ASERTIVNOST jasna karacic

8/6/2019 ASERTIVNOST jasna karacic

1/38

ASERTIVNOST


2/38

Aristotelov izazov

Svatko se moe naljutiti to je lako. Alinaljutiti se na pravu osobu, do ispravnoga

stupnja, u pravi trenutak, zbog ispravnogarazloga i na ispravan nain to nije lako.


3/38

G

ovor je izvor svih nesporazuma.

Antoine de Saint-Exupry: Mali princ

G

ovor je izvor svih nesporazuma.

Antoine de Saint-Exupry: Mali princ


4/38

Ponekad se naemo u neugodnim situacijama

u odnosu na druge ljude i trebamo odluiti

kako emo ih rijeiti.

Primjer neugodne situacije:

U restoranu su Vam posluili neukusnu ili staru

hranu.

U takvoj situaciji moete...


5/38

Stilovi ponaanja

potrebe drugih nae potrebe

pasivnost asertivnost agresivnost

PASIVNO ponaanje (submisivno): stavljamo tue potrebe ispred

naih

AGRESIVNO ponaanje: stavljamo vlastite potrebe ispred tuih

ASERTIVNO ponaanje: uspostavljamo ravnoteu izmeuvlastitih i

tuih potreba

PASIVNO AGRESIVNO ponaanje


6/38

u strunoj psiholokoj literaturi relativnonov termin

eng. to assert tvrditi neto, upornobraniti pravo

sposobnost izraavanja vlastitih

pozitivnih i negativnih misli i osjeaja,na neagresivan nain i bez krenjaprava drugih osoba

to je asertivnost?


7/38

U kojim situacijama se ispoljavaasertivno ponaanje?

traenje vlastitihprava,

izraavanje interesa ielja,

odbijanjeneopravdanihzahtjeva,

suprotstavljanjenepravdi

Ali i u ovim situacijama:

pohvaljivanje drugih,

davanje i primanjekomplimenata


8/38

Dakle, to je asertivnost?

Zarevski i Mamula (1998.) definirajuasertivnost kao oblik ponaanja kojiodreujemo kao borbu za svoja prava i

izraavanje miljenja na izravan nain, teodbijanje nerazumnih zahtijeva, bez osjeajastraha i krivnje.

Ne smije ju se poistovjeivati s

dominantnou ili agresivnou. asertivnost znai otvoreno i poteno

iznoenje miljenja.


9/38

Treninzi asertivnosti

Trening asertivnosti je jedanod najstarijih postupaka u

okviru behavior terapije i koristi se zaublaavanje nedostatka drutvenihvjetina npr. kod depresije, paninogporemeaja itd.


10/38

Razvoj asertivnosti kod djece

Reakcije drugih osoba mogusputavati asertivno ponaanje djeceako se ono pogreno proglaava

nepoeljnim Stoga, djeca moguusvojiti razliite oblike neasertivnogponaanja koje odrasli smatrajuposlunim, dobro ga prihvaaju i nataj ga nain potkrepljuju.


11/38

Spolne razlike Djeaci se ee ponaaju asertivno nego djevojice. Asertivnost kod djeaka s dobi raste, a kod djevojica

opada, to se tumai posljedicom socijalizacijskih procesa.


12/38

Poticanje asertivnog ponaanja

djece Da izrazi svoje miljenje o neemu kad

god za to ima potrebu ohrabrivanje djeteta doputanje djetetu da izrazi ljutnju razvijanjem socijalnih vjetina i vjetina

govorenja pohvaljivanje djeteta kada se asertivno

ponaa vlastito asertivno ponaanje kao model

ponaanja djeci


13/38

Stilovi ponaanja

3 osnovna tipa ponaanja

(i komunikacije):

pasivno

agresivno

asertivno


14/38

Agresivan stil

zahtjeva i nareuje (nema molim i hvala)

optuuje i krivi druge

ne priznaje svoje pogreke usmjeren na osobu, a ne na ponaanje osobe

ne slua i prekida

glasno govori

agresivna gestikulacija

zuri u sugovornika

elje, potrebe i osjeaji izraavaju se na tetu drugih.Namjera: dominirati ili poniziti druge; agresija moe biti i posljedica frustracije.Osjeaji: samozadovoljnost, ali kasnije i posramljenost.Osjeaji drugih: ponienost, ogorenost, povrijeenost ili ljutnja i elja za osvetom.Ishod: esto dobiva ono to eli na tui raun, ali dugorono je vea vjerojatnost ivlastitog i tueg agresivnog ponaanja.Uzroci agresivnog ponaanja. Samopouzdanje i samouvjerenost dolaze od

poniavanja drugih, otvoreno ili koristei sarkazam i podsmijeh. Mnogi misle damoraju biti agresivni ako ele da ih se shvati ozbiljno. Osjeaj ljutnje daje im osjeajkontrole. ele izgledati opasnije, nego to jesu. Ljutnja je esto maska za drugeosjeaje kao to su strah i zabrinutost.


15/38

Pasivan stil

izbjegava raspravu

veinom uti ili puno pria, a pri tome ne kae svoje miljenje

ne izraava svoje miljenje, nego ponavlja tue

brzo priznaje svoju pogreku i esto se ispriava

govori tiho, ne podie glas

veinu vremena ne gleda u oi

smijei se i stalno kima glavom

Obiljeja ponaanja: elje, potrebe i osjeaji se ne izraavaju.Namjera: udovoljiti drugima.Osjeaji: uznemirenost, nezadovoljstvo, kasnije lljutnja i zamjeranje drugima.Osjeaji drugih: krivnja ili superiornost, a kasnije iritiranost, saaljenje...Ishod: ne dobiva ono to eli, a nema ni potovanje drugih. Dugorono ovaj stilponaanja dovodi do toga da osoba izbjegava situacije u kojima moe doi dosukoba.

Uzroci pasivnog ponaanja: Strah da ne razoaramo druge - bojimo se traiti onoto elimo ili odbiti ono to ne elimo jer bismo nekoga razoarali ili razljutili.Strah od odbacivanja.Nepotreban osjeaj odgovornosti za tue osjeaje.


16/38

Submisivnost

Submisivno ponaanje je ee nego tomislimo.Mnogi ljudi nee pokuati izboriti se za svoja

prava ili ostvariti svoje potrebe.


17/38

Pasivnoagresivan stil

iznosi sarkastine, ironine primjedbe

rijetko iznosi svoje miljenje javno

general poslije bitke

uvijek je rtva

ne pokazuje prave osjeaje

optuuje druge za svoje frustracije


18/38

Asertivan stil

aktivno slua, pri tome gleda u oi i pokazuje osjeaje

potuje druge i to trai za sebe

jasno, konkretno i direktno govori ne okolia

glas prilagoava situaciji

iskazuje svoja oekivanja i osjeaje

pozitivo izrie prigovore (kritiku)

zna pohvaliti druge

preuzima odgovornost za svoje rijei i djela

spreman/na je ispriati se kad pogrijei

zna se kontrolirati (svoje negativne osjeaje)

Obiljeja ponaanja: elje, potrebe i osjeaji se izraavaju bez okolianja i naprikladan nain.Namjera: komunicirati.Osjeaji: samopouzdanost.Osjeaji drugih: uvaavanje i osjeaj da su uvaeni.Ishod: esto dobiva ono to eli. Dugorono ovaj stil ponaanja dovodi do osjeajada smo uvaeni, poveanog samopotovanja i unaprjeivanja odnosa s drugima.


19/38

Vjebajmo asertivnost!


20/38

Ne napadam druge.(Ne koristim TI

poruke.)

Opisujem pa

ocjenjujem.

Zastupam sebe.

Predlaem

rjeenja.

Tehnike asertivnog komuniciranjaJA

- porukeJasno iznosim svojestajalite i osjeaje.


21/38


22/38

Pokvarena ploa

Vrlo je korisna tehnika kada je na zahtjevjasan i kratak.Sastoji se u tome da kao pokvarena ploaponavljamo zahtjev.Najbolje je ponavljati 2. i 3. dio JA - porukeza one koji ne sluaju to govorimo; na taj

nain opiremo se manipulaciji inaglaavamo to nam je vano.


23/38

Kako asertivno rei NE

dajte sebi vremena ako niste sigurni da moeteudovoljiti zahtjevu

ne dopustite da vas prinude da na brzinu

kaete da

jasno reciteN

E ponudite drugo rjeenje, ako postoji

ne prebacujte odgovornost na druge

NE!

NEMA

problema.


24/38

Kako izrei prigovor bezvrijeanja

usmjerite prigovor na PONAANJE

budite SPECIFINI

recite to elite, a ne to ne elite (JA -

reenice)

izrecite ga NEPOSREDNO NAKON

ponaanja

pazite na svoje NEVERBALNO ponaanje

radite to U ETIRI OKA


25/38

Kako primiti prigovor

nemojte se odmah braniti, opravdavati paljivo sasluajte do kraja

pitajte na to se tono odnosi

utvrdite to je:

tono,

djelomino tono,

netono.


26/38

Kako pohvaliti drugoga

1. gledajte u osobu, nasmjeite se

2. budite kratki i jasni

3. govorite u prvom licu i kaite ime osobe

(Kolegice Miro, cijenim to to ste...)

4. budite odreeni na to se odnosi

pohvala


27/38

Kako primiti pohvalu

nemojte biti lano skromni (nije to nita)

gledajte osobu u oi, nasmjeite se

recite njezino ime i zahvalite se

(Hvala, kolegice Nevenka...)

prihvatite pohvalu, ako se slaete

(Hvala, i ja sam zadovoljna...)

ako se ne slaete, zahvalite i recite zato

(Hvala, ali to nije samo moja zasluga...)


28/38

Kako postati (i ostati) asertivan?

otkrijte u kojim ste situacijama neasertivni(pasivni ili agresivni)

vjebajte u mati (situacija / osoba)

pokuajte u stvarnoj ivotnoj situaciji (poevi

od manje vanih)

nemojte odustati kod prvog

neuspjeha


29/38

U ivotu ne dobivate

ono to zasluujete

nego ono to komunicirate

TadJames


30/38

R

azlog zbog kojeg imamo dva uha,a samo jedna usta je da bismo moglivie sluati, a manje govoriti.


31/38

A KAKO SLUAMO?


32/38

to se dogaa s

porukom?poslanoprimljeno neto se prenese

tono

neto se izostavi

neto se izmijeni

neto se doda


33/38

Lano sluanje

Selektivno sluanje

Otimanje rijei

Dijeljenje savjeta

Zapitkivanje

Naini (ne)sluanja


34/38


35/38

Biti asertivan znaijasno rei to

mislite, osjeate i elite na pristojan i

odluan nain, bez oekivanja da e

uvijek biti po vaem.

Odlunost i pristojnost


36/38

Dobro razmislite prije nego

to nekome kaete runu

rije, ali nikada nepropustite priliku

rei neto lijepo.

George Horace Lorimer


37/38

Poetak komunikacije

Kraj komunikacije


38/38

HVALA NA PANJI !!!!

Documents

ASERTIVNOST jasna karacic