Click here to load reader

Atrakcijska osnova turističke destinacije na primjeru

  • View
    0

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of Atrakcijska osnova turističke destinacije na primjeru

Gašparovi, Nikola
Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / struni stupanj: VERN University of Applied Sciences / Veleuilište VERN
Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:146:250509
Rights / Prava: In copyright
Repository / Repozitorij:
Nikola Gašparovi
Zagreb, 2018.
VELEUILIŠTE VERN
ATRAKCIJSKA OSNOVA TURISTIKE DESTINACIJE NA PRIMJERU VARADINSKE UPANIJE
Mentor: dr. sc. Eduard Kušen, prof. v. š. Student: Nikola Gašparovi
Zagreb, veljaa 2018.
4.1. Turistiki resursi 7
4.3. Funkcionalna klasifikacija turistikih atrakcija 9
4.4. Vrednovanje turistikih atrakcija 12
4.5. Dokumentacija turistikih atrakcija 12
4.6. Turistika destinacija 14
5. SLUAJ VARADINSKE UPANIJE 18
5.1. Osnovne znaajke Varadinske upanije 18
5.2. Turizam, osnovne znaajke 21
5.3. Istraivanje i planiranje turizma upanije 24
5.4. Turistika atrakcijska osnova upanije 25
5.5. Primjer detaljne klasifikacije gastronomskih privlanosti upanije 30
6. REZULTATI I RASPRAVA 32
7. ZAKLJUAK 36
PRILOG 3. POPIS TISKOVINA
VARADINSKE UPANIJE
Ovaj rad nastao je kao rezultat istraivanja vanosti turistike atrakcijske osnove za
razvoj turizma u svakoj turistikoj destinaciji. Utvreno je da se turistikim atrakcijama
i cjelokupnim turistikim resursima ne poklanja duna pozornost, kako u teoriji tako i
u praksi. Svrha rada je pridonijeti rješavanju ovog problema. Cilj rada je
prepoznavanje teorijskog modela turistike atrakcijske osnove i njegovo korištenje u
praksi. Na primjeru Varadinske upanije analizirani su problemi koji se javljaju kod
primjene teorijskog modela na konkretnu turistiku destinaciju. S jedne strane,
prikazana je cjelokupna upanijska turistika atrakcijska osnova Varadinske
upanije iz Strateškog marketinškog plana iz 1997. godine, dok je s druge strane,
krajem 2017. godine, provedeno ogranieno ciljano anketiranje strunjaka na temu
gastronomske privlanosti ove upanije. Rad nudi gotov model implementacije
turistike atrakcijske osnove za svaku turistiku destinaciju, ali i upozorava da se
turistika atrakcijska osnova ne moe realizirati odjednom, nego da ovaj
dokumentacijski sustav valja graditi osmišljeno, na dulji rok. Preporua se u
obrazovnom procesu turistikih strunjaka posvetiti vea pozornost turistikim
privlanostima.
IV
VARADIN COUNTY
This graduate thesis is a result of research made into the importance of tourism
attraction system used to develop tourism in each tourist destination. It was
established that sufficient attention was not paid to tourist attractions and all tourist
resources, both in theory and in practice. The purpose of the thesis is to help solve
this problem and recognise the theoretical model of tourism attraction system and its
use in practice. The example of Varadin County analyses the problems that arise
from the application of the theoretical model to a specific tourist destination. On one
hand, the entire tourism attraction system of Varadin County was presented in the
Strategic Marketing Plan of 1997, while on the other, at the end of 2017, a limited
targeted survey was conducted on the topic of the Country’s gastronomic attractions.
The thesis offers a ready-made model for the implementation of a tourism attraction
system for each tourist destination, but also warns that tourism attractions system
cannot be realised at once, rather that this documentation system should be
designed to be implemented over a longer period of time. It is recommended that
more attention should be paid to touristic attractions as part of the educational
process of tourist experts.
1
1. UVOD Ovaj rad, Atrakcijska osnova turistike destinacije na primjeru Varadinske upanije,
bavi se metodološkim pitanjem modela izrade turistike atrakcijske osnove razliitih
tipova turistikih destinacija, ije rezultate provjerava na primjeru podruja
Varadinske upanije. Takav pristup odreuje da se cijelo istraivanje obavlja na
dvije paralelne razine, na teorijskoj i praktinoj. Za planiranje razvoja svake turistike
destinacije od kljune su vanosti njezine potencijalne i realne turistike atrakcije,
njezini temeljni turistiki resursi, jer turisti upravo zbog njih posjeuju tu turistiku
destinaciju. Stoga, ve na poetku izrade dugoronih planova razvoja turizma valja
osigurati odgovarajue podatke o atrakcijskoj osnovi turistike destinacije. Naalost,
praksa je bila drugaija, poglavito stoga što je sustavno istraivanje fenomena
turistikih privlanosti bilo dugotrajno zapostavljeno i prepušteno inicijativi
pojedinaca.
Prikupljanje, sistematiziranje i voenje podataka o turistikim atrakcijama suvremena
je pretpostavka razvoja turizma u svakoj turistikoj destinaciji. Samo se na taj nain
moe vrednovati njezina turistika atrakcijska osnova i kreirati optimalan destinacijski
turistiki proizvod. Svrha je ovog rada ukazati na vanost prikupljanja i voenja
podataka o turistikim atrakcijama i osnivanju cjelokupne atrakcijske osnove svake
turistike destinacije, obavijestiti o znaajkama aktualnog teorijskog okvira izrade
turistike atrakcijske osnove, kao i o konkretnom sluaju njegove primjene na
podruju Varadinske upanije te zainteresiranima pribliiti kljune alate za izradu
atrakcijske osnove, osobito funkcionalnu klasifikaciju turistikih atrakcija, klasifikaciju
ukupnih turistikih resursa te katastar (registar) i atlas turistikih atrakcija.
Shodno navedenoj svrsi, naglašavaju se sljedei ciljevi: utvrditi potrebu za izradom
turistike atrakcijske osnove za svaku turistiku destinaciju, odabrati optimalan nain
njezine izrade, posebno naglasiti klasifikaciju potencijalnih i realnih turistikih
atrakcija, vrednovati odabrane turistike atrakcije te ocijeniti znaajke atrakcijske
osnove Varadinske upanije.
U drugom poglavlju navode se kljuni izvori, posebno za oblikovanje teorijskog okvira
fenomena turistikih atrakcija, a posebno za njegovu primjenu i provjeru toga na
sluaju Varadinske upanije. Upozorava se na skroman izbor izvora koji se bave
fenomenom turistikih atrakcija, kao i turistikih resursa openito. Navedeni su
pojedini izvori koji oslikavaju stanje u praksi koja se odnosi na prepoznavanje,
2
korištenje i ouvanje turistikih atrakcija. Detaljnije je opisano nekoliko izvora istog
autora na cjelovitu temu sustava turistikih atrakcija. Drugi dio izvora odnosi se
poglavito na studije sluaja izraene u Institutu za turizam u kojima su aplicirani
rezultati najnovijih teorijskih istraivanja turistike atrakcijske osnove, s posebnim
osvrtom na studije koje obrauju podruje Varadinske upanije.
Sljedee poglavlje opisuje posebnosti metodologije izrade ovog rada zbog
zahtjevnosti odabrane teme. Uglavnom je korištena desk-metoda, koja je jednim
dijelom rezultirala modelom izrade turistike atrakcijske osnove, a drugim dijelom
prikazom primjene dijela spomenutog modela u sluaju Varadinske upanije. Za
ilustraciju detaljne klasifikacije osnovne vrste turistikih atrakcija (Kultura ivota i
rada) Varadinske upanije, intervjuirano je deset kompetentnih osoba za podruje iz
domene gastronomije Varadinske upanije.
i strukturu, funkcionalnu klasifikaciju, vrednovanje i dokumentaciju turistikih
atrakcija, turistiku destinaciju i primjenu modela izrade turistike atrakcijske osnove.
Unutar modela, posebna se pozornost poklanja identifikaciji, evidenciji i
sistematizaciji turistikih atrakcija te njihovu katastru i atlasu.
U sljedeem poglavlju analizira se uinkovitost primjene teorijskog modela na sluaj
Varadinske upanije, koja je predstavljena svojim osnovnim znaajkama, osnovnim
znaajkama svojeg turizma, planovima turizma te turistikom osnovom. Na kraju
ovog poglavlja dan je primjer detaljne klasifikacije kulture ivota i rada Varadinske
upanije za segment regionalne gastronomije. Na kraju, nakon rasprave je
zakljueno da je rad ostvario svoj osnovni cilj – pobudio i dokazao potrebu za
izradom turistike atrakcijske osnove za svaku turistiku destinaciju, odabrao
optimalan nain njezine izrade, posebno naglasio funkcionalnu klasifikaciju
potencijalnih i realnih turistikih atrakcija te utvrdio probleme pri implementaciji ovih
nalaza na sluaj Varadinske upanije. Rezultati ovog istraivanja mogu imati
praktinu vrijednost za sve nositelje razvoja turizma u turistikoj destinaciji: politike,
upravne i osobito strune. S druge strane, svjedoci smo trenda da se na turistiki
orijentiranim fakultetima i visokim školama specijalizirani kolegiji turistikih resursa i
turistikih atrakcija ukidaju i parcijalno dijele po drugim kolegijima, što bi valjalo
posebno istraiti.
podtema: turistike atrakcije, turistike resurse, razvojno dugorono planiranje
turizma, strukturu turistikih destinacija i konverzijsku funkciju turizma. To su neke od
podtema koje su u teoriji i praksi dugo ostavljane po strani ili su obraivane površno i
jednostrano. Turistiki resursi i turistike atrakcije uvijek su predstavljani u okviru
osnova turizma, informativno na razini udbenika. Primjerice, u knjizi Osnove
turizma, na str. 60-105, iz 80-ih godina prošlog stoljea, turistike atrakcije se
prikazuju kao atraktivni faktori turistike ponude, s podjelom na prirodne (klima,
hidrografski elementi, reljef, flora i fauna) i društvene (kulturno-povijesni spomenici,
kulturne ustanove i kulturne priredbe, zabavne, sportske, gospodarske i druge
atraktivne priredbe), koji su ilustrirani brojnim primjerima iz Hrvatske i svijeta
(Markovi, 1987). Manje prostora turistikim atrakcijama posveeno je u novijoj knjizi
Osnove turizma, na str. 90-105, s kraja 90-ih godina prošlog stoljea, svega dva
odjeljka: Vanost i osnovna obiljeja turistikih atrakcija te Vrste atrakcija i njihova
obiljeja (Weber i Mikai, 1995).
Ni drugi izvori, domai ni inozemni, nisu se odmicali od spomenutog pristupa. U
klasifikaciji turistikih atrakcija vrsto su se drali formalne podjele turistikih atrakcija
na prirodne i društvene. Pravu su rijetkost predstavljala u to vrijeme dva inozemna
autora – Lew (1987) i Lepier (1990). Prvi, u svom radu A framework of tourist
attraction research, na osnovi analize radova tridesetak autora, konstatira da su
potencijalne i realne turistike atrakcije temeljni turistiki resursi na kojima se razvio
turizam, meutim, bez konane sinteze ovaj rad ostaje tek okvir zanimljivih stavova o
fenomenu turistikih atrakcija. Drugi, u svom radu Tourism attraction systems of
tourism research, svoj sustav turistikih atrakcija gradi iskljuivo na realnim
turistikim atrakcijama, tj. na turistiki dostupnim atrakcijama, pa je izrazito usmjeren
prema marketinškom turistikom planiranju.
Istraivanja fenomena turistikih atrakcija Eduarda Kušena, zapoeta 90-ih godina
prošlog stoljea, rezultirala su s nekoliko radova, koji se razlikuju od drugih na istu
temu, poglavito po svojoj cjelovitosti i kompleksnosti pristupa i rješenja. Prva je 1999.
godine bila doktorska disertacija Metodologija prostorne valorizacije turistikih
privlanosti. Slijedila je znanstvena knjiga Turistika atrakcijska osnova 2002. godine,
pa 2009. godine Trodimenzionalni tablini prikaz turistikih atrakcija, kao registriran
4
industrijski dizajn. Sljedee, 2010. godine objavljen je lanak Sustav turistikih
atrakcija, da bi 2017. godine poglavlje Tourism Attraction System u knjizi Evolution of
Destination Planning and Strategy, The Rise Tourism in Croatia zaokruilo
istraivanje ovog fenomena. Ovaj posljednji izvor ispunio je i uvjet da nije stariji od
pet godina.
Navedeni izvori ine zaokruenu cjelinu na koju se oslanja teorijski okvir ovog rada.
Posebnu grupu izvora sainjavaju studije sluaja, uglavnom izraene u Institutu za
turizam, u kojima se propitivalo navedene teorijske pretpostavke. Tu se izdvajaju
dvije studije sluaja – Strateški marketinški plan turizma Varadinske upanije
(1997.) i Strategija razvoja turizma Varadinske upanije 2015. – 2025. (2015.), koje
su za Varadinsku upaniju izraene u Institutu za turizam. Paralelno s ovim
studijama prije ili poslije njih, nastale su dvije knjige namijenjene brendiranju upanije
– Let iznad vremena i Letei vremeplov, koje su od velike vanosti za procjenjivanje
cjelovitosti i dugovjenosti Varadinske upanije, ali i zbog doivljaja iznimne
turistike privlanosti turistikih atrakcija upanije. Osim toga, korišten je velik broj
podataka s interneta, poglavito za provjeru naina primjene koncepta turistike
atrakcijske osnove u razvojnim planovima turizma Varadinske upanije u 5.
poglavlju.
Iz pregleda literature proizlazi da je Kušenov koncept turistike atrakcijske osnove
vjerodostojan i zaokruen znanstveni i struni oslonac za kreiranje teorijskog modela
izrade turistike atrakcijske osnove.
3. METODOLOGIJA ISTRAIVANJA
Zbog posebnosti teme, ovdje se nisu mogle u cijelosti primijeniti metode istraivanja
uobiajene za završne radove na ovom studiju. Gotovo cijeli rad preteitim se dijelom
oslanja na desk-istraivanje, tek je manji dio rada proveden na terenu, kada je na
podruju Varadinske upanije intervjuirano 10 kompetentnih osoba za pitanja
regionalne gastronomije. Glavninu izvora ine pisani izvori za potrebe oblikovanja
teorijskog modela izrade turistike atrakcijske osnove, za što se koristila dostupna
znanstvena i struna literatura. Putem specifine literature o Varadinskoj upaniji,
prikupljeni su podaci koji se odnose na nain ukljuivanja upanijskih turistikih
atrakcija u planove razvoja turizma Varadinske upanije. Dakako, za ostvarivanje
ciljeva ovog rada korištene su i druge odgovarajue metode.
U prvoj fazi, analizirani su odgovarajui izvori vezani za fenomenologiju turistikih
resursa i turistikih atrakcija, poslije ega je zakljueno da Kušenov koncept turistike
atrakcijske osnove sadri sve bitne aspekte od vanosti za ovaj završni rad. Nakon
toga se pristupilo izradi poglavlja 4., Teorijski model izrade turistike atrakcijske
osnove, u kojem je obraeno nekoliko kljunih sastavnica: turistiki resursi,
odreenje i struktura turistikih atrakcija, funkcionalna klasifikacija turistikih atrakcija,
vrednovanje turistikih atrakcija, dokumentacija turistikih atrakcija, turistika
destinacija te primjena modela izrade turistike atrakcijske osnove.
U drugoj fazi prikupljeni su osnovni podaci o Varadinskoj upaniji. Potom je teorijski
model izrade turistike atrakcijske osnove valjalo primijeniti na sluaj Varadinske
upanije. U doslovnom smislu, izradom upanijske turistike atrakcijske osnove to bi
bilo nemogue. Stoga je ta zadaa podijeljena na dvije cjeline: na kritiko propitivanje
postojeih turistikih planova i dokumenata Varadinske upanije te na izravnu
realizaciju malog detalja modela, na detaljnu turistiku klasifikaciju kulture ivota i
rada Varadinske upanije za segment 8.6. Gastronomija.
Prvo je analiziran Strateški marketinški plan turizma Varadinske upanije (1997.).
Za ovu zadau dobro su prouene i vrednovane privlane mogunosti
meunarodnih, nacionalnih i regionalnih turistikih atrakcija s podruja upanije.
Pritom su od velike pomoi bili slikovni prikazi iz istog plana: dio tematske karte
Turistika resursna osnova Varadinske upanije, prikaz strukture valoriziranih
turistikih resursa Varadinske upanije i dio tematske karte Turistike atrakcije
6
Varadinske upanije. Utvreno je da je plan anticipirao u izradi spomenute knjige
Turistika atrakcijska osnova.
Zatim je provedeno ciljano intervjuiranje sugovornika kompetentnih za pitanja
gastronomije, na osnovi ega je izraena tablica koja sadri etiri stavke – dvije
stavke iz Kušenove znanstvene knjige Turistika atrakcijska osnova, 8.6.1.
Specijaliteti i 8.6.2. Regionalna gastronomska osnova, dok su u Tablici 5.7. dodane
dvije nove stavke: 8.6.3. Poluproizvodi i 8.6.4. Novi specijaliteti. Identificirana su 23
specijaliteta, 16 sastavnica regionalne gastronomske osnove, 12 poluproizvoda i 14
novih specijaliteta. Osnovni podaci o provoenju intervjua nalaze se u prilogu ovog
rada.
Na kraju su, u okviru dobivenih rezultata i rasprave te zakljuka, prikazani dobiveni
rezultati.
7
Oblikovanje modela izrade turistike atrakcijske osnove za bilo koju turistiku
destinaciju predstavlja stvaranje vanog alata za dugorono planiranje razvoja
turizma na tom podruju. Rije je o funkcionalnom sustavu niza teorijskih i praktinih
znanja i iskustava, koji mogu posluiti obavljanju rutinskih zadaa. Za odabir takvog
modela potrebno je poznavati njegove neophodne konstitutivne sastavnice. U ovom
sluaju, to su izravna terminologija turistikih atrakcija, njihova definicija, klasifikacija,
vrednovanje, dokumentacija te zaštita, njihove osnovne pretpostavke: klasifikacija i
definicija turistikih potreba, motiva i aktivnosti, njihova neuobiajena posebnost kroz
turistiki sustav, osnovnu turistiku destinaciju i konverzijsku funkciju turizma. Ovakav
pristup sveden je na sedam osnovnih tema, to su: turistiki resursi, odreenje i
struktura turistikih atrakcija, funkcionalna klasifikacija turistikih atrakcija,
vrednovanje turistikih atrakcija, dokumentacija turistikih atrakcija, turistika
destinacija i prijedlog modela izrade turistike atrakcijske osnove.
Za razumijevanje biti ove zadae i turizma u cjelini, potrebno je poi od krovnog stava
da postoji turistiki sustav koji objašnjava sve pojave u turizmu. Turistiki sustav
obuhvaa etiri kljune sastavnice: trište, putovanje, turistiku destinaciju i
marketing, koje meusobno povezuju kupnja putovanja, oblikovanje turistike
potranje, prodaja putovanja i usmjerenost na trište (Mill i Morrisson, 1985). Sustav
turistikih atrakcija je podsustav navedenog turistikog sustava. Isto tako, turistike
atrakcije su posebna vrsta turistikih resursa.
4.1. Turistiki resursi
Parafrazirajuu definiciju da su resursi opi naziv za prirodne i proizvedene stvari,
kao i ljudsko znanje i sposobnosti kojima se moe koristiti kao sredstvima za
zadovoljavanje potreba neposredno u potrošnji ili posredno u proizvodnji, zapravo
sva sredstva koja se mogu privesti korisnoj svrsi (Ekonomski leksikon, 1995),
turistiki resursi mogu se definirati kao sva sredstva koja se mogu koristiti u turizmu
nekog podruja. Turistiki resursi razvrstavaju se temeljem funkcionalne klasifikacije
turistikih resursa, koja se sastoji od temeljnih turistikih resursa, ostalih izravnih
turistikih resursa i neizravnih turistikih resursa. Daljnja njihova podjela prikazana je
u Tablici 4.1.
Izvor: Turistika atrakcijska osnova (Kušen, E., 2002, str. 17)
Za turistiku atrakcijsku osnovu od posebne su vanosti temeljni turistiki resursi, koji
obuhvaaju sve potencijalne i realne turistike atrakcije. Za turistiku atrakcijsku
osnovu bitno je razlikovati turistike atrakcije od ostalih izravnih i neizravnih turistikih
resursa.
4.2. Odreenje i struktura turistikih atrakcija Rije atrakcija definira se kao privlanost ili privlana snaga, isto tako, turistika
atrakcija je privlanost koja moe privui turiste da vide (dvorac, izlobu, park,
manifestaciju), uju (koncert) ili da u njoj provode druge turistike aktivnosti (toplice,
skijališta) koje mogu pobuditi razliite turistike doivljaje kojih e se kasnije prisjeati
ili priati o njima (Vukoni i avlek, 2001).
„Turistike atrakcije su temeljni turistiki resursi svake turistike destinacije, koji
odreuju i uvjetuju njezinu turistiku ponudu te razvoj turizma uope. Njihova bit
odreena je turistikim potrebama, motivima i aktivnostima. Sve turistike atrakcije
snano su prostorno obiljeene, bez obzira da li su same dio prostora ili je njihova
pojavnost strogo prostorno odreena. Razvoj novog turizma, na tragu odrivog
turizma ovisi o cjelovitoj identifikaciji, vrednovanju i zaštiti svih potencijalnih i realnih
A. TEMELJNI TURISTIKI RESURSI (TURISTIKA ATRAKCIJSKA OSNOVA) 1. Potencijalne i realne turistike atrakcije destinacije
B. OSTALI IZRAVNI TURISTIKI RESURSI 1. Turistiko-ugostiteljski objekti 2. Pratei turistiki sadraji 3. Turistiki kadrovi 4. Turistike zone 5. Turistika mjesta 6. Turistike destinacije 7. Turistike agencije 8. Turistika organiziranost (turistike zajednice i sl.) 9. Turistike informacije i promidbeni materijali 10. Sustav turistikog informiranja 11. Turistika educiranost lokalnog stanovništva 12. Turistika atraktivnost susjednih destinacija
C. NEIZRAVNI TURISTIKI RESURSI 1. Ouvani okoliš 2. Geoprometni poloaj 3. Prometna povezanost 4. Komunalna infrastruktura 5. Kvaliteta prostorne organizacije 6. Oblikovanje objekata, vanjskih ureaja i zelenih površina 7. Mirnodopsko stanje i politika stabilnost 8. Ostali resursi
9
str. 26).
Izmeu ostalog, turistike atrakcije dijele se na potencijalne i realne turistike
atrakcije. Realne su one koje su turistiki dostupne što podrazumijeva da ih turist
moe koristiti kao gotov turistiki proizvod ili uslugu, dok potencijalne još nisu
turistiki dostupne, odnosno nisu još u uporabi kao atrakcije, pa ih kao takve treba
turistiki razviti i staviti na turistiko trište (Kušen, 2002).
4.3. Funkcionalna klasifikacija turistikih atrakcija
Utvrivanje turistike atrakcijske osnove odreene turistike destinacije je
neprovedivo bez prethodno utvrenog modela funkcionalne klasifikacije turistikih
atrakcija. Dosadašnja podjela na prirodne i od ovjeka stvorene atrakcije ne
omoguava osmišljeno voenje dokumentacije turistikih atrakcija, njihovo
vrednovanje i korištenje u turistike svrhe. U nastavku, u Tablici 4.2., navodi se
najnovija verzija prikaza osnovne funkcionalne klasifikacije turistikih atrakcija
(Kušen, 2017).
Tablica 4.2. Osnovna funkcionalna klasifikacija turistikih atrakcija
Izvor: Evolution of Destination Planning and Strategy, The Rise Tourism in Croatia (Dwyer, L.,
Tomljenovi, R., orak, S., 2017), Chapter 6 : Tourism Attraction System (Kušen, E., 2017, str. 126.).
10
Tablici 4.2. predstavlja najnoviju verziju prve klasifikacije iz 2002. godine. Podjela na
16 vrsta provedena je prema priblinom povijesnom redoslijedu njihova nastajanja.
Prvih šest vrsta: geološke znaajke prostora, klima, voda, biljni svijet, ivotinjski svijet
i zaštiena prirodna baština spadaju u prirodne, dok je preostalih deset vrsta –
zaštiena kulturno-povijesna baština, kultura ivota i rada, znamenite osobe i
povijesni dogaaji, manifestacije, kulturne i vjerske ustanove, prirodna ljeilišta,
sportsko-rekreacijske graevine i tereni, turistike staze, putovi, ceste i rute, atrakcije
zbog atrakcija i turistike paraatrakcije, stvorio ovjek. Tablica pokazuje da se
spomenute osnovne vrste turistikih atrakcija, osim na prirodne i artificijelne, mogu
grupirati i po nekim drugim svojstvima, primjerice, kao izvorne i doraene, preteito
dokoliarske i nedokoliarske, te materijalne i nematerijalne. Takoer, osnovna vrsta
turistikih atrakcija – (6) Zaštiena prirodna baština – participira u dijelovima drugih
vrsta (1-5), a osnovna vrsta, (7) Zaštiena kulturno-povijesna baština, na isti nain
participira u nekim drugim dijelovima drugih vrsta (8-11) kao i osnovna vrsta – (14)
Turistike staze, putovi, ceste i rute, koja participira u ak 13 drugih vrsta (1-13).
Svaka od navedenih osnovnih vrsta turistikih atrakcija dalje se dijeli u manje
funkcionalne skupine po posebnim pravilima u posebnoj, detaljnoj funkcionalnoj
klasifikaciji turistikih atrakcija. Za ilustraciju se navodi primjer na temu gastronomije
kao dio priloga detaljnoj turistikoj klasifikaciji atrakcije (8) Kultura ivota i rada,
prikazanoj u Tablici 4.3.
Budui da se u Tablici 4.3. radi o prilogu detaljnoj klasifikaciji turistikih atrakcija,
valja naglasiti da je njezin sadraj kod primjene u praksi otvoren za daljnju razradu.
Zajedno, osnovna i detaljna funkcionalna klasifikacija turistikih atrakcija
omoguavaju prikupljanje i sistematizaciju podataka o turistikim atrakcijama, njihovo
vrednovanje i u konanici izradu turistike atrakcijske osnove. Obje razine
klasifikacije su okosnica modela za praktinu izradu turistike atrakcijske osnove bilo
koje turistike destinacije.
Izvor: Turistika atrakcijska osnova (Kušen, E., 2002, str. 103)
12
4.4. Vrednovanje turistikih atrakcija
Identifikacijom svake nove turistike atrakcije na terenu ili u drugim izvorima,
zapoinje proces prikupljanja podataka o toj atrakciji. Poetno ono moe biti
nesustavno (bilješke, fotografije, dokumenti, artefakti) da bi tijekom vremena preraslo
u osmišljeno istraivanje nove turistike privlanosti. Vrednovanje turistikih atrakcija
jedan je od aspekata takvog istraivanja novih atrakcija, ali esto je potrebno
vrednovati i poznate ali nedovoljno istraene turistike atrakcije. Naime, ranije se ni
dobro poznate turistike atrakcije nisu sustavno vrednovale. Stoga su novija,
kompleksna istraivanja fenomenologije turistikih atrakcija posveena upravo
njihovu vrednovanju.
njihove kvalitete i posebnih znaajki, ponekad djelomino poduprtu posebnim
izraunima. Ovakve procjene mogu izraivati samo posebno educirani strunjaci.
Vrednovanje se dijeli na razvojno i marketinško.…