13
Izvorni članak UDK 177.61/Augustin Primljeno 03. 07. 2007. Ivan Bodrožić Sveučilište u Splitu, Katolički bogoslovni fakultet, Zrinsko-frankopanska 19, HR-21000 Split [email protected] Augustinov hod od ljubavi prema filozofiji do filozofije ljubavi Sažetak U obraćenju i životu svetog Augustina veliku je ulogu odigrala ljubav prema filozofiji. To- liko je značajan njezin utjecaj na njegov životni tijek da se čak govorilo o dva obraćenja: jedno na filozofiju, drugo na kršćanstvo. Ako bi bilo pretjerano govoriti o dva obraćenja, jer se radilo o istom procesu u kojem je filozofija odigrala značajnu ulogu u Augustinovu boljem razumijevanju kršćanstva, ipak se ne može zanijekati važnost filozofije u njegovoj intelektualnoj formaciji. Ako mu je kršćanstvo predstavljalo puninu, onda mu je filozofija predstavljala značajnu dionicu puta, pridonoseći jasnijem poimanju Boga, te razumijeva- nju mnogih filozofskih pitanja koja do tada nije shvaćao (stvoreni svijet, zlo, duša). Iz Augustinova se iskustva vidi da filozofija s jedne strane podrazumijeva, a s druge budi želju za znanjem i povećava žeđ za spoznajom (desiderium). No, ne bilo kakvom, već spo- znajom istine, radi čega Augustin polemizira protiv akademika onoga vremena koji su pali u skepticizam. Svaka spoznata istina, po Augustinu, čovjeka upućuje na okretanje prema vlastitoj nutrini, te na hod prema Istini, koja, osim što se objavljuje kroz proces spoznaje kao Logos, pomaže čovjeku objavljujući se utjelovljenjem, čime postaje vidljiva i opipljiva. Upravo filozofija u prvom trenutku daje Augustinu najsnažniji poticaj da se podigne iz blata nemorala, površnosti i lagodnog života, svjestan da ne može osjetiti čistoću istine ukoliko sama sebe ne očisti, kao što su uostalom držali filozofi platonske i neoplatonske tradicije. Zapaljen žarom za filozofskom spoznajom i slašću koju u njemu ostavlja okus istine, od- lučuje se na moralno življenje, podlažući život radikalnoj promjeni koja ga preporađa i usmjeruje njegov život novim pravcem. Rastvarajući jedra filozofije vjetru Duha Božjega i objave, usmjeruje svoju lađu u sigurnu luku vjere, odlučujući potom cijeli svoj život po- svetiti izučavanju filozofije u krugu najbližih prijatelja, tvoreći čak svojevrsnu filozofsko- monašku zajednicu. Ukoliko je to prvo razdoblje Augustinova života obilježeno ljubavlju prema filozofiji onda se razdoblje nakon obraćenja ne može razumjeti ukoliko se nema pred očima hermeneutiku ljubavi. Cjelokupna Hipončeva misao biva prožeta »filozofijom ljubavi«, čime integrira dimenziju ljubavi u filozofiju kao njezin bitni dio, što nije bio slučaj klasične grčke filozofije. Ovakav je velik korak mogao napraviti samo zahvaljujući kršćanskoj objavi koju shvaća kao nužnu pomoć da čovjek ne skrene s puta istine u pogrešku i zabludu. Shodno tome, Augustin prihvaća Boga ne samo kao vrhovno dobro ili kao jedno, poput uglednih filozofa svoga vremena, već ga prvenstveno spoznaje kao ljubav, koja jedina daje obrazloženje stva- ranja i odgovore o smislu ljudskog postojanja. Ključne riječi Ljubav, filozofija, Duh Božji, objava, Augustin Ljubav prema filozofiji Mladenaštvo hiponskog biskupa svetog Augustina, jednog od najvećih mi- slilaca kršćanstva, bilo je obilježeno lutanjima i traženjima koja on sam opi- suje u svojim Ispovijestima, ali o tome daje informacija i u drugim djelima.

Augustinov hod od ljubavi prema filozofiji do filozofije ljubavi

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Augustinov hod od ljubavi prema filozofiji do filozofije ljubavi

IzvorničlanakUDK177.61/AugustinPrimljeno03.07.2007.

Ivan BodrožićSveučilišteuSplitu,Katoličkibogoslovnifakultet,Zrinsko-frankopanska19,HR-21000Split

[email protected]

Augustinov hod od ljubavi prema filozofiji do filozofije ljubavi

SažetakU obraćenju i životu svetog Augustina veliku je ulogu odigrala ljubav prema filozofiji. To-liko je značajan njezin utjecaj na njegov životni tijek da se čak govorilo o dva obraćenja: jedno na filozofiju, drugo na kršćanstvo. Ako bi bilo pretjerano govoriti o dva obraćenja, jer se radilo o istom procesu u kojem je filozofija odigrala značajnu ulogu u Augustinovu boljem razumijevanju kršćanstva, ipak se ne može zanijekati važnost filozofije u njegovoj intelektualnoj formaciji. Ako mu je kršćanstvo predstavljalo puninu, onda mu je filozofija predstavljala značajnu dionicu puta, pridonoseći jasnijem poimanju Boga, te razumijeva-nju mnogih filozofskih pitanja koja do tada nije shvaćao (stvoreni svijet, zlo, duša).Iz Augustinova se iskustva vidi da filozofija s jedne strane podrazumijeva, a s druge budi želju za znanjem i povećava žeđ za spoznajom (desiderium). No, ne bilo kakvom, već spo-znajom istine, radi čega Augustin polemizira protiv akademika onoga vremena koji su pali u skepticizam. Svaka spoznata istina, po Augustinu, čovjeka upućuje na okretanje prema vlastitoj nutrini, te na hod prema Istini, koja, osim što se objavljuje kroz proces spoznaje kao Logos, pomaže čovjeku objavljujući se utjelovljenjem, čime postaje vidljiva i opipljiva. Upravo filozofija u prvom trenutku daje Augustinu najsnažniji poticaj da se podigne iz blata nemorala, površnosti i lagodnog života, svjestan da ne može osjetiti čistoću istine ukoliko sama sebe ne očisti, kao što su uostalom držali filozofi platonske i neoplatonske tradicije. Zapaljen žarom za filozofskom spoznajom i slašću koju u njemu ostavlja okus istine, od-lučuje se na moralno življenje, podlažući život radikalnoj promjeni koja ga preporađa i usmjeruje njegov život novim pravcem. Rastvarajući jedra filozofije vjetru Duha Božjega i objave, usmjeruje svoju lađu u sigurnu luku vjere, odlučujući potom cijeli svoj život po-svetiti izučavanju filozofije u krugu najbližih prijatelja, tvoreći čak svojevrsnu filozofsko-monašku zajednicu.Ukoliko je to prvo razdoblje Augustinova života obilježeno ljubavlju prema filozofiji onda se razdoblje nakon obraćenja ne može razumjeti ukoliko se nema pred očima hermeneutiku ljubavi. Cjelokupna Hipončeva misao biva prožeta »filozofijom ljubavi«, čime integrira dimenziju ljubavi u filozofiju kao njezin bitni dio, što nije bio slučaj klasične grčke filozofije. Ovakav je velik korak mogao napraviti samo zahvaljujući kršćanskoj objavi koju shvaća kao nužnu pomoć da čovjek ne skrene s puta istine u pogrešku i zabludu. Shodno tome, Augustin prihvaća Boga ne samo kao vrhovno dobro ili kao jedno, poput uglednih filozofa svoga vremena, već ga prvenstveno spoznaje kao ljubav, koja jedina daje obrazloženje stva-ranja i odgovore o smislu ljudskog postojanja.

Ključne riječiLjubav,filozofija,DuhBožji,objava,Augustin

Ljubav prema filozofiji

Mladenaštvohiponskogbiskupa svetogAugustina, jednogodnajvećihmi-slilacakršćanstva,bilojeobilježenolutanjimaitraženjimakojaonsamopi-sujeusvojimIspovijestima,aliotomedajeinformacijaiudrugimdjelima.

Page 2: Augustinov hod od ljubavi prema filozofiji do filozofije ljubavi

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA107God.27(2007)Sv.3(581–593)

I.Bodrožić,Augustinovhododljubavipre-mafilozofijidofilozofijeljubavi582

NajednommjesturečekakomujebilajedinaželjaspoznatidušuispoznatiBoga.1

Putnjegovatraženjanijebiolagan.Držaojedagajesputavaloiskustvotje-lesnoguživanjainemoralaukojijebioupaojošodsvojemladenačkedobi.2Međutim, susret sHortensiusom,Ciceronovimdjelom, u tom je razdobljuizmijenionjegovživot,usmjeravajućinjegovotraženjesrećefilozofiji.Ovajeknjigaunjemuupalila ljubavpremaznanju,kakosamsvjedoči,aamor sapientiaejestnazivzadisciplinukojuGrcizovufilozofijom.3Asreća(vita beata),premaCiceronu,kojasepostizalafilozofijom,sastojalaodnepropad-ljivihdobara,kojasuapsolutnadobra,međukojaseubrajajumudrost,istina,krepost,kakojeizložiovelikirimskigovornikpropovijedajućisvojintelek-tualističkimoralizam.4

Upravo ljubav prema filozofiji i spoznaji istine odigrala je veliku ulogu unjegovuživotu.Tolikojeznačajannjezinutjecajnanjegovživotni tijekdase čakgovoriloodvaobraćenja: jednona filozofiju, drugonakršćanstvo,odčegabiobraćenjenakršćanstvobilologičkinastavakprvogaidolazaknaciljsvihAugustinovihtraženja.Akobimoždabilopretjeranogovoritiodvaobraćenja–jerseradilooistomprocesuukojemjefilozofijaodigralazna-čajnuulogudamladiAugustinboljerazumijekršćanstvo–ipaksenemožezanijekativažnostfilozofijeunjegovojintelektualojformaciji.Akomujekr-šćanstvopredstavljalopuninu,ondamu je filozofijapredstavljalaznačajnudionicuputapridonosećijasnijempoimanjuBoga,terazumijevanjumnogihfilozofskihpitanjakojadotadanijeshvaćao(stvorenisvijet,zlo,duša).IzAugustinovaseiskustvavididafilozofijasjednestranepodrazumijeva,asdrugebudiželjuižeđ(desiderium)zaznanjemispoznajom.No,nebiloka-kvom,većspoznajomistine,radičegaAugustinpolemiziraprotivakademikasvogavremenakojisupaliuskepticizam.Svakaspoznataistina,poAugusti-nu,čovjekaupućujenaokretanjepremavlastitojnutrini,tenahodpremaIsti-ni,koja,osimštoseobjavljujekrozprocesspoznajekaoLogos,pomažečo-vjekuobjavljujućiseutjelovljenjem,čimepostajevidljivaiopipljiva.Upravomufilozofijauprvomtrenutkudajenajsnažnijipoticajdasepodigneizonogaštosamvidikaoblatonemorala,površnostiilagodnogživota,nakončegapo-stajesvjestandanemožeosjetitičistoćuistineukolikoneočistivlastitobiće,kaoštosuuostalomdržalifilozofiplatonskeineoplatonsketradicije.5

OkrećućisefilozofijinaputuspoznajeBogaiduše,anakonneuspjelogčita-njaBiblije,Augustinulaziumanihejskusljedbu,čimejenjegovintelektualnihod bio dijelomusporen, ali ni u kojem slučaju nije prekinuto traženje. Smanihejcimasedugomučio,dobrih9godina,doknije,uzpomoćneoplato-nizma,shvatiokolikojenelogičannjihovontološkidualizam.6

Približujući seKatoličkojCrkvi, čimeovajputobraćenjepostajekonačno,otkrivadajekršćanskamisaobliskaipomirljivasneoplatonističkomfilozo-fijom.7TražećispoznatiBoga,svojeznanjepopunjavačitanjemfilozofskihdjela,naposeneoplatonista,čimesekonačnounjemubistripojamBogakaovrhovnogduhovnogbića, a ujedno za njega tražitiBoga, značilo je tražitisreću.8

Antička filozofija o Prvom principu

Augustinovotraženjeistinebilojetolikointenzivnodajeiščitaodjelanaj-značajnijihfilozofaiupoznaosesfilozofskommišljurelevantnihfilozofskihškola,kojesupružalepravulepezuidejaotemeljnimsadržajimafilozofskihistraživanja,odkojihćenekeusvojiti,aprotivnekihćepolemizirati.Mogao

Page 3: Augustinov hod od ljubavi prema filozofiji do filozofije ljubavi

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA107God.27(2007)Sv.3(581–593)

I.Bodrožić,Augustinovhododljubavipre-mafilozofijidofilozofijeljubavi583

jeotkriti da je zanaturalistebožanskoprincip (ono iz čega,u čemu i radičega),tojestonojeuzrok;držiipodupire(dakle,upravlja)sve.9PočelojeprvenstvenorazumzaAnaksagoru,10Diogena11iSokrata.12

ZaPlatonaiAristotela,božanskoibogsunadosjetilnastvarnost,tojesttran-scendentnasupstancija,transcendentniuzrociredausvijetuisvijetakaoreda(universum,kozmoszarazlikuodkaosa),stvarnostkojajeposvojojstrukturirazličitaodosjetilne.PlatonjezamišljaprvenstvenokaoIdeju,tojestonoštojerazumomspoznatljivo(intelligibilia),čemujerazumpodređen.13Aristotel

1

Soliloquia1,2,7.

2

UdrugojknjiziIspovijestiopisujekakosejekaomladićod16godinaupuštaoukrađe,go-vorećiosvojojžudnjiiljubavipremagrijehu,auknjizi trećojopisuje ljubavnevezeistu-dentskepustolovineuKartagigdjejezapočeostudirati.

3

Usp.Ispovijesti3,4,7–8.OvajzaokretpremafilozofijiAugustintumačikaozaokretpremaBogu,jermujeizmijenionačinrazmišljanjaiosjećanja,usmjeravajućisveprematraženjuistine.

4

Usp.AlbertoPincherle,Vita di sant’Agostino,EditoriLaterza,Roma-Bari1988.,str.17–20.

5

Usp.Ispovijesti7,9,13–10–16.

6

UsvomprvompokušajuAugustinnijeuspiouobraćenju,premdajeunjemuostalažarkaželjadatražiistinuputemfilozofije,željadatražiživuistinukojajepokazalaosobnolice.Budućidaseu tojželjiza istinom,anakonneuspješnogčitanjaBiblije,nijemogaospu-stitinaštovanjepoganskihbožanstava,anitijepripadaoaristokratskomslojurimskeinte-lektualneelitekoja jebilavrloreakcionarnaprotivkršćanstvainostalgičnazavraćanjemnastaripoganskisjajcarstva,Augustinulaziumanihejskusljedbu,mislećidobitiprosvjet-ljenje o toj istini, te uspostaviti čvrst odnoss njom.Međutim,kako samkasnije svjedo-či, njegovo se obzorje time zamračilo, takodanijeuspijevaospojitionoštojenosiokaofilozofskustrastiljubavpremaistinisreligi-oznomživotnompraksom,alijeuvijekunje-muostalaistaljubavpremafilozofiji.Utommu je trenutku filozofija (razum) uostalompružalakriterijistinitostireligioznihideja.

7

Krstio se 387. godine uMilanu.U isto vri-jeme, zapaljen žarom za filozofskom spo-znajom i slašću koju u njemu ostavlja okuskršćanskeistine,odlučujesenamoralnoživ-ljenje, podlažući život radikalnoj promjenikoja ga preporađa i usmjeruje njegov životnovimpravcem.Rastvarajućijedrafilozofijevjetruobjave,usmjerujesvojulađuusigurnu

lukuvjere,odlučujućipotomcijelisvojživotposvetitiizučavanjufilozofijeukrugunajbli-žihprijatelja,odlučanstvoritičaksvojevrsnufilozofsko-monaškuzajednicu.

8

Usp.Ispovijesti10,20,29.

9

Usp.Giovanni Reale, Storia della Filosofia antica,VitaePensiero,Milano1997.,sv.1.,str.113–116;sv.5.,str.76.

10

Usp. Nicola Abbagnano, Storia della Filo-sofia,sv.1,UTET,Torino1999.,str.47–50.Anaksagora drži da je prvotnamaterija bilakaotična inepomična, teda jeRazumunjuunioredipokrenuonjezintijek.Osimštojeuzrokredausvijetu,RazumjepoAnaksagoritakođerjednostavan,beskrajaniobdarenvla-stitomsnagom.

11

Usp.G.Reale,Storia della filosofia antica,sv.1.,str.189–193.Diogendržidaiskonskiprincipmorabitijedanisvestvariproizlazeodređenim pretvaranjem iz istog principa.Nadalje, on identificira Anaksimenov zraksAnaksagorinim razumom, tvrdeći kako jeprviprincipzrakobdarenmnogimrazumom,koji je potom pretpostavka da se protumačipostojanjesvemira.

12

Usp.G.Reale,Storia della filosofia antica,sv.1.,str.337–354.Sokrat jeoptužendanevjerujeubogoveukojevjerujedržava,tedauvodinovabožanstva(usp.Sokratova apolo-gija26B-27E).Sokrat,dakle,nijebioateist,nego nijemogao prihvatitimoralni i fizičkiantropomorfizamkojimsepromatralobogo-ve,većjeobožanstvugovoriokaoorazumučije djelovanje ima svoj cilj i koje svojomprovidnošćupratikreposnogčovjekausvimnjegovimživotnimprilikamaineprilikama.

13

PlatontonajjasnijeizražavauTimeju.G.Re-ale, Storia della filosofia antica, sv. 2., str.184–186, potvrđuje kako Platon razlikujeBoga,atojeDemijurg,odidejeDobrakojajebožanskastvarnost(toteion)najvećegmo-gućegstupnja.BogjedobarunajizvrsnijemsmisluriječiupravojerdjelujeufunkcijiIde-jeDobrakojajestvarnamjeradjelovanja.

Page 4: Augustinov hod od ljubavi prema filozofiji do filozofije ljubavi

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA107God.27(2007)Sv.3(581–593)

I.Bodrožić,Augustinovhododljubavipre-mafilozofijidofilozofijeljubavi584

tunadosjetilnustvarnost(Bog,NepokrenutiPokretač)promišljakaoRazum(mnoštvorazuma)kojemjeonoštojerazumsko(intelligibilia)nanekinačinpodređeno.Odlikeovesupstancijejesudajevječna,nepokretnaidaječistiakt.14Ovo je PočeloŽivot i to život čistemisli, život čiste kontemplativ-neaktivnosti.15Sponovnimrađanjemplatonizmadolazisedosintezeovihpojmova iBogasezamišljakaoRazumkojiproizvodi,misleći,onošto jerazumljivo.Sneoplatonizmompojamsebožanskogobogaćuje.Uvođenjempozitivnogpojmaneizmjernogkaomoćinanajvećemmogućemstupnju,kaoneiscrpnaproizvodnasila,kojajetranscendentnaiuodnosunasamumisaoinarazu-mno,doksuonirasprostranjeniurazličitimpojavnostimabožanskoga.SPla-tonom(aisnekimpredsokraticamabaremimplicitno)Dobrojestavljenouprviplan:IdejaDobra(neosobnog)navrhujeRazumnoga,a‘bitidobar’jestbitnakvalitetaDemijurga,najvećegrazuma.Dobroinajboljekarakteristikesuiaristotelovskogboga.ZaPlotinaineoplatonisteDobrojeJedno(Unum),samApsolut,adobra-formejesucijelasferabožanskoga.16Štoviše,Jednojeiznadsamogabitka,iznadmisliiiznadživota.Jednojeuodređenomsmislusuper-Dobroilinad-Dobro(hiperagathon),17kaoštojenadmisao(hipernoe-sis),18nadbitakinadživot.19

Odnos Boga i svijeta

Nadalje,ugrčkojmislipostojivrloznačajnopromišljanjeoodnosusvijetaiBoga,štojeiAugustinnaintenzivannačinistraživaoprijeineposrednona-konobraćenja,jergajezanimalootkritiodaklezlousvijetu(unde malum).20UpravoizpoimanjasvijetanajboljeseiščitavarazumijevanjeBogaibožan-skoga.TakoseBogisvijetrazlikujukaouzrokiposljedica(prouzročeno),bilisustajalištanaturalisti,unutarvrloarhaičnogobzorjamislikojajošnijepoznavalarazlikuizmeđutranscendencijeiimanencije.Platon,Aristoteliau-torikojislijedenjihoveškolepravekorakdaljepoimajućiBogaibožanskokaotranscendentneuodnosunasvijet.21

Bog-božanskosmatrajuseimanentnimipodudarajusesasamomprirodom.Takveidejezastupalisustoici.22Nasuprottome,poepikureizmu,bogovisuuodnosunasvijetpotpunoudaljeni,usmisludanisuuzroksvijetanitiupravlja-junjime,budućidajeonnastaoizkaosaslučajnimkretanjematoma.Doksubiliukaotičnomstanju,kretalisusebezredausvimpravcima,dokunekomtrenutkusenijestvorilatežinakojajeusmjerilanjihovokretanjeutočnoodre-đenompravcu,tesetimepočinjestvaratired.Bogoviipaknemajuontološkustrukturukojaihrazlikujeodsvijeta.23

No,zarazlikuodnaturalistaistoika,postojeidrugarazmišljanjaoodnosuBogaisvijeta.Božanskoimarazličiterazinetranscendencijeiusvojojcjeli-nitranscendiramaterijalnisvijet.UnutarbožanskesferedaljnjisustupnjevitranscendenciječakdotemjeredajePrviiapsolutniprincipiznadbitka,misliiživota.24OvojestajalištePlotinaineoplatonistadokrazmišljajuoprvomprincipu(Jedno/Unum),premdaPlotin,zarazlikuodgnostika,zastupadajematerijalnisvijetusebidobaridanijeplodpada,negouzdignućadušekoja,promatrajućivječnemodele,iznjihprimastvaralačkusnagu.25

Augustin je, poput Plotina, imao prigodu upoznati i religiozna uvjerenja itumačenjaonastankusvijeta,kaoštosubilerazličitegnostičketeorijesdu-alističkimpredznakomsteorijomo»dvostrukomstvaranju«,26norazvidnojebilodasumunjihoviodgovoribilijošneuvjerljivijiinedovoljnijiodfilo-zofskih.

Page 5: Augustinov hod od ljubavi prema filozofiji do filozofije ljubavi

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA107God.27(2007)Sv.3(581–593)

I.Bodrožić,Augustinovhododljubavipre-mafilozofijidofilozofijeljubavi585

»Bog filozofa« u Augustinovoj misli

Udjelimanapisanimau prvih desetak godina nakon obraćenja, vidimodaAugustin,uzobjavljenebiblijskedanostiintegriramnogefilozofskeidejeoBoguiBožjojbîti,služećisenajvišeneoplatonizmomkojimujeipomogaodanadiđemaniheističkukrizu,tedausvojinematerijalnipojamBoga.SvojimIspovijestimaAugustinjezaokružiotorazdobljeiduhovnirastsazrijevanjaukršćanstvu,paćenamovaknjigabitisvojevrsnopolazište,premdaćebitigo-voraiodrugimtekstovima.UIspovijestimapronalazimosvjedočanstvakojapokazujukojemcilju su prispjela njegova filozofska traženja, ali isto takosvjedočanstvasuradikalnenovostikojujeprimiokršćanskomvjerom.TakojezaAugustinaBogbitak,Onajkojijestapsolutnoinepromjenjivo:

»Jerkaoštotiapsolutnojesi,takojediniznaš;tikojinepromjenjivojesi,tinepromjenjivoznašinepromjenjivohoćeš.Tvojebićeznaihoćenepromjenjivo,tvojeznanjejestihoćenepromje-njivo,itvojavoljajestiznanepromjenjivo.«27

Bogjevrhovnibitakukojemsebitakiživotpodudaraju:

»Ilipostojilinekodrugovreloizkojegprimamobitakiživot,osimonogaizkojegnastistvaraš,Gospodine,zakojegabitiiživjetinisudvijerazličitestvari,jerjevrhovnibitakivrhovniživotjednoteisto?«28

14

Usp.GiovanniReale,Introduzione a Aristotele,EditoriLaterza,Roma-Bari1974.,str.64–68.

15

Usp.Aristotel,Metafizika,7,1072b13–24.

16

Usp.G.Reale,Storia della filosofia antica,sv.5.,str.75–76.

17

Usp.Plotin,Eneada,VI,9,6.

18

Usp.Eneada,VI,8,16.

19

Usp.Eneada,VI,8,16.Plotindoslovnokažedajetosila(energeia) iznadrazuma(vous),iznadmisli(fronesis)iiznadživota(zoe).

20

Toistraživanjemotiviranoježeljomdashvationoštomumanihejcinisuznaliobjasniti,jersu na dualistički način poimali bitak i prvopočelo,dijelećiganadobroizlo.Ovomistra-živanju Augustin posvećuje svoje djelo De liberum arbitrium.

21

Usp.NicolaAbbagnano,Storia della filoso-fia,str.128–130.

22

Usp.Margherita IsnardiParente,Introduzio-ne a lo Stoicismo ellenistico,EditoriLaterza,Roma-Bari1999.,str.25–29i84–90.

23

Usp.DomenicoPesce,Introduzione a Epicuro,EditoriLaterza,Roma-Bari,1997.,str.27–28.

24

Usp.WernerBeierwaltes,Plotino. Un cammi-no di liberazione verso l’interiorità, lo Spirito e l’Uno,Vita e Pensiero,Milano 1993., str.37–44;PietroPrini,Plotino e la fondazione dell’umanesimo interiore, Vita e Pensiero,Milano1992.,str.57–64.

25

Usp.M.IsnardiParente,Introduzione a Ploti-no,str.134–135.

26

Usp.GiuliaSfameniGasparro,Agostino tra etica e religione,Morcelliana,Brescia1999.,str. 321.U povijesno-religioznomkontekstupojam »dvostrukog stvaranja« koristi se daprotumačireligioznenaukekojesudržaledapostojedvastvarateljskaprincipailieventual-nodaseistompočelupripisujedvostrukadje-latnost,tojeststvaranjeidobraizla.Ovakvesu nauke zastupali gnostici,marcioniti,ma-nihejci,dok imseCrkvaodsamihpočetakasuprotstavljalavjerujućiu jednogStvoriteljaidržećida jezloušlousvijetgrijehomslo-bodnihbićanekaoentitetvećkaonedostatakdobra.

27

Augustin,Ispovijesti13,16,19.

28

Augustin,Ispovijesti1,6,10.Uovomseod-lomkuvrlodobrouočavakolikojenedjeljivoisprepletenofilozofskoznanjekojemupružajasnuterminologijuidiouzvišenogsadržaja,skršćanskomobjavomkojamupružaune-kim stvarimadrukčije znanje od filozofsko-ga,kaoštojeuovomslučajupojamstvaranja(creatio),pojamnepoznatugrčkojfilozofiji.

Page 6: Augustinov hod od ljubavi prema filozofiji do filozofije ljubavi

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA107God.27(2007)Sv.3(581–593)

I.Bodrožić,Augustinovhododljubavipre-mafilozofijidofilozofijeljubavi586

ShodnoAristotelovupoimanjuistinekaouzrokasvegaštoimaistinitogaubi-ćima,odakletvrdnjada»počelavječnihbićanužnouvijekbivajunajistinitijaistogakakosekojastvarodnosipremabitkutakoipremaistini«,29Augustin,uznedvosmislensadržajnekihnovozavjetnihtekstova,držidajeBogjediniistinitijednostavaninevin,dajeujednonetjelesnaistina30ilipakdajevječ-naistinakojanemožeiznevjeritisvojaobećanja31ikojastojiiznadsvega.32Međutim,većsadsemoženaznačitirazlikaupoimanjuBogakaoIstineiz-međuAugustinaiantičkihfilozofa.Hiponac,naime,zahvaljujućikršćanskojobjavi,Bogapoimakaoosobu,tejeonzanjIstinaosoba.33

AkadgovorioBogukaoDobru,Augustinneštediizraze,takodajeBogzanjpotpunoijedinodobro,34dobrousebisavršenodanetrebanikakvogdrugogdobra,35 najvećedobro jer je najveći bitak,36 iz punine čije dobrotepostojedrugabića.37Izizrazakaoštosunajvećeisavršenodobro,38neraspadljivo39iuniverzalnodobro40nedvojbenoseiščitavaneoplatonističkiutjecaj.Iznavede-nogteksta(usp.2,6,12)vidimodajezaAugustinaBogiljepotajerjenajljepšiodsvihbića.KaoljepotaBogjeljepotasvakeljepote,41uvijekstaraiuvijeknova,42ljepotakojaprivlači43ikojajenaposljetkuvrelosvakeljepote.44

Premdaniječestslučaj,aliiuantičkojsefilozofijisusrećegovoroBoguibožanskomekaomudrosti.Plotin takogovoriomudrostikoja sene stječediskurzivnimrazmišljanjemjerjeodvječnosti,poistovjećujesesbitkom(ou-sia),stvorilajeinosisvestvariiuničemunegubisvojusnagu,teukonačnicibitaknijedrugodolimudrostodozgor.45NebezuvidauPlotinovufilozofiju,alibezsumnjepotpomognutupromišljanjuinedvosmislenimbiblijskimna-ukomoMudrosti,Augustingovoriomudrosti

»…pokojojpostajesveštojest,ištojebilo,ištoćebiti,asamanepostaje,negojesttakvakakvajebila, i takvaćeuvijekbiti.Štoviše,unjojnemaprošlostinibudućnosti,negosamosadašnjost,jerjevječna,aprošlostibudućnostnisuvječne.«46

PremdajesamovajtekstbližiPlotinovojnegospecifičnokršćanskojmisli,iz drugih je tekstova jasnokakoAugustinpoistovjećujeMudrost sRiječjuBožjom,drugombožanskomosobom,47bezčegabiinačebilonemogućera-zumjetiovajpojamunjegovojmisli.UzovaBožjaimenakojasepoistovjećuju,tekojasuuistovrijemeibožjiatributi,Bogimaidrugihatributa,mnogiodkojihsupreuzetiizfilozofije,tedodatnopotvrđenibiblijskomobjavom.TakojeBogzaAugustinanepromje-njiv,48netjelesan,jednostavan,49transcendentanuodnosunastvoreno,50neiz-mjeran(umoćiimudrosti,beskrajan),51vječan(vječnibitak,besmrtan).52

Ikaosintezasvega,jedanodlomakizIspovijestinajrječitijegovorioonomšto je gore izneseno.Hiponac nabraja u vrlo prisnommolitvenom izričajuBožjeodlike,pričemuseispreplećufilozofskisbiblijskimmotivima:

»Svevišnji,predobri,premoćni,svemogući;najmilosrdniji inajpravedniji,najskriveniji inaj-očitiji,najljepšiinajjači!Tisistalaninedokučiv,nepromjenjivasvemijenjaš;nikadnov,nikadstar,asveobnavljašiustarostdovodišoholicedaineopaze(Job9,5);uvijekdjeluješiuvijekmiruješ;skupljaš,aništanetrebaš;nosiš,ispunjašizaštićuješ;stvaraš,uzdržavašiusavršuješ;tražišpremdatiništanenedostaje.Ljubiš,aliseneraspaljuješ;revnuješ,alisibezstraha;kaješse,aliteneboli;srdišse,aliostaješmiran;mijenjašsvojadjela,alinemijenjašsvojeodluke;uzimašštonađeš,anikadnisiizgubio;nikadnisioskudan,aveselišsedobitku;nikadnisila-kom,atražiškamate.«53

Bog objave

VelikofilozofskopromišljanjeoPrvomprincipu,aliioodnosuBogaisvije-ta,kaoštosevidi,dalojeAugustinumnogespoznaje,aliipaknijedošaodo

Page 7: Augustinov hod od ljubavi prema filozofiji do filozofije ljubavi

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA107God.27(2007)Sv.3(581–593)

I.Bodrožić,Augustinovhododljubavipre-mafilozofijidofilozofijeljubavi587

konačnogrješenjanapitanja»zašto«svijetai»kako«svijet.Ukolikoseradionadosjetilnojstvarnosti,tojestoprvomprincipukakavjeusebi,neupitanjedoprinosfilozofijekojajedošladotogadajesavršen,vječan,nepokretan,čistiaktduhovniživotimisaomisli,nemožetrpjetiinijepodložanpropad-

29

Aristotel,MetafizikaII,993b.NatemeljutogaAristotel naziva filozofiju znanošćuo istini,jerjeuistovrijemeznanostobitku.

30

Augustin,Ispovijesti7,20,26:»Alitada,kadsampročitaooneknjigeplatonovacapakadsu me one potaknule da tražim bestjelesnuistinu,shvatiosamiugledaonevidljivatvojasvojstvapoonomešto je stvoreno« (Rim1,20).

31

Usp.Ispovijesti12,1,1.

32

Usp.Ispovijesti10,41,66.

33

Ispovijesti 4, 9, 14: »Tvoj zakon je istina, a istina si ti!« Još se može pogledati i drugetekstove:3,6,10;10,24,35;10,26,37;12,25,35.IstaserazlikatičeisvihostalihBožjihatributa.

34

Ispovijesti2,6,12:»Lijepojebiloonovoćeštosmogaukrali,jerjebilotvojestvorenje,najljepšiodsvihbića,Stvoriteljusvega,Božedobri,BoženajvećeDobro(summum Bonum)ipravoDobromoje!«

35

Usp.Ispovijesti13,38,53.

36

Ispovijesti 12, 15, 19: »Zar je laž da svakobićekojejeoblikovanoilitvarkojasemožeoblikovati potječe samo od onoga koji jebeskrajno dobar jer beskrajno postoji?« Uizvornikujeovaidejaizraženaupravoriječi-madobraibitka,qui summe bonus est, quia summe est.

37

Usp.Ispovijesti13,2,2.

38

Usp.Ispovijesti2,6,12.

39

Usp.Ispovijesti7,4,6.

40

Usp.Ispovijesti3,8,16.Augustinganazivadobrosvihstvari(omnium bonum).

41

Usp.Ispovijesti3,6,10.

42

Usp.Ispovijesti10,27,38.

43

Usp. Ispovijesti7,17,23.HiponacgovorioljepotiBožjoj(decor)kojomgajeBogprivla-čiodauživaunjegovubiću(frui Deo),tenetrebazaboravitidasutakoiplatonistiiaristo-telovcipoimaliBogakaoljepotukojiupravoljepotompotiče ljudskuljubavda ideputemspoznajeBogapremakonačnom sjedinjenjusnjim.

44

Usp.Ispovijesti13,20,28;10,34,53.

45

Usp.EneadaV,8,4–5.Prava(alethine)mu-drost jest bitak (ousia) i pravi bitak jemu-drost,držiPlotin.Svabićakojanisuobdarenamudrošću, postala su bića zahvaljujući mu-drosti,alibudućidaneposjedujumudrostusebi,nisupravabića(alethinai ousiai).

46

Ispovijesti9,10,23.

47

Usp.Ispovijesti7,9,13–14.UpravouovimpoglavljimaAugustin uspoređuje što je pri-mioodneoplatonovaca,ašto jeotkrioukr-šćanskim knjigama, a da nije bilo kod njih.Tako tvrdi da je našao u neoplatonističkimknjigama kako duše primaju svoje blažen-stvoodBoga idasedioništvomumudrostikojavječnoostajeusebiobnavljajudabibilemudre,alinijenašaounjihovimknjigamadajeSinBožjipredandaumrezagrešnikeidatimespašavaljudskeduše.

48

Usp.Ispovijesti9,4,11;9,10,24;12,15,18;7,10,16.

49

Usp.Ispovijesti4,16,29.

50

Usp.Ispovijesti10,25,36.

51

Usp.Ispovijesti1,1,1;7,20,26.KaotakavBogjeposvudašnji,sveobuhvaćaanjegani-štanemožeobuhvatiti(usp.Ispovijesti1,2,2–3;5,2,2).

52

Usp.Ispovijesti11,29,39;11,31,41.12,15,18;13,29,44.

53

Ispovijesti1,4,4.Uodlomkuseopažaisvo-jevrsnaproturječnost,kojusudijelomvećuo-čavaliifilozofi,akojajeskršćanstvomposta-laočita,alineineprotumačiva.UpravozatojeAugustinbezdvoumljenjainaglašava.

Page 8: Augustinov hod od ljubavi prema filozofiji do filozofije ljubavi

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA107God.27(2007)Sv.3(581–593)

I.Bodrožić,Augustinovhododljubavipre-mafilozofijidofilozofijeljubavi588

ljivostibitka.Auodnosupremasvijetu(kozmos),premagrčkompoimanju,Bognijedarovateljbitka,većsamoureditelj.54Uzto,uneoplatonizmu,pre-vladava idejaonužnostipokojoj svijetproizlazi izJednoga,dok jezakr-šćanskumisaoBogstvoritelj,čimeAugustinpronalazidosljedanodgovornasvojepitanje.SvijetpostojijergajeBogstvorioizničega(ex nihilo)55svojomslobodnomodlukom,atovrijediizačovjeka,najsavršenijebićeustvorenomsvijetu.56

Izbiblijskepakobjavestječeinekedrugebitneelementekojimupomažudaupotpunisliku,tedajasnijespoznaBožjubitinjegovodjelovanje.OsimštojebiblijskiBogstvoritelj,onseobjavljujeustvarnomsmisluriječikaoosobakojakomunicirasosobama,štonijebioslučajugrčkojfilozofijigledeprvogprincipakojemsenisupridavaleosobnekonotacijenitiga sepoimalokaoosobu.ZatojebiblijskiBog,kakogadoživljavasv.Augustin,Otacpunmilo-srđa,57kojisesvojomprovidnošćubrinezačovjekaizacijelisvijet.58UjednoBogOtacjestnajboljiipravednisudackojikažnjavabezbožnika,anagrađujepravednika,59izčegaserazaznajeosobitnaglasaknaosobnimoralno-duhov-niživot,štojetakođerbilonepoznatougrčkojfilozofiji.Pa inakon tolikih raščlanjivanja, jošnijebiopronašao temeljniodgovoropitanjuuzrokasvega.Paikadjeodgovorionapitanjetkojetvoracsvemiraikakojenastaosvemir(ex nihilo),timejošnijeobjasnionajdubljunakanuirazlognastanka,onoposljednje»zašto«čovjekanužnopostavljaželećiotkritiprvi,tojestposljednji,uzroksvega.Stvaranjejeosobničinkojičinibićekojeznaštočiniičinitozatoštojeslobodnoodlučiosvojbožanskinaum.TakoAugustinisključujesvakunužnostizbožanskihčina,akojajeobjašnjavalanastanaksvijetakaomnoštvauodnosunabožanskojedinstvo,kaonesavrše-nestvarnostiuodnosunasavršenu,kaonečegaštonastajeuodnosunaonogakojijest.Natakvogorućepitanjedavanisunajrazličitijiodgovori.Platonizamjeponudiodualističko-idealističkiodgovor,stoicizamnaprotivimanentistič-ko-panteistički,aristotelizamjepokušaoostatiugranicamarealizma,dokjeneoplatonizam tumačionastanak sveganužnimproizlaženjem (proodos) izbožanskogbitkaprvogprincipa(Unum/Jedno).Svakomodovihsustavabiloje najteže protumačiti sam početak, onaj prvimoment u kojem se događanastajanjesvega,pazatoniječudodajegrčkafilozofijagovorilaovječno-stimaterije,tejeulogabožanstva(Demijurga)bilanenjezinostvaranje,većuređivanje.

Bog objave kao ljubav

AugustinseidaljepitaozaštojeBogtakoodlučio?Zaštoseodlučionabes-platnistvoriteljskičinkojimdajestvorenjimadaparticipirajunebitku,dapo-stoje,kojimihizničegapozivaupostojanje?60Stvaranjejebesplatničinkojisvojetumačenjeimotivpronalazijedinoumoći,dobroti61iistiniBožjoj.62Bogkojijevječnaistina,istinitaljubaviljubljenavječnost,63akojeprisutanubićimakaoistinaidržiihistinomkaouruci,ondajesigurnoprisutanikaoljubav,tepodržavasvabićasvojomljubavlju,kojasepokazujekaoprovid-nost,jerstvorenjebeznjeganebimoglopostojati.64TosenajboljeočitujekadsevidikakoAugustinpromatračovjeka,krunusvegastvorenoga,zakojegtvrdidajestvorenod»preslatkoga Boga svoga«,65kojijeljubav,tenikadnenapuštaljubljenobiće.66BožjaljubavseočitujenaposebannačinumilosrđuBogaOcakojižrtvujesvogajedinorođenogaSinazaspasčovjeka,67kojijejedinikadarpoučitičovjekaautentičnomputuljubavi.68

Božjibitakstoganijenepristupačnomonolitnojedinstvokojeisključujepo-stojanjeimnoštva,premdajeBogusebisavršeninemapotrebezabićima.

Page 9: Augustinov hod od ljubavi prema filozofiji do filozofije ljubavi

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA107God.27(2007)Sv.3(581–593)

I.Bodrožić,Augustinovhododljubavipre-mafilozofijidofilozofijeljubavi589

Božjibitakjesttakavdaomogućujebeskrajnuparticipacijubićanasebi,adaseneumanjuje, te stogaukorijenuAugustinovapoimanjabitkastoji idejada jebitakotvaranje, zajedništvo,dar.Bitak stoganijenekaneosobna silailienergija,većosobakojasedarujeosobi,učemujeičovjekpribliženbo-žanskojsferibitkakaoonajkojimožeprimatitajdarnaosobannačinimožeuzvratitinadaruzdarjem.Takvootvaranjebitkaočitujesenajboljeuljubavi,jersenemoželjubitiništaukolikoseprematomenemaodređenasklonostilisličnost,tetakoljubavuključujesebesaopćavanjeonogakojiljubi,kaoionogakojijeljubljen.Onajkojijeljubljen,nalaziseusredištumislionogakojiljubi,alinekaoneštouopćeno,većkaoosoba,jersemoževoljetisamopojedinačneosobe.Istotakoljubavuključujeprijesvegasaopćavanjeonogakojiljubi.Uljubaviljubljenajeosobauonomekojiljubi,nekaobićeuslužbivlastitihinteresa,većkaoonajkojimožeraspolagatiosobomkojaljubi,po-stajućimutakounutarnjiprincipdjelovanja.Naposljetku,ljubavsepretvarauuzrokkojidodirujebiće, takoda je ljubaviusavršavanjebićavrlo jasnonaglašenouAugustinovojfilozofiji.Ljubav je stoga i središnja krepost čovjekova odnosa premaBogu, koji jesam zapovijedio čovjeku da ga ljubi, ili kako na jednommjestuAugustinpjesničkikažedajeBogranionjegovosrcestrelicamasvojeljubavi.69Kroz

54

Usp. Cornelio Fabro, »L’idea di Dio nellastoria della filosofia«, u:GiuseppeRicciotti(ur.),Dio nella ricerca umana (acuradi),Co-letti,Roma1954.,str.639–640.

55

Usp.Ispovijesti12,7,7.

56

Usp.Ispovijesti7,7,11.

57

Usp.Ispovijesti1,18,28;5,9,17(milosrdnouslišavaprošenjeimolitve);8,3,6(radujeseobraćenjugrješnika).

58

Usp.Ispovijesti7,6,10(najpravednijiupra-viteljsvemira);10,34,52(skrbizačovjekaiizvlačigaizopasnosti).

59

Usp.Ispovijesti12,25,34–35;

60

Usp.Ispovijesti10,27,38;12,7,7;13,2,2;13,33,48.

61

Ispovijesti 13,4,5:»Štobidakle tebinedo-stajalodoblaženstva,kojesetisamsebi,svekad ta bića ili uopće ne bi postojala ili kadbiostalabezoblična?Tabićasi tistvorioneizpotrebe,negoizpuninesvojedobrote,sre-đujućiihidajućiimoblik,inedabisetvojaradostponjimanekakoupotpunila.«

62

Ispovijesti 7,15,21:»Svrnuhpoglednadrugestvariividjehdaonetebidugujusvojeposto-janje,idasusveomeđeneutebi,alidrugači-je,nekaouprostoru,negojer tisvedržišuistini kao u ruci; sve su stvari istinite ukoliko

postoje, i ništa nije laž osim kad se misli da postoji nešto što ne postoji.«

63

Usp.Ispovijesti7,10,16.

64

OtomekakojeAugustinpoimaoodnosBož-jegbitkailjubavi,vrlojesadržajnopisaoGiu-seppeBeschin(usp.S.Agostino. Il significato dell’amore), dokazujući da se poAugustinusva savršenstva bitka podudaraju u Bogu,tako da su zaBoga spoznaja i volja njegovsamibitak.Uzto,akoDobroimatakveodlikeda je ljubljeno radi sebe sama (Platon), istotakotonajvišeDobronemožesebeneljubitivječnom inezainteresiranomljubavikoja sepodudara s njegovimbitkom.Bog je čista ipotpunaekstazapremaDobru,atodobronijeništadrugonegonjegovanarav.

65

Ispovijesti7,3,5.

66

Usp.Ispovijesti4,11,16.

67

Ispovijesti 10,43,69:»Kakosinasljubio,Očedobri,kojiSinasvogajedinoganisipoštedio,negosigapredaozanasgrešnike!Kakosinasljubio,nasporadikojihjeon,kojinijesmatraozaotimačinubitijednaktebi,postaopodložansve do smrti na križu, jedinimeđu umrlimaslobodan, koji je imaovlast dapoloži svojudušuiimaovlastdajeponovnouzme.«

68

Usp.Ispovijesti13,7,8;13,15,18.

69

Ispovijesti9,2,3.

Page 10: Augustinov hod od ljubavi prema filozofiji do filozofije ljubavi

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA107God.27(2007)Sv.3(581–593)

I.Bodrožić,Augustinovhododljubavipre-mafilozofijidofilozofijeljubavi590

evanđeoskuzapovijeddvostrukeljubaviAugustindržidajebitnoidentičnaljubavpremaBoguipremabližnjemu.70UtojzapovijediiBogičovjeksunaistinačinciljljubavi.Stvorenjejecilj,jerjepredmetStvoriteljeveljubavi,tegatrebaljubitiusvjetluteistestvoriteljskeljubavi.OvuidejuAugustinnijemogaopreuzetiizgrčkemisli,kojanijepoznavalaljubavkaobožanskiatri-butilikategoriju.Platonoljubavigovorikaoosintetičkojiposredničkojsiliizmeđuosjetilnoginadosjetilnog,kaoosilikojadajekrilaipodiže,potaknutaljepotomusvojimrazličitimpojavnostima,svedoLjepoteusebi,kojase,zaGrke,podudarasDobrom(ilibaremsjednimvidomdobra).Ljepota,kojajejedinaIdejakojajeimalaprivilegiranusudbinudabudevidljiva,stvarnostjekojaprosijavarazumskokrozosjetilno,tekaotakvoužižedušuigurajedasevratiodaklejesišla.Ljubavjetakonostalgijaapsolutnoga,nadempirijskatežnjakojapotiče ljudedasevrate ibudukodbogova.71Zanajvećegrčkefilozofebogmožebitiobjekt,alineisubjekt ljubavi,budućidaLjubavzaGrke,uključujeu istovrijeme inedostatakonogačemuse teži,dokonomkojijeNajbolji(nadilaziiLijepoiDobro)nemoženištanedostajati,daklenemoženištaljubiti.72Uzvrloreduktivnopoimanjeljubavikodepikurejacaistoika,PlotininjegovaškolaslijedevelikeučiteljedržećitakođerdaljubavnemožebitiodlikaApsolutnoga,većdajeradijeput,tojestnačin(ilijedanodnačina)povratkaJednome.73KršćanisuimalisvojeobjavljenerazlogedavjerujuuBogastvoriteljakojistvaraex nihilo,tesuibezfilozofijespoznalipoobjavidajeuzroksvegaBog.Vrlobrzosuprimijetilidapotimspozna-jamaimajumnogovišezajedničkogasfilozofijomnegosreligijom,tesusei smatrali pravom filozofijom, jer suposjedovalivrlo razumne,premdanesamorazumskevećiobjavljeneodgovorenavelikakozmološkaiantropološ-kapitanjagrčkefilozofije.KršćaniseupuštajuuvelikuspekulacijuoLogosu,dovodeuvezuBoga,osobnovrhovnoivrhunaravnoBićekojeimseobjavilokaoStvoriteljiOtacsfilozofskimprvimprincipom,ParmenidovimBitkom,PlatonovimDobrom,AristoteolovimPokretačem,PlotinovimJednom.Štosetičepoimanja,određenjaiulogenajvećegBića,Augustinprekidasfilozofi-jomsvogavremena.NiPlotinovoniAristotelovovrhovnoBićenijeslobodnousvomdjelovanjuistvaranjusvijeta,tepokretkojiproizvodenebimoglineproizvesti.Dotle jezaHiponskogbiskupaBogslobodnastvarateljskamoćkojačinidabitakcvjetaumračnomponoruništavila.74

Nadalje, za kršćane, kao uostalom i za Židove,Bog je bitak, (esse, ὁ ὤν)–Onajkojijest(usp.Izl3,14),alijenadasveonajkojiljubipojedinogčovje-kaičovječanstvo,štonijednaponuđenafilozofskamisaoilikategorijanijemoglapojmiti.Bilo jemnogo lakše, logičnije idosljednijeshvatitikako jenepromjenjiv,vječan, savršen,nepokrenut,alida ljubi,daskrbiokonkret-nom čovjeku, neznatnombiću u svemiru – filozofima nije bilo pojmljivo.Jerzahelenističkopoimanjeljubavi(eros), ljubavjeuključivalaputpremacilju,nečemuštonedostaje,tejekaotakvauključivalanesavršenost,takodaljubavnijebilanikadodlikaApsolutnoga.Bogjezagrčkufilozofijumogaobitiobjektljubavikojiljepotombitkaprivlačičovjekadagavoli,alinikakosubjekt,nitijeljubavmoglabitinjegovaodlika,ajošmanjesupstancijanje-govabitka.LjubavmišljenauApsolutnom,značilobiuvestipromjenjivostinesavršenostuApsolut,uPrviprincip,kojijeipakpozahtjevimarazumanepromjenjivisavršen.Međutim,AugustinprihvaćaBoganesamokaovrhovnodobro,bitakilikaojedno,poputugledih filozofasvogavremena,većgaprvenstvenospoznajekaoosobu.Osobanebibilaosobainebibiladokrajasavršenaukolikoneprimainedarujeljubav,kojajedinadajeobrazloženjestvaranjaiodgovoreo

Page 11: Augustinov hod od ljubavi prema filozofiji do filozofije ljubavi

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA107God.27(2007)Sv.3(581–593)

I.Bodrožić,Augustinovhododljubavipre-mafilozofijidofilozofijeljubavi591

smisluljudskogpostojanja.75CjelokupnaHipončevamisaonakon400.godi-nebivaprožetatom»filozofijomljubavi«,čimeintegriradimenzijuljubaviusržfilozofije,govorećionjojkaoobožanskojsupstanciji,štonesamodanijebioslučajklasičnegrčkefilozofije,većjojjebiloinezamislivo.76Ukolikoje prvo razdobljeAugustinova života obilježeno ljubavlju prema filozofiji,premdakaoneuspiopokušajdolaskadoistine,ondaserazdobljenakonobra-ćenjanemožerazumjetiukolikosenemapredočimahermeneutikuljubavi,točnijekršćanskogpoimanjaljubavi.77LjubavjekaokrunacijelogasustavaiAugustinovahodakojijepočeoljubavljupremafilozofiji,tojestuljubavipremasretnomživotu(vita beata)štosepretvoriloutraženjeBoga,jersezaAugustinapoistovjećujetražitiBogaitražitisreću.78

Bogstvaraizobiljasvojedobrote,aliistotakouodređenomtrenutkuAugu-stinshvaćadajeLjubavapsolutnaekstazapremaDobru,tesamoonamožeprotumačitibilodinamizamunutarBoga,biloonajpremavani.PoAugustinu,Bogikadnebibiotrojstvo,biobiSamostojećaLjubav.Bogljubisebenuž-nomljubavlju,apsolutnobezinteresaitozatojerjeDobro.LjubiseraditogajerjednasavršenavoljanemoženeljubitiapsolutnoDobro.Uistovrijemeseljubislobodno.Bogjetakođerpotpunaradost,jerjeblaženstvoisvijestpunine,kojojseprianjanepogrešivoineprolaznosljubavlju.Dakle,Bogsespoznajekaovrhovnodobroiljubisekaotakav,teunjemuspoznaja,dobrotailjubavsepoistovjećujessavršenimbitkom,kojijekaotakavvječaninepro-mjenjiv.Božjibitakjestogavatraljubavikojaneprestanogoriinikadsene

70

Usp.Ispovijesti12,30,41.

71

Usp.G.Reale,Storia della filosofia antica,sv.5.,str.100.ValjaprimijetitidazaPlatonaljubavimaisključivoposesivni,anedarujućikarakter.ŠtosetičeAristotela,onnaglašavasamonekevidoveljubavi,alijevrijednona-pomenutikakosepojam‘eros’tičeNepokre-nutogPokretačadabiobjasniosvršniuzrok.Ukolikojenajbolji,bogjepredmetljubavi,tojestpredmetželje,iupravokaopredmetželjepokrećenebesaisvemir.

72

Usp. FrancescoAdorno, Introduzine a Pla-tone, Editori Laterza, Roma-Bari 1998., str.69–72;G.Reale,Storia della filosofia antica,str.448–450.AdornotakodržidazaPlatonaljubavnijebožanskaodlikavećljudska.Čo-vjekposjedujeljubavkojomnapredujepremabožanstvukojegaprivlačiljepotom.ARealesličnodokazujezaStagiritučijiBogneljubi(ilieventualnomoželjubitisebesama),negojepredmetljubavi.Pogotovoštonemoželju-bitinijednogpojedinogčovjeka.

73

ZanimljivojedaFilonAleksandrijskiopisujepojamljubavikaodarimilost,ali jenadah-nućeza takvudatostcrpio izBiblijeane izhelenističkemisli.

74

SalvatoreTaranto,L’orizzonte dell’Assoluto: il tempo della libertà,EdituraAxa,Botosani2000.,str.88.

75

Međutim,kršćanstvonekoristizaBogapojamljubav-eroskojikoristeGrci,većrabipojam‘agape/caritas’, čime i terminološki i idejnopravi odmak od grčkog poimanja ljubavi(usp.BenediktXVI.,Deus caritas est,3–18).NokršćanstvopriznajeuBogu,nakonštona-glasi ovako veliko značenje agapične ljuba-vi,ierotičnuljubavkojomBogželiostvaritizajedništvosasvojimstvorenjem(usp.Bene-diktXVI.,Poruka za korizmu 2007., što semoževidjeti na službenimvatikanskimwebstranicamahttp://www.vatican.va).

76

Ovakavjevelikikorakmogaonapravitisamozahvaljujući kršćanskoj objavi koju shvaćakaonužnupomoćdačovjekneskrenesputaistineupogreškuizabludu.IznovozavjetnihtekstovabaštinispoznajudajeBogljubav,teodtadadosljednodokoncaživotanegubiizvidatustvarnost,kojamuondaslužidadadejedno od tumačenja tajne Presvetoga Troj-stvakaopamet,misaoiljubav(mens, notitia, amor).

77

Augustinjehermenutikuljubaviprimjenjivaoinaostalimpodručjimasvogteološkogpro-mišljanja,štojezapodručjeslobodnevoljeimilosti u jednoj izvrsnoj studiji besprijekor-no raščlanio Salvatore Taranto, Agostino e la filosofia dell’Amore, Morcellian, Brescia2003.

78

Usp.Ispovijesti10,20,29.

Page 12: Augustinov hod od ljubavi prema filozofiji do filozofije ljubavi

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA107God.27(2007)Sv.3(581–593)

I.Bodrožić,Augustinovhododljubavipre-mafilozofijidofilozofijeljubavi592

gasi,79tećenaposljetkupročistitičovjekaprivodećigauvječnozajedništvobožanskogživota.80 Ikaošto jeBogekstaza ljubaviuodnosupremasebi,logičnojedatobudeiuodnosupremavani(ad extra),potpunoslobodnoisvjesno,stvarajućiizničegabićakojaćeparticipiratinanjegovubožanskombitku,odkojihćesčovjekommoćiuspostavitisavezljubavi.IkaoštojeBogusebiapsolutnopredanjeidarivanjemeđubožanskimosobama,naistisena-činBogapsolutnopredajeipremavani,savršenomvječnomljubavljukojompratičovjekanaputuspasenje,acjelokupnostvorenjeodržavaupostojanju.Timekonačnorješavausebisvepoteškoćenakojejenailazilafilozofijaune-mogućnostidaprotumačiodnosizmeđuprvogaprincipaisvemira,transcen-dencije i imanencije,nepromjenjivogisvegaštosemijenja,nužnogikon-tingentnog,apsolutnogirelativnog,bitkai(prolaznih)bića.Grčkojfilozofijibiojeneprotumačivonajprvikorakkojisedogađaizmeđubitkainebitka,izmeđuapsolutnogunumairelativnogsvijeta.Nisuimaliključpokojembiodgonetnuli zaštoNepokrenuti pokretač pokreće i kako to da ostaje nepo-krenut,kakoprotumačitidasvijetproizlaziizUnuma,adapritomneuključinikakvunužnost.AkosuNepokrenutipokretač iUnumapsolutni, savršeniusebi,zaštouopćeulazeujednutakvuavantururelativnoga,upustolovinupokretanjanesavršenogailiemaniranjamnoštvaizsvojebiti.Odgovoranijebilo,osimštojegotovosvimabilojasnoizfenomenološkogpromatranjadapostojisuprotstavljenostdotemjeredasemožegovoritičakosuprotnosti.Augustin,pak,poimajućibožanskibitakkaodinamizamljubavi,čija jebitdarivanje,shvaćada je ljubavbila isključivirazlogdaBogučini takavne-nužnipokretkaoštojestvaranje.LogičnojedaakojeBogusebiljubav,daljubiistvaraizljubavi.Akojeunjemulogičanekstatičnidinamizamljubavi,štovišeapsolutan,nužaniidentičannjegovubitku,ondajerazumljivodata-kavdinamizammožeprijećiudarivanjeinanižojrazini,onojneapsolutnojinenužnoj,adaonsamneizgubiništaodsvojebîti.DauBogunijeprisutandinamizamljubavi,ponajprijeonemeđuosobamaTrojstva,apotomiljubavipremastvorenju,oblikovanena istinačin,svakipokušaj tumačenja izlaskaapsolutnonepomičnogBogaizsamasebe,ostaobiobavijenvelomnajvećetajneiosuđennapogrešku.Timvišeje,izareligijuizafilozofiju,značajnijiAugustinovpokušajsinteze,tedoprinosshvaćanjuBogaibožanskogauka-snoantičkojfilozofiji.

Page 13: Augustinov hod od ljubavi prema filozofiji do filozofije ljubavi

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA107God.27(2007)Sv.3(581–593)

I.Bodrožić,Augustinovhododljubavipre-mafilozofijidofilozofijeljubavi593

Ivan Bodrožić

St. Augustine’s Path from Love for Philosophy towards the Philosophy of Love

AbstractLove of philosophy played a major role in St. Augustine’s conversion and life in general. The influence of philosophy on the course of his life was so vital that it could even be said that he converted twice – first to philosophy, then to Christianity. If, however, it is an exaggeration to talk of two conversions since the two processes are but one, in which philosophy played a key role in Augustine’s better understanding of Christianity, the importance of philosophy in his intellectual development can, nevertheless, not be denied. If, for St. Augustine, Christianity represented fullness, then philosophy epitomised a crucial segment of his path contributing both to a much clearer conception of God and an understanding of many philosophical questions, which he had not understood up to then (created world, evil, the soul).St. Augustine’s experience reveals that philosophy, on the one hand, implies and, on the other, arouses one’s desire for knowledge, as well as augments one’s thirst for insight (desiderium). Not just any insight but insight into truth, due to which St. Augustine polemicised against his contemporary scholars who fell for and into scepticism. According to St. Augustine, each un-derstood truth directs man to turn to his very own inner being, and to take the path leading to the Truth, which – besides unveiling itself as Logos through the process of understanding – helps man, disclosing itself through embodiment, with which it becomes both discernible and tangible. It is precisely philosophy that provides St. Augustine with the most powerful and timely stimulus to rise from and above the filth of immorality, superficiality and an easy life, aware that he cannot experience the purity of truth unless he cleanses himself first, which is, after all, what the traditions of both Platonism and Neo-Platonism claim. Burning with desire for philosophical insight and the delight that the taste of truth leaves him with, he decides to live morally while radically changing his life and thus becoming re-born and directed towards a new course. Hoisting the sails of philosophy before the winds of the Spirit of God and the revelation, St. Augustine guides his vessel into the safe harbour of faith, deciding to devote his entire life to the study of philosophy in the company of his closest friends, thus creating a philosophical-monastic community of its kind.If the pre-conversion years of St. Augustine’s life are distinguished by his love of philosophy, then the post-conversion years of his life cannot be understood without the hermeneutics of love. His entire thought is imbued with the »philosophy of love«, with which he integrates the dimen-sion of love into philosophy as its essential segment, which was not the case with classic Greek philosophy. He could take this giant step only owing to Christian revelation, which he holds to be a necessary help to man, preventing him from deviating from the path of truth to the path of error and misconception. Accordingly, St. Augustine does not only accept God as the supreme good or as one, as many reputable philosophers of his time do, but primarily understands Him to be love, which is the only concept capable of providing justification of creation and answers to the questions of the meaning of human existence.

Key wordsLove,Philosophy,SpiritofGod,Revelation,St.Augustine

79

Ispovijesti 10,29,40:»Oljubavi(amor),kojauvijekgorišinikadsenegasiš!Ljubavi(ca-ritas), Božemoj, užezime!«Osim ova dvatermina za ljubav (amor i caritas)Augustinrabibezrazlikeitreći–dilectio.Razlikovanjekojeseupočecimakršćanstvapraviloizme-đuljubaviviđenenaantropološko-emotivnojrazini(eros)iteološkeljubavisebedarja(aga-pe),višenepostojiudualističkojoprečnosti.Takodaterminamorkojijeslužionekadadaprevede riječeros, nemavišenegativanpri-zvuk,zarazlikuodpojmova‘dilectio’i‘cari-tas’,kojibinasuprottometrebaliimatipozi-tivno.Svedimenzijeljubavi,pashodnotomeinjihovaznačenjadoživjelasusvojeseman-tičkoobogaćenje,takodaihAugustinkoristi

ikadgovorioispravnojljubavipremaBoguičovjeku,kaoikadgovorioonojkrivoj.Ra-spravasenekrećevišeokopojmova,većokosadržajainakaneljubavikojučovjekpritomima(usp.TarcisiusJ.VanBavel,»Amour«,u:Encyclopédie Saint Augustin, la Méditerra-née et l’Europe IVe-XXIe siècle,Paris2005.,str.29–40).

80

Ispovijesti 11,29,39:»Jasamserasuouvre-mena, kojima ne znam reda,moje semisli,najdubljanutrinamojeduše,razdiruuburnimpromjenama, dok se ne razlijemu tebe oči-šćenirastopljenvatromtvojeljubavi.«