskog rata za nezavisnost.Put transporta je opisan kao put nezavisnosti. Bro-dica je 1992. pronađena u okrugu Inebolu a 2004.Muzej je plovilo kupio od lokalne opštine.

Prizemlje Muzeja je dodijeljeno malim i veli-kim likovnim radovima povezanim sa turskompomor-skom istorijom. Tu su i pušake, uniforme,dijelovi brodova, brodski dnevnici, kompasi,nameštaj, astrolabovi. Tu posebnu pažnju privla-če komadi masivnog lanca, koji je uspješno kori-šćen u odbrani Carigrada (1453) od upada os-manlijskih brodova u rukavac Zlatni rog i zbogkoga je Mehmed Osvajač bio prisiljen da svojuflotu (70 brodova) kopnenim putem, preko nau-ljenih balvana, prebaci u Zlatni rog.Manje poznata sekcija Muzeja je Istorijski arhiv

turske mornarice. Arhiv se nalazi u posebnojzgradi nekoliko stotina metara od samog muze-ja. Bogata je resursima za sve koji žele da istra-žuju istoriju Otomanske mornarice. Arhiva sadr-ži 7.000 radova, 21.000 knjiga, 716 karti, 858atlasa i 242 rukopisa, te više od 10.000 fotogra-fija koje prikazuju brodove, luke, škole, morna-re, brodogradilišta i vježbe jedrenja. Kolekcijaod milion dokumenata koji su pripadali Oto-manskoj mornarici preliminarno je klasifikovanai kompletna dokumentacija će uskoro biti preba-čena u digitalni format. Najstariji dokument Ar-hiva je sveska računa koja potiče između 1670. i1673. godine.Fo

togr

afije

: Int

erne

t por

tali

Dana 28. februara 1661. u Pe-rastu rođen je Tripo Koko-

lja, jedan od najvećih slikara uBoki Kotorskoj i prvi bokeški ba-rokni slikar od formata koji jedjelovao u domaćoj sredini na-kon niza vjekova isključivog uvo-za slika iz Venecije. Uz 354-tu go-dišnjicu njegovog rođenja podsjećamose sa-mog slikara i njegovog djela.

Arhivski podaci o slikarskom velikanu BokeKotorske su veoma škrti. U obilju dokumenatao Perastu iz tog vremena sam Kokolja se ličnonigdje ne pominje. Njegov lik donekle osvje-tljuju tek matice rođenih, poruka na fresci i pot-pisi na nekim slikama.

Zna se da je bio skromnog porijekla a pretpo-stavlja da je školovan u Veneciji. Takođe je po-znato da je veći dio svog relativno kratkog ži-vota (52 godine) proveo u Boki Kotorskoj, gdjeje naslikao i najveći dio svog opusa od 70-takslika i oltarnih pala, te da je kao slikar živio usjeni svog mecene i velikog naručitelja barskognadbiskupa Andrije Zmajevića. On ga je, pre-ma sopstvenom ikonografskom programu, aga-žovao za oslikavanje svetilišta Gospa od Škr-pjela, što je će postati životno djelo Kokolja iuz to jedan od najljepši Marijanskih ciklusa,kako na ovim prostorima, tako i u okviru kul-turnog i umjetničkog nasljeđa jugoistiočne Ev-rope. Kokolju je Zmajević angažovao i na osli-kavanju njegove palate u sjevernom dijelu Pe-rasta. Tripo Kokolja je za mauzolej Andrije Zma-jevića, kapelicu posvećenu Gospi od Rozarija,naslikao oltarnu palu Otajstva presvetog Roza-rija, koja se može vidjeti u riznici župne crkvesvetog Nikole u Perastu.

Osim slikarskih djela po crkvama, veliki boke-ški barokni slikar slikao je iluzionističke pejza-že s motivima Boke kotorske i Venecije. Naža-lost, ti radovi nisu sačuvani. Ostao je, međutim,sačuvan jedan nijemi, vrlo vrijedan trag – um-jetnikov autoportret, oštećeno ulje na dasci di-menzija 38x27,5 cm, rađeno oko 1690. godi-ne. Autoportret se čuva u Palati Bujovića, Mu-zeju grada Perasta. Prema tom portretu urađenaje i slikareva bista, koja se nalazi u centru trgaispred župne crkve Sv. Nikole u Perastu.

7Jedra Boke - mart/2015.

Tripo Kokoljaautor izuzetnog

ikonografskog djela

UZ GODIŠNICU ROĐENJA JEDNOG OD NAJVEĆIH SLIKARA

BOKE KOTORSKE

Foto

graf

ije: I

nter

net p

orta

li

8 Jedra Boke - mart/2015..

Karnevali danasKarneval je danas tipičan spektakl čiji je ciljprivlačenje turista i materijalna dobit. Karne-valske slike tijela, sa svojim složenim znače-njem, karnevalsko proslavljanje života kaosvezemaljske obnove i preporoda, preuzete

su samo kao okoštale slike, kao prazne formekoje su dobile nova, prozaična značenja, ko-ja im je dalo današnje društvo, kome je prio-ritet materijalizam, fetišizacija robe i konzu-merizam. Tome nije odolio ni kotorski karne-val. Međutim, njegova duga tradicija, ... činikotorski karneval kulturnim fenomenom od

posebnog značaja, navodi se u studiji StankeJanković Pivljanin.

2015Zimski karnevalPOVORKA MASKI - SPALJIVANJE ŠTRIGONE VJEŠTIČIĆ

TRADICIJATRADICIJA

Završna manifestacija tradicionalnog zimskogkarnevala u Kotoru i ove godine je održanau odloženom terminu, to jest 1. marta umje-

sto posljednje nedjelje prethodnog mjeseca (22.februara). Do odlaganja je, kao i prošle godine,došlo zbog lošeg vremena, koje se na žalost une-koliko ponovilo i u vrijeme održavanja fešte.

Po tradiciji, i ovogodišnji karneval obilježili supovorka maski, suđenje i spaljivanje krivca za svenedaće Kotorana u protekloj godini za koga suKotorani proglasili Štrigonu Vještičić.

Zbog kiše i lošeg vremena šarolika karnevalskapovorka sa kojom je počela završna karnevalskafešta ove godine je bila u nešto manjem broju.Pošto je povorka prodefilovala pored gradskihbedema Kotorski Slamni sud je na Maceu presu-dio Štrigoni Vještičić.

Na glavnom gradskom Trgu od oružja, potom sudodjeljena priznanja najboljim karnevalskim gru-pama. nagrađene su karnevalske grupe: Za deš-pet, maska Kotorske kiše (1. mjesto), Feral - mas-ka Gingerbread (2. mjesto) i Karampana stariji –maska Duhovi (3. mjesto), a na kraju je održankoncert hrvatske pjevačice Jelene Rozge.

Ovogodišnje zimske karnevalske svečanosti supočele 14. februara kada su održani dječiji mas-kenbal na Prčanju i karnevalska predstava Kotor-ski bokunići u Kulturnom centru Kotor.

Foto

graf

ije: I

nter

net p

orta

li

Tradicionalna stolivska i kotorska manifestaci-ja Fešta kamelija počela je 20. marta izlož-bom aranžmana od cvjetova i listova kameli-

je, a nastavljena je 22. marta igrokazom dočekakapetana i prigodnim programom u čast cvijetakamelije i početka proljeća. Popularnu turističko-kulturtnu manifestaciju već godinama uspješnopriređuju NVO Udruženje kamelija i Mjesna za-jednica Stoliv. To bokeljsko mjesto na obali Ko-torsog zaliva poznato je po svojim preli-jepim đardinima prepunim crvenih, bi-jelih i šatiranih kamelija, čije su prveprimjerke na ove prostore bokeški po-morci donijeli sa Dalekog istoka krajem18. vijeka

Izložba je ove godine priređena u foajeutivatskog Centra za kulturu. Stotinjak posje-tilaca koji su prepunili hol tivatskog Centra,ispod vijenca kamelija na ulazu, dočekale sudame obučene kao stare Bokeljke od prijenekoliko vjekova, časteći goste suvim smokvama,priganicama, rakijom i kiteći ih cvjetovima kame-lija. Unutra su ih čekali maštoviti aranžmani kojisu kameliju kombinovali sa starim namještajem,keramičkim posuđem sa dalekoistočnim motivima,starom bokeškom garderobom, elementima brod-ske opreme, čak i ribarskim alatima poput vrša.Izložbu je otvorila inž. hortikulture TanjaKrstović.

Centralna svečanost posvećena kameliji, održa-vala se dva dana potom sa početkom u 11 sati izavršilase u Stolivu ispred Doma kulture NikoBilafer. Kulturno-zabavni program počeo je igro-kazom kojim je simbolično prikazan dolazak ka-petana sa mora koji je iz Japana donio prvu sad-nicu kamelije na ove prostore. Kapetan se ove

godine, umjesto na stolivsko mulo, iz čamcaiskrcao na pontu ispred crkve Svete Marijegdje su ga dočekali žena i djeca.

Potom su u ime organizatora prisutne po-zdravili predsjednik NVU Kamelija Vin-ko Vujović i predsjednik Mjesne zajed-nice Stoliv Borisav Mustur, a manife-staciju je otvorio potpredsjednik Opšti-ne Kotor Tvrtko Crepulja.

Na platou ispred Doma kulture nastu-pili su KUD Boka, članovi plesnog kluba In-

finity iz Kotora, djeca iz dječjeg vrtića Škaljariotplesali su valcer u čast kameliji, učenica muzi-čke škole Vida Matjan iz Kotora Tamara Živko-vić svirala je na flauti, učestvovali su i učenici Os-novne škole Drago Milović iz Tivta, a naš sugra-đanin Ilko Marović govorio je stihove svog brataGracije koji je na veoma inspirativan način doži-vio Stoliv i čarobni cvijet koji ne miriše.

9

Foto

graf

ije: R

adio

Bok

anew

s

Jedra Boke - mart/2015.

TRADICIJATRADICIJA

2015Fešta kamelijaDOLAZAK KAPETANA - NAJBOLJI ARANŽMANI - MUŠULJADA

Ples djece iz vrtića Škaljari; Aranžmani od kamelije; Priprema mušuljade

10 Jedra Boke - mart/2015.

Foto

graf

ije: D

. Brd

ar

Belem je napravljen sa namjenom transporta robeizmeđu južnoameričkih i francuskih luka i sve do 1914.godine plovio je Atlantikom dovozeći u Evropu šećeri razne začine sa Kariba, kafu i kakaovac iz Brazila iFrancuske Gvajane. Tokom tog perioda, 8. maja 1902.godine, brod je izbjegao katastrofu kada je došlo doerupcije vulkana Maun Pele na Martiniku, a koji jeuništio gotovo sve brodove što su se toga dana zatek-li u glavnoj luci tog ostrva, Sent Pjer. Takođe, za vri-jeme jednog od svojih 33 preplovljavanja Atlantika,brod je preživio i požar što je izbio u štivama i koji jeuništio kompletan teret - 115 grla živih mula koje suputovale za Evropu.

Brod je 1914. godine otkupio Hjuu Grosvenoru,drugi britanski Vojvoda od Vestminstera, koji je jedre-njak prodao 1922. godine baronu Arturu ErnestuGinesu, britanskom plemiću, jednom od najstrastve-nijih jedriličara u tamošnjim bogatim krugovima. Gro-svenor je , nakon što je kupio brod, atraktivi jedrenjakpretvorio u privatnu luksuznu jahtu dodavši mu dvadizel-motora za plovidbu kada nema vjetra. Ginespak brodu mijenja ime u Fantôme II, kao i snast ijedrilje, da bi nekadašnji Belem bio što brži pod vjet-rom. U pratnji svoje tri kćeri baron Gines je na ovombrodu 1923. oplovio svijet, tokom kojeg putovanja jeFantôme II izbjegao uništenje u manjem cunamiju na-stalom kada je snažan zemljotres pogodio japanskuluku Jokohama u kojoj se brod nalazio.

Nakon smrti Ginesa, lijepi jedrenjak kupuje veneci-janski grof Vitorio Ćini. Kod njega brod ostaje do1965. godine. Nakon nekoliko godina ležanja u ras-premi u Veneciji, brod 1972. preuzimaju italijanskikarabinjeri koji mu pokušavaju vratiti originalni izgled isnast iz 1896. To se pokazalo kao finansijki izuzetnoskupa operacija, pa je na kraju brod otkupila francuskaFondacija Belem koja, januara 1979, nakon 65 godi-na odsustva, lijepi brod vraća u domovinu, ob-navlja gai vraća originalni izgled i prvobitno ime Belem.

Jedan od najstarijih jedrenjaka koji plove i dan danas – veliki francuski tro-jarbolni bark Belem – pohodio je Kotor sredinom maja prošle godine. Taj118 godina stari atraktivni klasični jedrenjak izgrađen je daleke 1896. godineu brodogradilištu Chantiers Adolphe Dubigeon u Nantu. Dug je 58 meta-ra, metalnog trupa i deplasmana 750 tona. Plovi sa 16 članova posade, amože ukrcati do 48 radoznalaca koji ne žale skupo da plate zadovoljstvoplovidbe i osnovne pomoračke obuke na tradicionalnom jedrenjaku.

Stari jedrenjaci u KOTORU danas

11Jedra Boke - mart/2015.

Belem na početku plovidbe Kao Fantôme II

Kao Giorgio Cini U plovidbi kao obnovljeni Belem

Fernand

Crouan, prvivla

sn

ik

Tokom renoviranja

GODIŠNJICE

Stari jedrenjaci u Boki

Rječnik

VINDJAMER (vindžamer, engl. Windjammer) jenaziv za jedrenjak većeg tipa koji je razvijen u drugojpolovini 19. vijeka. Važio je za nasljednika klipera, teu odnosu na kliper bio je sporiji, ali imao veći teretniprostor i lakše se koristio, pri čemu je bio ekonomičniji.Na početku su vindjameri bili napravljeni od drveta,ali sa vremenom i od metala. Porijeklo imena je iz

engleskog to jam the wind, pritisnuti vjetar - brodovikoji se pritiskuju uz vjetar ili koje vjetar pritiska (nadolje). Vindjameri su zapravo veliki jedrenjaci od trido četiri ili pet i više jarbola koji su nastali sa na-

mjerom što bolje ekonomičnosti (cargo ships - prevozrobe, posada itd.). Dobrih pedeset godina bili su

faktički najbolji brodovi na svjetskim morima, sve dokih nisu zamjenili parobrodi. Bili su posljednja klasa

velikih komercijalnih jedrenjaka, dizajniranih poslijeindustrijske revolucije. Gvožđe i čelik su korišćeni jer

su ti materijali dozvoljavali gradnju brodova vec ́ihdimenzija i prevoz većih količina tereta. Uobičajeni

kargo kapacitet bio im je 2.000 do 5.000 tona.Obično su prevozili rasuti teret, kao što su klade,đubrivo, žitarice ili rude sa jednog kontinenta na

drugi. Danas vindjameri služe uglavnom kao školskijedrenjaci ili za krstarenja po morima.

Qpnpstuwp

100 GODINA OD POTAPANJE KRALJEVE JAHTE RUMIJA:Prije 100 godina, u noći između 1. i 2. marta 1915. godineu barskom akvatoriju je potopljena jahta kralja Nikole –Rumija. Te noći austro-ugarski razarači Čikoš, Strajter iUlan i torpiljerke Tb 57, Tb 66 i Tb 67 ušli su u barskuluku oko 2:30. Torpiljerke su prekinule konopac kojim jejahta bila vezana za lukobran. Poslije neuspjelog poku-šaja zbog jakih talasa da jahtu odvuku za Boku, jednaod torpiljerki je u Rumiju ispalila torpedo, od čega je jah-ta prepolovljena i potonula na ulazu u barski zaliv u 2:45.

Rumija, jahta s pogonom na paru, na vijak, sa dva jar-bola, duga 47,78 metara, a široka 6,10 metara, bila jeponos crnogorske flotile. Kupio ju je sultan Abdul Hamitu Engle-skoj i darovao kralju Nikoli. Pod imenom Zaza,sa turskom posadom stigla je pod Pristan za Novu 1905.

U Balkanskom ratu Rumija je sarađivala sa kopnenomvojskom u Medovi i prevozila potrebni ratni materijal isrpsku vojsku sa grčkih brodova na obalu. U Prvomsvjetskom ratu njome su prevoženi vojska, hrana, muni-cija i ratni materijal iz Bara za Medovu, a nakon opsadePristana prevoz je vršen iz Medove i Drača.

Nava Leon Coronato zahvaćena olujom; Zavjetna slika kapetana Petra Smeće; Ulje na platnu, nepoznati autor, 1746; Kolekcija Svetilišta Gospe od Škrpjela, Perast