Azija 7 - Ist. Azija - Kina

8/15/2019 Azija 7 - Ist. Azija - Kina

1/73

Istočna Azija - Kina


2/73

http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/e/ef/China_100.78713E_35.63718N.jpghttp://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/e/ef/China_100.78713E_35.63718N.jpg


3/73

Kina je smještena u Istočnoj Aziji i proteže se duboko uunutrašnjost kontinenta.

Površinom je treća po država nasvijetu (9.596.960 km2) , aprema broju stanovnika prva -1.313.973.713 (2006.)

Na sjeveru graniči s Mongolijomi Rusijom, na sjeveroistoku sRusijom i Sjevernom Korejom,

na istoku se nalaze Žuto iIstočnokinesko more, na juguJužnokinesko more, Vijetnam,Laos, Mijanmar, Indija, Butan iNepal, na zapadu Pakistan, Afganistan i Tadžikistan, nasjeverozapadu Kirgistan iKazahstan.

Kina obuhvaća i više od 3 400otoka, od kojih je najveći Hainanu Južnokineskom moru.


4/73

Na istoku se nalaze prostrane nizine uz velike rijeke i brežuljci s nižim gorjima(Niska Kina), dok je zapadni dio planinski (Visoka Kina).

• Najveći dio Visoke Kine jestvisoravan Tibet. Čine ga planinskihrptovi sa smjerom pružanja od Zprema I i zavale bez otjecanja u

more između njih.• Središnji dio visoravni doseževisinu 3000-4000 m, a sa svihstrana okružena je višimplaninama: na jugu 2400 km

dugačak mladi nabrani gorskisustav Himalaje s najvišimvrhovima svijeta (Mt. Everest 8848

m), na sjeveru starije gromadnogorje Kunlun Shan od paleozojskih

stijena, gnajsova i kristalinskih

škriljavaca (najviši vrh Muztag,7723 m) s teško prohodnimprijevojima na više od 5000 m


5/73

Na istoku Tibetska visoravan prelazi u vrlo raščlanjena, teško prohodna gorja sdubokim dolinama velikih azijskih rijeka koje u velikom luku zavijaju prema jugu.

SZ dio Kine - mozaik velikih međuplaninskih zavala (Tarimska, Džungarska,Qaidamska). Oko 1500 km dugačka i do 650 km široka Tarimska zavala mlada je

tektonska udubina na visini od 700-1000 m, između Kunluna na jugu, Pamira nazapadu i Tian Shana na sjeveru.


6/73

Središnji dio prekriva oko 400 000 km2 velika ilovasta, šljunkovita i pješčanapustinja Takla Makan, a rubove nanosi plodnog prapora (oaze uz planinskerijeke).

Tarimsku zavalu od slične,ali manje, Džungarskezavale na sjeveru odvaja3000 km dugačak i do 600km širok gromadni

visokogorski sustav TianShana.

Visoko gorje Tian Shanprema istoku prelazi uprostrani Mongolskiravnjak na 1000-2000 m,

na kojem prevladavapolupustinja i šljunkovita,ponegdje pješčana,pustinja Gobi (kineski:Shamo).


7/73


8/73

Pustinja Gobi


9/73

pustinja Gobi se proteže više od 2000 km prema istoku i završava gorjemHingan, koje se strmo spušta u ravničarski predio Mandžurije.

gorje Qin Ling (naviši vrh Taibai Shan, 3767 m), koje je istočni nastavakKunluna i koje se prema istoku postupno snizuje, izrazita je orografska i

klimatska međa između sjeverne i južne Kine.


10/73

U sjevernoj Kini (oko 1,2 mil. km2) u unutrašnjosti prevladavaju gorja i nižezaravni paleozojske starosti, prekrivene 20-250 m debelim nanosimapleistocenskog prapora. Zbog jake erozije reljef je vrlo raščlanjen i teškoprohodan. Prema SZ prelazi u polupustinjski ravnjak Ordos kod velikogzavoja rijeke Hoangho.

ravnjak je prema

prirodnim i društvenimkarakteristikama već dioUnutrašnje Mongolije.

Veliki kineski zid -granica između vrlorazličitih civilizacija

nomadske Mongolije ipoljodjelske Kine – oko6000 km dužine

gradio se od 2. st. pr. Kr.do 16. st.


11/73


12/73

U sjevernom podnožju gorja Qin Ling proteže se uzduž rijeke Wei He u smjeruZ-I veliki tektonski jarak, kolijevka kineske civilizacije i države (Xian).

Prema SI lesni ravnjaci prelaze u slabije plodno i slabije naseljeno

Sjevernokinesko gorje, sastavljeno od više pobrđa odvojenih dolinama. Gorje se

uglavnom pruža u smjeru JZ - SI i S – J; strmo se spušta prema Velikoj kineskojnizini i dalje na SI u Mandžuriju.


13/73

Velika kineska nizina u donjem toku Hoanghoa sastoji se od golemih pješčano-glinovitih nanosa koje su nataložile rijeke u mladu tektonsku zavalu u podnožjugorja. Zbog velikih nasipavanja rijeke su u prošlosti više puta mijenjale tok(Hoangho je npr. 1194.-1853. utjecao u Žuto more južno od poluotoka

Shandonga) - javljale su se katastrofalne poplave. Danas rijeke teku izmeđunasipa koji se uzdižu do 20 m nad okolnom nizinom. Izgrađeni su i veliki kanali.


14/73

Na istoku se iz ravnice uzdiže do 1524 m visoko gorje Shandong sastavljenood paleozojskih stijena. Prema istoku ono prelazi u poluotok Shandong sniskim, vrlo raščlanjenim granitnim gorjem.

Između Velikog Hinganana zapadu i pobrđa uzgranicu s Korejom i

Rusijom nalazi seMandžurija. Središnji dio čini

Mandžurska nizina odlesnih nanosa i riječnihnaplavina, dok se na JI i

I uzdižu gorja do 1600 m(prekambijske ipaleozojske stijene -kameni ugljen) itercijarnih izljevabazaltne lave.


15/73

Južna Kina (oko 2,5 mil. km2) uglavnom je brdovita. Nizine su samo uz rijeke(Jangce, Xi Jiang) i u dnu većih kotlina (npr. Crvena zavala).

gorja se pretežno pružaju u smjeru JZ-SI i vrlo su raščlanjena (Pz); većinomsu ogoljela i slabije naseljena, premda visinom rijetko premašuju 2000 m.


16/73

Za gorja južno od rijeke Jangce, koja se protežu se sve do vrlo razvedeneobale Južnokineskog mora, karakteristična je izmjena niskih gorskih hrptova odpaleozojskih stijena i granitnih intruzija te ravnjaka od mezozojskih crvenihpješčenjaka između njih.

Ravnjaci su zbogtektonskih pokreta narazličitim visinama.

Prevladava nepreglednoprostranstvo vrloraščlanjenog reljefa srelativno uskim riječnimdolinama i uskim obalnimnizinama.

mjestimično područjakrša (Guilin, provincijaGuanxi)


17/73

Guilin


18/73

U podnožju istočnotibetskih planina nalazi se zavala Sečuan (Crvena zavala),prekrivena crvenim pješčenjacima i ilovastim nanosima. Od ostatka Kine odvajaju jeprostrana, rijetko naseljena gorja – velika gustoća naseljenosti, Chongqing.

Na JZ je teško prohodno i rijetko naseljeno Junansko visočje s uskim planinskimhrptovima orijentiranim na J i s dubokim kanjonima, dok su prema JI i I većinomvapnenačka gorja – najveće krško područje na na svijetu (oko 600 000 km2).


19/73

Yunnan –

Stone forest


20/73

Klima

Južna Kina ima vlažnu monsunsku klimu sa 1500-2000 mm padalina na godinu(većinom između svibnja i rujna). Količina padalina smanjuje se prema zapadu i

sjeveru. I na sjeveru prevladava monsunska klima, ali s manje padalina (500-1000 mm, većinom između lipnja i kolovoza) i nižom temperaturom.


21/73

Zbog sibirske anticiklone ondje su zime hladne. Hladne zračne mase izunutrašnjosti imaju otvoren put iznad ravnica na istoku, dok ih gorje Qin Lingdjelomično zaustavlja na putu prema jugu.

Na zapadu je klima izrazito kontinentalna, u nižim dijelovima pustinjska i

stepska, a u višim klima tundre s vrlo hladnim zimama (srednja temp. siječnja do-25°C), svježim ljetima i vrlo malo padalina (50-500 mm).


22/73

Vode

Velike kineske rijeke teku s brdovitog zapada prema istoku i jugoistoku. Najvećesu Jangce (Chang Jiang, 6380 km), Hoangho (Huang He, Žuta rijeka, 5464 km),

i Xi Jiang (Biserna rijeka, 1957 km).

U Tibetu izviru i brojne

druge azijske rijeke,npr. Mekong (LancangJiang, 4350 km),Salween (Nu Jiang,3060 km), Brahmaputra(tibetski: Tsangpo, 2840

km) i dr.


23/73

Velika su područja bez otjecanja u more, npr. Tarimska zavala s rijekom Tarim(Tarim He, 2030 km). Zbog velikog kolebanja razine vode i zasipavanja, osobitosu u nizinama Hoanghoa i Jangcea česte katastrofalne poplave. Obično pogodetisuće km2 gusto naseljenih područja, prouzroče veliku štetu i uzrokuju brojne

žrtve, npr. uz Hoangho 1933., 1938. i 1949., uz Jangce 1931., 1954. i 1998.

Na Tibetskoj visoravni

postoje brojnaslatkovodna i slana jezera (najveće QinghaiHu, 4583 km2).

velika i plitka jezera kojasluže za zadržavanje

vode nalaze se u nizini udonjem toku Jangcea.

▪ Jangce -Three Gorges Dam


24/73


25/73

Delta Hoang Ho - 1979. i 2000. - promjene


26/73

Hoangho – lesna područja


27/73


28/73

goleme zalihe vode na Tibetu - jedan

od glavnih interesa kineske

nazočnosti na toj visoravni, izvoru

najvećih azijskih rijeka Tibet je strateško područje - kontrola

nad Tibetom daje Kini pristup

golemim rezervama vode

s klimatskim zagrijavanjem koje

pogoršava probleme s vodom u Aziji,kontrola nad Tibetom omogućuje Kinida od pitanja vode napravi moćnopolitičko oružje

na tibetskoj visoravni izviru Ind,

Mekong, Jangce, Brahmaputra, Sutleji druge rijeke; od većih regionalnihrijeka jedino Ganges izvire na

indijskoj strani Himalaje.


29/73

dok kontrolira Tibet, Kina se može upustiti ugradnju velikih hidroenergetskih objekata,

neophodnih za kineski gospodarski razvoj

opterećenje problemom zagađenja zbog dvadesetljeća brzog gospodarskog rasta - Kina jepostavila cilj: do 2020. godine 15 % potrošnjeenergije treba dolaziti iz obnovljivih izvora.

Kina razmišlja i o skretanju tokova rijeka zbognavodnjavanja, što izaziva veliku zabrinutostTibetanaca, Indijaca i zaštitara okoliša.

vjerojatno je da program od 100 milijardi

yuana (10 milijardi eura) kojeg je Kina u

ožujku 2007. najavila za Tibet podrazumijevapripreme za ''Veliku rutu'' od zapada za

dopremu vode


30/73

-rijeka Jangce najduža je azijska rijeka isa 6300 km treća na svijetu, iza Nila i Amazone.

- izvire na tibetanskoj visoravni Qinghaii na putu do Istočnoga kineskog mora ublizini Šangaja prolazi kroz 8 kineskihprovincija.

- porječje rijeke Jangce najnaseljenije

je kinesko područje i u njemu živipribližno trećina kineskog stanovništva- ima površinu od 1,8 milijuna km2

- protok vode u sekundi je 31,055 m3,

→ godišnje u more otječe 1000 milijardi

m3 vode.- ukupni pad je 5800 m, pa se snaga

hidroenergije procjenjuje na 288

milijuna kW

- od tog se golemog potencijala dosad

iskorištavalo tek 6 %


31/73

- iako je rijeka slavljena kao

hraniteljica Kine, njezine su

katastrofalne poplave uništavalepoljoprivredu, gradove i sela, a

računa se da se je samo u 20.stoljeću u poplavama utopilo više od300.000 ljudi

-poplave su vrlo učestala pojava, aod davnine se pojavljuju uglavnom

svakih desetak godina.

- razina se vode zna podignuti 6-17

m pa su obale zaštićene nasipimaukupne duljine 33.000 km

- ideja o regulaciji rijeke Jangce

odavno je prisutna, a prvi ju je javno

iznio 1918. Sun Yat Sen, prvi

predsjednik Kine nakon

višetisućljetne vladavine careva.


32/73

Three Gorges Dam (Brana tri klanca)

• oduvijek je ideja o iskorištavanju

vodnog potencijala rijeke Jance bilavezana uz riječni predio u središnjojKini, između istočnog dijela pokrajineSečuan i zapadnog dijela pokrajineHubei

• taj predio nazvan je Tri klanca – mjesto

gdje je Jangce najuži.• tu se na prostoru dugom 200 km,između gradova Fengji i Yichang, idućinizvodno, nalaze tri klanca: Qutang - 8

km (najkraći i najuži), Wu - 40 km iXiling - 80 km (najopasniji zbog pličina

i brzine vode).

http://en.wikipedia.org/wiki/File:Threegorges.pnghttp://en.wikipedia.org/wiki/File:Threegorges.png


33/73


34/73

• značajna je prednost projekta inavodnjavanje okolnih i nizvodnih

poljoprivrednih površina te pokušajopskrbe vodom sjevernih i sušnih

krajeva Kine - rijeka Jangce je 23 puta bogatija vodom od glavnoga

sjevernog vodotoka Žute rijeke (HuangHe) koja je 1993. gotovo presušila

• nedostaci: povećanje

zagađenosti kao velik problem• smatra se da u rijeci Yangce završi 12milijardi m3 otpadnih voda, koje ćevećinom biti zadržane branom. Osimtoga uz rijeku djeluje 56.000 tvornica

zastarjele i "prljave" tehnologije

• vjeruje se da bi nakon otvaranjabrane golemi Chongqing mogao za

samo 5 godina imati goleme probleme

s muljem i otpadom

• potapanje površina - raseljavanjestanovništva, uništavanje ekosustava

Dio toka rijeke Yangtze koji će biti potopljen


35/73

Tla i biljni pokrov

Najplodnija su tla uz rijeke na ilovastim nanosima Velike kineske nizine i uz ostale

veće rijeke.

Vrlo su plodna i praporna tla (više od 1 mil. km2, najveće područje prapora nasvijetu). Obrađena su do n.v. od 1900 m, ali ih ugrožava erozija.


36/73

U južnoj Kini nabrežuljkastim dijelovimaraširena su smeđecrvenapodzolirana tla.

U suhoj unutrašnjostiprevladavaju smeđa tla, u

unutrašnjim zavalamazaslanjena tla (slanjače), ana Tibetskoj visoravni i u

planinama većinomstjenovita (skeletna) tla.


37/73

u Visokoj Kini prevladavavećinom skromna vegetacija:

stepska, suha stepska ipustinjska, na Tibetskojvisoravni visokoplaninska,ponegdje polupustinjskavegetacija.

na krajnjem jugu ima nešto

tropskih kišnih šuma, a premasjeveru prelaze u suptropskušumu (zimzeleni hrast, gingko,bambus, borovi, lovor,magnolija), koja je uvelikeiskrčena

sjeverno od Chang Jiangaprevladavale su listopadnešume ali su uglavnomposiječene - posljedica:intenzivna erozija


38/73

najvažnija šumska područja Kine nalaze se u u planinskom području sjev. i ist.Mandžurije (jela); južna Kina

gorja u Mandžuriji obrasla su bjelogoričnom, a na sjeveru crnogoričnom šumom.Od 1949. vodi se borba protiv erozije tla i to intenzivnim pošumljavanjem, tako

da su šume obnovljene već na više od 20 mil. ha.

St išt


39/73

Stanovništvo

U Kini živi oko 20% svjetskog stanovništva (svaki peti stanovnik Zemlje). Brojstanovnika u Kini povećava se za 12-13 milijuna godišnje. Neke kineske

provincije imaju više stanovnika nego neke veće svjetske države. Na početku nove ere, za vrijeme vladavine dinastije Han Kina je otprilike imala

oko 58 mil. stanovnika (oko ¼ svjetskog stanovništva). U sljedećih 1500 godinabroj stanovnika čak se smanjio (1491. - 53 mil. st.)


40/73

• Prvi moderni popis stanovništva u Kini izvršen je 1953. i prema njemu Kina je imala oko 583 mil. stanovnika, a u samo 50 sljedećih godina taj broj seviše nego udvostručio. Samo u razdoblju 1953.-1964. broj stanovnikapovećao se za 112 mil. budući da su se stope mortaliteta smanjile, a stopenataliteta su ostale visoke.

• broj stanovnika 2002.: 1 284 211 000 st.; 2006.: 1 313 973 713 st.

• od 1958. do 1961. zbog nedovoljne poljoprivredne proizvodnje i nedostatkahrane od gladi je umrlo oko 20 mil. stanovnika.

http://www.starmass.com/china_review/demographic_data/images/large/china_population_trends.jpghttp://www.starmass.com/china_review/demographic_data/images/large/china_population_trends.jpghttp://www.starmass.com/china_review/demographic_data/images/large/china_population_trends.jpghttp://www.starmass.com/china_review/demographic_data/images/large/china_population_trends.jpg


41/73


42/73

Nakon 1949. stopa mortaliteta počela je značajno opadati, dok je natalitet jošuvijek bio visok (1949.-1952.: 43,3‰).

Nakon 1970. natalitet se zaslugom politike jednog djeteta smanjio za više odpolovice.

God. 2001.: N =14,9‰,M =7,0‰, Pp =7,9‰,mortalitet dojenčadi =38,0 ‰.

Povećao se i brojurbanog stanovništva –Kina brojčano imanajviše urbanogstanovništva na svijetuiako veći dio

stanovništva živi naselu.

http://www.starmass.com/china_review/demographic_data/images/large/industrialization_urbanization.jpghttp://www.starmass.com/china_review/demographic_data/images/large/industrialization_urbanization.jpg


43/73

Prema nekim predviđanjima, Kina je još 2000. trebala dostići brojku od 1,3 mlrd.stanovnika, međutim, ona je taj broj službeno dostigla tek početkom 2005. g.

Uspjeh kineske populacijske politike ogleda se u činjenici da je njenom primjenomu Kini rođeno 200 mil. djece manje. Zahvaljujući inicijativama i kaznama stopa

nataliteta znatno je snižena, međutim, zbog ukupnog broja stanovnika godišnjiporast je i dalje velik i iznosi oko 1 mil. mjesečno, odnosno 12 mil. godišnje.Ukupna stopa fertiliteta smanjila se sa 6% na manje od 3%.

O i b jč t ij il i d b l bilj žj

http://www.starmass.com/china_review/demographic_data/images/large/china_population_trends.jpghttp://www.starmass.com/china_review/demographic_data/images/large/china_population_trends.jpg


44/73

Osim brojčanog porasta, promijenila su se i dobno-spolna obilježjastanovništva:Dobno-spolni sastav stanovništva (podaci za 2004.g.):

Ukupno stanovništvo: M - 51,5%, Ž - 48,5%0-14 g. - 22,3% (M - 53%, Ž - 47%)15-64 - 70,3% (M - 51,4%, Ž - 48,6%)65 i više - 7,5% (M - 47,7%, Ž - 52,3%)

šć č O

http://www.starmass.com/china_review/demographic_data/images/large/population_by_age_group.jpghttp://www.starmass.com/china_review/demographic_data/images/large/population_by_age_group.jpg


45/73

Najgušće su naseljene nizine, riječne doline i zavale na istoku. Ondje agrarnagustoća (br.st./km2 obradivog zemljišta) doseže čak 4000 st./km2, a općagustoća (br. st./površina): 500 st./km2.

Pogranična područja na sjeveru i zapadu vrlo su rijetko naseljena (Unutrašnja

Mongolija 20 st./km2

, Sinkiang 12 st./km2

, Tibet 2 st./km2

). Većina seoskogstanovništva živi u zbijenim selima i selima uz ceste sa 100-200 kuća.


46/73

udio gradskog stanovništva je razmjerno malen (33% - 2002.), prije svegazbog administrativnog ograničavanja doseljavanja u prošlosti.

pedesetih godina (“Veliki skok”) u gradove se preselilo oko 40 mil. ljudi (nakon1962. god. - nasilno iseljavanje iz gradova)

ujedno je zbog velikih industrijskih projekata iz gradova otišlo oko 8 mil.radnika i stručnjaka. za vrijeme Kulturne revolucije (2. pol. 60.-tih) iz gradova u komune na selima

preseljeno je oko 17 mil. uglavnom mlađeg stanovništva.


47/73

- spontano i veće doseljavanje u gradove započelo je tek 1990-ih godina,uglavnom u obalne gradove; djelomično se vraćaju nasilno preseljeni ljudi, a umnogo većoj mjeri je u pitanju ruralni egzodus i traženje bolje zarade u gradovima.- u Kini postoji više od 30 gradova s više od milijun stanovnika. Najveći gradovi:

Shanghai 9 537 000 (procj. 1999.), Peking 7 336 000 (procj. 1999.), Chongqing

6 140 000 (procj. 1999.), Tianjin 5 214 000 (procj. 1999.), Harbin 4 266 000

(procj. 1999.), Wuhan 4 250 000 (procj. 1995.), Shenyang 4 242 000 (procj. 1999.)

There are 655 cities in China in

2007, where:

* 36 cities with population 2 million

and over

* 83 cities with population 1-2 million* 118 cities with population 0.5-1

million

* 151 cities with population 0.2-0.5

million

* 267 cities with population under 0.2

million


48/73

Kina je administrativno podijeljena na 22 provincije, 5 autonomnih pokrajina, 4posebne općine i 2 posebne administrativne regije. Godine 1997. Hong Kong jevraćen Kini i proglašen posebnom administrativnom regijom. Kina smatra Tajvansvojom 23. provincijom, međutim, od 1949. Tajvan ima svoju vladu.

Autonomne pokrajine proglašene su na onim područjima gdje je značajan udio

nacionalnih manjina (Tibet, Sinkjang. Unutrašnja Mongolija i dr.).


49/73

• Većinu stanovništva čineKinezi (Han, 92%). Oni suvećinsko stanovništvo u svimprovincijama i na svim

autonomnim područjima osimu Sinkiangu (40%) i Tibetu(5%).

• Kineski jezik pripadakinesko-tibetskoj skupini idijeli se na pet glavnihdijalekata. Oko 70%

stanovništva govorisjevernokineski (ili pekinški)dijalekt ili mandarinskikineski. Iz njega je nastaodanašnji službeni jezik(putonghua), na kojem se

odvija nastava u školama.Drugi dijalekti su: wu(šangajski kineski, 56 mil.),hakka (U Guangxiju iGuandongu, 42 mil.), min iyue.

http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/a/a1/China_ethnolinguistic_83.jpghttp://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/a/a1/China_ethnolinguistic_83.jpghttp://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/a/a1/China_ethnolinguistic_83.jpghttp://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/a/a1/China_ethnolinguistic_83.jpg


50/73


51/73

Ujguri (7,8 mil.) u Sinkjangu, Mongoli (5,2 mil.) u Unutrašnjoj Mongoliji,Tibetanci (5,0 mil.) u Tibetu, Korejci (2,1 mil.) na krajnjem SI, Kazasi (1,2

mil.) na sjeveru Xinjianga i dr.

Pod utjecajem komunizma, dvije trećine stanovništva vjerski su neopredijeljene

http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/a/a1/China_ethnolinguistic_83.jpghttp://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/a/a1/China_ethnolinguistic_83.jpg


52/73

Pod utjecajem komunizma, dvije trećine stanovništva vjerski su neopredijeljeneili ateisti (63,1%), premda su brojni elementi konfucijanizma i taoizma neodvojivdio kineske tradicije i kulture.

Pet je službeno priznatih religija (budizam, taoizam, islam, katoličanstvo iprotestantizam). Pritom poseban položaj imaju islam i lamaizam kao religije

nacionalnih manjina.

Prema neslužbenimprocjenama, u Kini živi oko

100 mil. mahajana budista i1,3 mil. lamaističkih budistau Tibetu (ukupno budisti:8,4%), 18 mil. muslimana(ugl. pripadnici nacionalnihmanjina na SZ - 1,5%); 5 mil.protestanata i 3,5 mil.katolika (ukupno kršćani -6%)

taoisti i pripadnicitradicionalnih vjerovanja:20%

G d t


53/73

Gospodarstvo

Usprkos liberalizaciji iotvaranju Kine prema

svjetskom tržištu,gospodarstvo je ostaloizrazito centralistički plansko(deseta petoljetka 2001.-2005.), pod jakim utjecajemsredišnje i lokalnih političkih

vlasti. Devedesetih je godina uz

državni nastao i novi, privatnisektor, u kojem je krajem1996. bilo zaposleno već višeod 20 mil. ljudi.

Svejedno je još oko 107 mil.zaposleno u državnimpoduzećima, ali se njihov brojbrzo smanjuje (za 23 mil.nakon 1997.).


54/73

Kina je 1990-ih gospodarski vrlo brzo napredovala. Početkom 1990-ihprosječni realni porast BDP-a bio je nešto viši od 10%, zatim se neštousporio, a priključenjem Hong Konga kineski se BDP povećao za gotovo

25%.

http://www.starmass.com/china_review/economy_overview/images/large/economy_gdp_trends.jpghttp://www.starmass.com/china_review/economy_overview/images/large/economy_gdp_trends.jpg


55/73

Osim naglog povećanjaživotnog standardavelikog dijela

stanovništva, to jeprouzročilo i pravuinvesticijsku groznicu

veliki dotok stranog

kapitala (41% iz Hong

Konga, 2007.)

http://www.starmass.com/china_review/foreign_investment/images/large/amount_FDI_used_by_region.jpghttp://www.starmass.com/china_review/foreign_investment/images/large/amount_FDI_used_by_region.jpghttp://www.starmass.com/china_review/foreign_investment/images/large/amount_FDI_used.jpghttp://www.starmass.com/china_review/foreign_investment/images/large/amount_FDI_used.jpg


56/73

Također je došlo do produbljivanjarazlika između obalnih provincija u kojese slijeva glavnina stranog kapitala iunutrašnjosti koja sve više zaostaje.

Zaostajanje je posebno jako u Tibetu iXinjangu. Zbog vrlo loših socijalnihprilika ondje vlada dosta jakoprotukinesko raspoloženje.

Prema procjenama, Kina ima oko 10%nezaposlenih, uglavnom

nekvalificiranih radnika sa sela. Jednaod posljedica nezaposlenosti jest i tzv.“plivajuće stanovništvo” – nezaposlenikoji putuju po državi i u borbi zapreživljavanje prihvaćaju svaki posao.

Usprkos naglom porastu BDP-a i

poboljšanju životnog standarda većinestanovništva, siromaštvo je još uvijekvrlo veliko – kako na selu tako i ugradovima.

Oko 10% stanovništva živi ispodgranice siromaštva.

Od 1979 do danas BDP se čet erostr čio te je Kina 2003 imala treći naj eći


57/73

Od 1979. do danas BDP se učetverostručio, te je Kina 2003. imala treći najvećiBDP na svijetu, nakon SAD-a i Japana (1400 mlrd USD). 2006. - 2.671 mlrdUSD. Danas godišnji porast BDP-a iznosti izuzetnih 9,2%.

Podaci za BDP per capita znatno se razlikuju u različitim izvorima, tako npr.

prema podacima CIA-e on iznosi oko 6 200 USD, a HGK: 2.040 USD (2006.) Sudjelovanje pojedinih gosp. grana u BDP-u: poljoprivreda 11.3%, industrija i

građevinarstvo 48.6%, uslužne djelatnosti 40.1% (2007.).

Oko 50% radne snagezaposleno je upoljoprivredi, 22% uindustriji i 28% uuslužnim djelatnostima.

Inflacija (%): 4,1 (2006.)

Nezaposlenost (%): 9,9(2006.)

Poljoprivreda


58/73

Poljoprivreda

Kina ima 98,6 mil. ha njiva itrajnih nasada (10,3%površine), od toga 90% naistoku zemlje (prvenstveno unizinama i riječnimdolinama). Od toga 24,7 mil.ha (25%) čine polja riže, kojase na sjeveru protežu dogorja Qinling Shan i rijeke

Hoangho, a ostalo su suhapolja koja se samopovremeno umjetnonatapaju.

Nekadašnje narodne komunepretvorene su poslije smrti

Mao Ce Tunga u “seoskapoduzeća” i zadruge teprivatne posjede, a uz njih je još i 2 157 državnih posjeda.

Država pokušava umjesto tradicionalne radnointenzivne “vrtne poljoprivrede”


59/73

Država pokušava umjesto tradicionalne radnointenzivne vrtne poljoprivredena malim parcelama razvijati proizvodnju hrane na većim privatnim imanjima svećom upotrebom mehanizacije i moderne tehnologije, ali usprkos tome Kini u21. st. prijeti nemogućnost proizvodnje dovoljno hrane za svoje potrebe.

Poljoprivredu pogađaju i prirodne nepogode, u prvom redu poplave, suše, a nabrežuljkastim i brdovitim područjima vrlo jako spiranje tla.

Kina je najveći svjetski proizvođač riže (190 4 mil t 32% svj proizvodnje


60/73

Kina je najveći svjetski proizvođač riže (190,4 mil. t, 32% svj. proizvodnje,pšenice (100,9 mil. t, 17% svj. proizvodnje), krumpira (58 mil. t), slatkogakrumpira (121 mil. t), svile (510 000 t, 65%) i duhana (2,51 mil. t, 36%) te drugipo veličini proizvođač pamučnih vlakana, čaja i kikirikija.

Ostale važne kulture su: šećerna trska i šećerna repa (8,38 mil. t šećera, 3. nasvijetu), soja, proso, uljana repica, suncokret i dr.

Osim žitarica i industrijskih biljaka, vrlo je važan uzgoj povrća za vlastitu


61/73

Osim žitarica i industrijskih biljaka, vrlo je važan uzgoj povrća za vlastituprehranu.

Najvažnija poljodjelska područja su Velika kineska nizina uz Hoangho –ondje uspijevaju tri žetve u dvije godine (ozima pšenica, kukuruz, proso ipamuk); nizine i pobrđa uz srednji i donji tok Jangcea s dvije žetve nagodinu (jara pšenica, kukuruz, sirak, proso, soja i šećerna repa); suptropska južna Kina s dvije do tri žetve godišnje.

U unutrašnjosti Kine poljodjelstvo je razvijeno prije svega na umjetno


62/73

U unutrašnjosti Kine poljodjelstvo je razvijeno prije svega na umjetnonatapanim površinama u većim oazama (pšenica, sirak, kukuruz, povrće) telesnim zonama, ali ondje poljodjelstvo ograničavaju suše i jako spiranje tla.

Stočarstvo je manje važno od poljodjelstva, premda Kina ima najviše svinja i

ovaca na svijetu, a treća je po broju goveda. Kina je najveći proizvođač mesana svijetu, pogotovo svinjetine i peradi.


63/73

Polja riže u provinciji Guangxi (jugKine)


64/73

Rudarstvo

Kina ima vrlo raznoliko rudnobogatstvo. Iskorištava se oko 16000 rudnika. Ima oko 50 mlrd. t.zaliha željezne rude.

Najvažniji su rudnici kraj Anshana

i Benxija na SI, Handan (Hebei),Panzihua (Sečuan), Wutai(Shanxi) kraj Nanjinga i Wuhua teBayan Obo (UnutrašnjaMongolija).

Kina je najveći svjetski

proizvođač kositra (110 000 t,43%); rudnici u Gejiu (Junan) iNandan (Guanxi) te olova.

Najvažniji izvor energije jest kameni ugljen koji pokriva čak 75% potreba za

http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/6/6d/China_fuels_1983.jpghttp://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/6/6d/China_fuels_1983.jpg


65/73

Najvažniji izvor energije jest kameni ugljen, koji pokriva čak 75% potreba zaenergijom (1 005 mil. t, 1. na svijetu, 29% svj. proizvodnje). Kina ima i oko

1 010 mlrd. t zaliha ugljena, najviše u sjevernoj Kini u provinciji Shanxi iokolnim provincijama, u sjeveroistočnim provincijama Liaoning (Fuxin i

Fushun) i Heilongjiang (Jixi).

http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/6/6d/China_fuels_1983.jpghttp://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/6/6d/China_fuels_1983.jpghttp://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/6/6d/China_fuels_1983.jpghttp://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/6/6d/China_fuels_1983.jpg


66/73

Kina je sedmi najveći proizvođač nafte na svijetu 162,6 mil. t), a sveznačajnija postaje i po proizvodnji zemnog plina. Najvažnija naftna poljanalaze se na SI, protežu se do Daqinga na S, dolinom rijeke Liao do zaljevaBo Hai pa sve do delte Hoangoa. Drugo naftonosno područje smješteno je uobalnim dijelovima Južnokineskog mora.

Industrija

http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/6/6d/China_fuels_1983.jpghttp://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/6/6d/China_fuels_1983.jpg


67/73

Prije socijalističkog razdoblja Kina je imala vrlo dobro razvijen tradicionalni obrt, alivrlo malo industrije. Jedna od prioritetnih zadaća socijalističkog razdoblja bila jebrza industrijalizacija s naglaskom na teškoj industriji, prije svega na teškoj iobojenoj metalurgiji te industriji strojeva.

Nastali su veliki industrijski kompleksi u vlasništvu države, koji se u većinislučajeva ne mogu prilagoditi novim prilikama na sve otvorenijem domaćem i nastranim tržištima.

Velik su poticaj industrijskom razvoju primorskih provincija tzv posebna


68/73

Velik su poticaj industrijskom razvoju primorskih provincija tzv. posebnagospodarska područja, koja su potpuno otvorena domaćem i stranom kapitalu,tako da nisu pod nadzorom središnjih vlasti u Pekingu.

Prva četiri takva područja osnovana su 1979., a to su: Shenzhen kraj Hong

Konga, Zhuhai kraj Macaa, Shantou i Xiamen, a 1984. g. 15 gradova uz obaluproglašeno je otvorenim gradovima sa sličnim stupnjem gospodarskeautonomije.

Godine 1988. cijeli otok Hainan proglašen je posebnim gospodarskim područjem,Š


69/73

a 1992. i Šangaj. Sličan status otvorenih gradova dobila su još 23 grada uunutrašnjosti.

Kina se ubraja među najveće svjetske proizvođače željeza (1. na svijetu, 22% svj.proizv.), čelika (1. na svijetu, 15%), aluminija (3. na svijetu), umjetnih vlakana (2.na svijetu), plastičnih masa, umjetnih gnojiva (1. na svijetu), cigareta (1800 mlrd.komada, 1. na svijetu), papira (2. na svijetu), televizora (1. na svijetu), strojeva zapranje rublja (1. na svijetu), hladnjaka (2. na svijetu) itd.

P d t ži j d k j N j ć i d t ij k d čj


70/73

Premda se teži jednakomjernomrazvoju cijele države, velika većinaindustrije raspoređena je u istočnimprovincijama.

Najveća industrijska područjanalaze se uz donji tok Jangcea sasredištima u Šangaju i Nanjingu(crna metalurgija, strojogradnja,

elektrotehnička, elektronička,tekstilna, kemijska i petrokemijskaind.), uz srednji tok Jangcea sasredištem u Wuhanu (crnametalurgija, strojogradnja,automobilska industrija,

brodogradilišta), u Velikoj kineskojnizini na području Pekinga, Tianjinai Tangshana (crna metalurgija,kemijska, petrokemijska,elektrotehnička, tekstilna) te udonjem toku Hoanghoa i napoluotoku Shandongu (središta:Jinan, Zibo i Qingdao – kemijska,tekstilna, keramička ind., crna iobojena metalurgija).

Promet


71/73

Kina ima više od 2000 luka odkojih je 80 otvoreno za strane

brodove. Najveće su Šangaj, HongKong, Canton, Ningbo, Qingdao iDalian. Za teretni i putnički prometnajvažnija rijeka je Jangce i velikeluke Šangaj, Nanjing, Wuhan,Yichang i Chongqing.

Na jugu države za plovidbu sunajvažnije rijeke Zhu Jiang i XiJiang - najveća luka Kanton. Zamanje brodove plovan je Velikikanal između Jangzhoua naJangceu i Pekinga (660 km

plovnog puta). Kina ima 113 zračnih luka s

redovitim putničkim prometom.Najvažnije su Hong Kong, Šangaj iPeking.


72/73


73/73

Documents

Azija 7 - Ist. Azija - Kina