SVEUČILIŠTE U ZADRU

Odjel za geografiju

Seminarski rad

Misteriozna građevina Göbekli Tepe

1

Uvod

U ovom seminarskom radu razmatrat ćemo temu misteriozne građevine Göbekli Tepe.

Navedena građevina krije jednu od najvećih misterija čovječanstva te se ujedno smatra

jednom od najstarijih građevinama na svijetu. Služeći se razmišljanjima poznatih arheologa i

njihovim djelima, pokušat ćemo što zornije dočarati razdoblje, prostor, razloge te uvjete

nastanka ovog čuda čovječanstva. Nadalje pokušat ćemo vam objasniti neke elemente

građevine, ranu kulturu te prema svim dostupnim izvorima mjesto najranijeg štovanja vjerskih

kultova. dovesti ih u svezu sa mjestom nastanka, geografskim prostorom, ali prije svega u

svezu s povijesnim razdobljem. Prilikom pisanja seminarskog rada te analize raznih tipova

podataka dolazimo do jednog važnog problema, a to je nedovoljno literature koja govori o

ovome području. Postojeća literatura samo djelomično prikazuje i obrađuje našu temu, jer se

o toj misterioznoj građevini jako malo zna iz razloga jer istraživanja još uvijek traju.

2

Općeniti podaci

Naziv Göbekli Tepe u prijevodu sa turskog jezika znači „trbušasto brdo“. Ova se

građevina, koja potječe iz razdoblja ranog neolitika, smjestila na brdu u jugoistočnoj

Anatoliji, u današnjoj Turskoj. Najpoznatija je kao najstariji poznati primjer monumentalne

arhitekture, nastala oko 9600. pr. Kr.- 8200. pr. Kr. ( sedam tisućljeća prije Keopsove

piramide u Gizi ). Najvjerojatnije su je podigli lovci-sakupljači kao prvo trajno svetište na

svijetu, a zajedno s obližnjim, nešto mlađim, svetištem Nevalı Çori trajno su promijenili

razumijevanje euroazijskog neolitika. Naime, od 1994. godine ga sustavno istražuju turski i

njemački arheolozi koji su ustvrdili da je religija, a ne isključivo poljoprivreda i stočarstvo

kako se do tada mislilo, bila preduvjet prijelaza iz mezolitika u neolitik. Iako se sa

preciznošću ne može reći tko je i iz kojih razloga izgradio ovu građevinu, elementi građevine

upućuju na činjenicu da su na tom mjestu postojali naselje i hram, a mnogi tvrde da se radi o

Edenu – raju na Zemlji opisanom u Bibliji. O važnosti tog otkrića govori podatak da je

građevina Göbekli Tepe starija od nekih nalazišta ( Stonehenge, prvi sumerski gradovi ) koja

su smatrana počecima civilizacije i upravo je to otkriće razbilo sve prijašnje hipoteze o

postanku civilizacije. Samim time je ponovno aktualizirano pitanje o evoluciji civilizacije.

3

Otkriće građevine

Göbekli Tepe je otkriven sasvim slučajno. Godine 1964. grupa američkih i turskih

arheologa je istraživala područje u blizini drevnog turskog grada Urfa te su zapazili da je

jedan brežuljkasti dio prekriven mnoštvom kamenih blokova, što je ukazivalo na ljudsku

aktivnost na tom području. Unatoč tom otkriću, američki arheolozi sa Sveučilišta u Chicagu

tome nisu pridavali posebnu važnost, smatrajući da se radi o groblju iz srednjeg vijeka.

Nekoliko godina kasnije, jedan je pastir primijetio čudne kamene obrise koji su virili iz

zemlje. Priča o njegovom otkriću došla je do službenika muzeja u gradu Sanliurfu

( nekadašnji drevni Urf ), a zatim i do ogranka njemačkog arheološkog instituta u Istanbulu.

Istraživanja su započela 1994. godine, a proveo ih je tim njemačkih i turskih znanstvenika

predvođeni dr. Klausom Schmidtom. Na taj je način započelo otkopavanje ovog jedinstvenog

nalazišta megalitske gradnje, izvanredno očuvanog pod nasipanom zemljom. O posebnosti

ove građevine dovoljno govori rečenica dr. Schmidta: „Ledeno doba tek što je bilo završilo.

Izuzmemo li hrpe kamenja, građevine slične šatorima i nekoliko konstrukcija od mamutovih

kostiju, čovjek na Zemlji još nikad za sobom nije ostavio ništa sagrađeno. I sad odjednom

ovo!“

4

Izgled građevine

Misteriozna građevina sastoji se od kamenih blokova u obliku slova "T" visokih

oko šest metara i poredanih u krug. Interesantno je da arheolozi nisu našli alat kojim

su tako precizno isječeni monoliti čija je težina od 10 do 50 tona. Na njima su

uklesane životinje poput divljih gusaka i svinja, koje se sigurno nisu mogle održati u

kamenitoj pustinji, bez šuma i livada. Mnogi monoliti sadrže i reljefe insekata i ptica,

te stilizirane figure žena, a arheolozi smatraju da predstavljaju ljude. Do sada je

pronađeno oko 40 kamenih blokova oko kojih su iskopani zidovi napravljeni od

cigle. Preliminarno skeniranje obližnjeg terena pokazalo je da se u okolini nalazi bar

još 20 ovakvih formacija sa slično ukrašenim kamenim blokovima. Za sada nema

konkretnih objašnjenja kako je izgrađen Göbekli Tepe. Arheolozi nisu pronašli

dokaze da je područje bilo naseljeno velikim brojem ljudi, a nešto kamenog alata

(čekić i djetlo), ne ukazuje na to da je u izgradnji kompleksa sudjelovalo mnogo

radnika. Konstrukcija svakog dijela manje više je ista: dva kamena megalita u obliku

slova "T" postavljeni su u sredini i okruženi nešto manjim blokovima okrenutim

prema unutrašnjosti. Ukoliko arheolozi i otkriju da je šire područje bilo naseljeno,

misterija nastanka kompleksa Göbekli Tepe neće ni tada biti objašnjena, već se

pitanja dalje nadovezuju - kako su ljudi u neolitskom razdoblju bili u stanju

organizirati i prehraniti veliki broj radnika? Pošto je Göbekli Tepe izgrađen oko

10.000 godina pr. Kr., a to znači da je starije od ljudskih zajednica nastanjenih na

jednom području i da potječe iz vremena lovačkih zajednica neolita, kada ljudi nisu

koristili ni posuđe. Pitanje koje se nameće glasi: kako su pećinski ljudi mogli

izgraditi ovakav kompleks? Dr. Klaus Schmidt smatra da se radi o lovačkim

hordama, koje su se okupljale u toku višedesetljetne konstrukcije kompleksa.

Kameni vrhovi strijela koje su pronađene okolo, svakako potvrđuju ovu tezu.

5

Ostaci građevine

Dr. Schmidt smatra da su skupine lovaca i sakupljača živjele negdje u blizini ove

građevine, pod šatorima od životinjske kože, loveći i berući jestivo samoniklo bilje.

Međutim, u cijeloj građevini koja je dosad istražena nema jama za otpatke koje inače

nalazimo u kasnijim neolitskim naseljima , ni ognjišta na kojem bi se spremala hrana.

Prema nekim pretpostavkama cijeli ovaj kompleks je možda bio i groblje, međutim nisu

nađeni ni pokojnici koji bi potvrdili te pretpostavke. Nađene su brojne kosti životinja koje

su žrtvovane u vjerskim procesijama, što ukazuje na činjenicu da su na tom mjestu

nedvojbeno postojali obredi i rituali magijskog karaktera. Na temelju nekih arheoloških

ostataka možemo zaključiti da su ljudi, i to živi, pokapani u velike jame. Djecu su živu

bacali u jame, a odrasli su se borili međusobno do smrti. Kako su se ljudi plašili bogova,

jer su zbog grijeha bili izbačeni iz raja, vjerojatno je ovo žrtvovanje predstavljalo način

pomirbe sa bogovima. O samoj prirodi svetišta postoje mnoga nagađanja, ali nedostatak

grobnica ne isključuje postojanje posmrtnih ceremonija u kojima bi se tijelo pokojnika

izložilo divljim životinjama ili pticama. Prikazi životinja, oblik obrednog stupa i sve

ostalo govori rječnikom simbola i ideograma koji su bili jasni i shvatljivi samo tadašnjim

poklonicima jedne mezolitske svijesti.

6

Misteriozni hram

Dosada je istražen mali dio građevine Göbekli Tepe, ali i to je bilo dovoljno da

arheolozi proglase te dijelove zapanjujućima. Lokacija sadrži najmanje 20 kamenih

blokova, jedan krug sagrađen unutar drugoga, s promjerima od 10 do 30 metara.

Istraživači pretpostavljaju da su ljudi ispunjavali vanjski krug krhotinama prije izgradnje

novog prstena unutar njega. Još više je zbunjujuće ono što nije nađeno. Građevine ne

sadrže ognjišta, a ostaci životinja i biljaka ne pokazuju nikakve znakove pripitomljavanja.

Isto tako dosad nije nađena ni jedna građevina za koju bi arheolozi mogli potvrditi da je

upotrebljavana za svakodnevni život. Kada se sve zajedno uzme u obzir, istraživanja

potvrđuju da su građevinu sagradili lovci – sakupljači, a ne farmeri, koji su došli sa svih

strana velikog područja graditi i zatim posjećivati mjesto u vjerske svrhe. Ti lovci

sakupljači nisu poznavali poljoprivredu, jer ona je stigla u te krajeve tek 5 stoljeća nakon

izgradnje ove građevine. Istraživanje također upućuje na to da su ljudi dolazili iz Iraka,

Irana, Srednjeg Eufrata i istočnog Mediterana. Stupovi ovog hrama doneseni su iz

kamenoloma koji se nalazi nekih stotinu metara od samog vrha na kojem se nalazi hram.

Ova činjenica otvara još jedno pitanje, kako je moguće da su primitivni građevinari iz

davnine prenosili ovolike kamene gromade i čime su ih klesali s obzirom na to da je oko

same građevine pronađeno samo oruđe i oružje od kremena.

7

Nalazište Nevali Cori

Sve do nedavno nije otkriveno nalazište sa kojim bi se Göbekli Tepe mogao

usporediti, međutim otkriveno je nalazište Nevali Cori. Ovo je rano neolitičko naselje

smješteno u srednjem porječju Eufrata, točnije u istočnoj Turskoj u provinciji Urfa.

Navedeno je nalazište mnogo manje i mlađe od Göbekli Tepe-a. Sam kompleks ima 5

arhitektonskih nivoa, što upućuje na dugotrajnu uporabu. Arheolozi su pronašli četvrtaste

duguljaste kuće s karakterističnim načinom gradnje. Sam je način gradnje sličan kao i onaj u

Göbekli Tepe-u. Naime, njihovo je temelje napravljeno od velikih blokova klesanog kamenja,

dok su zidovi napravljeni od manjih komada klesanog kamenja. Na lokalitetu su pronađene

mnogobrojne statue i skulpture, uključujući i brojne ljudske figure u prirodnoj veličini i figure

s ljudskim odlikama te glavama zmija. Neki od potpornih stupova imaju reljefe, uključujući i

one s prikazima ljudskih ruka kao i u Göbekli Tepe-u. Otkriveni su i mnogi darovi hramu u

obliku malih keramičkih figura. U njemu su pronađeni tragovi koji upućuju na to da je

nalazište služilo i za stanovanje, ali isto tako je ukazalo na to da ove predkeramičke kulture

bacaju sasvim novo svjetlo na kasniji razvoj poljoprivrednog društva.

8