^asopis Komore doktora medicine Republike Srpske …komoradoktorars.org/kod/KOD 19.pdfKomora doktora medicine Republike Srpske je dobro organizovana i spremna da, nakon formiranja

GO

DIN

A V

III

BR

OJ

19JU

NI

200

9.

KOD âsopisKomore doktora medicineRepublike Srpske

KODIZDAVA^Komora doktora medicine RS

GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIKProf. dr Gostimir Mika~

UREDNIK@eljka Grabe` Biukovi}

TEHNI^KI UREDNIKGoran Vuleta

SEKRETAR REDAKCIJEDr Valentina Soldat-Stankovi}

MARKETING I DISTRIBUCIJADr Sini{a Stankovi}

LEKTORNedeljko Trivi}

NASLOVNA STRANACOLORADO RAFTINGWeblog

ADRESA REDAKCIJEKOD, Prvog kraji{kog korpusa 4/178000 Banja Luka, RS, BiHTel/fax: ++387 51 329 363e-mail: [email protected]

[TAMPAArt print, Banja Luka

âsopis je oslobo|en poreza na promet naosnovu ~lana 33. stav 1. ta~ka 9, Zakona oakcizama i porezu na promet, rje{enjem br:06/6-61-882/02, Ministarstva nauke i kultureRS

KME

Kontinuirana medicinska edukacijapodra zumijeva proces usavr{avanja kome pro-gramski kontinuitet i kvalitet daju smisao. Uure|enom sistemu se zna ko je nadleàn za nje-govu realizaciju, ko biva edukovan i ko su eduka-tori.

Naàlost, u na{em slu~aju nadle`nost se svojata kakokome (i kada) odgovara! Predavanja se ~esto organizuju “nabrzaka”, bez jasno definisane ciljne grupe. Pojedine preda-va~e, sumnjive stru~nosti i iskustva, bilo bi neprimjerenonazvati edukatorima. Apsurdno je da se na takva predavanjaodlazi samo zbog “potvrde o prisustvu” kojom se dobije parbodova neophodnih za produènje licence. A ipak je tako!

Da ne spominjem sve agresivniji nastup farmaceu -tskih ku}a koje predavanjima u ime specijalisti~kihudruènja, iznova ispiru mozak starim, redizajniranim far-makokinetikama. No, tu uz 2 boda dobijete i koktel! Ni kok-tel, niti “gala ve~era” nas ne mogu amnestirati moralneodgovornosti prema ~injenici da je vi{e od 50 posto preda-vanja u su{tini, promocija pojednih lijekova!

Dobra volja da se organizuje kvalitetno predavanje,ili nau~ni skup, jo{ uvijek postoji, ali nedostaje novac. Uàrgonu bi se reklo, za dobru svirku treba dobra lova. Za sadami sve li~i na kafanu u kojoj ra{timana muzika zadovoljavasamo zbog toga {to se ve} dobro popilo! Pa nek’ ide kakoide.

A prava KME je pravi izazov!

Prof. dr Gostimir Mika~

3

rije~ urednika

Sadràj

Rije~ urednikaKME ............................................................

Pe~atwww.komoradoktorars.org ..........................

Sastanak predstavnika KomoraPripreme za Minhenski sastanak ................

Skup{tina Dru{tva doktora medicine RSUsvojen plan rada Dru{tva do 2012. g. .....Potpisan protokol o saradnji sa specijalisti~kim udruènjima .......................Udruènja i sekcije Dru{tva ........................

Me|unarodna saradnjaZa slobodnu medicinsku profesijubez uticaja politike ......................................

Intervju: mr sc. dr Milorad Voj~i}Rukovodioci imaju posebne odgovornosti ..

Aktivnosti Komore doktora medicine RSPrimarijati na Svjetski dan zdravlja .............

Sastanci komisija ........................................

Komisija doktora medicine koji obavljaju privatnupraksu

Program rada za 2009. godinu ...................

Komisija za unapre|enje kvaliteta zdravstveneza{tite Komore

Izvje{taj sa sastanka odbora za zdravstvo .

3

6

7

8

99

12

15

20

21

22

23

Dom zdravlja BijeljinaPreventivni mamografski pregledi ..............

Projekat: Politika primarne zdravstvene za{tite naBalkanu

Dobra komunikacija je put ka ostvarenju cilja ............................................

Plave strane Reforma nastave i programa studiranja .....

Slika za sje}anjeProf. dr Slobodan Bilbija .............................

KMEPredavanja bodovana od strane Komisijeza kontinuiranu medicinsku edukaciju ........

Pedijatrijski daniNova znanja o dostignu}ima u pedijatriji ....

Razgovori s povodomUskoro }emo uvoziti pedijatre .....................

[tokholmEvropski kongres o mo`danom udaru ........

Umije}e ìvljenjaNova prilika za staru ljubav - slikarstvo .......

Knjige koje ~itamoVictoria Hislop: Otok ...................................

Stru~ni sastanci u svijetuNovembar 2009. - februar 2010. ................

24

25

26

28

30

42

44

47

48

49

50

Sadràj

6

Po{tovane kolege,

Kao {to smo planirali i obe}ali informisanje doktora dobija nove forme i sadràje. Pred vamaja nova vveb stranica: www.komoradoktorars.org, na kojoj }ete na}i najva`nije informacije o raduKomore, edukaciji, novostima iz razli~itih segmenata . . .

Na va{e e-mail adrese redovno }ete dobijati Bilten Komore koji }e vas u kratkim crtamaobavje{tavati o bitnim doga|ajima iz na{ profesije.

Iskreno vjerujem da je ovo dobar na~in da se zbliè ~lanovi porodice doktora medicine i da }ese ovako znatno pomo}i svakom ~lanu, ne samo u komunikaciji i edukaciji, ve} i u iznalaènjurje{enja za li~ne probleme. Molimo vas da Komori prijavite va{e e-mail adrese.

Svaka sugestija nam je dobro do{la.

Predsjednik Komore doktora medicine RSDoc. dr Mom~ilo Biukovi}

www.komoradoktorars.orgPe~at

Komora doktora medicine Republike Srpskeje dobro organizovana i spremna da, nakon formiranjakomore doktora medicine na nivou Federacijesara|uje u formiranju saveza komora, istaknuto je nasastanku odrànom u Njema~koj ambasadi, uSarajevu 22. juna ove godine, kojem su prisustvovalipredstavnici Njema~ke komore dr Ramin Parsa-Parsi,predsjednik Komisije za me|unarodnu saradnju iDomen Podnar, ~lan istoimene komisije; predstavniciKomore doktora medicine Republike Srpske prof. drAleksandar Lazarevi}, prim. dr Milan Peji} i doc. drDejan Bokonji}, te predstavnici komora doktora me -dicine Sarajevskog, Tuzlanskog, Zeni~ko-Dobojskog iUnsko-Sanskog kantona. Predstavnici ostalih kantonanisu prisustvovali.

Glavna tema sasatanka odnosila se napripremu skupa njema~kih i komora Bosne iHercegovine koji }e se odràti po~etkom septembraove godine u Minhenu. U radu skupa u~estvova}e ipredstavnici komora Austrije i Slovenije. Svi u~esnici}e predstaviti svoje komore, njihov na~in organizo-

vanja i odlu~ivanja. Predvi|ena je diskusijavezana za organizaciju komore na nivou FedracijeBiH i nivou Bosne i Hercegovine. Razmotrili bise svi pravni aspekti vezani za osnivanje savezana nivou BiH, ~iji bi ~lanovi bili predstavnici dvijeentitetske komore, dok doktori medicine ostaju unadle`nosti lokalne entitetske (kantonalne)komore.

Sli~an na~in organizovanja predloèn je i nasasatanku u Ljubljani prije dvije godine, ali zbogte{ko}a u saradnji kantonalnih komora na formi-ranju zajedni~ke komore Federacije, nije do{lo do

njegove realizacije. Stoga je, kao vrlo konstruktivan,

usvojen prijedlog prof. Lazarevi}a da se prije odlaskau Minhen sastanu predstavnici svih kantonalnihkomora i dogovore formiranje komore na nivouFederacije, {to bi predstavljalo prvi korak za osnivanjekrovne institucije na nivou Bosne i Hercegovine.

7

Sastanak predstavnika Komora doktora medicine Njema~ke, Republike Srpske iFederacije BiH u Sarajevu

PRIPREME ZA MINHENSKI SASTANAK Osnivanje Saveza komora na nivou Bosne i Hercegovine, o kome }e se raspravljati nasastanku u Minhenu u septembru ove godine, mogu}e je tek nakon formiranja komoreFederacije BiH

LOKALNE KOMORE IMAJU VELIKUAUTONOMIJU

Ovom prilikom je dr Parsa predstavioorganizaciju Njema~kih komora na nivou federal-nih jedinica i na nivou dràve, istakav{i da je krov-na institucija zaduèna za kreiranje generalne poli-tike dok lokalne komore imaju potpunu autonomi-ju. Njihov glavni zadatak je briga oko specija -lizacije doktora, kontinuirane medicinske edukaci-je i licenciranja. U toku pet godina potrebno jesakupiti 250 bodova KME. Bodovi prikupljeni ujednoj federalnoj jedinici se priznaju u drugoj.

8

Centralno mjesto u aktivnostima Dru{tvadoktora medicine Republike Srpske u nastupa-ju}em periodu zauze}e unapre|enje radapodru`nica i aktivnija saradnja sa speci -jalisti~kim udruènjima, odlu~ili su ~lanoviSkup{tine Dru{tva usvajaju}i Plana rada za peri-od od 2009. do 2012. godine. To podrazumijevaorganizacionu, knjigovodstvenu i pravnupodr{ku podru`nicama koje }e u narednom peri-odu imati bolje prostorne i tehni~ke uslove zarad. Dru{tvo se obavezalo da }e slijediti statu-tarne odredbe koje nalaù plansko i kontinuiranousavr{avanje svojih ~lanova- doktora medicine -kroz predavanja, kurseve, kongrese, studijskaputovanja, pra}enje najsavremenijih dostignu}a

u medicinskoj praksi i iniciranjem nau~no-istraìva~kog rada u svim oblastima. Vi{e }e seraditi na organizovanju stru~nih aktivnosti svihspecijalisti~kih udruènja u sjedi{timapodru`nica kako bi regionalna organizacijaomogu}ila ~e{}e i dostupne edukacije svim~lanovima Dru{tva. Planom je predvi|ena iredovnija informativna djelatnost koja, izme|uostalog, nalaè redovno izlaènje stru~nog~asopisa Scripta medica.

Prije usvajanja Plana ~lanovi Skup{tinedoktora medicine Republike Srpske su usvojili iizvje{taj o radu i finansijski izvje{taj za 2008.godinu.

Skup{tina Dru{tva doktora medicine Republike Srpske

USVOJEN PLAN RADA DRU[TVA DO 2012.GODINE

9

POTPISAN PROTOKOL O SARADNJI SA SPECI-JALISTI^KIM UDRU@ENJIMA

Na Skup{tini Dru{tva doktora me -dicine odrànoj 15.maja ove godineu Banjaluci, predsjednik Dru{tvadoktora medicine, prof. dr Du{koVasi}, i predsjednici specijalisti~kihudruènja potpisali su Protokol osaradnji.Ovim sporazumom potpisnici su seobavezali da trajno rade i sara|ujuna izvr{avanju zakonskih i statu-tarnih ciljeva i zadataka.Potpisivanju protokola prisustvo-vali su ministar zdravlja i socijalneza{tite, prof. dr Ranko [krbi}, ipredsjednik Komore doktora medi-cine, doc. dr Mom~ilo Biukovi}.

Predsjednik Dru{tva doktora medicine, prof. dr Du{ko Vasi}, ipredsjednica Udruènja onkologa RS, dr Gordana Mal~i} na

potpisivanju Protokola

Udruènje fizijatara RSDr Nata{a Tomi}Zavod za medicinsku rehabilitaciju „Dr M. Zotovi}”,Banja LukaTel. 051-305-522 [email protected]

Udru enje dermatovenerologa RSProf. dr Bogdan Zrni}Specijalisti~ka ambulanta„Medicom”, B. LukaTel. 051-316-930 [email protected]

Udruènje urologa RSDoc. dr Snjeàna Mili}evi}Klinika za urologijuKlini~ki centar Banja LukaTel. 051/[email protected]

Dru{tvo ljekara medicine rada RSDr Vesna Paleksi}Zavod za medicinu rada i sportaBanja Luka Tel. 051-213-047

Udru enje anesteziologa i reani-matologa RSDr Milan [vraka Op{ta bolnica Gradi{kaTel. 051/[email protected]

Udru enje ljekara sportske medici-ne RSPrim. dr Nikola Ga}e{aJug Bogdana 2, Banja LukaTel. 065-597-111

UDRU@ENJA I SEKCIJEDRU[TVA DOKTORA MEDICINE REPUBLIKE SRPSKE

Udruènje oftalmologa RSMr sci. med. Milorad Voj~i}Klini~ki centar Banja LukaTel. 051/342-667 [email protected]

Udru enje pneumoftiziologa RSProf. dr Krsto Jandri}Klini~ki centar Banja LukaTel. [email protected]

Udru enje neurologa RSDoc. dr Milan ArbutinaNeurolo{ka klinikaKlini~ki centar Banja LukaTel. [email protected]

Udru enje ortopeda i traumatologa RSPrim. dr Slavko Manojlovi}Zavod za medicinsku rehabilitaci-ju „Dr M. Zotovi}”, Banja LukaTel. 051- 305-522

Udru enje nefrologa RSDr sci. med. Milorad Gruji~i}Interna klinika, Klini~ki centarBanja LukaTel. [email protected]

Udru enje kardiologa RSPrim. dr Milenko Krneta”Intermedik” Banja LukaTel. [email protected]

Udru enje pedijatara RSProf. dr Jelica Predojevi}-Samard i}Klinika za dje~je bolesti, Klini~kicentar B. LukaTel. 051-342-339 [email protected]

Udru enje otorinolaringologa RSDoc. dr Slobodan SpremoKlini~ki centar Banja LukaTel. 051-342-100 [email protected]

Udru enje za osteoporozu RSMr sc. med. Tamara Popovi}Institut Mlje~anicaTel. [email protected]

Udruènje medicinskih mikrobi-ologa i parazitologa RSProf. dr Miroslav Petkovi}Medicinski fakultet Banja LukaTel. [email protected]

Udruènje epidemiologa RSPrim. dr Bogdan Milenkovi}Dom zdravlja Gradi{kaTel. 051-813-277

Udruènje psihijatara RSPrim. dr Joka Blagov~anin-Simi}Psihijatrijska klinika KC BanjaLukaTel. 051-469-088,[email protected]

Udruènje specijalista porodi~nemedicine RSDr Dra{ko Kupre{akAgencija za akreditaciju i unapre -|enje kvalitete zdr. za{tite RSTel. [email protected]

Udruènje specijalista urgentnemedicine RSPrim. mr sc. med. Nada BanjacBanja LukaTel. [email protected]

Udru enje ginekologa RSProf. dr Rade Vilende~i}Klini~ki centar Banja LukaTel. 051-342-100

10

Udruènje hirurga RSProf. dr Milorad Stani{i}Euromedik, Banja LukaTel. 065-511-540

Udru enje radiologa RSDr Violeta Popovi}Klini~ki centar Banja LukaTel. 051/[email protected]

Udruènje patologa RSDr Nikolina BalabanOp{ta bolnica PrijedorTel. [email protected]

Udruènje endokrinologa i dijabetologa RSProf. dr Snjeàna Peji~i}Klinika za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizmaKC Banja LukaTel. [email protected]

Udruènje hematologa RSProf. dr Sandra Lazarevi}Klinika za unutra{nje bolesti KCBanja LukaTel. [email protected]

Udruènje onkologa RSDr Gordana Mal~i}Klinika za unutra{nje bolesti KCBanja LukaTel. [email protected]

Udruènje infektologa RSMr sci. med. Antonija VerhazKlinika za infektivne bolesti KCBanja LukaTel. 051-342-100, [email protected]

Sekcija transfuziologa RSDr Gordana GuzijanZavod za transfuziologiju Klini~ki centar Banja LukaTel. [email protected]

Udruènje gastroenterologa ihepatologa RSPrim. dr Miroslav Mitrovi}Op{ta bolnica BijeljinaTel. 055-202-640,[email protected]

Davor Cvijeti}, Doboj; Tanja Petrovi}, Doboj; Vladimir Ke~a, Banja Luka; Jelena Stojanovi}-Luki}, Isto~noSarajevo; Miroljub Bogdanovi}, Doboj; Sa{a Mili~i}, Slavonski Brod; Du{anka Bacanovi}, Bijeljina;Daliborka Gavranovi}, Klju~; Biljana Zlojutro, Gradi{ka; Jelena Vilende~i}, Banja Luka; Vanja Milo{evi},Bile}a; Radmila Lugonja, Trebinje; Desanka Krbavac, Banja Luka; Marina Blagojevi}, Bratunac; BranimirPopovi}, Gra~anica; Slobodanka Jagodi}, Banja Luka; Svjetlana @ivkovi} - Naki}, Doboj; Mile û~ak,Banja Luka; Vladimir Toprek, Banja Luka; Dragana Bubi}, Banja Luka; Nenad Prodanovi}, Banja Luka;Daliborka Milo{evi}, Modri~a; Sr|an Veselinovi}, Banja Luka; Ana Petri}, Banja Luka; Jovica Mi{i},Doboj; Mladenko Rosi}, Prijedor; Barbara Lasica, Gradi{ka; Nata{a Mari~i}, Banja Luka; Dejan Gvozden,Gradi{ka; Milena Gaji}, Bijeljina; Drinka Stevandi}, Doboj; Mirjana Tali}, Banja Luka; Radica Todorovi},Han Pijesak; Bojan Pani}, Banja Luka; Predrag Nikoli}, Bratunac; Sara Kisin, Banja Luka; Dragica Vuji},Gradi{ka; Maja Diki}, Banja Luka.

PRVE LICENCE ZA DOKTORE MEDICINEU periodu od 1. marta do 1. juna 2009. godine dodijeljene su licence za doktore medicine:

11

Na Skup{tini njema~ke Komore doktoramedicine, odràne u Majncu od 19. do 22. majaove godine, pored 250 delegata, bilo je prisutno ipreko 50 gostiju iz 15 zemalja, kao i veliki brojpredstavnika razli~itih farmaceutskih firmi iuglednih li~nosti. Od gostiju iz svijeta na skupusu bli predstavnici komora i asocijacija doktoraiz: SAD-a, Velike Britanije, Francuske, Rusije,Brazila, Slova~ke, ê{ke, Ukrajine, Bjelorusije,Austrije, Srbije, Hrvatske, Slovenije, Albanije iMakedonije. Bosnu i Hercegovinu su, poredpredstavnika Komore doktora medicine Repu -blike Srpske, predstav ljale komore doktora

Sarajevskog i Tuzlanskog kantona. Skup je otvorio prof. Jorg Dietrich

Hoppe, predsjednik njema~ke Komore doktora.Uvodna i glavna tema cijelog skupa je bilazdravstvena i socijalna politika u vrijemeracionalizacije i prioritizacije u njema~komzdravstvu. Prof. Hoppe je istakao da senjema~ko zdravstvo nalazi u prelomnomtrenutku i da su neophodne reforme i promjene, sobzirom na sve manja sredstva koja se izdvajajuza zdravstvo (6% GPD-a).

Prof. Hoppe se osvrnuo i na poloàj dok-tora u vrijeme ekonomske krize, prava pacijena-

112. Skup{tina Zdravstvene komore Njema~ke

Me|unarodna saradnja

ZA SLOBODNU MEDICINSKU PROFESIJU BEZ UTICAJA POLITIKE

Poloàj doktora u vrijeme ekonomske krize, prava pacijenata, odnos Ministarstvazdravlja prema Komori doktora i uloga dràve, samo su neka od pitanja o kojima seraspravljalo na ovom zna~ajnom skupu

12

ta, odnos Mini -starstva zdravljaprema Komori dok-tora i ulogu dràve.Skupu se obratio izamjenik ministrazdravlja Nje ma~ke,isti~u}i va`nostodluka koje do nosiKo mo ra, isto vre -meno dav{i punupodr{ku Mi ni sta -rstva zdravlja Ko -mo ri i istakao damedicinska profesi-ja treba da ostaneliberalna profesijana {to je dobio veliki aplauz. Ovo je, ina~e, prvaSkup{tina Komore kojoj nije prisustvovao min-istar zdravlja u posljednjih deset godina. Tokomceremonije otvaranja dodijeljene su nagrade zaìvotno djelo ”Paracelsus” trojici njema~kihdoktora.

OÛVANJE KVALITETA UPRKOS KRIZI

Tema prve plenarne sesije bila je Pravapacijenata u doba racionalizacije. Uvodno preda-vanje je imao g-din Katzenmeier, direktorInstituta za Medicinsko pravo iz Kelna. Vrlo jejasno istakao kojim }e opasnostima biti izloènipacijenti u doba smanjenja obaveznihzdravstvenih usluga. Naglasio je da bi bilo jakova`no da dràva javno kaè da iza racionalizacijei smanjivanja budèta za zdravstvo stoji dràvazbog ekonomske krize, a ne doktori. Osim togaje apelovao na sve ljekare da na|u na~ine da ipored smanjivanja sredstava o~uvaju kvalitetzdravstvene za{tite, da o~uvaju visok nivo profe-

sionalnosti i ne ugroàvaju osnovna prava izdravlje pacijenata. G-din Katzenmeier jetako|e otvorio diskusiju oko zdravstvenog osi -guranja pacijenata. Fokus diskusije su bile raz-like izme|u obaveznog i privatnog osiguranja.

Tokom prve plenarne sesije g-din Hoppeje tako|e izloìo plan programa prioritizacije sis-tema zdravstva u Njema~koj po modelu skandi-navskih zemalja, pogotovo [vedske. Sistem pri-oritizacije je ne{to oko ~ega se ljekari uNjema~koj sukobljavaju, a cilj ovog procesa jeracionalizacija sredstava koja su na raspolaganjuzdravstvu. Istaknuto je da to ne zna~i da }e nivozdravstvenih usluga opasti, ve} da }e sistempla}anja usluga biti podijeljen po nekim priorite-tima.

POLO@AJ PORODI^NH DOKTORA

Nakon zav{ene plenarne sesije otvorenaje diskusija u kojoj je u~estvovalo izme|u 30-40delegata. Delegati su se osvrnuli kriti~ki na oba

13

izlaganja. Klju~na diskusija se vodila okopoloàja porodi~nih doktora i podjele jurisdikci-je izme|u porodi~nih doktora i specijalista.Porodi~ni doktori su istakli da je zbog nedostat-ka novca veliki broj privatnih praksi zatvoren izbog toga su prinu|eni da se udruùju u male

privatne klinike, a na taj na~in se napu{ta dobrapraksa iz pro{losti. Osim toga, prioritizacija jeizazvala velike nedoumice i strahove kod delega-ta, tako da je g-din Hoppe izlazio vi{e puta zagovornicu da pojasni neke klauzule iz plana zaprioritizaciju. Rasprava je zavr{ena glasanjemdelegata o razli~itim aneksima koje treba ubaciti,odnosno paragrafima koje treba isklju~iti izStatuta Komore doktora.

Tokom sljede}eg dana plenarna sjednicaje otvorena pojedina~nim predstavljanjem svihgostiju. U ime gostiju na pa`nji i srda~nosti sezahvalio g-din Hill, predsjednik Ameri~ke medi-

cinske asocijacije. Istakao je da Ameri~kaAsocijacija doktora prati rad njema~ke Komoredoktora i da vrlo cijeni zdravstveni sistem uNjema~koj. Nakon toga je po~ela druga plenarnasesija koja je za temu imala medicinsku profesijukao liberalnu profesiju. Uvodno izlaganje jeimao g-din Fuchs, generalni sekretar njema~keKomore doktora. On je istakao va`nost daljekarska Komora ostane liberalna, da uticajdràve i Ministarstva treba da ostane ograni~en.Potom se razvila velika diskusija na kojoj jeu~estvovalo 40 delegata, zavr{iv{i se glasanjemkojim se traìlo da medicinska profesija ostaneliberalna. Nakon zavr{ene diskusije i glasanjaodràno je uvodno predavanje o zdravstvenojza{titi pacijenata sa posebnim potrebama.Uvodno predavanje je odrào g-din Seidel koji jedao prikaz trenutne situacije i prikaz situacije usvjetlu racionalizacije u zdravstvu.

Zavr{ni dan plenarne sesije bio jeposve}en regulisanju specijalisti~ke nastave itreninga tokom specijalizacije ljekara. Dat jeizvje{taj projekta u kojem je prikazana evaluaci-ja treninga specijalizanata i specijalisti~ke nas-tave. Evaluacija je ocijenila program specija -lizacije kao dobar i dala sugestije kako trebaunaprijediti sam proces edukacije specijalizana-ta. U nastavku se diskutovalo o razli~itimamandmanima na pojedine ~lanove StatutaKomore. Dat je prikaz aktivnosti Komore uprethodnoj godini i pregled sredstava koje jeutro{ila Komora u periodu od 2007. do 2008.godine. Nakon ovog je uslijedilo glasanje kojimje usvojen budèt i izvje{taj za prethodnu go -dinu.

Doc. dr Dejan Bokonji}

SUSRET SA DOMA]INIMA SKUPA

Doma}ini ovog skupa su tokom radaSkup{tine odràli poseban sastanak sa ~lanovi-ma komora doktora iz na{e zemlje. Cilj sastan-ka je bio da se upoznaju sa trenutnom situaci-jom u BiH i da pripreme bilateralni sastanakkomora Njema~ke i BH komora koji bi se tre-bao odràti u septembru u Minhenu. Doma}inovog skupa bi}e bavarska Komora doktora, askupu }e pri sustvovati i predstavnici austrijskeKomore doktora.

Glavna tema razgovora bi}e daljnjasaradnja ovih komora i mogu}nost objedinjava -nja komora, prvo u Federaciji BiH, a zatim isaradnja izme|u Komore doktora medicineRepublike Srpske i Federacije BiH.

14

Mr sc.dr Milorad Voj~i}, predsjednik Stru~nog savjeta KC Banjaluka

RUKOVODIOCI IMAJU POSEBNE ODGOVORNOSTI

Nakon analize stanja struke u Klini~kom centru Banjaluka, Stru~ni savjet KC jeuputio poziv nadle`nim institucijama za provo|enje predloènih mjera kako bi sepodigao stru~ni nivo rada i u~vrstio ekonomski i dru{tveni status ljekara. I poredveoma zabrinjavaju}ih ~injenica navedenih u ovom izvje{taju, od svih institucija samoje reagovala Komora doktora medicine RS, kaè doktor Voj~i}.

Iako se zna~ajna sredstava usmje ravajuza pobolj{anje zdravstva u Republici Srpskoj neuo~ava se i odgovaraju}i napredak… Dokazujeto i nedavno formulisani Prijedlog mjera zapobolj{anje struke sa~injen od strane Stru~nogsavjeta KC Banjaluka ~iji ste predsjednik. [taVas je navelo na formulisanje mjera koje zvu~epoput”vapaja davljenika”?

akon dobijenih podataka iz upitnikakoje su ispunili stru~ni kolegijumi klinika, teankete me|u ljekarima KC, kao i dobijenihpodataka o upu}ivanju na lije~enje van RS,zaklju~ili smo da je stanje struke u KC veomalo{e. Ako je takvo stanje u najve}oj zdravstvenojinstituciji u RS, moglo se pretpostaviti da jestanje u ostalim, niè rangiranim institucijama,jo{ lo{ije. To nas je navelo na brzu reakciju ipredlaganje mjera, kojima bi se stanje struke,popravilo. Podaci govore da, sa aspekta struke,zaostajemo za odgovaraju}im institucijama uFederaciji BiH.

Taj problem je dugoro~an, a razlozi sumnogostruki (lo{a edukacija na svim nivoima,lo{a selekcija kadra, neadekvatna oprema, ne -

Intervju

N

15

adekvatan prostor, lo{e rukovo|enje na svimnivoima itd.).

To nije samo problem zdravstvenestruke, nego i u najve}oj mjeri ekonomski, soci-jalni i politi~ki problem. Odlivanje sredstavaFonda zdravstvenog osiguranja na lije~enje uSrbiju i privatne zdravstvene institucije jeogromno.

Me|u razlozima veoma lo{eg stru~nograda u KC-u navodite i lo{e dodiplomsko obra-zovanje budu}ih ljekara. Jesu li krivci za toneodgovaraju}i programi, manjak nastavnogkadra, ili, pak, lo{e organizovana primjena teori-je u praksi…

anketi me|u ljekarima specijalistima iljekarima na specijalizaciji navedeno je da sunekvalitetna predavanja i vje`be imali 21 postoljekara i to svi iz Banje Luke. Predavanja ivje`be su bili lo{i zbog: nedostatka prakti~nenastave, nedostatka savremene edukacije,nedostatka multimedijalnih predavanja, velikogbroja studenata u grupama, manjka profesora,nekvalitetnih vje`bi, lo{e organizacije predavan-ja i vje`bi itd.

ZABRINJAVAJU]E NIZAK NIVOSTRU^NOG RADA

Propu{tena bazi~na znanja te{ko semogu nadoknaditi, pogotovo kad specijalizacijene nude, kako tvrdite u va{oj analizi, ozbiljan isavremen pristup medicinskim znanjima?

o podacima iz ankete, oko 33 postoljekara su specijalizantski sta` obavili samo uBanjoj Luci; oko 32 posto ljekara nisu zado-voljni edukacijom za vrijeme specijalizacije; oko46 posto ljekara nisu zadovoljni edukacijomposlije specijalizacije; nivoom stru~nog rada usvojim klinikama nije zadovoljno 33 posto

ljekara; nivoom stru~nog rada u KC nije zado-voljno 56 posto ljekara; ni jedna organizacionajedinica ne radi sve potrebne dijagnosti~ke i ter-apeutske procedure iz svoje oblasti; samo 22,72posto organizacionih jedinica (klinika, zavoda islu`bi) dobija stru~ne ~asopise; saradnju sadrugim klinikama u inostranstvu ima samo 13,64posto organizacionih jedinica.

Nedavno je Komora doktora medicineinicirala sastanke sa Ministarstvom zdravlja,medicinskim fakultetima i specijalisti~kimudruènjima kako bi se unaprijedili programispecijalizacija. Stav Komore je da klju~nu uloguu formulisanju programa i vje{tina iz pojedinihoblasti treba da kreiraju specijalisti~ka udru -ènja. [ta Vi mislite o tome?

ako postoji zakonska regulativa oobavljanju specijalizacije, ona se ne po{tuje.Istina, u dono{enju plana specijalizacije, bar uoftalmologiji, nije na adekvatan na~in konsulto-vana struka, tako da se tu nalaze i preporuke kojene odgovaraju realnosti. Specijalizanti nemajujasno definisanu i jasno provo|enu edukaciju,kako teoretsku tako i prakti~nu edukaciju.Mentori nisu u potpunosti uklju~eni u procesedukacije svojih specijalizanata, kako zbognedostatka vremena, tako i zbog nemotivisanostizbog neadekvatnog statusa, a i nepostojanjamaterijalne nadoknade za taj rad.

Kome ste uputili ove prijedloge, imate lipokazatelje da je po~ela njihova realizacija?Me|u predloènim mjerama za pobolj{anjestru~nog rada u KC-u ima li onih za koje }e tre-bati ve}a saradnja dru{tva u cjelini?

rijedlog mjera smo uputili svim rele-vantnim institucijama i predloìli organizacijunjihovog zajedni~kog sastanka (Ministarstvozdravstva, Udruènje ljekara RS, Komora dokto-

UI

P

P

16

ra medicine, poslovodstvo KC, Medicinskomfakultetu, klinikama, zavodima i slu`bama KC),na kojem bi se analiziralo stanje, donijeli

zaklju~ci i na~in preduzimanja odgovaraju}ihmjera. I pored veoma zabrinjavaju}ih ~injenicanavedenih u ovom izvje{taju, od svih institucijasamo je reagovala Komora doktora medicine RS.

Predloìli smo da svi odgovorni naveduzadatke, izvr{ioce, rokove, kontrolne mehanizmei izvje{taje o ura|enom i da snose odgovornostza ura|eno.

Od tri klju~na resursa: ljudski faktor,oprema i prostor - ljudski faktor je najva`niji.

ULAGANJE U KADROVE JE NAJBOLJAINVESTICIJA

Kod prijema na specijalizaciju trebamopraviti selekciju kadra i uvesti probni rad od {estmjeseci. Prosje~na ocjena na fakultetu jeizuzetno zna~ajan pozitivan kriterijum, ali nijejedini, osobito kod hirur{kih disciplina, gdje semora voditi ra~una i o sklonosti i drugim kriteri-jumima. Edukaciju specijalizanata provoditi postrogo regulisanim pravilima, kako je zakonom

regulisano. U toku specijalizacije neophodno jeuvesti obavezu da se provede najmanje {estmjeseci u presti`nim institucijama iz doti~neoblasti.

Rad ljekara i ostalog medicinskog osob -lja obavezno usaglasiti sa dijagnosti~kim i te -rapeutskim protokolom zemalja EU, kako bi seme|usobna stru~na i svaka druga saradnjaljekara, kako iste, tako i drugih specijalnostipodigla na najvi{i mogu}i nivo.

Uspostaviti ili unaprijediti saradnju srod-nih institucija i kadrovskog potencijala KC ucilju boljeg i efikasnijeg rada. Unaprijediti sa -radnju KC sa bolnicama u okruènju i domovi-ma zdravlja u cilju boljeg i efikasnijeg rada.

Ministarstvo zdrav stva treba da napraviprojekat po kome bi ljekari iz sekundarnog i ter-cijarnog nivoa edukovali zdravstvene radnike uprimarnom nivou po cijeloj RS, kako bi se sman-jio broj pacijenata upu}enih van Banjaluke.

Korisno bi bilo objediniti prostore KC inapraviti racionalizaciju prostora i krevetnogfonda.

Sve upu}uje na to da se mladi kadrovi{alju u adekvatne institucije na edukaciju, gdje}e ovladati dijagnosti~kim i terapeutskim proce-durama koje se ne rade ovdje i omogu}iti im dato znanje, uz odgovaraju}u opremu i uslove,ovdje primjenjuju.

U klinikama, zavodima i slu`bama afir-misati i provoditi timski na~in odlu~ivanja, oso-bito u delikatnim slu~ajevima. Jednom mjese~noodràvati interdisciplinarne sastanke izme|uklinika koje su funkcionalno povezane.

Na}i na~ina da se pobolj{a i unaprijedirad Komore doktora medicine i Udruènjaljekara RS; da Komora izradi dokument naosnovu kojeg }e se ka`njavati ljekari koji govorelo{e o svojim kolegama, van institucija sistema;da svaki ljekar ima obavezu da se kontinuiranoedukuje, a da KC pla}a onu edukaciju koja ja od

17

interesa za KC; da svaka Klinika, zavod ilislu`ba dobija bar jedan od najzna~ajnijih~asopisa iz odre|ene oblasti; da svaka organiza-ciona jedinica uspostavi stru~nu saradnju sa barjednom velikom institucijom iz odre|ene oblastiiz Evrope i SAD, u cilju uzajamne razmjeneznanja i stru~njaka u tim institucijama; da seuvede osiguranje za ljekare i institucije.

Od ljekara treba traìti disciplinu i

odgovornost, ali tek onda kada mu se obezbijedeuslovi za normalan rad.

SLOGA I ME\USOBNO UVA@AVANJE

Na listi prijedloga za pobolj{anje stanjaprofesije je i jedan koji svojom moralnom kono-tacijom podsje}a na ne{to pomalo zaboravljeno:nalaète Komori da izradi dokument na osnovukojeg }e se ka`njavati ljekari koji lo{e govore osvojim kolegama. Komora ve} posjeduje takveakte (Kodeks medicinske etike i deontologije) ,ali, ~ini se, da niste mislili samo na administra-tivno rje{avanje odnosa me|u kolegama…?!

ekar ima najodgovornije zanimanje, atime i najteè. Zbog toga je i studij medicineznatno duì od svih ostalih studija. Zbog toga, ai zbog sve lo{ijeg socijalnog i ekonomskog sta-tusa ljekara u dru{tvu, studij medicine postajesve manje atraktivan me|u mladim ljudima.

Zbog svih tih ~injenica ljekari bi trebalibiti slo`ni i me|usobno se uvaàvati i pomagati,sve svoje probleme poku{ati rje{avati me|usob-no u korektnom ljudskom i kolegijalnom dija-logu, kako na nivou svojih organizacionih jedini-ca, tako i na nivou Dru{tva doktora medicine,Komore doktora medicine, Eti~kog komiteta,Strukovnog sindikata itd.

Me|usobni nesporazumi se ne smijurje{avati van ovih institucija, a pogotovo nepreko medija, jer se time nanosi {teta kompletnojljekarskoj profesiji.

Posebnu odgovornost imaju rukovodnestrukture u zdravstvu koje imaju zadatak i prvesu pozvane da u svakom smislu afirmi{u profesi-ju kojoj i same pripadaju, a ne da nekim nepro-mi{ljenim potezima postiù suprotan efekat.

@eljka Grabe` Biukovi}

VISOKI STANDARDI MEDICINSKEPRAKSE

Cilj stalne edukacije, odnosno stalnogprofesionalnog razvoja, jeste pove}anje kom-petencije, tj. nadle`nosti ljekara, a time ipobolj{anja zdravlja naroda.

Taj program usavr{avanja se trebauklopiti u preporuke Evropskog savjeta za tra-jnu medicinsku edukaciju, te u politikuEvropske unije ljekara specijalista o stalnomprofesionalnom razvoju ljekara. U ove aktivno -sti treba uklju~iti i sve ostale zdravstvene rad-nike, jer su i oni nezaobilazni i nezamjenljivisegment u procesu zdravstvene za{tite.

Treba napraviti Pravilnik o stalnommedicinskom usavr{avanju, koji treba da pro|epostupak recenzije od strane Komisije za stalnomedicinsko usavr{avanje Medicinskog fakulte-ta.

Zajedni~ko svim oblicima edukacije jesticanje odgovaraju}eg broja bodova prema tzv.ECTS sistemu (Evropski sistem prenosa bodo-va, engl. European Credit Transfer System).

U svim navedenim aktivnostima zaunapre|enje struke, klju~nu ulogu imajuMinistarstvo zdravstva, Dru{tvo doktora medi-cine i Komora doktora medicine, koji bi poovom pitanju trebali imati znatno aktivniji stavu odnosu na dosada{nji.

LJ

18

20

Komisija za priznanja i nagrade Komoredoktora medicine RS je na osnovu prispjelih pri-jedloga iz zdravstvenih ustanova uputilaMinistarstvu zdravlja i socijalne za{titeRepublike Srpske prijedloge kandidata za dod-jelu zvanja primarijus. Primarijate je dodijelioministar zdravlja i socijalne za{tite RS, prof. drRanko [krbi}, na sve~anosti uprili~enojpovodom obiljeàvanja Svjetskog dana zdravlja,7. aprila ove godine.

Novi primarijusi su:Zoran Dimitrijevi}, KC BanjaLukaDobrila Rodi}, KC Banja LukaSa{a Jungi}, KC Banja LukaGordana Radujkovi} - Bukara, KCBanja LukaBiljana Suzi}, KC Banja LukaAleksandra Serdar, KC BanjaLukaMirjana Boji}, KC Banja LukaSlobodan Spremo, KC Banja LukaSanja [piri}, KC Banja LukaMladen [ukalo, DZ Banja LukaLjiljana Male{ - Bili}, DZ BanjaLukaVi{nja Vuli}, DZ Banja LukaRadojka Peri}, DZ Lakta{iMirko Sovilj, OB PrijedorSlobodanka [ormaz - Trebovac, OB PrijedorLjiljana Semiz, Spec. ord. „Dr Semiz“ @ivorad Gajanin, DZ Kotor Varo{Mladen Blagojevi}, DZ DobojVinko \uri}, Spec. ambulanta medicine rada„Medical“

Radoja Racanovi}, DZ Gradi{kaBranka Vuli}, Centar za med. istraìvanja irazvoj zdravstvene za{tite, Banja LukaSrdan Lugonja, OB TrebinjeZdravka Vre}a, OB TrebinjeMilorad Drljevi}, OB ZvornikZoran Komljenovi}, OB ZvornikMilutin \ilas, OB Gradi{kaGordana Grubor, Internisti~ko - endokrinolo{kaambulanta „Dr Grubor“, Banja Luka

Ljubica Jandri}, Institut za za{titu zdravlja RSJanja Bojani}, Institut za za{titu zdravlja RSMitar Te{anovi}, Institut za za{titu zdravlja RSZdravko Matkovi}, OB BijeljinaGordana Guzijan, Zavod za transfuzijsku medi-cinu RS

Prim. dr Mladen [ukalo

PRIMARIJATI NA SVJETSKI DAN ZDRAVLJA

Aktivnosti Komore doktora medicine RS

Komisija za priznanja i nagrade Komore doktora medicine RS

21

Aktivnosti Komore doktora medicine RS

Komisija za finansijska pitanja Komoreodràla je sastanak 18.03.2009. godine.

Predsjednik Komisije, doc. dr PredragLazi} iz Op{te bolnice Doboj i ~lanovi Komisije,sugeri{u rukovodstvu Komore da im dodijelikonkretne zadatke i ovla{tenja za naredni peto-godi{nji period.

Komisija je upoznata sa finansijskimposlovanjem za 2008. godinu i konstatovala ppo -zitivno poslovanje Komore.

Komisija za stru~ni nadzor Komoreodràla je sastanak 24.03.2009. godine.

Predsjednica Komisije, prof. dr JelicaPredojevi} - Samardì} iz Klini~kog centraBanja Luka, upoznala je ~lanove Komisije saaktivnostima u proteklom periodu. Dogovorenisu zadaci i uloga Komisije u narednom petogo-di{njem periodu.

Tre}i sastanak KKomisije za primjenupropisa Komore odràn je 27.04.2009. godine.Tema sastanka je bila: „Komentar na Zakon ozdravstvenoj za{titi“.

Odlu~eno je da }e predsjednik Komisije,dr sc. med. Slavko Grbi}, prisustvovati sastankuOdbora za zdravstvo 28. 04. 2009. godine.

U prostorijama Komore doktora medicineRS odràn je 28.04.2009. godine sastanakKomisije za etiku i deontologiju, ~iji je predsjed-nik prim. dr Boro Gu`vi} iz Fonda zdravstvenog

i socijalnog osiguranja RS.Zaklju~ak Komisije je da se treba upoznati

sa na~inom rada ove Komisije u RepubliciSloveniji, iskoristiti njihovo iskustvo u radu i sveto potkrijepiti odgovaraju}im pravnim aktima.

Sastanak KKomisije za unapre|enjekvaliteta zdravstvene za{tite, predsjednicaKomisije je dr Sneàna Gegi} iz Op{te bolniceBijeljina, odràn je 14.05.2009. godine

Zaklju~ci sa ovog sastanka su:1. Neophodno je uvesti edukaciju zaposlenih uzdravstvu iz oblasti kvaliteta.Predlaèmo da to bude u obliku radionica saaktivnim u~e{}em, a ne stereotipno predavanje,koje ne}e dati o~ekivane rezultate.2. Predloèno je Komisiji za kontinuiranu medi-cinsku edukaciju da u program obavezneedukacije uklju~i teme iz oblasti kvaliteta i to uobavezuju}em procentu od 10 posto u odnosu nadruge teme. 3. Predloèno je Komisiji za primjenu propisa dashodno zna~aju Komisije i aktuelnom Zakonu ozdravstvenoj za{titi, sugeri{emo, da je ovo prili-ka da se kvalitet kao neophodnost u budu}emradu, obuhvati i defini{e i ovim zakonom.4. Neophodno je uklju~iti stru~ne ljude - doktorespecijaliste u izradu novog programa procedurai vje{tina za specijalizacije iz pojedinih oblasti;u okviru sekcija pri Dru{tvu doktora medicineRS i sa Ministarstvom zdravlja pri dono{enju tihprograma.5. Uspostaviti saradnju sa Agencijom za akre -ditaciju i pra}enje kvaliteta.

SASTANCI KOMISIJA

22

6. S ciljem podizanja kvaliteta rada u zdravstvuRS i planiranih aktivnosti na{e Komisije, shvata-mo zna~aj i neophodnost saradnje sa svim posto-je}im komisijama Komore, i nudimo, u okvirusvojih mogu}nosti, sve aktivnosti vezane zakvalitet.

Sastanak KKomisije za utvr|ivanje cijenazdravstvenih usluga i njihovo ugovaranje sa

Fondom zdravstvenog osiguranja odràn je08.06.2009. godine.

Predsjednik Komisije je mr sc. med.Radmil Mari} iz Klini~kog centra Isto~noSarajevo, Klinike i bolni~ke slu`be u Fo~i.

Razmatran je dosada{nji rad oveKomisije i utvr|eni su konkretni zadaci za nastu-paju}i petogodi{nji period.

D.M.

PROGRAM RADA ZA 2009. GODINU

1. Komisija doktora medicine koji obavljaju pri-vatnu praksu }e svoj rad u 2009. g. i daljetemeljiti i uskladiti sa programom rada Komoredoktora medicine RS (2008. do 2012.g.).2. Aktivno }e u~estvovati u radu na dono{enjuzakonskih i podzakonskih akata iz oblastizdravstvene za{tite i zdravstvenog osiguranja,kao i dokumenata radnog zakonodavstva.3. Raditi na afirmaciji Udruènja ljekara kojiobavljaju privatnu praksu i uklju~ivanju svihzaposlenih ljekara u privatnoj praksi u ~lanstvonavedene institucije.4. Permanentno insistirati kod zakonodavca naZakonom zagarantovanom JEDNAKOM pravuJAVNOG i PRIVATNOG zdravstvenog sektora(i danas moète na vratima pojedinih javnihzdravstvenih ustanova vidjeti natpis zabranjenoprimati nalaze i mi{ljenja iz privatnih ordinacija,uz potpis direktora ustanova, iako upozorenih odstrane IO Komore doktora medicine RS.5. Zajedno sa Udruènjem doktora medicine koji

obavljaju privatnu praksu raditi na za{titi pravasvojih ~lanova preko angaòvanih pravnih timo-va - advokata, te traìti mogu}nosti zajedni~kogosiguranja od nenamjerne ljekarske gre{ke.6. U okviru WEB stranice Komore doktoramedicne RS, otvoriti stranicu za Komisiju dokto-ra medicine RS koji obavljaju privatnu praksu, teobjavljivati zapisnike i zaklju~ke sa sjednicaKomisije, ovaj program, kao i novosti izpodru~ja djelovanja pojedinih privatnihzdravstvenih ustanova i dokumenata potrebnihza otvaranje istih.7. Aktivno u~estvovati u pisanju ~lanaka i afir-maciji privatne ljekarske prakse u listu KOD.8. Sastanke Komisije odràvati jednom u trimjeseca (po potrebi ~e{}e), gdje }e doma}ini bitiprivatne zdravstvene ustanove i ordinacije.

Prof. dr Slavko Dunji},predsjednik Komisije

Komisija doktora medicine koji obavljaju privatnu praksu

23

Dana 09.6.2009. god. odràn je sastanakOdbora za zdravstvo Skup{tine RS, na kojem suprva i druga ta~ka dnevnog reda bile Nacrtzakona o izmjenama i dopunama zakona ozabrani reklamiranja duvanskih proizvoda iNacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona ozabrani prodaje i upotrebe duvanskih proizvodalicima mla|im od 18 god.

Pored ~lanova Odbora sastanku je, u imeMinistarstva zdravlja i socijalne za{tite RS, pri -sustvovala i dr Amela Loli}, pomo}nik ministrazdravlja, koja je navela da je cilj Nacrta zakona oizmjenama i dopunama zakona o zabranireklamiranja duvanskih proizvoda smanjenjebroja konzumenata duvanskih proizvoda. Podacipokazuju da pu{a~ka populacija u RS ~ini 40posto op{te populacije, {to je jednako zemljamau okruènju, a da Austrija koja spada u razvijeneevropske zemlje koje po statistikama imajumanji procenat pu{a~ke populacije, tako|e imaprocenat pu{a~a blizu 40 posto. Tako|e je navelada zakon jo{ uvijek ne obuhvata zabranu svihna~ina reklamiranja kao npr. Internet, naljepnice,ali da su poo{trene nov~ane kazne i obuhva}enve}i broj lica i ustanova koji mogu bitiprekr{ioci, odnosno ka`njeni. Zakon je u pot-punosti uskla|en sa evropskim zakonodavstvom.

Cilj Nacrta zakona o izmjenama i do -punama zakona o zabrani prodaje i upotrebeduvanskih proizvoda licima mla|im od 18. god.

je provo|enje preventivnih mjera i za{tite licamla|ih od osamnaest godina. Njim je regulisanaudaljenost objekata za prodaju duvanskihproizvoda od pred{kolskih i {kolskih objekatakao i sportskih objekata i u tom dijelu su ra|eneizmjene i dopune. Uskla|en je sa Zakonom oprekr{ajima kao i prethodni Zakon. U evropskomzakonodavstvu ne postoje ovakve odredbe.

U izradi je pravilnik o na~inu ozna -~avanja {tetnih efekata duvanskih proizvoda, aradi se i na pove}anju akciza na duvan, alkohol idruge proizvode, kako bi dio novca i{ao zazdravstvo, odnosno prevenciju zdravlja. Brojzdravstvenih sanitarnih inspektora je mali (5-6).Nacrt zakona o izmjenama i dopunama zakona ozabrani pu{enja na javnim mjestima }e do}iuskoro u proceduru.

Komentari ~lanova Odbora su seodnosili na potrebu prevencije pu{enja u ranimuzrastima, pred{kolskom i ranom {kolskomuzrastu, na potrebu ve}e, odnosno bolje kontroleprovo|enja zakona, drasti~no podizanje cijenaduvanskih proizvoda.

Dr Tatjana Maglov, Klinika za psihijatriju, KC Banja Luka~lan komisije

Komisija za unapre|enje kvaliteta zdravstvene za{tite Komore

IZVJE[TAJ SA SASTANKA ODBORAZA ZDRAVSTVO SKUP[TINE RS

Nagla{ena je potreba rada sa mladima na prevenciji pu{enja

24

Dom zdravlja Bijeljina

Od raka dojke, prema sta-tistikama, oboli svaka osma èna.Broj oboljelih od ove bolesti je uporastu kako u svijetu, tako i kodnas, sa bitnom razlikom da u svije-tu raste i stopa izlje~enja {to,naàlost, kod nas nije slu~aj.

Dom zdravlja Bijeljina,kao nosilac primarne zdravstveneza{tite na podru~ju ove op{tine, jepokrenuo niz aktivnosti sa ciljemranog otkrivanja ove zlo}udnebolesti. U tom smislu, najzna~ajni-ja je nabavka pokretnog mamo-grafa, koji je u ovu ustanovu stigaopo~etkom aprila. Aparat vrijedanoko 200.000 KM naro~ito moè biti od koristiènama koje ìve daleko od ve}ih zdravstvenihcentara i koje nemaju mogu}nost da redovnokontroli{u svoje zdravlje.

U sali Doma omladine u Bijeljini, 16.aprila, Dom zdravlja je organizovao i predavanjena temu „Zna~aj mamografije za rano otkrivanjeraka dojke“, namijenjeno {irokoj populaciji.Predava~i su bili stru~njaci sa Medicinskogfakulteta u Beogradu i Banjoj Luci: doc. drZorica Milo{evi}, radiolog; dr Neven Joki},hirurg; dr sc. med. Zdenka Gojkovi}, onkolog idoc. dr Sini{a Maksimovi}, hirurg.

Prepuna sala Doma omladine nam go -vori da je ova bolest, naàlost, na{a realnost, ali

nam daje i nadu da je mogu}e uticati na svijest ozna~aju njenog ranog otkrivanja i pravovre-menog lije~enja. Kao {to se moglo ~uti od preda-va~a, nije mogu}e sprije~iti nastanak raka dojke,ali ako se otkrije u po~etnoj fazi, {anse zaizlje~enje su preko 80 procenata. To je i podstak-lo da nabavku pokretnog mamografa, prvog uRS i BiH, kako bi se omogu}imo svim ènama,bez obzira gdje ìve, preventivni mamografskipregled. U Domu zdravlja Bijeljina organizujuovakva predavanja kako bi motivisali sugra|aneda sara|uju sa ljekarima na o~uvanju zdravlja.

S.R.

PREVENTIVNI MAMOGRAFSKIPREGLEDI

Dom zdravlja Bijeljina pokrenuo je niz aktivnosti sa ciljem ranog otkrivanja raka dojke

25

Projekt: Politika primarne zdravstvene za{tite na Balkanu

Bilo da se radi o pojedincu, grupi, orga-nizaciji, profesionalnom udruènju - neka pravilakomuniciranja su ista! Potrebno ih je samo navrijeme savladati kako bi se ostvarila, tj. preni-jela na{a poruka do krajnjeg korisnika. To je bilatema radionice pod nazivom „„Planiranje komu-nikacije za profesionalne organizacije zdrav -stvenih radnika” koju je vodila gospo|a KKarenGibbons, konsultant u projektu „Politika pri-marne zdravstvene za{tite na Balkanu”. Ovajprojekt provodi se u Srbiji, Republici Srpskoj iFederaciji BiH, a finansira ga Agencija zame|una rodnu saradnju kanadske Vlade.

PLANIRANJE KOMUNIKACIJE

Primarna zdravstvena za{tita na Balkanuprolazi kroz proces promjene i obnove. Uloge ifunkcije zdravstvenih institucija, komora, udru -ènja i sindikata, tako|e se mijenjaju. One }eimati sve ve}u ulogu u ostvarivanju kvaliteta,sigurnosti i efikasnosti slu`bi primarnezdravstvene za{tite. Stoga im je neophodan pra -vilan na~in komunikacije kako bi {to boljeinformisali svoje ~lanstvo, javnost i vladu o svo-jim aktivnostima.

Prvi korak u planiranju komunikacijepredstavlja odluka o tome {{ta èlite da prenesetedrugima i zbog ~ega, stoga se pa`nja moraposvetiti fformulisanju smisla poruke.

Potom iidentifikujemo na{u publiku irazmi{ljamo o njenim karakteristikama kako biprema njenim potrebama i mogu}nostima ffor-

mulisali razumljivu poruku. Poruku }emo preni-jeti najpogodnijim kkomunikacionim kanalom dona{e publike koja }e nam svojim reakcijamapokazati da li je na{a poruka ostvarila zadaticilj.

ODR@AVANJE REPUTACIJE

Reputacija jedne organizacije uti~e nanjenu dru{tvenu, politi~ku i finansijsku vrijed-nost. Korijeni odràvanja reputacije su zasnovanina kredibilitetu i povjerenju koje se prvo morazaraditi, a zatim i odràvati. DDa bi ostvarili dobrureputaciju pona{anje organizacije mora bitizakonsko, eti~ko, u~tivo i odrìvo. Problemi nas-taju u trenutku kad organizacija po~ne da dajeporuke i pokre}e akcije koje su nedosljedne iliprotivurje~ne. Problemi tako|e nastaju kad se neprenose odluke i obja{njenja odluka klju~nimakterima.

Da biste procijenili kakva vam je re -putacija korisno je konsultovati radnike, pravitiankete, pitati stru~njake, oslu{nuti kritike.

Na seminaru je bilo rije~i i o upravljanjuimidòm i komunikaciji s medijima.O tome jegovorila Nata{a Aleksi}, portparol Ministarstvazdravlja i socijalne za{tite Republike Srpske.Aleksi}eva je istakla va`nost formulisanja ipreno{enja klju~ne poruke, pravilima pona{anjaprema medijima, tehnici intervjua i neverbalnojkomunikaciji.

@.G.B.

DOBRA KOMUNIKACIJA JE PUT KAOSTVARENJU CILJA

Komunikacija je sinonim za moderno doba, pojam koji je tako ~esto u upotrebi da namse ~ini gotovo izli{nim poja{njavati njegovo zna~enje. Ali, ba{ zbog toga, neophodno jeutvrditi da li je pravilno provodimo i koristimo u cilju ostvarenja na{ih ciljeva.

Nedavno je u Heidelbergu odràname|unarodna konferencija o medicinskojedukaciji. Organizator konferencije je bioMedicinski fakultet u Heidelbergu i radna grupaza reformu nau~no-nastavnog programa i ino-vacije u nastavi. Medicinski fakultet uHeidelbergu je od kraja 90-ih godina pro{logvijeka krenuo u reformu nastave i nastavnih pro-grama.

S tim ciljem ovaj Fakultet je poslaogrupu svojih mladih asistenata i profesora naedukaciju u Harvard. Po povratku u Heidelbergradna grupa je prenijela iskustva iz Harvarda:nau~no-nastavni programi su reformisani, uvede-na je nastava po modularnom principu, a tako|ei mnogo novih pristupa u nastavi. Novi nau~nonastavni program je nazvan Heicumed i ima usebi elemente tradicionalnog programa i PBLkurikuluma.

Od 2003. godine mje{ovita radna grupasa razli~itih medicinskih fakulteta u Bosni iHercegovini je po~ela sa edukacijom u ciljureforme nau~no-nastavnih programa na na{immedicinskim fakultetima, uvo|enje novih meto-da u~enja i ispitivanja studenata. Edukacija jevr{ena u Heidelbergu i u na{oj zemlji.Kompletno finansiranje ovih aktivnosti je i{lopreko dva velika evropska projekta. Odmetodologija va`nih za u~enje studenata na{i

edukatori su izme|u ostalog ovladali: Problemorijentisanim u~enjem (PBL), razli~itim meto-dama koje se zasnivaju na kompjuter podrànomu~enju, kori{}enjem modela i simulatora u medi-cinskoj edukaciji, objektiviziranim struktuisanimmetodama ispitivanja studenata i sl. Usljedsaradnje koja sa njema~kom grupom funkcioni{eve} duì niz godina, uslijedio je poziv za prisust-vo ovoj velikoj me|unarodnoj konferenciji oedukaciji.

Nakon ceremonije otvaranja i rije~idobrodo{lice od strane dekana Medicinskogfakulteta, kolege iz Heidelberga su pripremiliprezentaciju o istorijatu HEICUMED-a, novogkurikuluma Medicinskog fakulteta uHeidelbergu, o trenutnoj situaciji i o budu}implanovima vezanim za reformu nastave.

Prezentaciju je dràla dr MartinaKadmon, koja je bila jedan od glavnih tutora ina{oj grupi u prethodnim godinama. Reformanastave je po~ela na klini~kom dijelu uvo|enjemmodularnog pristupa u nastavi i novih metoda, adanas je ta reforma obuhvatila i predklini~ki dio.

Od novih metodologija u nastavu jeuveden PBL, laboratorije za klini~ke vje{tine,simulirani pacijent, Campus softver za webpodràno u~enje, sendvi~ princip, “4 stepPayton” i sl.

Nakon zavr{enog predavanja otvorila se

REFORMA NASTAVE I PROGRAMA STUDIRANJA

Resarch in medical education - chances and challenges, May 21-24.2009. Heidelberg

Doc. dr Dejan Bokonji}, ~lan grupe za uvo|enje novih metoda u nastavu medicinskih fakulteta

26

velika diskusija koju se predvodili istaknuti pro -fesori na planu medicinske edukacije iz SAD-a(prof. Norcini i prof. Tekian) i Kanade (prof. Evai prof. Anderson). Upore|ivana su dostignu}a unastavi iz SAD-a sa principima koji se koriste unastavi na univerzitetima u Njema~koj, specijal-no u Heidelbergu. Od strane ameri~kih kolega jeodato priznanje kvalitetu nastave naMedicinskom fakultetu grada doma}ina.

STANDARDIZACIJA MEODA ISPITIVANJASTUDENATA

Novosti iz oblasti metoda ispitivanja stu-denata je predstavio prof. Norcini iz Filadelfije.On je izlagao o razli~itim objektiviziranim meto-dama ispitivanja studenata i odnosu metoda ispi-tivanja studenata, finalnih kompetencija kojejedan zavr{eni diplomac treba da posjeduje i cil-jeva u~enja koji su proklamovani kroz misiju iviziju ustanove. Posebno je naglasio da kona~niispiti na kraju jednog kursa moraju da budu uskladu sa obrazovnim ciljevima koji se savla|ujudoti~nim kursom. Dobar dio predavanja se odno-sio na standardizaciju metoda ispitivanja stude-nata kori{}enjem razli~itih simulatora i kompju-terskih programa. Objasnio je zna~aj kontinuira-nog pra}enja i ocjenjivanja studenata, pra}enjemizvo|enja razli~itih procedura od strane studena-ta. Posebno je naglasio da je va`no na}i na~inakako ocijeniti i evaluirati vje{tine kao {to su“social skills” koje nisu tako lako mjerljive.

Poslije predavanja i diskusija koje suuslijedile, svi u~esnici su bili podijeljeni u ~etirigrupe koje su pratile paralelne sesije. Prva sesijaje bila posve}ena metodama istraìvanja u medi-cinskoj edukaciji; druga sesija je bila posve}ena“peer assisted” u~enju; tre}a sesija se bavilametodama selekcije studenata; a ~etvrta se bavilamentorskim sistemom. Najzanimljivija sesija jebila prva sesija gdje se u malim grupama disku-tovalo oko uloge istraìvanja i metodama

istraìvanja u medicinskoj edukaciji, a posebnotokom upotrebe virtualnih pacijenata. Ovu sesijuje vodio dr Nickendei koji je zaduèn zaizvo|enje nastave kori{}enjem laboratorija zaklini~ke vje{tine na Internoj klinici uHeidelbergu. Posebno se ìva diskusija vodilaoko integrisanja ovog vida nastave u nau~no nas-tavne programe, prednosti i mana ovog na~inanastave, definisanja ulaznih i izlaznih parametaraza pravljenje studija iz ove oblasti.

SIMULATORI U MEDICINSKOJ EDUKACIJI

Osim toga se diskutovalo oko prednosti imana upotrebe nisko i visoko sofisticiranihsimulatora u medicinskoj edukaciji. Obja{njenesu razlike izme|u deskriptivnih studija, studijakojim se dokazuju prednosti i mane ove metode istudija razja{njavanja. Svaka grupa je izradilaposter koji smo predstavili na zajedni~koj ple-narnoj sesiji koja je nastupila nakon rada umalim grupama.

Po zavr{etku predstavljanja rezultatarada svih grupa, u poster sali je bila prezentacijapostera autora iz ~etiri oblasti: “e-learning”;“assessment/simulation”; “quality management”;i razno. Vi|eno je dosta interesantnih radova imetoda koje bi se mogle koristiti tokom budu}ihistraìvanja.

Na kraju prvog dana konferencije orga-nizovano je predavanje na temu “Curriculumdevelopment”, koje je drào prof. Anderson izAsocijacije ameri~kih koledà sa sjedi{tem uVa{ingtonu. Predavanje je po~eo sa prikazomistorijskog Flexnerovog modela edukacije, azatim nastavio sa pregledom razvoja“Curriculum developmenta” u SAD od 1970. dodanas.

Od 1969. do 1979. na univerzitetima uSAD-u je po~eo da se uvodi problem pod nazi-vom orijentisano u~enje (PBL) i u~enje pomo}usimulatora; od 1979. do 1989. ve}ina univerzite-

27

ta je prihvatila PBL pristup i napravila nau~no-nastavne programe koji se zasnivaju na ovompristupu. Od 1989. do 1999. uz PBL kurikulumesve vi{e se prihvata kurikulum koji je zasnovanna klini~kim slu~ajevima i scenarijima. Od 1999.do 2009. ve}ina kurikuluma teì ka kurikulumi-ma koji su zasnovani na kompetencijama. Onsmatra da je kurikulum budu}nosti “competencebased curriculum” i da }e svi univerziteti u ovompravcu modifikovati svoje programe.

Puno vremena je posve}eno temi “facul-

ty development”. Predava~i i moderatori svihsesija su bili prof. Tekian sa Univerziteta uîkagu i prof. Eva sa McMaster Univerziteta uKanadi. Predavanja su bila posve}ena ekspertiziu medicinskoj edukaciji i razvoju ljudskih resur-sa na medicinskim fakultetima. Posebna pa`nja upredavanjima je stavljena na kontinuiranu eduka-ciju profesora, kao i razli~ite oblike doedukacije.

Prof. dr Slobodan Bilbija

Osamnaestog marta ove godine iznena-da je preminuo prof. dr Slobodan Bilbija.

Ro|en je u Grahovu 29. novembra1949. godine, osnovnu {kolu i gimanaziju zavr -{io je u Banjaluci. Nakon zavr{etka Medi -cinskog fakulteta 1975. godine u Ni{u, dr Bilbijase zapo{ljava u Klini~kom centru Banjaluka inastavlja sa daljnjim stru~nim obrazovanjem:specijalizira op{tu hirurgiju, zavr{ava subspeci-jalizaciju iz grudne hirurgije, a 1990. godinebrani doktorsku disertaciju na temu: Procjenafaktora koji uti~u na preìvljavanje u bolesnikasa malignim oboljenjem èluca u Beogradu.

Osniva~ je i prvi na~elnik Klinike zatorakalnu hirurgiju KC Banjaluka

Prof. dr Slobodan Bilbija bio je redovniprofesor Medicinskog fakulteta Univerziteta uBanjaluci i dekan ovog fakulteta u dva mandata.

SLIKA ZA SJE]ANJE ...

Prema rije~ima onih koji su ga dobro poznavali, ovo jejedan od najsre}nijih trenutaka u ìvotu profesora

Bilbije - trenutak kada je njegov sin na sve~anosti uBanskom Dvoru primao diplomu o zavr{enom

Medicinskom fakultetu

28

TemaVrijeme

odràvanjaMjesto

odràvanjaBroj

bodova

UDRU@ENJE LJEKARA PORODI^NE MEDICINE RSNaj~e{}i pulmolo{ki problemi u ambulanti porodi~nog ljekaraPrim. dr Mladen [ukalo, DZ Banja Luka; dr Vladimir Miro{ljevi},KC Banja Luka

03.03.2009.

Gradi{ka 3

DRU[TVO DOKTORA MEDICINE REPUBLIKE SRPSKEPodru`nica Isto~no SarajevoKlini~ki pristup limfadenopatijamaAlgoritmi za dijagnostifikovanje limfomaDr Jadranka Jovovi}, Klini~ki centar I. Sarajevo, Klinike i bolni~keslu`be u Kasindolu

05.03.2009.

Isto~noSarajevo

2

DRU[TVO DOKTORA MEDICINE REPUBLIKE SRPSKEUDRU@ENJE ZA OSTEOPOROZU REPUBLIKE SRPSKEOsteoporoza - bolest dana{njice Prim. dr Vera Aksenti}, Zavod za fizikalnu medicinu i rehabilitaci-ju "Dr M. Zotovi}" Banja LukaPrednosti primjene alendronata s D3 vitaminom (Fosavance®) Prof. dr Gordana Stefanovski, Institut Mlje~anica

10.03.2009.

Banja Luka

3

DRU[TVO DOKTORA MEDICINE REPUBLIKE SRPSKEPodru`nica Fo~aKlini~ki pristup limfadenopatijamaAlgoritmi za dijagnostifikovanje limfomaDr Jadranka Jovovi}, Klini~ki centar Isto~no Sarajevo, Klinike ibolni~ke slu`be u Kasindolu

12.03.2009.

Fo~a 2

KLINI^KI CENTAR I. SARAJEVO, KLINIKE I BOLNI^KESLU@BE U FOÎSveobuhvatni menad`ment bola u BiHProf. dr Novica Petrovi}, MF Fo~a; mr sci. med. Sanja \or|evi}-Mari}, Bolnica Fo~a

19.03.2009.

Fo~a 3

Predavanja bodovana od strane Komisijeza kontinuiranu medicinsku edukaciju

Kontinuirana medicinska edukacija

30

TemaVrijeme

odràvanjaMjesto

odràvanjaBroj

bodova

KC BANJA LUKA, KLINIKA ZA PSIHIJATRIJUSavremeni pristupi u tretmanu bipolarnog afektivnog poreme}ajaProf. dr Slobodan Loga, prof. dr Mirko Jakovljevi}, prof. drLjiljana Oru~, prof. dr Izet Pajevi}, prof. dr Saida Filekovi}, doc.dr Dragan Babi}, prof. dr Marija Burgi}, prof. dr Vera Dane -Brozek, prof. dr Abdulah Ku~ukali}, mr sc. med. Alma Dùbur,prof. dr Milan Stojakovi}, prof. dr Osman Sinanovi}, doc. dr EnraSulji}, doc. dr Aleksandar Damjanovi}, dr sc. med. Mira Spremo

20-21.03.2009.

BanjaLuka

4

DRU[TVO DOKTORA MEDICINE REPUBLIKE SRPSKEPodru`nica BijeljinaGastroezofagealna refluksna bolestProf. dr Stevan Trbojevi}, Medicinski fakultet Fo~a

25.03.2009.

Bijeljina 3

KC BANJA LUKA I MEDICO-SHumana reprodukcija danas1. Minimalna stimulacija u IVF proceduriProf. dr Neboj{a Radunovi}, Univerzitetsko-Klini~ki centar Srbije,Institut za ginekologiju i aku{erstvo, Beograd2. Genetski poreme}aj u dijagnostici steriliteta Prof. dr Aleksandar Ljubi}, Klini~ki centar Srbije- Institut zaginekologiju i aku{erstvo, Beograd3. Dobra klini~ka praksa u medicinski potpomognutoj oplodnjiProf. dr Veljko Vlaisavljevi}, Odjel za reproduktivnu medicinu,Op}a bolnica Maribor, Slovenija4. Prirodni IVF ciklusi kod lo{ih odgovora na konvencionalne pro-tokole stimulacije Prof. dr Toma` Tomaèvi}, Klini~ki centar Ljubljana, Slovenija5. Protokoli stimulacije kod pacijentkinja sa rizikom OHSS Dr sc. Zoran Sretenovi}, Ginekolo{ka ordinacija "Sretenovi}",Beograd, Srbija6. Testiranje ovarijalne rezerve Dr sc. Erden Radon~i}, Poliklinika Vili, Zagreb, Hrvatska7. Krioprezervacija embriona i ovocita u fazi pronukleusa Dr Miklo{ Hamori, Centar za reproduktivnu medicinu, Erlangen,Njema~ka8. Vi{e izbora - Bolji rezultat?Kurt Marhardt, M.D., menadèr za centralnu Evropu, MerckGesellschaft mbH

27-28.03.2009.

BanjaLuka

6

31

TemaVrijeme

odràvanjaMjesto

odràvanjaBroj

bodova

9. Uticaj terapije na kvalitet embriona Prof. dr Lev Levkov, embriolog, Finska10. Va`nost ovarijalne stimulacije kod IVF-a Dr Simone Giulinei, Italija 11. Evidence-Based dijagnostika steriliteta Dr Tatjana Motrenko Simi}, Odeljenje humane reprodukcije, Op{tabolnica Danilo I, Cetinje, Crna Gora12. Zna~aj histeroskopije u dijagnostici i tretmanu sterilitetaDr Zulfo Godinjak, KCUS ginekolo{ko - aku{erska klinikaSarajevo, Bosna i Hercegovina

DRU[TVO DOKTORA MEDICINE REPUBLIKE SRPSKEPodru`nica Fo~aDijagnostika i konzervativna terapija oboljenja nosa i sinusaMr sc. med. Nenad Stevandi}, Klinika za bolesti uha, grla i nosa,Klini~ki centar Banja Luka

30.03.2009.

Fo~a 2

DRU[TVO DOKTORA MEDICINE REPUBLIKE SRPSKEPodru`nica TrebinjeDijagnostika i konzervativna terapija oboljenja nosa i sinusaMr sc. med. Nenad Stevandi}, Klinika za bolesti uha, grla i nosa,Klini~ki centar Banja Luka

31.03.2009.

Trebinje 2

DRU[TVO DOKTORA MEDICINE REPUBLIKE SRPSKESavremena terapija Diabetes Mellitusa tipa II Dr Marina Tomani}, Op{ta bolnica DobojDijabeti~ka nefropatija Dr Marko Adì}, Op{ta bolnica Doboj

02.04.2009.

Doboj 2

UDRU@ENJE LJEKARA PORODI^NE MEDICINE RSNaj~e{}i pulmolo{ki problemi u ambulanti porodi~nog ljekaraDr Vladimir Miro{ljevi}, KC Banja Luka

02.i 29.04.2009.

TrebinjeBijeljina

3

DRU[TVO DOKTORA MEDICINE REPUBLIKE SRPSKEUDRU@ENJE OFTALMOLOGA REPUBLIKE SRPSKEKorak dalje od glaukoma Prim. dr Mirjana Kisjan, Klinika za o~ne bolesti, Klini~ki centarBanja Luka, Banja LukaLaser kod glaukoma... koji, kako i kada? Prof. dr Paraskeva Hentova Sen}ani}, Institut za o~ne bolesti,Klini~ki centar Srbije, Beograd

06.04.2009.

BanjaLuka

3

32

33

TemaVrijeme

odràvanjaMjesto

odràvanjaBroj

bodova

UDRU@ENJE ENDOKRINOLOGA I DIJABETOLOGA REPUB-LIKE SRPSKETerapija insulinskom pumpom u adultnom tipu dijabetesa: iskustvacentra BeogradAkademik prof. dr Neboj{a Lali}, Institut za endokrinologiju, dija-betes i bolesti metabolizma, KCS, Medicinski fakultet,Univerziteta u Beogradu

08.04.2009.

Banja Luka

3

DRU[TVO DOKTORA MEDICINE REPUBLIKE SRPSKESavremena terapija Diabetes Mellitusa tipa II Dr Aleksandra Kamburov-]e}ez, Op{ta bolnica Gradi{kaDijabeti~ka nefropatija Dr Sanja Stojkovi}, Klini~ki centar Banja Luka

08.04.2009.

Gradi{ka 2

DRU[TVO DOKTORA MEDICINE REPUBLIKE SRPSKEPodru`nica PrijedorSavremena terapija Diabetes Mellitusa tipa II Dr Vesna Jela~a, Op{ta bolnica PrijedorDijabeti~ka nefropatija Dr Sanja Stojkovi}, Klini~ki centar Banja Luka

09.04.2009.

Prijedor 2

DRU[TVO DOKTORA MEDICINE REPUBLIKE SRPSKEPodru`nica DobojHroni~ni hepatitis B i C - prevencije i lije~enjeDr Svjetlana Adì}, OB DobojHepatitis B - vakcinaDr Jovan @ivkovi}, DZ [amac

09.04.2009.

Doboj 3

KC BANJA LUKAELIGARD-novi LHRH agonista za lije~enje karcinoma prostateDr Gordana Kecman, KC B. Luka; dr Milan @igi}, KC B. Luka;Prof. dr Svjetlana Stojisavljevi}-[atara, MF B. Luka

10.04.2009.

Banja Luka

3

DRU[TVO DOKTORA MEDICINE REPUBLIKE SRPSKEPodru`nica Fo~aDepresija u menopauziProf. dr Ivana Timotijevi}, MF Beograd

12.04.2009.

Fo~a 3

TemaVrijeme

odràvanjaMjesto

odràvanjaBroj

bodova

DRU[TVO DOKTORA MEDICINE REPUBLIKE SRPSKEModerator: Prof. dr Aleksandar M. Lazarevi}, Specijalisti~kaambulanta Cardio Banja LukaPosljednja generacija antihipertenziva, antagonisti angiotenzina II Prof. dr Giray Kabakci, Glavni istraìva~ki odjel za kardiologiju,Medicinski fakultet Hacettepe Univerziteta u AnkariIrbesartan u savremenoj terapiji kardiovaskularnih bolesti i mo -derni aspekti lije~enja esencijalne hipertenzijeProf. dr Vjekoslav Gerc, Klinika za bolesti srca i reumatizma,KCU Sarajevo

14.04.2009.

Banja Luka

2

DRU[TVO DOKTORA MEDICINE REPUBLIKE SRPSKESavremena terapija Diabetes Mellitusa Prof. dr Snjeàna Popovi}-Peji~i}, Klini~ki centar Banja LukaDijabeti~ka nefropatija Prim. dr Milenko Krneta, FESC, Poliklinika Intermedik, BanjaLuka

15.04.2009.

BanjaLuka

2

DRU[TVO DOKTORA MEDICINE REPUBLIKE SRPSKEPodru`nica doktora medicine Bijeljina - Dom zdravlja BijeljinaZNAÂJ MAMOGRAFIJE ZA RANO OTKRIVANJE RAKADOJKEMamografska dijagnostika raka dojke Doc. dr Zorica Milo{evi}, Institut za onkologiju i radiologijuSrbije, BeogradKlini~ka slika i hirurgija ranog karcinoma dojkeDr Neven Joki}, Institut za onkologiju i radiologiju Srbije, BeogradSkrining mamografija u ranom otkrivanju karcinoma dojke Dr sc. med. Zdenka Gojkovi}, Klinika za onkologiju, Klini~ki cen-tar Banja Luka, Banja LukaHirur{ko lije~enje tumora dojkeDoc. dr Sini{a Maksimovi}, Op{ta bolnica Bijeljina, Bijeljina

16.04.2009.

Bijeljina 3

DRU[TVO DOKTORA MEDICINE REPUBLIKE SRPSKEPodru`nica PrijedorDijagnostika i konzervativna terapija oboljenja nosa i sinusaMr sc. med. Nenad Stevandi}, Klinika za bolesti uha, grla i nosa,Klini~ki centar Banja Luka

23.04.2009.

Prijedor 2

34

35

TemaVrijeme

odràvanjaMjesto

odràvanjaBroj

bodova

UDRU@ENJE GINEKOLOGA I OPSTETRIÂRA RSGinekolo{ke abdominalne operacije - adneksalni tumoriDr @eljko Pavlovi}, Kasindo; dr Zora Antoni}, KC B. Luka; drVesna Maksimovi}, OB Bijeljina; dr Du{an Vukota, OB Gradi{kaRana amniocenteza - na{a iskustvaDr Branka Semiz, Kasindo; dr Sa{a Savi}, KC B. Luka

24.04.2009.

Isto~noSarajevo

3

UDRU@ENJE LJEKARA PRIVATNE PRAKSE RSMjesto hepalip forte u prevenciji i lije~enju oboljenja jetreDr Gordan Pa{ali}

24-25.04.2009.

BanjaLuka

3

UDRU@ENJE PEDIJATARA RSVIII Pedijatrijski dani

24-27.04.2009.

Mrakovica 6

DRU[TVO DOKTORA MEDICINE RADA RSProcjena rizika na radnom mjestu i radnoj srediniProf. dr Milan Pavlovi}; Dr sci Sr|an Borjanovi}; as. mr sc. dr Ni -kola Torbica; Prim.mr. sci dr Biljana Aleksi}; prim. mr sc. dr Ves -na Joki}; Milica Varagi}, dipl. ing. Tehnologije; mr sc. Sr|an Jan -ko vi}, ing. elektrotehnike; Slavica Jovi~i}, spec. med. psihologije

26-27.04.2009.

BanjaLuka

4

KLINI^KI CENTAR BANJA LUKAPatologija dojke - moderna dijagnostika i terapija

26-27.04.2009.

BanjaLuka

6

DRU[TVO DOKTORA MEDICINE REPUBLIKE SRPSKEPodru`nica BijeljinaSavremena terapija Diabetes Mellitusa Mr. sci. med. Blaènko Vukovi}, Klini~ki centar Banja LukaDijabeti~ka nefropatija Dr Milica Lovri}, Op{ta bolnica Bijeljina

29.04.2009.

Bijeljina 2

UDRU@ENJE ONKOLOGA I HIRURGA RSV Onkolo{ki dani

07-08.05.2009

BanjaLuka

6

DRU[TVO DOKTORA MEDICINE REPUBLIKE SRPSKEPodru`nica Bira~Karcinom dojke - dijagnostika, terapijski pristup i prevencija Dr Danica Bjelica. Klini~ki centar I. Sarajevo, Klinike i bolni~keslu`be u KasindoluInhibitori aromataze kao adjuvantna hormonska terapija raka dojkeDr Jadranka Jovovi}, Klini~ki centar I. SarajevoKlinike i bolni~ke slu`be u Kasindolu

12.05.2009.

Zvornik 2

TemaVrijeme

odràvanjaMjesto

odràvanjaBroj

bodova

DRU[TVO DOKTORA MEDICINE REPUBLIKE SRPSKEPodru`nica Fo~a Savremena terapija Diabetes Mellitus-aMr sc med. Blaènko Vukovi}, Klini~ki centar Banja LukaUloga blokade RAS sistema kod oboljelih od Diabetes Mellitus-aDr Sanja Stojkovi}, Klini~ki centar Banja Luka

13.05.2009.

Fo~a 2

DRU[TVO DOKTORA MEDICINE REPUBLIKE SRPSKEPodru`nica Isto~no Sarajevo Savremena terapija Diabetes Mellitus-aDr Radmila Nogo, Klini~ki centar Isto~no Sarajevo, Klinike ibolni~ke slu`be u KasindoluUloga blokade RAS sistema kod oboljelih od Diabetes Mellitus-aDr Sanja Stojkovi}, Klini~ki centar Banja Luka

14.05.2009.

Isto~noSarajevo

2

ZAVOD ZA FIZIKALNU MEDICINU I REHABILITACIJU "DRM. ZOTOVI]"Propisivanje invalidskih kolica i obuka bezbjednom kori{tenju,Virtuelna rehabilitacija - prednosti i izazovi, Upotreba botoksaulije~enju spasti~nostiProf. dr Amra [ari}, dr Lee Kirbi

14.05.2009.

BanjaLuka

3

DRU[TVO DOKTORA MEDICINE REPUBLIKE SRPSKEPodru`nica Fo~aImunologija (stari postulati - nova paradigma), alergeni za in vivodijagnostikui imunoterapijuDr Olga Vu~kovi}, mr sc. med. Lidija Burazer

15.05.2009.

Fo~a 3

KC I. SARAJEVO, KLINIKE I BOLNI^KE SLU@BE U KASIN-DOLUDijagnostika i lije~enje plu}nih karcinoma

15.05.2009.

Kasindo 3

DRU[TVO DOKTORA MEDICINE REPUBLIKE SRPSKEPodru`nica BijeljinaArterijska hipertenzija i hroni~no zatajenje bubregaPozdravna rije~: Prim. dr Dragomir Savi}, Op{ta bolnica BijeljinaUticaj arterijske hipertenzije na funkciju bubregaDr Nenad Petkovi}, Dijalizni centar [amacLacipil ™ (lacidipin) u lije~enju arterijske hipertenzijeDr Marko Adì}, Op{ta bolnica Doboj

18.05.2009.

Bijeljina 2

36

37

TemaVrijeme

odràvanjaMjesto

odràvanjaBroj

bodova

DRU[TVO DOKTORA MEDICINE REPUBLIKE SRPSKEPodru`nica Fo~aKarcinom dojke - dijagnostika, terapijski pristup i prevencija Dr Danica Bjelica, Klini~ki centar I. Sarajevo, Klinike i bolni~keslu`be u KasindoluInhibitori aromataze kao adjuvantna hormonska terapija raka dojkeDr Jadranka Jovovi}, Klini~ki centar I. Sarajevo, Klinike i bolni~keslu`be u Kasindolu

19.05.2009.

Fo~a 2

DRU[TVO DOKTORA MEDICINE REPUBLIKE SRPSKEPodru`nica Gradi{kaARTERIJSKA HIPERTENZIJA I HRONI^NO ZATAJENJEBUBREGAPozdravna rije~: Dr Borislav [ok~evi}, Op{ta bolnica Gradi{kaUticaj arterijske hipertenzije na funkciju bubregaMr si. med. Milorad Gruji~i}, Klini~ki centar Banja LukaLacipil ™ (lacidipin) u lije~enju arterijske hipertenzijeDoc. dr Marko [obot, Klini~ki centar Banja Luka

19.05.2009.

Gradi{ka 2

DRU[TVO DOKTORA MEDICINE REPUBLIKE SRPSKEPodru`nica Trebinje Savremena terapija Diabetes Mellitus-aDr Slavica Turanjanin, Op{ta bolnica TrebinjeUloga blokade RAS sistema kod oboljelih od Diabetes Mellitus-aPrim. dr Zoran Paovica, Op{ta bolnica Trebinje

21.05.2009.

Trebinje 2

UDRU@ENJE PULMOLOGA REPUBLIKE SRPSKEMajski pulmolo{ki dani 2009.

21-23.052009.

BanjaLuka

6

DRU[TVO DOKTORA MEDICINE REPUBLIKE SRPSKEPodru`nica Isto~no SarajevoDijagnostika i konzervativna terapija oboljenja nosa i sinusaMr sc. med. Nenad Stevandi}, Klinika za bolesti uha, grla i nosa,Klini~ki centar Banja Luka

22.05.2009.

Isto~noSarajevo

2

UDRU@ENJE FIZIJATARA REPUBLIKE SRPSKEOdabrane teme iz fizijatrije

22.05.2009.

BanjaLuka

3

TemaVrijeme

odràvanjaMjesto

odràvanjaBroj

bodova

DRU[TVO DOKTORA MEDICINE REPUBLIKE SRPSKEPodru`nica DobojArterijska hipertenzija i hroni~no zatajenje bubregaPozdravna rije~: Prof. dr Du{ko Vasi} , Op{ta bolnica DobojUticaj arterijske hipertenzije na funkciju bubregaDr Marina Tomani}, Op{ta bolnica DobojLacipil ™ (lacidipin) u lije~enju arterijske hipertenzijeDr Marko Adì}, Op{ta bolnica Doboj

26.05.2009.

Doboj 2

DRU[TVO DOKTORA MEDICINE REPUBLIKE SRPSKEPodru`nica PrijedorARTERIJSKA HIPERTENZIJA I HRONI^NO ZATAJENJEBUBREGAPozdravna rije~: Dr Vlado Vujovi}, Op{ta bolnica PrijedorUticaj arterijske hipertenzije na funkciju bubregaDr Ljubomir Vukovi}, Op{ta bolnica PrijedorLacipil ™ (lacidipin) u lije~enju arterijske hipertenzijeDoc. dr Marko [obot, Klinika za kardiovaskularne bolesti, Klini~kicentar Banja Luka

28.05.2009.

Prijedor 2

DRU[TVO DOKTORA MEDICINE REPUBLIKE SRPSKEPodru`nica Isto~no SarajevoArterijska hipertenzija i hroni~no zatajenje bubregaPozdravna rije~: Prim. dr Ljubivoje [upi}, Dom zdravlja Han-PijesakHroni~no zatajenje bubrega i hipertenzijaPrim. dr Brana Radovi}, Klini~ki centar I. Sarajevo, Klinike ibolni~ke slu`be u KasindoluLacipil ™ (lacidipin) u lije~enju arterijske hipertenzijeDr Snjeàna Ke{elj, Klini~ki centar I. Sarajevo, Klinike i bolni~keslu`be u Kasindolu

28.05.2009.

Isto~noSarajevo

2

O^NA ORDINACIJA "DR BIJELI]", BANJA LUKASlabovidost - teleskopske nao~ale i druga pomagalaMr sc. med. Igor Petri~ek, Klinika za o~ne bolesti KBC ZagrebIndikacije za vitreoretinalne operacijeDoc. dr Miroslav Stamenkovi}, Klinika za o~ne bolesti, KBCZvezdara, Beograd

30.05.2009.

BanjaLuka

3

38

39

TemaVrijeme

odràvanjaMjesto

odràvanjaBroj

bodova

ZAVOD ZA FIZIKALNU MEDICINU I REHABILITACIJU "DRM. ZOTOVI]"Legg-Calve-Perhesova bolest, etipatogeneza, klini~ka slika i dijag-nozaProf. dr Zoran Vuka{inovi}

01.06.2009.

BanjaLuka

3

DRU[TVO DOKTORA MEDICINE REPUBLIKE SRPSKEKLINI^KI CENTAR BANJA LUKAIstine i izazovi u terapiji osteoporozeNaru{avanje zdravlja skeleta u menopauzi i uloga ginekologaProf. dr Vesna E}im-Zlojutro, {ef Odjeljenja perinatologije Klinikeza ginekologiju i aku{erstvo, Klini~ki centar Banja LukaZna~aj osteoporoti~nih preloma i terapijska strategija ortopedaDr Nikola Boji}, {ef Odjeljenja za spinalnu hirurgiju Klinike zaortopediju i traumatologiju, Klini~ki centar Banja LukaTerapija bisfosfonatima - stavovi i izazovi Prof. dr Snjeàna Popovi}-Peji~i}, na~elnik Klinike za endokri-nologiju, dijabetes i bolesti metabolizma, KC Banja LukaMit - istine i perspektive u osteoporozi Doc. dr Nenad Prodanovi}, na~elnik konzervativnih grana, Klini~kicentar Banja Luka

02.06.2009.

BanjaLuka

2

UDRU@ENJE DOKTORA PORODI^NE MEDICINE REPUB-LIKE SRPSKEZna~aj hepatoprotektiva u terapiji bolesti jetreDr Mavija Zoran; dr Ana ]ulafi}

02.06.2009.

BanjaLuka

3

DRU[TVO DOKTORA MEDICINE REPUBLIKE SRPSKENeuropatski bol i lije~enjeDr Zoran Vukojevi}, Klinika za neurologiju, Klini~ki centar BanjaLuka, Banja Luka; prof. dr Svetlana Stojisavljevi}-[atara,Medicinski fakultet Banja Luka

03.06.2009.

BanjaLuka

2

UDRU@ENJE OTORINOLARINGOLOGA REPUBLIKESRPSKEXIII simpozijum otorinolaringologa RS

05-06.062009.

Bijeljina 6

UDRU@ENJE HIRURGA RSOdabrane teme iz hirurgije

05.06.2009.

Trebinje 4

TemaVrijeme

odràvanjaMjesto

odràvanjaBroj

bodova

DRU[TVO DOKTORA MEDICINE REPUBLIKE SRPSKEBeta-blokatori (Dilatrend) u kardiovaskularnom kontinuumuProf. dr Aleksandar M. Lazarevi}, Specijalisti~ka ambulantaCardio, Banja LukaGolderm (sukralfat vla`ni gel 20%) - efikasna lokalna terapijako`nih o{te}enjaPrim. dr Milanka ]eli}, na~elnik Klinike za ko`ne i polne bolesti,Klini~ki centar Banja Luka

09.06.2009.

BanjaLuka

2

UDRU@ENJE ORTOPEDA I TRAUMATOLOGA REPUBLIKESRPSKEKvantitativna definicija 3D modela kukaKlini~ke i epidemiolo{ke karakteristike kod aloartroplastike kukaDr @eljko Jovi~i}; dr Maksim Kova~evi}

12.06.2009.

BanjaVru}ica

3

Merck Sharp & Dohme Idea AG"Benigna hiperplazija prostate u primarnoj zdravstvenoj za{titi"Mr sc. med. Milan @igi}, KC Banja Luka

17.06.2009.

BanjaLuka

2

UDRU@ENJE DOKTORA PORODI^NE MEDICINE REPUB-LIKE SRPSKEMenad`ment bola

18-20.06.2009.

Neum 3

ZAVOD ZA FIZIKALNU MEDICINEU I REHABILITACIJU"DR M. ZOTOVI]""Ste~eni deformiteti stopala-etnologija, patogeneza i lije~enje"Prof. dr Ivan Butkovi}, Beograd

22.062009.

BanjaLuka

3

"Sveobuhvatni menad`ment bola u BiH"Prim. dr Milivoje Dosti}, KC I. Sarajevo, Klinike i bolni~ke slu`beu Fo~i; prim. dr Suad Roàjac, Sarajevo

23.06.2009.

Fo~a 3

KC I. Sarajevo, Klinike i bolni~ke slu`be u Fo~i, "Stru~ni sastanak hirurga Srbije i Republike Srpske sa me|unarod-nim u~e{}em"

Fo~a 3

40

U organizaciji Udruènja pedijatara Republike Srpske odràni su Osmi pedijatrijski daniRepublike Srpske na Mrakovici, od 24. do 26. aprila ove godine. Veliki broj u~esnika pedijatara-~lanova Udruènja i gostiju iz Srbije, Hrvatske, Engleske, Austrije doprinijeli su da i ovogodi{nji sus-ret bude dobra prilika za sticanje novih znanja i formiranje stavova o modernim dostignu}ima u pedi-jatriji.

STRU^NE TEME

Na skupu su prezentovane sljede}e teme: HHipertransaminazemija, prof. dr Nedeljko Radlovi},Univerzitetska de~ja klinika, Beograd; SSindrom periodi~ne febrilnosti, prof. dr Dragana Jani},Univerzitetska de~ja klinika, Beograd; TTumori bubrega u dece - 200 godina kasnije, prof. dr GordanaVujani}, Univerzitetska bonica Wales; LLimfadenopatije, prof. dr Jelena Roganovi}, Klinika za dje~jebolesti, Rijeka; PProcena Nutritivnog statusa novoro|en~eta, prof. dr Niveska Boìnovi}-Prekajski,Institut za neonatologiju, Beograd; PProbiotici u ishrani novoro|en~adi - racionalne osnove i prakti~niaspekti, prof. dr Borislav Jankovi}, Institut za majku i dete, Beograd; KKongenitalna primarna hipotire-oza, prof. dr Husref Tahirovi}, Univerzitetski klini~ki centar, Tuzla; HHemora{ki sindrom u neona-tologiji, LLije~enje sideropenijska anemija - komercijalna, prof. dr Jelica Predojevi}-Samardì},Klinika za dje~je bolesti Banja Luka; PPrincipi antibiotske terapije u pulmologiji, prof. dr BranimirNestorovi}, Univerzitetska de~ja klinika, Beograd; PPerzistentni foramen ovale - intervenisati li ne, drMiladin \or|evi}, Klinika za kardijalnu, torakalnu i vaskularnu hirurgiju, Klagenfurt, Austrija;Medicinski bakterijski biofilmovi, prof. dr Miroslav Petkovi}, Medicinski fakultet, Banja Luka,Katedra za mikrobiologiju; KKombinovane vakcine, mr sc. dr Ilija Rosi}; BBramitob u terapiji mukovis-cidoze, GGINA 2006 - mjesto smjernica u terapiji astme, dr Vladimir Miro{ljevi}, Klinika za dje~jebolesti, Banja Luka; NNacionalni program zdravstvene za{tite èna, dece i omladine, mr sc. dr DraganaLozanovi}, Institut za za{titu zdravlja majke i deteta, Beograd; RRijetka stanja u pedijatriji: JohansomBlizzard sindrom, doc. dr sc. Sneàna Petrovi} Tepi}, Klinika za dje~je bolesti, Banja Luka; SSkriningsluha novoro|en~adi, prim. mr sc. Ljilja Solomun, Klinika za dje~je bolesti, Banja Luka; GGlikemijskavarijabilnost u Dijabetes melitusu, dr sc. Gordana Bukara-Radujkovi}, Klinika za dje~je bolesti, BanjaLuka; OOpsipacija - ~est problem kod djece, prim. dr Vinko Kuzmanovi}, Klinika za dje~je bolesti,Banja Luka; PPrakti~na primjena surfaktanta (Curosurf) u terapiji respiratornog disters sindroma, prim.dr Vesna Novakovi}, Klinika za dje~je bolesti, Banja Luka; IInsulinski analozi, dr Vesna Miljkovi},Klini~ki centar, Banja Luka; PPlu}ne ciste u djece - prikaz slu~aja, dr Olivera ]osi}, Op{ta bolnica,Gradi{ka.

Pedijatrijski dani

NOVA ZNANJA O DOSTIGNU]IMA UPEDIJATRIJI

Skup je usmjeren prema savremenim tendencijama {irenja saradnje u zdravstvenojza{titi djece, razmjeni iskustava i prezentaciji vlastitih dostignu}a

42

SKUP[TINA UDRU@ENJA PEDIJATARA

Prije po~etka stru~nih predavanjaodràna je Dvanaesta Skup{tinaUdruènja pedijatara RepublikeSrpske na kojoj je usvojen izvje{taj oradu za proteklu godinu i finansijskiizvje{taj. Delegati Skup{tine razma-trali su i prijedlog Zakona ozdravstvenoj za{titi RS koji djelatnostpedijatara stavlja na potpuno neodgo-varaju}e mjesto u sistemu zdravstvaRepublike Srpske. Usvojeni su izaklju~ci na ovu temu koji su dostavl-jeni Komori doktora medicineRepublike Srpske sa zahtjevom da seizloè na OOdboru za zdravstvo

Narodne skup{tine RS. Pedijatri traè da:- brigu o zdravlju djece do 15 godina starosti na primarnom nivou vodi isklju~ivo pedijatar;- da se pedijatri ne uklju~uju u rje{avanje zdravstvenih problema adultne populacije;- da se obnovi nedostaju}i kadar iz pedijatrije raspisivanjem novih specijalizacija iz pedijatrije;- da se intenzivira preventivno-edukativni rad sa djecom i roditeljima;- da se pobolj{a komunikacija sa timovima porodi~ne medicine;- da se produì trajanje specijalizantskog staà na pedijatriji u okviru specijalizacije iz poro di~nemedicine kako bi se duè obavljao u bol ni~kim ustanovama na odjeljenjima pedijatrije.Ovi stavovi proslije|eni su Ministarstvu zdravlja i socijalne za{tite Republike Srpske.

VI[E PA@NJE EDUKACIJI

I ovom prilikom ukazano je na ma njkavost programa edukacije kadrova koji pruàjuzdravstvenu za{titu djeci, kako ljekara porodi~ne medicine, tako i budu}ih pedijatara. Istaknuta jepotreba ve}e uloge Udruènja pedijatara u definisanju programa znanja i vje{tina koje svaki budu}ipedijatar mora da savlada kako bi stekao zvanje specijaliste.

Na Skup{tini Udruènja pedijatara RS osnovana je Sekcija neonatologa ~iji je predsjednikprim. dr Vesna Novakovi}, pedijatar-neonatolog, {ef odjeljenja za intenzivnu njegu i terapiju Klinikeza dje~je bolesti KC Banjaluka.

O projektu ja~anja nacionalnih kapaciteta na unapre|enju neonatalnog zdravlja u zem ljamaJugoisto~ne evrope prisutne je upoznao dr Stevan Baji}. Dr Bojana Suzi} apostrofirala je problemgojaznosti kod djece koji zasluùje posebno istraìvanje, a dr Nina \uri} je informisala delegateSkup{tine o otvaranju Genetskog savjetovali{ta za prevenciju nasljednih bolesti.

@.G.B.

Predsjednica Udruènja pedijatara, prof. dr Jelica Predojevi}Samardì}, u sredini, sa kolegama: dr Mirom Gavri} i

dr Stevanom Baji}

43

Kako je Zakon o zdravstvenoj za{titi uHrvatskoj regulisao poloàj pedijatara?

Hrvatski sabor je 2003. godine izglasaonovi Zakon o zdravstvenoj za{titi. Usvojen jevaàn prijedlog da pedijatar ostaje u primarnojzdravstvenoj za{titi. Zna~ajno je i odre|enje daspecijalist ginekologije brine o primarnojzdravstvenoj za{titi èna u vezi trudno}e, materin-stva i planiranja obitelji, kao i da u timskom radumogu sudjelovati i drugi stru~njaci za pojedinaspecifi~na podru~ja, npr. psiholozi, defektolozi,logopedi i socijalni radnici.

Prema ~lanku 60. navedenog Zakonasvaki Dom zdravlja u Hrvatskoj duàn je osiguratidjelatnost za zdravstvenu za{titu dojen~adi i djecepred{kolskog uzrasta. Naàlost, ovo pozitivnozakonsko odre|enje o radu pedijatra i timskomradu u primarnoj zdravstvenoj za{titi djece jo{uvijek se svugdje ne provodi, ~esto (ponovo) izfinansijskih razloga.

Prema podacima Hrvatske lije~ni~kekomore samo u 3 ùpanije i u gradu Zagrebu brojpedijatara u primarnoj zdravstvenoj za{titi zado-voljava broj djece pred{kolske dobi.

Zabrinjavaju}i je podatak Hrvatskogzavoda za zdravstveno osiguranje da u ovomtrenutku u Hrvatskoj nedostaju 83 pedijatra u pri-marnoj zdravstvenoj za{titi, dok po analizamaHrvatske lije~ni~ke komore u bolnicama nedosta-je jo{ 69 pedijatara.

Ukoliko se ovom problemu ne posvetipotrebna pa`nja i ne poduzmu mjere za pove}anjespecijalizacija iz pedijatrije, a s obzirom na odljevpedijatara imaju}i u vidu postoje}u dobnu struktu-ru (20 posto pedijatara starije je od 60 godina!),predvi|a se da bi u slijede}ih 5 godina, svega 50posto djece bilo obuhva}eno pedijatrijskom skrbi.

Dodatne te{ko}e stvara pove}anje norma-tiva po pedijatrijskom timu koji se kre}e urasponu od 1200 do 1500 djece, dok je prijepo~etka privatizacije standard iznosio 850 djece. I

Razgovori s povodom - iskustva reforme zdravstva u regionu

USKORO ]EMO UVOZITI PEDIJATREPrema nekim izvorima sve je teè dobiti specijalizanta za pedijatrijskustruku, jer osim odgovornosti i dugotrajnog {kolovanja u pitanju je ineprimjerena pla}a i pritisak, s jedne strane roditelja, a s drugezdravstvenih vlasti - kaè prof. dr Jelena Roganovi} iz Klini~kog centraRijeka, aktivni u~esnik PPedijatrijskih dana na Mrakovici

Prof. dr Jelena Roganovi}

44

u zemljama Europske unije jedan pedijatrijski timima 800 do 850 djece. Ovi visoko zadani norma-tivi nedvojbeno se odraàvaju na razinuzdravstvenog standarda djece. Tzv. „Plava knjiga“(Popis dijagnosti~kih i terapijskih postupaka uzdravstvenim djelatnostima) predvi|a da pedijataru primarnoj za{titi obavi 34 pregleda u radnom

danu; danas u Hrvatskoj pedijatar, za standardnibroj od 1200 osiguranika, prosje~no pregleda 68djece (u jesenskim i zimskim mjesecima oko 80).Na postoje}i opseg kurativnih djelatnosti, 2002.godine je pridodana obveza provo|enjaopse`nijeg preventivnog programa (ve}i broj sis-tematskih pregleda, uvo|enje novih cjepiva), atome se pridruùje i ve}i opseg administrativnih

poslova vezanih za evidentira nje navedenih posje-ta i postupaka. Uz sve to, lije~nici {kolske medi-cine stavljeni su isklju~ivo u funkciju preventive uzdravstvenoj za{titi {kolske djece.

Zbog pritiska sa strane stru~nog dru{tva(Hrvatsko dru{tvo za preventivnu i socijalnu pedi-jatriju) te senzibilizacije javnosti i Vladinih tijela,

posljednje tri godine bitno je pove}an broj speci-jalizacija iz pedijatrije u primarnoj zdravstvenojza{titi, ali to je jo{ daleko od dovoljnog. Iako uovom trenutku oko 120 lije~nika u Hrvatskojspecijalizira pedijatriju, smatra se da }e oni, kadaza 5 godina poloè stru~ne ispite, popuniti mjestapedijatara koji odu u mirovinu, a samo djelomi~nosmanjiti deficit. Prema nekim izvorima, sve je

Prof. dr Nedeljko Radlovi}, Univerzitetska de~ja klinika BeogradPredsjednik Sekcije pedijatara Srpskog lekarskog dru{tva

Zahvaljuju}i upornosti pedijatara injihovih udruènja kao i pomo}i i razu-mijevanju nadle`nih institucija kojekreiraju politiku zdravstva, Srbija jesa~uvala nezamenljivo mesto de~jeglekara u primarnoj zdravstvenoj za{titi.Stari sistem zdravstvene za{tite se, ipak,pokazao kao najbolji, kaè dr NedeljkoRadlovi} sa Univerzitetske de~jeklinike, Beograd

Odrekli smo se porodi~nog lekara„sveznalice“ sa uverenjem da on, bezobzira na dodatne edukacije, ne moè dapokrije probleme pacijenata svih ìvo -tnih dobi. Pedijatri Srbije su iznose}iargumente uspeli da nametnu ministruzdravlja Tomici Milosavljevi}u svojestavove po ovom pitanju.On ih je s puno

uvaàvanja prihvatio i zaloìo se da de~ji i ginekolo{ki dispanzeri ostanu u primarnoj zdravstvenojza{titi. Sekcija pedijatara je aktivan kreator i u formiranju programa kontinuirane medicinskeedukacije i programa specijalizacije.

NESPORAN UTICAJ NA POLITIKU ZDRAVSTVA

Susreti na pedijatrijskim danima su dobra prilika za razm-jenu iskustava: dr Radlovi}, u sredini, sa kolegama: prof. dr

Gordanom Vujani}em i prof. dr Borislavom Jakovi}em

45

teè dobiti i specijalizanta za pedijatrijsku struku,jer osim uvjeta i odgovornosti te dugotrajnog{kolovanja, u pitanju je i neprimjerena pla}a i pri-tisak, s jedne strane roditelja, a s drugezdravstvenih vlasti. Prema kriti~arima reformehrvatsko javno zdravstvo, koje je bilo najboljiizvozni brend 20. stolje}a, uskoro }e biti uvozni,jer }emo lije~nike morati uvoziti.

Programi specijalizacije u Hrvatskoj seprilago|avaju evropskim programima?

Ministarsvo zdravstva i socijalne skrbiodobrava specijalizacije i donosi pravilnike ospecijalisti~kom usavr{avanju lije~nika. Trajanje iprogram specijalizacije donosi ministar nadleànza zdravstvo. Pri tom, radi uskla|ivanja na{egzakonodavstva s onim u zemljama ~lanicamaEuropske unije, Ministarstvo aktivno u suradnji skatedrama Medicinskog fakulteta u Zagrebu istru~nim dru{tvima u okviru Hrvatske lije~ni~kekomore provodi aktivnosti na uskla|ivanju planai programa pojedine specija lizacije i uè specijal-izacije s postoje}im stanjem u ve}ini europskihzemalja.

Novi program specijalizacije iz pedijatrijebazira se na europskom prijedlogu programaspecijalizacije, koji je izrazio Europski odbor zapedijatriju (European Bord of Pediatrics), a usvo-jila Europska konferencija specijalista pedijatrije(Confederation of European Specialists inPediatrics) 2002. godine. Ovaj program predvi|aproduljenje vremena specijalizacije iz pedijatrijesa dosada{nje ~etiri na pet godina. Programom suuspostavljeni novi prioriteti, posebno u primarnojzdravstvenoj za{titi.

Kako se provodi kontinuirana medicinskaedukacija?

Tek osnutkom Europske zajednicezapo~elo je ujedna~avanje svih oblika medicinskeizobrazbe, dodiplomske, poslijediplomske i trajne

medicinske edukacije, s ci ljem da se olak{a sveprisutnija èlja i potreba lije~nika da seizobraàvaju i rade u razli~itim zemljamaEuropske unije.

Zahvaljuju}i preuzimanju iskustva razvi-jenih zemalja i odredbama Zakona o zdravstvenojza{titi, u Hrvatskoj je proces kontinuirane medi-cinske edukacije - mi ga nazivamo trajnom medi-cinskom izobrazbom (TMI) - uveden 1993.godine. Prema ~lanku 114. TMI je obavezna zasve zdravstvene radnike, kao i proces izdavanja iobnavljanja dozvola za samostalan rad - licenci-ranje i relicenciranje. Istim je Zakonom u ~l.164utvr|ena obveza osnivanja zdravstvenih komora,pa je tako 1995. ponovno osnovana Hrvatskalije~ni~ka komora u ~iju nadle`nost, izme|u osta-log, spada i vrednovanje, tj. kontrola kvaliteteTMI, te licenciranje lije~nika s relicenciranjemsvakih 6 godina.

Zakonom je odre|eno da svi lije~nici uHrvatskoj, koji rade u izravnoj zdravstvenoj za{titistanovni{tva, moraju biti ~lanovi HLK koja imizdaje licencu (dozvolu za samostalan rad).Lije~nici se obvezuju na sudjelovanje u TMI kakobi bili u tijeku suvremenih znanja i vje{tinapotrebnih za bolje postavljanje dijagnoze ilije~enje svojih pacijenata. Istovremeno, sudjelo-vanjem u TMI, sakupljaju odgovaraju}i brojbodova potrebnih za obnavljanje licence.

Od ukupno 120 bodova potrebnih za reli-cenciranje, najvi{e 50 posto smije biti iz istogoblika TMI. Isto tako najmanje 50 posto bodovamora biti iz specijalnosti za koju je izdana licenca~ije se obnavljanje traì, a preostalih 50 postomoè biti iz ostalih medicinskih grana. Ma kolikose ~inilo, ovi uvjeti za obnavljanje licence nisuprevi{e zahtjevni, a naj~e{}e se dodjeljuju samona temelju prisustva nekima od oblika TMI.

@eljka Grabe` Biukovi}

46

Od 26-29. maja 2009. godine u [tokhol-mu ([vedska) je odràn XVIII Evropski kongreso mo`danom udaru. Na kongresu su u~estvovalipredstavnici gotovo svih evropskih zemalja,kolege iz Amerike, Azije, Indije i nekih Afri~kihzemalja. Ukupno je bilo preko 1500 u~esnika.

Bila je prilika da se prezentuju rezultatinajnovijih studija, opcije u tretmanu mo`danogudara, da se ukaè na to koji je najbolji koncept

prevencije ove te{ke bolesti, a tako|e i prilika dase kroz interesantne prikaze slu~ajeva razmjenemi{ljenja i ukaè na mogu}e propuste i mo`dadaju ideje kod nekih na{ih budu}ih pacijenata.

Na kongresu su u~estvovali i ljekari neu-rolozi sa Neurolo{ke klinike u Banjaluci doc. drSini{a Miljkovi}, prof. dr Milan Arbutina, doc.dr Du{ko Ra~i} i doc. dr Zoran Vujkovi}.Prezentovali smo dva na{a rada „Posterior

leukoencephalopathy syndrome“ i „Vascular riskfactors and Vascular dementia“.

U toku kongresa je prezentovan inajnoviji vodi~ za mo`dani udar u izdanjuEvropskog udruènja za borbu protiv mo`danogudara u kom su date smjernice i preporuke zaterapiju, prevenciju, rehabilitaciju i sve rele-vantne faktore koji se odnose na ovu bolest.Prema tim preporukama takozvani terapijski pro-zor za primjenu tromboliti~ke terapije (koja seprimjenjuje i u na{oj Jedinici za mo`dani udar)je pomjeren sa dosada{njih 3 sata na 4,5 sati. Tonam u svakom slu~aju daje vi{e vremena za spaspacijenta ali se u preporukama navodi tako|e daje jo{ uvijek cilj dati ovu terapiju {to prije kakobi i rezultati bili {to bolji. Ove preporuke suodmah prihva}ene i u na{oj sredini te do{lo dorevizije i na{ih protokola o terapiji.

Priustvovali smo prezentacijamanajnovijih terapijskih mogu}nosti, interventnihtehnika, gdje se pomo}u odre|enih katetera(Mercy, Retrieving system) dolazi direktno domjesta okluzije krvnog suda intrakranijalno te sevr{i evakuacija tromba i na taj na~in rekanal-izacija intrekranijalno. U ovom trenutku mnogonade se polaè i u novu generaciju lijekova izgrupe aktivatora plazminogena, koji bi se davaliu cjelini u bolusu i imali bi mane neèljenihefekata. Na planu prevencije tako|e su prezen-toivane najnovije smjernice.

Doc. dr Sini{a Miljkovi}

[tokholm, 26-29. maja

EVROPSKI KONGRES O MO@DANOMUDARU

Na kongresu su prezentovana najnovija dostignu}a u prevenciji i tretmanu ove te{ke bolesti

47

48

Jo{ iz |a~kih dana nazirala se sklonost ka umjetnosti,najprije fotografiji, a potom, u studentskim danima, kaslikarstvu. Studiraju}i medicinu u Beogradu, u rijetkim prilika-ma slobodnog vremena, kistom na platnu vra}ao se svojojHercegovini.

Ro|en je u Gacku 1943. godine gdje se, poslije zavr{enog fakulteta, vratio i na najbolji na~inìvio sa svojim zemljacima pomaù}i im u nevolji i bolesti.

Radio je i u Bile}i, Nevesinju, a od 1983. godine u Trebinju. Zavr{io je specijalizaciju iz pedi-jatrije i subpecijalizaciju iz kardiologije.

Ove godine dr Guti} je odlaskom u penziju dobio novu priliku za posve}enost staroj ljubavi-slikarstvu. Na njegovim platnima rasplinut }e se hercegova~ki pejzaì prepuni neba, sunca ,hladovine platana… To su uglavnom ulja na platnu ve}eg formata, stvarana mjesecima, a zavr{ena

onda kada “progovore”, kadaharmonija boja i sjenki dopredo oka i srca onih kojih ihgledaju . Ljubitelji slikarstvamogli su da ih vide naizlo`bama u Trebinju, Banja -luci, Bile}i, Lakta{ima …

”Uzor u radu mi je slikarLazar Drlja~a koji na ovimprostorima provede zadnjih 30godina razgovaraju}i sa plani-nama, Bora~kim jezerom,zalascima sunca, ne vjeruju}ivi{e evropskim metropolamakoje je zadivio svojim talen-tom!” - kaè dr Guti}.

Mr sc. dr Slobodan Guti}, Trebinje

NOVA PRILIKA ZA STARULJUBAV - SLIKARSTVO

Odalskom u penziju dr Guti} se s puno elana vra}aslikanju. Stetoskop zamjenjuje kistom, ali sa istimàrom voli svoju Hercegovinu i ljude u njoj.

Umije}e ìvljenja

49

Ako kojim slu~ajem ove godine plani-rate ljetovati na Kreti, poznatom gr~kom ostrvu,nije na odmet da ponesete, ili jo{ bolje, prethod-no pro~itate knjigu koja }e vam odmor u~initipomalo druga~ijim. Naro~ito ako imate ma{te iistraìva~kog duha...!

Naime, na sjevernom dijelu Kretesmje{teno je ostrvce Spinalonga koje je u perio-du od 1903. pa do 1957. godine bilo najva`nijagr~ka kolonija gubavaca.

Pronalaènjem efikasnih lijekova lepraje suzbijena i ovaj svojevrsni karantin je prijepola vijeka izgubio na zna~aju. Ipak, ostacigra|evina, raspored uli~ica i rijetko rastinje skri-vaju mnoge ìvotne pri~e o ljudima i bolesti kojaih je odvojila od njihovih najmilijih.

Jednu od njih pripovijeda nam VictoriaHislop u svom romanu jednostavno nazvanomOtok. Kroz pri~u o dvadesetogodi{njoj djevojciAleksis, koja na raskr{}u va`nih ìvotnih zbiva -nja odlu~i da posjeti Spinalongu kako bi otkrilapro{lost svoje majke, Viktoria Hislop nam go -vori o sazrijevanju, ljubavi i ìvotu, koji je~udesniji od najbolje sro~enog romana.Fascinantni opisi ljepota Krete, prodiranje ubri`no ~uvane porodi~ne tajne, strast i èlja da sepreìvi, Hislopova je vje{to ukomponovala u lakiroman koji vas nagoni da sami potraìteSpinalongu. To je ovoj knjizi donijelo nagraduza najbolji knjièvni debi British book Awards2007. godine.

@.G.B.

Victoria Hislop: OTOKIzdava~: Profil, Zagreb, 2007.

KNJIGA ZA PLA@U -S DU[OM

Spinalonga zaista postoji, uvjeravaju nas razglednica-ma oni koji su ~itali i putovali

Knjige koje ~itamo

50

November 01-04, 2009 Israel / Jerusalem

WORLD CONGRESS FOR THE ADVANCEMENT OF

SURGERY IN ISRAEL

Contact: Karyn Nahari, Target Conferences

Tel: 011-972-3-517-5150

Fax: 011-972-3-517-5155

Email: [email protected]

Website: www.wcasi2009.com

Surgery

November 02-06, 2009 Austria / Vienna

9TH INTERNATIONAL FORUM ON MOOD & ANXI-

ETY DISORDERS

Contact: Publi Creations Partner

Tel: 011-377-9797-3555

Fax: 011-377-9797-3550


Website: www.aim-internationalgroup.com

Psychiatry

November 05-07, 2009 Italy / Genoa

6TH INTERNATIONAL MEETING ON ANTIMICRO-

BIAL CHEMOTHERAPY IN CLINICAL PRACTICE

Contact: Matteo Bassetti, Organizing Secretariat

Tel: 011-39-010-555-5132

Fax: 011-39-010-353-7680


Website: www.accp.info

Infectious Disease

November 05-07, 2009 USA / California / San

Francisco

7TH WORLD CONGRESS ON THE INSULIN

RESISTANCE SYNDROME

Contact: Briana Celedon, Assistant Coordinator

Tel: 818-342-1889

Fax: 818-342-1538


Website: www.insulinresistance.us

Cardiology / Endocrinology / Gastroenterology /

Internal Medicine / Obstetrics/Gynecology / Oncology /

Pediatrics

November 05-07, 2009 USA / New York / New

York

5TH INTERNATIONAL CONGRESS ON MYELOPRO-

LIFERATIVE DISEASES & MYELODYSPLASTIC

SYNDROMES

Contact: Imedex, Conference Organizer

Tel: 770-751-7332

Fax: 770-751-7334


Website: www.imedex.com

Hematology / Oncology / Pathology / Surgery

November 06-08, 2009 India / New Delhi

2009 INTERNATIONAL CONGRESS ON SPORTS

MEDICINE

Contact: H.L. Nag, Indian Federation of Sports

Medicine

Tel: 011-91-921-250-3804

Website: www.ifsm.co.in/index.asp

Orthopedics / Other Specialties

November 08-11, 2009 Italy / Como

3RD INTERNATIONAL CANCER CONTROL CON-

GRESS

Contact: International Conference Services Ltd.,

Congress Secretariat

Tel: 604-681-2153

Fax: 604-681-1049


Website: www.meeti-ics.com

Oncology

November 09-12, 2009 South Africa / Cape Town

11TH WORLD CONGRESS OF THE INTERNATION-

AL UNION AGAINST SEXUALLY TRANSMITTED

INFECTIONS.

Contact: Dr Somesh Gupta, IUSTI

Tel: 011-44-23-8082-5152

Fax: 011-44-23-8082-5122

Website: www.iusti.org

Infectious Disease / Obstetrics/Gynecology / Urology

STRU^NI SASTANCI U SVIJETUnobembar 2009. - februar 2010.

51

November 09-11, 2009 Saudi Arabia / Riyadh

OTOLARYNGOLOGY-HEAD & NECK SURGERY

INTERNATIONAL CONVENTION

Contact: National Guard Health Affairs

Tel: 011-966-1-252-0088 ext. 12769

Fax: 011-966-1-252-0040


Website: www.orl-ksa.com

Otolaryngology / Surgery

November 12-15, 2009 India / Bangalore

10TH WORLD CONGRESS OF WORLD ASSOCIA-

TION FOR PSYCHOSOCIAL REHABILITATION

Contact: Prof. T. Murali, Congress President

Tel: 011-91-80-2699-5281 or 011-91-80-2699-5296

Fax: 011-91-80-2656-4830 or 011-91-80-2656-2121


Website: www.wapr2009.org

Psychiatry

November 12-14, 2009 Canada / Ontario / Toronto

3RD WORLD CONGRESS ON DISORDERS OF

SEXUAL DEVELOPMENT

Contact: The Learning Institute, Hospital for Sick

Children

Tel: 416-813-8911


Website: www.sickkids.ca/cme

Endocrinology / Genetics / Legal/Ethics /

Obstetrics/Gynecology / Psychiatry / Urology

November 12-14, 2009 Hungary / Budapest

1ST CONGRESS OF FATTY LIVER & METABOLIC

SYNDROME

Contact: Edina Barabas, Akademiai Kiado

Tel: 011-36-1-464-8213

Website: www.fattyliver.hu

Other Specialties

November 12-14, 2009 Spain / Barcelona

2ND CONGRESS OF THE INTERNATIONAL DER-

MOSCOPY SOCIETY

Contact: Servicios Basicos de Congresos, General

Secretariat

Tel: 011-34-690-846-097

Fax: 011-34-93-205-7239


Website: www.dermoscopy-ids.org

Dermatology

November 12-13, 2009 USA / New York / New

York

6TH INTERNATIONAL CONFERENCE: REVITALIZ-

ING HEALTH CARE

Contact: Laura Yasso, Society for Integrative

Oncology

Tel: 212-305-3334 Fax: 212-781-6047


Website: www.integrativeonc.org

Oncology

November 13-15, 2009 Mexico / San Jose Del

Cabo

2ND INTERNATIONAL CONGRESS ON EXACERBA-

TIONS OF AIRWAY DISEASE

Contact: The Macrae Group

Tel: 212-988-7732 Fax: 212-717-1222


Website: themacraegroup.com

Immunology/Allergy

November 17-20, 2009 Thailand / Bangkok

11TH WORLD CONGRESS OF PEDIATRIC DERMA-

TOLOGY

Contact: Liraz Bregman, Kenes International

Tel: 011-41-22-908-0488

Fax: 011-41-22-732-2850


Website: www.kenes.com/wcpd

Dermatology


6TH INTERNATIONAL CONGRESS ON VASCULAR

DEMENTIA


Tel: 011-41-22-908-0488

Fax: 011-41-22-906-9140


Website: www.kenes.com/vascular2009

Geriatrics / Neurology

November 19-22, 2009 Argentina / Buenos Aires

6TH WORLD CONGRESS OF THE WORLD SOCIE-

TY FOR PEDIATRIC INFECTIOUS DISEASES


Tel: 011-41-22-908-0488

Fax: 011-41-22-732-2850


Website: www.kenes.com/wspid2009

Infectious Disease / Pediatrics

52

November 20-21, 2009 Turkey / Istanbul

3RD INTERNATIONAL CONGRESS ON ONSET

SCOLIOSIS & GROWING SPINE

Contact: BroadWater Inc.

Tel: 630-681-1040 ext. 311

Fax: 630-682-5811


Website: www.growingspine.org

Neurology / Orthopedics / Surgery


CARDIOLOGY UPDATE IN PRIMARY CARE MEDI-

CINE WESTERN MEDITERRANEAN CRUISE

Contact: Orly Light, MCE Conferences

Tel: 888-533-9031

Fax: 858-777-5588


Website: www.MCEconferences.com

Family Medicine / General Medicine


INTERNATIONAL JOINT MEETING ON THORACIC

SURGERY

Contact: Acto Serveis

Tel: 011-34-93-755-2382

Fax: 011-34-93-755-3383

Website: www.thoracicsurgery2009.org

Surgery

November 26-28, 2009 Poland / Lodz

2ND JOINT EUROPEAN CONFERENCE ON PUBLIC

HEALTH

Contact: Polish Association of Public Health

Tel: 011-48-42-631-4504

Fax: 011-48-42-656-8331


Website: www.eupha.org

Other Specialties


2ND EUROPEAN MULTIDISCIPLINARY MEETING

ON UROLOGICAL CANCERS

Contact: Ms Monique Oosterwijk, Congress

Consultants BV

Tel: 011-31-26-389-1751

Fax: 011-31-26-389-1752

Email: emuc-

[email protected]

Website: www.emucbarcelona2009.org

Oncology / Radiology/Imaging / Urology

December 02-06, 2009 USA / Florida / Lake

Buena Vista

6TH ANNUAL INTERNATIONAL PEDIATRIC

ORTHOPAEDIC SYMPOSIUM

Contact: Customer Service, American Academy of

Orthopaedic Surgeons

Tel: 800-626-6726 (US & Canada) or 847-823-7186

Fax: 847-823-8125


Website: www3.aaos.org/education/courses/cours-

es.cfm

Orthopedics / Pediatrics

December 03-06, 2009 Italy / Rome

8TH INTERNATIONAL SYMPOSIUM ON OCULAR

PHARMACOLOGY & THERAPEUTICS

Contact: Paragon Conventions, Secretariat

Tel: 011-44-22-533-0948 Fax: 011-44-22-580-2953


Website: www.isopt2009.com

Ophthalmology

December 03-07, 2009 Mexico / Cancun

40TH UNION WORLD CONFERENCE ON LUNG

HEALTH

Contact: International Union Against Tuberculosis &

Lung Disease

Tel: 011-33-43-299-087 Fax: 011-33-53-108-554


Website: www.worldlunghealth.org

Respirology

December 06-10, 2009 Argentina / Buenos Aires

XXI WORLD ALLERGY CONGRESS

Contact: Mariú Denovi

Tel: 011-54-11-4777-9449

Fax: 011-54-11-4771-1536


Website: www.worldallergy2009.com

Immunology/Allergy

December 07-11, 2009 Egypt / Cairo

44TH ANNUAL CONGRESS OF EGYPTIAN URO-

LOGICAL ASSOCIATION (EUA) IN CONJUNCTION

WITH EUROPEAN ASSOCIATION OF UROLOGY

Contact: EUA Office, Congress Secretariat

Tel: 011-20-2-577-6717

Fax: 011-20-2-578-0588

Website: www.uroegypt.org

Urology

53

December 07-10, 2009 Israel / Jerusalem

4TH INTERNATIONAL JERUSALEM CONFERENCE

ON HEALTH POLICY

Contact: Israel National Institute for Health Policy

Research

Tel: 011-97-23-530-3516 Fax: 011-97-23-530-3520


Website: www.israelhpr.org.il/english or nihp.p-

digit.com

Infectious Disease

December 09-12, 2009 Spain / Madrid

EUROECHO 2009

Contact: Euroecho Secretariat

Tel: 011-33-4-92-947-600

Fax: 011-33-4-92-947-601

Email: available through website

Website: www.escardio.org

Cardiology

December 09-12, 2009 USA / Nevada / Las Vegas

17TH ANNUAL WORLD CONGRESS ON ANTI-

AGING MEDICINE & REGNERATIVE BIOMEDICAL

TECHNOLOGIES

Contact: In US, WorldHealthNet, elsewhere Matt

Thompson

Tel: 011-44-20-8846-2906

Email: [email protected] (US) or

[email protected] (elsewhere)

Website: www.worldhealth.net

Other Specialties

December 10-12, 2009 Spain / Valencia

2ND INTERNATIONAL CONFERENCE ON FIXED

COMBINATION IN THE TREATMENT OF HYPER-

TENSION, DYSLIPIDEMIA & DIABETES MELLITUS

Contact: Paragon Conventions

Tel: 011-41-22-533-0948 Fax: 011-41-22-580-2953


Website: www.paragon-conventions.com/fixed09

Cardiology / Endocrinology / Other Specialties

December 11-12, 2009 Belgium / Brussels

EUROPEAN FOOT & ANKLE SOCIETY (EFAS) WIN-

TER SYMPOSIUM

Contact: EFAS Secretariat

Tel: 011-353-1-230-2591 Fax: 011-353-1-230-2594


Website: www.efas.co.uk

Orthopedics

December 13-16, 2009 USA / Florida / Miami

Beach

18TH WFN WORLD CONGRESS ON PARKINSON’S

DISEASE & OTHER MOVEMENT DISORDERS

Contact: Peter Sewell, Kenes International

Tel: 011-41-22-908-0488

Fax: 011-41-22-732-2850


Website: www.kenes.com/parkinson

Neurology / Other Specialties

January 08-11, 2010 France / Paris

2010 ANNUAL INTERNATIONAL MASTER COURSE

ON AGING SKIN (IMCAS)

Contact: IMCAS Organizing Secretariat

Tel: 011-33-1-4640-2828 Fax: 011-33-1-4070-9240


Website: www.imcasweb.com

Dermatology / Plastic Surgery

January 20-22, 2010 USA / Louisiana / New

Orleans

12TH INTERNATIONAL CONFERENCE ON DIALY-

SIS: ADVANCES IN CKD 2010

Contact: Renal Research Institute

Tel: 212-360-4900 Fax: 212-360-7233

Email: available through website

Website: www.renalresearch.com

Nephrology

January 28-30, 2010 China / Hong Kong

1ST INTERNATIONAL CONGRESS ON ABDOMINAL

OBESITY

Contact: Kenes International

Tel: 011-41-22-908-0488

Fax: 011-41-22-906-9140


Website: www.kenes.com/abdominal-obesity

Biochemistry / Endocrinology / Internal Medicine

February 01-04, 2010 United Arab Emirates /

Dubai

2ND INTERNATIONAL CONFERENCE ON DRUG

DISCOVERY & THERAPY

Contact: Atif Hussain, Eureka Science

Tel: 011-92-21-481-4553


Website: www.icddt.com

Clinical Pharmacology / Family Medicine / General

Medicine / Internal Medicine

54

February 04-07, 2010 Czech Republic / Prague

9TH INTERNATIONAL CONFERENCE ON NEW

TRENDS IN IMMUNOSUPRESSION &

IMMUNOTHERAPY

Contact: Kenes International

Tel: 011-41-22-908-0488

Fax: 011-41-22-906-9140


Website: www.kenes.com/immuno

Immunology/Allergy

February 18-21, 2010 Turkey / Istanbul

2ND WORLD CONGRESS ON CONTROVERSIES IN

CARDIOVASCULAR DISEASE

Contact: Comtecmed, Congress Secretariat

Tel: 011-972-3-566-6166


Website: www.comtecmed.com/ccare/2010

Cardiology

February 18-21, 2010 USA / Florida / Palm Beach

5TH INTERNATIONAL CONFERENCE ON OCULAR

INFECTIONS

Contact: Hila Dayan, Paragon Conventions

Tel: 011-41-22-747-7930

Fax: 011-41-22-580-2953


Website: www.paragon-conventions.com

Ophthalmology

February 18-21, 2010 USA / Florida / St.

Petersburg

2010 ANNUAL MEETING OF INTERNATIONAL

SOCIETY FOR THE STUDY OF WOMEN’S SEXUAL

HEALTH (ISSWSH)

Contact: ISSWSH

Tel: 847-517-7225

Fax: 847-517-7229


Website: www.isswsh.org/meetings

Obstetrics/Gynecology

February 24-27, 2010 USA / District of Columbia /

Washington

3RD INTERNATIONAL SYMPOSIUM ON FOCAL

THERAPY & IMAGING OF PROSTATE & KIDNEY

CANCER

Contact: Mary Ruemker, Duke University


Website: www.cancer.duke.edu

Oncology / Radiology/Imaging / Urology

February 24-26, 2010 USA / Texas / San Antonio

2010 INTERNATIONAL STROKE CONFERENCE

Contact: American Heart Association National Center

Tel: 888-242-2453 or 214-570-5935

Fax: 214-706-5262


Website: strokeconference.americanheart.org

Cardiology / Emergency Medicine / Neurology

February 25-28, 2010 Germany / Munich

2010 INTERNATIONAL CONFERENCE ON EARLY

DISEASE DETECTION AND PREVENTION

Contact: Paragon Conventions

Tel: 011-41-22-533-0948

Fax: 011-41-22-580-2953


Website: www.paragon-conventions.com/eddp2009

Cardiology / Clinical Pharmacology / Endocrinology /

Internal Medicine / Nephrology / Other Specialties

February 25-28, 2010 Greece / Athens

3RD WORLD CONGRESS ON CONTROVERSIES IN

UROLOGY

Contact: Comtecmed, Congress Secretariat

Tel: 011-972-3-566-6166


Website: www.comtecmed.com/cury

Urology

February 27-March 02, 2010 Germany / Munich

18TH EPA EUROPEAN CONGRESS OF PSYCHIA-

TRY


Tel: 011-41-22-908-0488

Fax: 011-41-22-732-2850


Website: www.kenes.com/epa

Neurology / Psychiatry

Documents

^asopis Komore doktora medicine Republike Srpske …komoradoktorars.org/kod/KOD 19.pdfKomora doktora medicine Republike Srpske je dobro organizovana i spremna da, nakon formiranja