HJVJvh-"^is3

r;

ARHIVSKA PRAKSA

UDK930.25(05)

IzdavaCi

Historijski arhivTuzIaDru§tvo arhivskih radnika

Bosne i Hercegovine •-Ogranak Tuzia

Za izdavar^e

Azem Koiar

RedakcijaAzem Kozar,

ESefa Begovid, Nijaz Brbutovid,Nermana Hodzld, Izet Sabotid

Glavni i odgovorni urednikAzem Kozar

Tehnidko uredenje i priprema"Harfo-graf Tuzia

Stampa"Harfo-graf Tuzia

2a gtamparijuSafet PaSid

Tiraz1.000 primjeraka

Saglasnost za izdavanje casopisa dalo jeMinistarstvo za obrazovanje, nauku,kulturu i sport Tuzlansko-podrinjskogkantona pod brojem tO/t-452-20-2/98 od08. 05.1998. godine.

Sjediste Redakcije je u Historijskomarhivu Tuzia, Franje Ledera 1, 75000Tuzia, tel.lfaks + + 387/75 252 620.

ARCHIVAL PRACTICEUDK930.25(05)

Publisher

Historical Archives Tuzia

Association of Archive Workersof Bosnia - Herzegovina -

-Tuzia Branch

For Publisher

Azem Kozar

Editors

Azem Koiar,Edefa Begovid, Nijaz Brbutovid,Nermana Hodiid, Izet Sabotid

Editor-in-Chief

Azem Kozar

Technical Edit and Preparations"Harfograf Tuzia

Pring"Harfograf Tuzia

For "HarfografSafet PaSid

Edition

1.000 copies

Ministryof Education, Culture and Sportsof Tuzia Podrinje Canton has givenapproval No 1011-452-20-2198 on May 8,1998 to publish this magazine.

Seat of the Editorial Board HistoricalArchives Tuzia, FranjoLeder Str. 1, 75000Tuzia. tel/fax: + +387 75 252 620.

UDK 930.25(05)

iMmi

ARHIVSKA PRAKSA, GOD. 1/1998, STR. 1—168 TUZLA, 1998

DruStvoarhivskihradnikaBosne iHercegov/ne -- Ogranak Tuzia

MtiB

arfjiV

'Mk.

SADRZAJ

Strana

Umjesto predgovora

Introductory Remarks

ARHIVISTIKA I ARHIVSKA SLUZBA

Matko Kovacevid,Pola stolleca arhivske sluzbe BosneIHercegovine 13

Azem Kozar,Arhivska grada u medunarodnim pravnim i drustvenim aktima . . 25

Seada Hadzimehmedagi6,Normativna akta imalaca o kancelarijskom 1arhivskom poslovanju . 31Izet Sabotic,Osobenosti zastlte i sredivanja ratne produkcije registraturne grade 41Nijaz Brbutovic,Arhivska knjiga 49

Saban 2ahirovi6,Mjesto i uloga arhlva u procesu privatizacije 53

Azem Kozar,Razmjere ratnogstradanja registraturne grade na podru6]uTuzlansko-podrinjskog kantona 57

Izet Sabotic,Odabiranje Arhivske grade i izludivanje bezvrljednog registraturskogmaterijala 67

Nijaz Brbutovib,Registraturne grada novih imalaca 75

Marjan Dobernik,Skeniranje arhivske grade 81

\

Fahrudin Kulenovic,Mikrof'Hmovanje iskeniranje uregistraturama 89Nermana Hodzic,Rukovanje registraturnom gradom 1Esefa Begovic,

Predaja registraturne graffe nadleznom arhivu 107Valter Zlzek,Arhivska oprema

115

IZDRUGIH CASOPISA

Peter Pavel Klasinc,Utical suvremenih informatidkih tehnologiia inovih nositorainformacijanakoriStenlearhiva . . , '"°™nosilacaJozo Ivanovic,Skeniranje arhivskih dokumenata

-iQ-jEtidki kodeks arhivlsta

141PRIKAZII OCJENE

IzetSabotic,

Regionalniistoriiskiarhiv Tuzia (1954.. 7994 ,Nljaz Brbutovic,Arhivistika uteoriji ipraksi. knj. 1, TuzIa 1995. str 1-220Nermana Hodzic,

grade (195^^T99Z)^^°^^"' ' sa imaocima registraturneEsefa Begovic,Glasnik arhiva) DruStva arhivtka „XXXIV/1996. -97., Sarajevo 1997. (str. 1%26)" '' srcegov/ne,IZVJE§TAJI

Azem Kozar,Trinaesta konferencija Medunamr^Dvadeseto savjetovanje "Sodobni arhivT9S"' °^ instituta i

165

UMJESTO PREDGOVORA

Aktueino stanje oduvanosti i zastite arhivske grade Bosne iHercegovine jenezadovoljavajude. Tome sudoprinijeli brojni uzro-ci medu kojima su negativne historijske okolnosti (bane, ustanci,okupacije i si.) 1, posebno, kasno uspostavljanje organizovane arhivske sluzbe - tek nakon Drugog svjetskog rata. No, Inakon toga,u minulom pedesetogodiSnjem periodu nastajanja 1zrenja, arhiv-sku djeiatnost BIH-a pratile su brojne pote§ko6e, koje su us'porava-le njeno funkcionisanje i razvoj u skladu sa stvarnim druStvenimpotrebama. Ipak, postignuti suizavidni rezultati, koji se prije svegaocituju u uspostavijanju mreze arhivskih ustanova (maticni arhiv iosam regionainih arhiva), uspostavijanju nadzora nad stanjemzastite i sredenosti arhivske grade u oko 12.000 registratura preu-zimanju i arhivistidkoj obradi preko 3.000 arhivskih fondova 'i zbirkiukupne koiidine od oko 25.000 duznih metara arhivske grade pu-biikovanju nekoliko tomova arhivske grade, postavijanju viSe dese-tina arhivskih izlozbi, izdanju tridesetak brojeva dasopisa Giasnikarhiva i Drustva arhivskih radnika BiH, pubiikovanju znatnog brojainventara arhivskih fondova i zbirki, itd. Usvemu tome Arhiv Tuziaje dao znadajan doprinos.

Utoku detverogodidnjeg rata (agresije) na Bosnu i Hercego-vinu (1992. - 1995.), po ko zna koji put u njenoj prosiosti, arhivskagrada kao kuiturno dobro naSia se ponovo na udaru snaga de-strukcije. Posebno je stradaia registraturna grada medu kojom senaiaziia i davno sazreia, aii iz objektivnih razioga uarhive nepreu-zeta, arhivska grada. Time su umnogome devaivirani na ovom pia-nu do rata postignuti rezultati arhivskesiuibe BiH.

Enormno stradanje arhivske grade u minuiom ratu dodatnoobayezuje sve aktere u daijem ophodenju sa arhivskom gradom(drzavu, struku i registrature), na nadin da sa svoje strane udinesve kako bi se sto prije stanje na ovom pianu saniraio i normaiizo-vaio. To je veoma siozen i odgovoran posao koji zahtjeva punovoije ihtjenja, truda, znanja i umijeda, pa imaterijainih sredstava, u

da seTo^iru7trucnih°n°^ ' neposredan razlog ipo-koja je potom orihvarpns • Arhiva Tuzia pokrene inicijativa,• Ogranak TuzIa za izdalan- Drustva arhivskih radnika BiHticnog naziva "Arhivska prakL°7L ''' ' ^-' °^ casopisa pragma-da casopis tretira sva aktiiainc' micijatora i izdavacapitanja ove struke i teoretsko-pragmaticna

od sada ostafog i teksto-svih profila sa podrucia (seminara) arhivskih radnika^J^nsko-podrinjskog kantona) ''hiva (prostor Tu-posebno sa aspekta unt^A'' Bosne iHercegovine i™ da ce takva praksa Procyen/£V/e-asop/s / si.) doprinijeti brze^m ''Q^nizovanja (savjetovanja,

ZT^PP^ostoru iire arhivistioke tLije ipraksa' '"•flokih znanosti kle svolT'ia za . ' ^°djskoin izvoru To zasnivaju na arhivskojkorisnon'^^°'^^'izriau'? °' najbolja satisfakci-Puniavatidiji 6e se'sadr^a-^ ' °vog, nadamo se,no zavhmh ' ^^ 'da iprilozima iz '' kompletirati i do-znanosti discipiinl l^!^'' nnedusob-

"• - nkliucuiudi i savrenJene^^a^9c/

® autorima priloga i

^Jd narednog (drugog) broja-

Izdavaci

INTRODUCTORYREMARSK

The present condition of the archive materials in Bosnia andHerzegovina concerning preservation and protection cannot beconsidered good. Numerous causes such as unfavourable historical circumstances (rebellions, uprisings, occupations etc) andespecially late establishment of the organised archival activities -only after the World War 2 - have largely contributed to such a situation. During the last 50 years the growth of the archival institutions in Bosnia and Herzegovina has been addltionaily aggravatedby numerous difficuities that have slowed down their functions anddevelopment reguired by the real social needs. However a considerable progress has been made, primarily in the deveiopmentof the ne^ork of archival institutions consisting of the central ar-ohive and eight regional archives, then in organising supervisionof protection and condition of the archive materials in about 12000

° 'p^f' handover and archival processing of more than3000 archival funds and collections, the total length of which isabout 25000 iinear meters, publishing a few voiumes of the archivematerials setting up tens of archival exhibitions, publishing thirtv

fnuCazeL'ffmTA 3r/7/VsW/7 LnikaB-H (Gazette of the Archive and Association of the Archlvai Wor-kers of B-H) as well as publishing a great number of inventories ofthe archival funds and collections etc.

During the four-year-war (aggression) against Bosnia andHerzegovina (1992-1995), as it happened so many times in lispast, the archive materials In Bosnia and Herzegovina bore thebrunt of destruction. The register materials were damaged most ofall, especially the documents ripe to be handed over long ago butthat were not transferred to the archives in the form of the archivematerials for objective reasons. It greatly devalued the resultsachieved by the archival Institutions of Bosnia and Herzegovinabefore the war. ^

Enormous destruction of the archive materials durinq the recent war requires all the subjects dealing with the archive mate-

to miko profession and record offices)these materit>h"i^i^^°^rnanagingtuation in that fioiJ ' ' ^"^ ' tjction and normalising the s/-S A f V®'?' demanding process.wiedge as well as matef"'/'"®'®®'"'paiit!resD0M ?oT"1f®''® ''"'®sf®' - AH the partici-

of our cultural heritagethe best they can P''ocess and perform their part of the task

direct reason for the f ^^^oumstances were astart the initiative iat3on of the Archive of Tuzia totion of the Archival WorkerTof nt supported by the Associa-f^hivai magazine praametinaii • Branch to publish this^a/ Practice"), it has bien lnu^ "Arhivska praksa" (ArchPrs that the magazine denh^^^u initiators and publish-

of f/7e arc/7/i/a/ X ^^rrent theoretical andchlvah '' Qniariv held f ^^nnprising, inter alia,from ^P^^i^iised in (conferences) of the ar-aiso from the comn^f archival activitiespamc/Dp«® ^^®''®osn/a of the Tuzia Archive, butpractice iccturers in naJr^ wider regions including

will P ' fcssionai oratn'-^^ estimate that such atheory and n ^^P '''Pution to a (conferences, magazinesanf sffmu/aS®®'"Of only inthistl^}' 'PPrnent of ttie archival

10

ds I

Of this " contempttheir thanks to the au^

se_®"^"' e/2egov,/„a'"®"®<^ vrorker!°/^ 'P® fnagazine and invi-®®°"P/ssi,eofftem®"'' fro'n oS Podrinje Canton,

^^gazine. ' agions to contribute to the

Publishers

ARHIVISTIKA IARHIVSKA SLUZBA

Matko KOVA6evi6*

POLA stolje6a ARHIVSKE SLUZBE BOSNE IHERCEGOVINE

Nastanak i razvoj

namjere da u ovom radu idemo u daleku proSlost ove oblastise ukratko sa nastankom i prvim

"® instrtucionalne brige i organizirane zaStite arhivskegrade na tlu Bosne i Hercegovine, njenim razvojem, ulogom iznacaiemte pravcima budude aktlvnosti. Mada se jo§ polovinom 16. stoliedatacnije 1554. godine, susredeitio sa, koliko je poznato, naistarijom arhiv-

Balkana Arhivom Redodrzave Bosnebrebrne, te \p/. Vilajetskim arhivom iz vremena druge polovine 19 stol-jeca, Bosna i Hercegovina nije imala zvanidnu arhivsku instituciiu sve dopolovine 20. stoljeda. Austrougarska Monarhlja ustroiaTSran s^stem drzavne admlnlstraolje Iorganlzira suvremeno vodenie niene dokumentacije u BIH, all Iz dobro poznatih razloga, ne formira arhivstemstitucije na naSem tlu. Bilo je pokudaja 1909.11914. godine all uzalud.Ni Kraljevina SHS, odnosno Kraljevlna Jugoslavija, nije uradlla nl§ta naI'nRi^i/' A Uredbom Vlade NR BIH br1061 konadno je osnovan Drzavni arhiv NR BIH kao samostalna ustano-va Predsjednldtva Vlade ("Sk list NR BIH", br. 35/47). Blla jl to pi^f^^tnicna arhivska institucija u historljl BIH-a I pocetak organizirane zastlte

zemHe ^ ^ arhivske slu2be na cljeloj terltorljl na§lNakon toga osnlvaju se Idrugl arhlvl uglavnom na reglonalnom nl-

vou. Tako je 1948. godine osnovan Istorljski arhlv Sarajevo zatim 1953godine Arhlv Bosanske krajine u Banja LucI, 1954. godine Reglonalnl ar-hiv Dobo), Arhiv srednje Bosne uTravniku, Arhlv Hercegovine uMostaruIIstorijski arhlv uTuzll. Mreza arhlva uBosnl IHercegovlnl zaokruzule se

" BIhacu 1982.1 Reglonalnog arhlva u Foci1983. godine, cime je osigurana zakonom obavezna pokrivenost Iorlmjerna racionalnost uzadtltl arhivske grade Ireglstraturskog materllate na

nih arhiva nisu istovjetni, njihov cilj, zadatak inamjera su potpuno iden-

") Matko KovaCevifi. direktor Arhlva Bosne 1Hercegovine

13

Matko Kovacevic

nS'ekultume^^^^^ ^"9® °^®' segmentuprave^ne* zaoNiaTo' "^ unaiem druitvu inova organizacija drzavneEse .^i®l®'"°st. Polovinom 1996. godinegodinu dana kasniip itim^ i Hercegovine koji pocinje sa radomdu sa Dejtonom, Arhiv BManal''"!!'"'® ®''' ' sku mrezu. Takoder uskia-Republike Srpske autnu-i?^ krajine u Banja LucI prerasta u Arhivnom nivou ili osnivanje novih^ ""^organizacija 1drugih arhiva na regional-

specijaliziranjh arhiva1lj°arhtwe5h^ ' Hercegovini ima i nekolikouglavnomtematski vezanii7ao koja cuvaju arhivsku gradu

. Znacajnl dilvi ' h ''' specijainost.pojedinacnih splsa narocitrf nnanjih cjelina 1jo§ vi§e

[^"^rugim institucijama ®® u arhi-° problem cini arhivciU Posebno poglavlje 1izuzet-Sf/" raspad bivse zajednlkp ' ®P®rativna dokumentacijameSf to i® SFRJ. odnosno sukcesije ex

karaktera koqa Politi6ko-diplomatskl problemndorfa, Ser Artur Vots an J- ' ®®'®riik Ureda visokog predstavni-hrin^ ' uzasnoQ rata H " . ' ® vrlo tesko 1jako spore.ratnifTDosr^H-' sodbinu arhivske n'' ogromnim olaksanjem all ina§e dS ?' ' stanoviton n ' .frhivske sluzbe zbog teSkihc®kaju u ^Premni g^. ' ^^rnijevanja znaCaja 1vrijednostivicemo put jremenu j novoi te§ko6e i nove napore koji nascesto te§ko6a 9odina na koiem .^^"' ®oiji arhivske sluzbe. Nasta-^rige, ponekad ituna i- ^osta radosti izadovoljstva,

'''tog®.alinajvi§erada."'ogaiznacaj

opreme^Vez 'f' v' '®kustva ba'jalo se upustit['u'h^^ u ' ^^ovan^h^f Prostora i odgovaraju6e^•ma. Tim vi§e §to nam ^ "inogim osposobljenih kadrov^-

menita cestim ratnim historiiQk ' riopredvidivim proble-sliA^radama ipustoS^n- ' ^ '' ® i ovih nasih prostoi^.arhlvL stradan'"^ ' t® duqotraiiv nemirima, kracim upadi-Pozad qV ' ^^.' ® nebrina bastine, posebnonaSoi ? to imnono S kao j nrirnH ' oprinijeli i neprosvijedenosPopiL IUroajto

' Qjvainiji zadatai ^®®uvall HrxT Posljedicu da se u naioj'®ke grade bilj na Pofietku "aSe pro§losti.Preost2o^^"i® organizir^e za§tite arhiv-P'®®nog blaga, 6iju su sudbind14

Polastoljeda arhivske sluzbe Bosnei Hercegovine

cesto odredivali nesavjesni i u njenu vrijednost nedovoljno upuceni ljudi.U tim poratnim godinama kao i tokom ovog rata, ona je najcescezavrsavala u kotlovnicama, kancelarijskim pecima, sabirnim stanicamasirovina ili u boljem slu6aju, u vlaznim podrumima ili prasnjavim tavan-skim prostorima.

Kulminiranje svoje "golgote" arhivska grada prvenstveno u registra-turama i arhivi u cjelini dozivjeli su u ovom ratu. Nazalost, ni danas nisurijetki primjeri takvog neodgovornog odnosa, neadekvatnog smjeStaja,nestrucnog rukovanja, nepoStivanja propisa i prilicno rasirene pojave ne-shvatanja historijskog i drustvenog znacaja arhivskih dokumenata.

lzostavljaju6i mnostvo relevantnih dinjenica u 50-togodisnjem pio-nirskom all plodnom radu arhivske sluzbe BiH-a u cjelini, jer se o tomegovorilo u mnogim prilikama i pisalo na raznim mjestima, treba istaci daje zbir njenih rezultata zaista velik i da je ova sluzba izgradujuci sebe istaino se usavrsavajuci, afirmirala arhivsku djelatnost nasirem planu i iz-van arhivskih krugova.

Oslanjajubi se na sve one koji znaju i koji ho6e da pomognu i onekoji su spremni na konstruktivnu suradnju idjelotvornu kritiku, all prvenstveno na svoje vlastite snage, mlada arhivska sluzba je staino pratila,usmjeravala aktivnosti ivalorizirala postignute rezultate svoga rada, all jeistovremeno uvazavala rezultate rada ionih koji su isli ispred nje iprihva-tala njihova pozitivna iskustva.

Osvrcubi se na predeno razdoblje i zanemarujuci brige i teskocekoje su se svojevremeno cinile vecim i ponekad tesko savladivim, uusponima i uzmacima, ipak staino rastuci, ukupna arhivska sluzba BiH-apostala je siguran sistem zastite i stasala u dokumentacione centre bezkojih se ne moze zamisliti valorizacija nase proslosti i rjesavanje zna6aj-nih drustvenih zadataka.

Na svom putu razvoja, arhivska sluzba BiH-a je prosia kroz sve faze organizacionog i strucnog uspona, od perioda kada se skoro cio radsvodio na prikupljanje rasute i nezastibene grade, njeno evidentiranje,preuzimanje i osnovno sredivanje, do faze kada se redovno obavijastrucna instruktaza i nadzor nad radom stvaralaca i imalaca grade, vrsistrucna i naucna obrada, primjenjuju suvremeni metodi zastite i formeprezentacije, omogucuje naj§ira dostupnost podataka i efikasnije ko-ristenje, organizira njeno kompleksno istrazivanje ipubliciranje, te razvijaplodna medudrzavna i medunarodnasuradnja.

Ipored toga §to je nauka najveci korisnik arhivske grade, proslo jevrijeme kada su u ove institucije dolazili samo malobrojni naucni radnici.Arhivi BiH-a sve vi§e postaju institucije u cije prostore dolaze na desetinei stotine korisnika raznih profila, razlicite starosne dobi i nivoa obrazo-vanja - istrazivaci iz mnogih krajeva na§e zemlje i svijeta. Arhivi vise nisumrtvi kapital, nego neizbjezna i nezaobilazna logistika - baza podataka

15

Matko Kbvacevid

bez koje se ne moze ni zamisliti funkcioniranje pravne drzave niti sigur-nost Iostvanvanje svih zakonskih prava njenih gradana.

postojanja i djelovanja, arhivi BiH-a su planskim. si-sticki ©videntirali, sakupili, sredili, zastitili i arhivi-raznorodnp nmwo ' sadrzajno bogatu arhivsku gradu0 tome sviirin^i ' karaktera, raznih sadrzaja i formi biljezenja.19^ L21hu' "kupno u BiH-u prema podacima iz

BiH-a obuhvatatu' S'vrom'l^^^^^ spomenlcl pohranjeni uarhlvlmariieoriglnJ^nTpCite^S 6°°preko znaCaine gra<Je i? v?om^ f '® Stjepana Dabise Iz 1395. godine,vrijednih tondova austrofmlfi^ vladavlne I Izuzetno bogatlh 1

0bogatL r fbrinemo, necemo ov^e aouorti^D arhivskog blaga o korrie mimo dva nasa fonda 2aiedni?(tl ''"® ''3clje navodim podatak da sa-(1878. -1918.) IZemaiiska viaH flnancija - odjeljenje za BIH

milionastranica grade vellkevrijldnosirrelativno ^Se fSnovrene i"lenu dopunu imaju it V, JJkupno uarhivima no^ biblioteke nasih arhiva.vSnih 'ir"'"^- se zna da s^oro 55.000 biblio-struSne hihi-i rariteta onHo bibliotekama ima dosta izuzetno

blioteke jos vrijednjle znacajniji, a naseZa ovim rezultaf

"ogitnformat-''' ' ^® i®*'ne"manHelt' k'Jit'Jmo-prosvjetna djelat-karaktera "91®^"°^ edukatlvno-obrazov-

feLTvrlo''°4ar' °^ ^kiimuma' nf'l^w' arhiv Sarajevo i"le doRtfti^^ ^P^zene i7ir\4u« _ ^ "^telektualnnn roHo t^u-nm rata

Ovri?' ^i®l®tn®H L ' 'Van s,^ godina kl v® Pomennti • ' sire.®zasaj6ij|jg"^[J'®irano feia^i sv^Vgod®* ' ^®®0P'S "GLASNIK", koji^lan. Prinos urazvoju ntlPf','"®. ^ak iuvrljeme ovog ram°gvise I 9rade koia , 'Vise I govorl 7nax • ^ nalsi^i

• ®®9m6ntVkupn?' ® iokojoj se uglavnom naj-16 P 9 rada arhiva je briga, nadz

Po/a stolje6aarhivske sluzbe Bosne i Hercegovine

zastita grade izvan arhiva. Dakle, grade u registraturama iii grada u na-stajanju, odnosno kod njenih tvoraca ili imalaca, a koja ce jednog danaposlije odabiranja do6i u arhiv.

Nasa zemija je u tranziciji 1ceste su organizacione, sustinske i dru-ge promjene statusa drzavnih organa, pravnih i drugih subjekata. Sve seto evidentira 1prati, pomaze u radu, upucuje na zakonske propise i oba-veze, vrsi edukacija i si. To rade vanjske sluzbe arhiva.

Svi arhivi formacijski imaju vanjsku sluzbu i vrse nadzor nad registraturama Iz svoje nadleznosti kojih je pred rat bllo i oko 8.500 u kojimase nalazllo na desetlne pa Istotlne hlljada duznih metara reglstraturskogmaterljala I arhivske grade.

Odnos stvaralaca I imalaca prema svojoj gradi je cesto ispod za-konskog minlmuma obaveza Iukupne brige pocev od smjestaja, opremeIzastite do kadrova kojima su ovi poslovl u preko 60% slucajeva dodat-nl, gotovo sporednl III usputnl III Ih rade ljudi za koje nema posia nl najednom drugom radnom mjestu, dak ponegdje poluplsmenl. Takav odnos odgovornlh se mora mljenjatl. Prvl korak u tom pravcu je zakonskapromjena nadleznosti sluzbe nadzora u Inspekcljsku sluzbu sto bl, slgur-nl smo, vidno promljenllo odnos nadleznih ljudI u zastltl Ibrizi za gradu unastajanju. Uprotlvnom nas trud nece urodltl oceklvanim plodom. To je Idecldan stav arhivske sluzbe Istruke nase zemlje I njen Izricit zahtjev upripremi prijedloga novlh zakona. Naravno to podrazumijeva i promjenustatusa svlh arhiva u organlzacije drzavne uprave kao sto ga vec ImajuArhiv BIH IArhiv Federaclje BIH. Ocekujemo zadovoljavajuca rjesenja zakonske regulative na svim nivolma arhivskog organlzlranja Ijedlnstvenogstatusa svlh arhiva kako bl mogll brze krenuti naprljed, jer nas cekaju go-leml zadaci I velike obaveze.

No, to ne Ide lako. Nalme, polozaj I ukupan status arhivske sluzbe Idubloze koje nas prate nedaju dovoljno nade da ce ova znacajna djelat-nost nl u dogledno vrljeme dobltl mjesto I ulogu kakvu ima u vecini ze-malja razvljenog svijeta. Ocekivali smo da ce konacno i kod nas arhivskadjelatnost, zahvaljujuci vrlo izrazenoj upravnoj funkciji, biti organizacijskicvrsto povezana sa drzavnom upravom na svim nivoima drzavno-prav-nog I teritorljalno-polltickog, a time postati i direktna drzavna briga. Nataj nacin bi se, pored ostalog, podigao opci interes, rljesio status, utvrdioznacaj I odgovornost za sudbinu i arhivske grade I institucije arhiva, stobl omogucllo njegovu transformaclju u Integralnl sistem drzavne uprave.

Izuzev Arhiva BIH-a IArhiva FBIH-a nljedan drugl arhiv opceg tlpa uBIH-u jos uvljek nema status drzavne upravne organlzacije. (Za status arhiva u RepublicI Srpskoj nemamo valldne Informaclje). Utom cilju smoprosle godine u dva navrata upudlvall dopis sa strucnim obrazlozenjemMInlstarstvu pravosuda Iuprave FBIH-a I MInlstarstvu obrazovanja, nau-ke, kulture Isporta FBIH-a (koplje smo upuclvall Inasim reglonalnim ar-

17

/n-

kantonalno3nr.o^" direktno) uz molbu da sugerirajuganizaciii niihnvo ' vlastima da uopcem interesu sluzbe, unovoj or-drzavne uprave ''Q^ 'zacijski istatusno usmjere usfer'Jvijek nije dobio ct ^ koliko je poznato nijedan regionaini arhiv j

organizacije iako smo i neposrednovanjauispravnostnasl^^^^^ ^ ^ ^pciono, sistemsko']''7aUrt ' ?i' potrazi politicko,ozaja zupanjsko-kantonai^h - pravno poziciranje i R^grganizacije nase zemiie ili k naravno usklopu ukupne arhivezanosti iefikasnosti Na f BiH-a, njene medusobne P^mhovilnowi.:. Na D0te7ll c. . Ax wlact . \e( ^' ® 'kasnosti Na n f BiH-a, njene medusobne Hdanfe'I^ 'eznostova oita ^^^ zupanijsko-kantonalne vlasti, Jla. Taif svoie stnfu stayio Dejton. Arhivska sluzba im^ •unutra$n-^^ riieseno u nau upravna organi•^sposreri^ ^^trojstvo drzave zemaija svijeta bez

2na^^ arhivska grada drzavno blago i^ zadatak ove djelatnosti ucjehnj'

a^sku ^baveze da za sadasnje bu^J'l'uStvene ootr' K^® P''osiosti i Hrug®[9, driavno -n! je uiednn^^ naucne oblasti, za kuituru i ^' ^Qnarodg P^ ' og, politicknn dokaz nacionalnogOb ^unk ®' onomskog ikulturnog razvitka

realizacija obaveze dda'JjJlta za"' '' ^^ su ' uprave iukupnog br

' orrnirali^? ^jelatnosti usvim zemljama |y|jaof'zadatak od posebnog9'9antadl?®' ®^riavn ' ^rriobavJ^ Potvrduje cinjenica

Mv°"®imani6in°.? sve segmente drustya' Pored instance vlasti, od pn^f^

zakonske regulative,uonf ^•^acaj ie h®^®ne uion^^^® P® oravn®

in'llR''ijska nrf; usorifiznan • ' ^eaja svoje drzavno -P.^pog. ''jQzenja ' ^Peratf^ ml in Pozicije udrustvu '^^ti ('' ^fTiierii' ^ ^okumen^^ Arhivski doku^^pfie

uon ocS' ®ne znaca] i razlike opovorlrriaj' ^arivariift ®' ' ionih ulogu zafunkci^bjekt rnedunT Prava^^*^^ ' 'nstitucija, utvrdiva 1^ jpfi^^^Qclnih ' eduna^ ' ^^aveza po medun^aroo

18 ubibt "R9 P^^va. jer je BiH jed^^"^^eralnoj imul ilateralnoj sura^^nj

Pola stoljeca aifiivskesluzbe Bosne i Hercegovine

Poseban je znacaj arhiva u ovom postratnom vremenu, vremenudrzave u tranziciji, svojinske transformacije i privatizacije, denacionaliza-cije zemljista, objekata i druge imovine, rjesavanju imovinsko-pravnih idrugih odnosa i slicno.

U ostvarivanju ustavnih i drugih zakonskih prava gradana, pravnihlica i drugih subjekata, u rjesavanju osnovnih ljudskih i drugih prava, pri-vatno-pravnih, imovinskih i drugih svojinskih odnosa, cinjenice kojesadrzi arhivska grada su prvorazredan dokazni materijal. U rjesavanju tihpitanja arhivi, u skladu sa zakonom, izdaju uvjerenja, potvrde i drugezvanicne isprave o cinjenicama koje sadrzi arhivska grada koju oni cuva-ju, cime su im u nadleznost data javna oviastenja za odgovorno i javnovrsenje i upravnih funkcija i strucnih poslova.

Osnov za egzaktno proucavanje i naucnu valorizaciju drustvenog,ekonomskog, privrednog, politickog i kulturno-historijskog razvoja bezsumnje cini arhivska grada. Svaki dan, oak i tokom rata, naucni radnici,studenti, daci i drugi istrazivaci, profesionaici i amateri, sjede, citaju, bil-jeze iz tih pozutjelih, prasnjavih, vremenom nacetih listova, skica, plano-va, projekata, traze i nalaze puteve kojim se proslo, kojim se ide i kojimtreba ici u buducnosti. Arhiv je, dakle, neiscrpno vrelo novih spoznaja,novih staza i pravaca kuda i kako dalje. Tako je to svugdje u svijetu, takotreba da bude i kod nas.

Za sredstva javnog komuniciranja nismo bas atraktivni jer njih visezanimaju senzacionalisticke teme kojih na drugim stranama ima vise.No, za prigodne datume i pojedlne aktivnosti nademo zajednicki jezik.Okrugli stolovi i slidni skupovi su najcesci oblik nase prezentacije i formekoju cemo i dalje sve vise koristiti.

Naucno-istrazivacka i izdavacka djelatnost spadaju u najzahtjevnijesadrzaje rada arhiva, u ovom vremenu stradanja pogotovu.

U osnovi ukupnog rada arhiva, posebno gore spomenutog, stojeprofesionaini i strucno osposobljeni ljudi. Kadrovi su, dakle, baza struke iukupne arhivske djelatnosti.

Nazalost, u redovnom skolskom sistemu u BiH-u nema usmjerenjaza profil arhivske struke ni na jednom stupnju obrazovanja.

Arhivski kadrovi se regrutiraju uglavnom iz redova profesora histo-rije, zatim za turski period orijentalisti, za austro-ugarski period profesorinjemackog, zatim pravnici i drugi (bibliotekari, kemicari, informatiSari islicno) za uze specijalnosti. §to se ti6e ostalih profile misljenja smo daza ove strucne poslove radnici moraju imati najmanje srednju strucnuspremu. Uz ljubav, volju i trud postaju "priuceni strucnjaci", a kroz seminars i druge oblike organiziranog osposobljenja i kontinuirano perma-nentno usavrsavanje, trebaju biti u toku zbivanja posebno zbog brzedinamike i promjena suvremenih sredstava komuniciranja i formi bil-

19

Malko Kovacevic

jezenja. Ovo se narocito odnosi na radnike uregistraturama i uze speci-L to ^ ''h'vima (mikrofilmiranje, konzervacija, restauracija i laminaci-ia,tekomp]uterizacijaislicno).

BIE]

arhivske sluzbe Bosne iHerceg°'''3^ je nanio °®cem6ra 1997.

"°°a^hivskoi' ^^ prostorima ioprerni uiu u unastajanju iznatno os:postotl 'P"®^^^ navodim podatke onSh" ^^^aenon ^BiH-a dobijene kao ez

i2a Port?!®")® imom? 9°dine, i koji uf t»\-ier.,, P® bi sdp,.,,. . "®ie FederaP;.®^..^^ neznatna odstupanja 9

postotl 'P"®^^ navodim podatke onSh" ^^^aenoo ^BIH-a dobijene kao ezi2a Port?!®")® imoo? 9°dine, i koji uvis

jecu P' apasir P®derarii ^d' neznatna odstupanja 9®spo2^®P®. te s p? ' ^ BiH, ,,^®gistratu?a' °^e i jodgovo°J'' °ste6enu, prikupili isacuvah P |,gpa?°ata toqa I?® isr ss vis' ^®anje svih ° novonastaioj 9''® jpia ^

ametnrt ' Prom® 3®dina nil ''®dnika na arhivskim P°®' gpa'asrp?'°9iii radl''®®"®- Ne 1^"^° ^^s^taii, a u meduvrern j^to®^aranje rau' ' ®' '®divanti' t° ' ®drovskom smislu, n®®bljeno'® ®°vog nacin '® fradicionalnih oblika inof bsKdj®2a doba kSte®i® ®rhS® formap^a biijezenja. Sve to ^^pO-

an '® 1® V6C t,,. P tadnika i niih™,, coremnost i

Polastoljeia arhivske sluzbeBosne i Hercegovine

Kadrovi strucni, osposobljeni i kreativni, su ipak osnov svega i beznjihovog permanentnog usavrsavanja i stalnog pracenja inovacija i dru-gih dostignuca, necemo moci valjano odgovoriti zadatku.

Opce obrazovanje i strucno znanje uvjet je profesionalne afirmacijei ljudi i struke, te sticanje sigurnosti svakog pojedinca i njegovog ugledau vlastitoj sredini.

Na ta] nacin ce arhivska sluzba naoruzana znanjem moci da krltlckisagleda 1svoje propuste, all 1da argumentlma istine brani ugled svojeprofesije. Jer, ponavljam to jos jedanput, da koliko sebe cijenimo 1vred-nujemo svoj rad, toliko ce nas ljudi i sredina uvazavati.

Iz ovih zadataka 1svega sto je receno jasno proiziiazi mjesto, ulo-ga 1znacaj arhiva koji proisticu iz ciljeva njegovog osnivanja i koji svojunadleznost javnih oviastenja, s obzirom na karakter i specificnost posia,ne moze povjeriti niti prenijeti ni jednom drugom subjektu drzavnog ilidrustvenog sistema. Zbog svega toga je neophodno uskladiti statusnasih arhiva sa interesima drzave, gradana i drugih subjekata i utvrditimjesto arhiva u skladu sa njihovom uiogom, funkcijom i znacajem i s timu vezi adekvatno valorizirati njihov rad i doprinos.

Pravci dalje aktivnosti

Pred ukupnom arhivskom sluzbom nase zemlje stoje veoma brojni! ozbiljni zadaci na saniranju postojeceg stanja i posebno na adekvatnojzastiti arhivske grade, koja je gotovo u cjelosti ugrozena. Vec je vise pu-ta receno da ovakva stradanja i ovolika razaranja niko i nikad nijedozivio niti ove strahote mogao predvidjeti, pa ih naravno ni mi nismomogli adekvatno preduprijediti.

Medutim, minuli rat je po svemu bio osoben, on nije imao pravila iza njega su sva ranija iskustva neprimjenjiva.

Dosta se mora uraditi u miru, da bi eventualne nove nedacedocekali sto spremnije. Zivimo u vremenu kada nista i nigdje nijeiskijuceno i zato ozbiljnost i predostroznost na ovom planu znaci mirnijusadasnjost i izvjesniju buducnost.

Grada u registraturama dijeiiia je sudbinu ratnih stradanja svojesredine. Prema izvrsenim strucnim analizama o stanju u registraturamana podrucju Arhiva BiH, Arhiva Bihac i Arhiva Tuzia, na osnovu upitnika iciijanog uvida na terenu u svim anketiranim sredinama sadasnje stanjegrade, smjestaja i opreme iskazao je u prosjeku od 28 do 65% u rubricilose, jako lose i "nikakvo". Dakle, skoro polovina ukupne grade u nastajanju tesko da prezivi i opstane, odnosno male su joj sanse da jednogdana stigne do Arhiva. Takoder u neposrednim razgovorima "na terenu"u velikom broju sredina iskazana je golema skepsa i bojazan za stanjegrade i njenu dalju sudbinu.

Matfco Kovacewc

Sto ikako dal]e poslije ovih 50 godina rada?

nfl i® do sada postigla arhivska sluzba BiH, solid-voj otvara realne perspektive za brzi ijos svestraniji raz-

uspjesan rad i brzi napredak suvecine arhiva uBiH adekvatnog smjestajnog Iradnognika,testrucan 1osposoblSvsrkadU°'namjetrajn^^adatak^a^ opsirnlje govoriti jer touovim vremenima brpmfnilf ° ' receno. Rekao bihakonomske prirode hp ""aznlm problemima 1teskocama nese neodgodivo 1hitno mnrf^ s® ocekivati izgradnja novih objekata,dodatnih smjestajnih Drostn i ^^niranju postojecih 1 Jodiago koje imamo. 0 drunnJ' ne bi zauvijek propalo gol

ko cermo loie pratitj razvoi s dat cu samo jednu konstata J•neophodnost bar poSL °nda treba jos jednom pod^2 ! uvodenja savremene oprUe 1procesne

eve treb

bez^i;^® ^°'5iuterskoa®^®®' "as savremena opre |naorSh direktno u^22 znanjem, stvaralackim 1kreativn

Polasloljeca arhivske sluzbe Bosnei Hercegovine

radom nema sistematskog objedinjavanja stroke I nauke, tehnike I teh-noiogije, informacija i komunikacija ni u jednoj oblasti rada pa ni arhiv-skoj djelatnosti.

Posebno znacajno poglavlje prezentacije, all 1 zastite arhivskegrade, cini istrazivacka i publicisticka djelatnost arhiva u BiH-u.Objavlji-vanje historijskih izvora je istovremeno i elemenat demokratizacije naukei kulture, jer se time omogucava daleko sire koristenje vjerodostojnih iz-vornih podataka.

Strucno osposobljavanje i dalje usavrsavanje arhivskih radnika iradnika u registraturama bice stalna briga i drustvena obaveza svih arhiva ali i tvoraca grade. Ovdje zelim jos jedanput naglasiti da upravostrucnim arhivskim radnicima najvise dugujemo za sve ono sto danasimamo i o cemu ovdje govorimo.

Na medudrzavnom planu treba razvijati reciprocnu bilaterainu ar-hivsku suradnju u skladu sa medudrzavnim ugovorima, a multilaterainupreko medunarodnih organizacija, strucnih udruzenja i drugih asocijacija(UNESCO, Vijece Evrope, Otvoreno drustvo, MAS, CITRA, CIBAL i si.),ciji smo punopravan clan "A" kategorije od 17. 02.1994. godine.

Na kraju zelim jos jedanput naglasiti da je i pored ogromnihteskoca i stalnih nedaca koje su pratile i prate nasu arhlvsku djelatnost,sacuvano i dostupno veoma znacajno i neprocjenjivo vrijedno kulturno -historijsko blago koje govori o burnoj historiji covjeka ovog podneblja.To nacionaino bogatstvo treba i dalje dopunjavati, ali I daleko boljecuvati i stitit! za sadasnje i buduce generacije.

Rezlme

Arhivska sluzba BiH-a obiljezila je u prosloj godini 50 godina po-stojanja i rada. U minulom periodu postigla je zavidne rezultate: preuzelasa terena oko 3000 fondova od oko 24.000 metara duznih arhivskegrade, smjestene u Arhiv BiH kao maticnu arhivsku ustanovu i osam re-gionalnih arhiva. Znacajna grada zbog nedostatka uvjeta (prostor, orpe-ma i si.) ostala je u posjedu imalaca.

Rat, izazvan agresijom na BiH, donio je brojne nedace u radu arhivske sluzbe. Stradala je brojna arhivska grada, posebno u registraturama tj. u nastajanju. Neka istrazivanja pokazuju da je stradalo okopolovine ukupne produkcije te grade. Naravno, rat je donio i drugeteskoce: nestali su brojni arhivski kadrovi, arhivska oprema i tehnika.

U poratnom vremenu pristupilo se aktivnostima na sistemskomuredenju pitanja arhivske djelatnosti (da arhivi budu organi uprave),upotpunjavanju arhivske mreze (Arhiv Federacije BIH i Arhiv RepublikeSrpske), na uredenju pitanja zastite grade kroz donosenje novog Zako-na, na edukaciji kadrova i si. Za sve to nije dovoljan samo entuzijazam

•Jr^f—-r-

Matko Kovadevic

odgovoiiti 2^^^ ' briga drzave. Samo tako arhivi moguy vorm zadacima ovog ibuduceg vremena.

Napomene:

na aii u prostorno zadovoljava arhivske standarde (2.® ^gurnosnihzahtjevaipropisanihnormr^^^^ on je neadekvatan iCesto ispod mininriu

odli6an ivrlodobar, 40% doba ' ° smjeStaja grade svega 5% jele P-ko sk lo§e. jako loSe i"r.kak;-,

''ostali loSe. Lifn^IS'Pllli?' ^aime 22,5% sadaSnje stanje ocjuniSte*

nnin« "JHiemom ie ciiXn^ . '^'java, a preKO od% lose, ja^u i

M ^ loSe ' 3ime 22,5% sadaSnje"60%registratn,rLT'!^°'°^®'"nikakvo".'' "®"®no ili nikakvo Sefenia^®,'®"® 20% do 100% (odnosno potpunon!;u,P^°veclena ^ oJivjelo je oko 40% registratura.

^^nimaryThe

JO uKo 4u% registratura. . gga

»i«na; s®minara 1997. godine pokazalajedajeSodina sta& f,Tf„'®'«'ina su stvarrt 1® ostalima (njih 95%) ovo bio 5^"jatrajudasuspm-°'"la 10 ®nijeseci staza) jedna tredina' ._g svi

Dosfr?'"®" "®ophodni imo ' 9odina, all na sasvim drugim P°®'2 |ovin0visoko obrazovanie^o/"vainiie"^ aT!?" podatak da njih«e, a zadovoljavajuoa, ,er n„b 33

^ Herzegovina had their 50«^ annivg^tl?®'Jinth6 J!'®^"9of240Mii'' P''®ssive results were achieved- col-J"letersof the archival matena;

arstiif •®i9ht mor« Archives of B-H as the®'of keeping '"aPossessin^ '°"®' archives. Aconsiderable ^^cli'va, "The wa "36 in tS *helr holders due to the bad cogf'activities Qrft"?®d by the (space, equipment etc.)-3oniVI'e®®'"th6r6 "^""tarous^ar^u?'®" against B-H affected W® ggpe-'®lsvvas®!®''"itesahn^^ Offices records were destroye to

®^chiv^,, ®'''6yed ?!:!' Iiaif of theI ! o< producing. Acco ^gte-technigg ' c'assion-. War brounh? u Production of the arcb' .| ly^^pyIn I ' re da o'h®r Problems as we";,t ^nd

fe'f «y CO b4»» »',!

24 because enthusiashh

Azem KOZAR*

ARHIVSKA GRADA U MEDUNARODNIM PRAVNIM IDRUSTVENIM AKTIMA

Opste napomene

Znacenje pojma "arhivska grada" mijenjalo se u proslosti cemu je,izmedu ostalog, bitno doprinijela upravna i drustvena funkcija savreme-ne drzave 19. i 20. stoljeca. Srednjovjekovna shvatanja - da arhivskugradu cine samo povelje kao dol<umentl koje izdaje vrhovna vlast,dozlvljavala su vremenom svoju transformaciju stvaranjem organiziranihregistratura u zemljama evropskog zapada po6ev od 16. stoljeda, §to jeutrlo put izdvajanju arhlva Iz okvira administracije 1proglaSenja javnostiarhivske grade nakon Francuske gradanske revolucije 1789. godine.Prakticne potrebe za arhivskom gradom doprinijele su teoretskim uo-blicavanjima znacenja ovog pojma, mada ni do danas nije prihvacenaneka jedinstvena definicija arhivske grade. Ipak, znacenje pojma arhivska grada iz 19. stoljeca (registraturna grada drzavnih organa) postepe-no se sirilo na svu poslovnu dokumentaciju bez obzira na njenoporijeklo (sluzbena ili privatna), tako da se danas pod arhivskomgradom podrazumijevaju dokumenti nastali u poslovnoj djelatnosti usta-nova, dokumenti o javnopravnim, privatnopravnim, sudskim, upravnim,politlckim 1ostalim pravnim poslovima, dokumenti koji se ne koriste u te-kucem poslovanju a zasluzuju trajno cuvanje zbog svoje historijske, kul-turne 1dokazne vrijednosti.

U osnovi postoje tri vrste arhivske grade: isprave (pisani sastavipravne naravl), akti (pisani sastavi kojima se pokrece, dopunjuje, mijen-ja, prekida ili zavrsava pravni postupak) i knjige (razne vrste knjiga starihkancelarija, te registraturne knjige: protokoii i druge evidencije i popisiakata i si.). Sva arhivska grada nastala na klasicnim nosiocima informaci-ja (pergament, papir i si.) za dije citanje nisu potrebni posebni uredaji na-ziva se konvencionalnom gradom, dok se ona arhivska grada nastala nanovim podlogama (audio i video kasete, filmovi, diskovi i si.), za cije sucitanje potrebni odredeni uredaji, naziva nekonvencionalnom gradom.Po znadaju i koiicini jos uvijek dominira arhivska arada na papiru, poseb-no kada je u pitanju grada Bosne I Hercegovine.

*Azem Kozar, arhivski savjetnik, direktor Historijskog arhivaTuzIa

25

AzemKozar

Pravna idrustvena akta

«, ic ulujnirr

P0kS%f^ zastite kulturnih dobara (nepokretningrada, prisutna <511 kulturno dobro ubrajausmjerena prevashodnr? P''® '?torjjskog doba. Ona su uenormnim stradaniima ^ uvjetima rata kada su bila Jf'oz®sterna zastite u tokn oblikovanja medunarodnogniedunarodne akte unrl ' •' 20. stoljeca, sve viseuuvjetima mira na §ta obaveza adekvatne zastite arhiyske O""fne rata. To je bile vpnm^ v^? neophodan uvjet zastite uv Juspjesne zaStite arhivskp^^ znacajno saznanje i priiaz za .-nLdopske zastite arhivske or^df® Medutim. pitanja m^u zaitite ve6 se ona nnd uoblicena uumedunarodnom stan^o ^"® uratnim ' predstavljaju kao b' aristr'x ®''®^®"osti (preuzimanio' ^Mirnodopska zastita

sredivanje. koristenje 1 ug®riranje), aureduie sp \^izicke zastite (preventivna z

Drurtn sistPm . sistemom zastite. ^stalom^Ju'®*®k®g rata, ito^oo*!^-' ^.' ' ''"' ^^^ara uobliden je tek nakftialnopravn^ ®' ^svim drun?^ ' ' pobjednica, kako je(OUN) osnp ®ktivnost ie ifi ®verama medunarodnih

je & 1945 qoSf Organizacije ujedinjenih narg,j"' Pravni a& obrazovJ specijalizovanih orgaf ' - j^gi-®ruzanog sukoh^"^^ Konverv ' * ^^uku ikulturu (UNESCO),

uHagu. ciii I?' P®2oatije kan u^i® kulturnih dobara us .j,kao dijeia kulturn®' ^®' ®']® je da o ®konvencija, donijete 1 -g^lje,?'®^®nja iz vrp,^°9 nasljida i® s® ?®®!'t! kulturna dobra svake z®^j|aWQ ?' "^^zobzi^^^® ^""ugoq svipt^Lp^ '®^®"®^®' kako se nebi P ugrpaPpija razlikuie vlasniih ^ Objekat zastite su kdnJ®' ^biljezlgnP®!^ ispecnainf^ 'vPodjeklo itrenutnu namjenu.St'^ zastitu (cuvanje. g^ojalnom zaStitoJ 1 upisLnf kulturna dobra, a specijaino g.

Po5ni^°'' Rfgistar kulturnih dobarakoba J® °''3ve2^1 niihc^ln®'"' <^irektor UNESCO-a, a ®^oO'' ®fkadasu^® 2emiie' sm i za§tlte. og s 'i2ra^ ?f®ine manik odredhp ® vrijeme svakog oru^a 4prSfJ '."^®<5unrr^®ti ove Knn ^P^^^ivanju kulturnih dobara-"oblibln^^i'.istu upotDi^®)®' nica s" vremenoin d<^32na6aineH>'-^®®kru>| "l®iu, jukut?a® '®'®o^klonltl donosenie^^ain^

'"®^V'l®koni '®"!"i- Tu su zastite cine bar for-J^gde26 ' "'® ®vega za za§titu arhivska t)

Arhivska grada u medunarodnim pravnim i druitvenim aMma

1. Konvencija 0 mjerama za zabranu i sprecavanje nedozvoljenoguvoza, izvoza i prijenosa svojine kulturnih dobara (Pariz 1970.) i

2. Konvencija ozastiti svijetske kuttume ipnYodne baStine (Pariz 1972.)^Medutim, sve ovo nije zastitilo arhivsku gradu od enormnih stra-

danja narocito intenziviranih u toku brojnih lokalnih ratova: u Vijetnamu,Avganistanu i dr., a u novije vrijeme posebno u ratovima i drugim sukobi-ma u zemljama u tranziciji: Rumuniji, Albaniji, Ceceniji, Hrvatsko], Bosni iHercegovini i dr.

Posebnu vrstu podrske stavovima naznacenih i drugih konvencija,te kompletiranju medunarodnog sistema zastite kulturnih dobara, cine ibrojni opsti i drustveni akti, koje cine preporuke UNESCO-a i njegovihspecijalizovanih organizacija, od kojih su za zastitu arhivske grade posebno znacajne:

1. Preporuka o mjerama za zabranu i sprecavanje nesmetanoguvoza i prijenosa svojine na kulturnim dobrima (Pariz1964.),

2. Preporuka o medunarodnoj razmjeni kultumih dobara (Najrobi 1976.) i3. Preporuka ozaStiti pokretnih kulturnih dobara (Pariz 1978.).®Naznacene i druge preporuke, donijete od strane Generalne kon-

ferencije UNESCO-a, doprinose boljem razumijevanju medu zemljamaclanicama UNESCO-a. Ipak, njihove humanisticke odrednice nemajusnagu pravno-obavezuju6eg medunarodnog akta §to je cesto presudnou medusobnim odnosima sukobljenih strana, kao i u odnosima meduna-rodne zajednice prema njihovim prekrsiocima.

Medunarodna arhivska asocijacija

Medunarodni sistem zastite kulturnih dobara umnogome upotpun-juje i kompletira djelatnost specijalizovanih organizacija kolektivnih dlani-ca UNESCO-a, medu kojima je i Medunarodna arhivska organizacija -ICA (Internacional Council on Archives). Ona se bavi svim aspektima ar-hivisticke teorije i prakse u vezi sa duvanjem i koristenjem arhivskegrade, okupijajuci na tim pitanjima (u rpnim tijelima - odbori, komisije,sekcije) najkompetentnije arhivske strucnjake iz cijelog svijeta. Osnova-na je 1948. godine u okviru UNESCO-a, a formaino je uspostavljena1950. godine na Prvom medunarodnom kongresu u Parizu. ICA-omupravljaju tijela: Generalna skupstina, Izvrsni odbor i Sekretarijat, sa ja-sno podijeljenim ulogama. Osim toga, za nau6nu obradu tema iz arhivi-sticke teorije i prakse formirani su odsjeci, odbori, radne grupe te, uzavisnosti od potrebe, i ad hoc komisije. Pomenimo ovdje smo neke komisije: za razvoj arhiva, za deskriptivne standards, potom odbori: za mi-krofilm, za uredenje "Archivuma", za audiovizuelne arhive, za arhivskezgrade i opremu, za konzervaciju i restauraciju, za informatiku i za regi-strature itd., odsjeke za obrazovanje i strucno usavrsavanje ltd.

Cianstvo u ICA-i se ostvaruje u pet kategorija: A - nacionalne arhivske ustanove i arhivi, B - stru6na udruzenja, C - regionalne, lokalne i pri-

27

PamKoht

vatne arhivske ustanove, D-clanovi pojedinci, E-pocasni clanovi. ArhlvBosne IHercegovine je postao 6lan ICA-e 1994. (A -kategorija) a ove QO-stnriiiL^« Drustva arhivskih radnika BiH i Historijskog arhivaTuzIa (B -kategorija).

znacafan"'rii?!^-^®"'® ' ^i®'ovanje ICA-e i njenih tijela predstavlja veornabroinih asnpff organizaciji, usavrsavanju i ,^Qp.gresa itamnalL^- ' prakse. Redovnoaktivnosti doDrmL^^^«•!. strucnih publikacija 1mnoge dP se afirmaciji arhivske struke uop§te.

eke manjkavosti postojedih medunarodnih akata

status pokretnoa^k^^^^^ n^edunarodnim pravnim i drustvenimgotovosv^tS^^^ ibiliotecka grada^^^tirana zastita neookrotn strane medunarodne zajedn^pp^tenom pristuou intor^^- •' kulturnog nasijeda.ciji ustaljene prakse lawnt ''' prioriteti zastite, P^Qpra.evoijan dokaz za to Ip it •P-''® ®^®9a za nepokretna kulturnalom lol za za§titu iTe& ipostupaka meduna^dne.^^^kulturr!h 'ig""®®']!) na BiH ^ nepokretnih kulturnih <^°bara .-pnauSnlo^ sve informacije ostrad^Kt^znatno 1^ ' pkure inauke nepokretna kulturna dobra ( ^informa^- ' '® na pokretna if^ objekte, stare gradske j®zg^ izuz® '^°bra. Iz ovoga donekie treb^o i^alo pSnb^!®"^® "oLfc^9ra<Je uOrjentalnom institutuma ne mdL^ obiei«y i® ' " sludajevitri jjeriji-

plf P°^®^i« sa Slf^ ®® ni Po kakvim vrijednosnim k"guIKu nS"'"® is fiinienira , arhivskom ibilioteekom gr® . jq.''®ktimailL^®^tit6 pokLnihIf(' <^^"9') medunarodni guDo«i®.!®akuDifeni:.5®tnili kulturnih Hnh,,, Lna <56 one nai oQia

pitama '® ^injenica Z ®wskom Ibllioteca' lsktlmaj' .^aStlte pokretn^ (' drug!) meaunau^-'-^giaze."®s Postaviiaif fP'isni utzv vf kulturnih dobara kada se o"fxgriia k®'?h=®''®ns dd vf y®2i sa tokanT'™®"- Meautim, brojna ogran ce^^pisn®^1^® Prostdr '2'?,°' iskata o="l°' i®' ®t® ' "centara" (da su P.novu Veoma ®cjeiosti f° ? ®i"'' 6vori§ta ltd.) na nrath®"'' ^s6 si, J® "^ali brgj ®P''6cavaju mogudnost zastit j^psk' ..g'®°2aCo-°P9lavnSg°^l®kata ove vrL koji su nf^vod'l''

MectunarnJ "^vjeta n^fPkrani objekti. pri cetnu se g'isma Drwf"^® Pfavna i 9odnosti njihove lokacije isi- -j^jeh

-®- Nafe®nlcal"l'frultvena akta oaranicena su na Pf^f:Spf"'l|ama Dn?f"a Pravna i° P°9odnosti njihove lokacije isi- j^jehf

^® ®kta ogranidena su na PfuNj:^szviisf^®^^isnlh i?'® ®njihovp ff-'®; ®Pnosno na zernlje c . ugl g®faziof ^srtilje -k' f' sdnje ra^M"' " '®' ® 'zuzet veliki die i^e rnS®AT '® nevL®' ®^is JaDan^ "®' ®li®' '"®P®

®-"® koje smoau 'n ''® P® Pnstupe ovim kon gd o .•^"ogim dl®'®koi rat« "® ovu 222!?-®* fl' ovog sprovodenia P® vnl 'fo*''"9im2sn^%anl6ann'f facile atomsku bornpn >a'P28 °®®ovama. Primjene ovih akata epn®''

Arhivska grada u medunarodnim pravnim i drustvenim akdma

U medunarodnim aktima nije predvidena zastita registraturnegrade, sto je njihova ozbiljna manjkavost. Ovo se moze jasno ilustrovatina primjeru Bosne i Hercegovine, u kojoj se do rata 1992. godine u po-sjedu imalaca nalazilo gotovo pet puta vise arhivske grade (oca 135.000metara duznih) nego sto je bilo preuzeto u arhive (oca 24.000 m ).Slicno stanje je i sa mnogim drugim zemljama nerazvijenog svijeta, u ko-jima se javna arhivska grada nalazi van arhiva, uglavnom zbog neorgani-zovanosti drzave i nebrige imalaca, neposjedovanja uvjeta (oprema,prostor, kadrovi) za preuzimanje i si.

Zastita nepokretnih i pokretnih kulturnih dobara se, po prirodi stva-ri, bitno razlikuje. Nije npr. moguce urediti i realizovati istovjetnu zastituza nekropolu srednjovjekovnih stecaka i za nekoliko diskova - na kojimse nalaze desetine hiljada metara duznih arhivske grade. Zato je neo-phodno posebno urediti pitanja statusa i zastite pokretnih od nepokretnih kulturnih dobara.

Medunarodna akta poznaju, uglavnom, tretman konvencionainearhivske grade (pergament, papir i si.), a znatno manje ill nikako se neodnose, ill se ne mogu primjeniti, i na nekonvencionainu arhivsku gradu.A upravo ta grada ce u dogledno vrijeme postati dominantna, te na njoj itreba praviti strategiju zastite i drugih vidova ophodenja sa arhivskomgradom. Zato u medunarodna akta treba ugraditi rjesenja koja se temel-je na dostignucima savremenih nauka: informatike, elektronike, kiberniti-ke i moderne arhivistike. Jer, arhivska grada, kao primaran izvorspoznaja za mnoge nauke, treba da ima odgovarajudi status u medunarodnim aktima koji joj osigurava trajno postojanje a korisnicima pruzamogucnost efikasnog koristenja.

Postoje i brojne druge slabosti medunarodnih akata (pa time imedunarodnog sistema) kada je u pitanju tretman arhivske grade u nji-ma. Neke od njih se ticu tvoraca aktuelnog sistema (razvijene zemlje) injihovih ciljeva koji su istim zeljele postici, a neke su, pak, rezultat na-pretka savremenih nauka, medu kojima i arhivistike, sto postojecaodredenja cini anahronim i konzervativnim.

Rezime

Arhivska grada u medunarodnim pravnim i drustvenim aktima imastatus pokretnog kulturnog dobra. To njeno odredenje, nastalo kao sli-jed historijskog zrenja shvatanja svijeta o znadenju arhivske grade, nije ucjelosti adekvatno njenom visestrukom znacaju: kao primarnog historijskog izvora, dokaznog sredstva, izvora informacija i vaznog kulturnogdobra. Zbog svega toga, kao i zbog dinjenice da je u posljednjih nekoliko godina doslo do naglog razvoja niza savremenih nauka koje podsticui razvoj arhivistike te, otuda, utidu i na potrebu drugadijeg tretmana arhivske grade kao njenog predmeta rada, neophodno je pristupiti doradimedunarodnih opstih i drustvenih akata.

29

T

^mKoiar

ristiti dorade statusa arhivske grade neophodnosne i Hprro • zemaija u tranziciji, posebnosistemiin ^Bko se ubuduce nebi dogodilo da se medun .ienog verbalistickoj osnovi ipo diktatukomponentu ovog iitanja treba poto^'ria "^cionalnim r^?na^^ arhivisti6ke nauke nastalim uokviru

Napoinene

•^sSimirNemeth.Uvod'ifaf^^^^ nauke, Kraljevo2- 'sto: AzemL? ; arhivistike. Zagreb 1977. str. 23

snik Stulli ' Praksi, knj. 1, Tuzia 1995, str. vje-nisi^emMJH ' ®9rebi974\^^^^ ^ ' ara usluCaju oruzanog aukoba,3J6.318.321 -323; Vladimir Brguljan. Me

•®- Stum, oil. {I g,. .. ''obara, Beograd-Zagreb 1985, str.®' -B'9ulian,cit'a

~ -—?ss""Hi020fsk0g fakulteta uTuzli, TuzIa 1997, sir. 19*3=''""iimarv

Si. "las orin-"®®<atus fK^^tional leg ndiriQ .." 'batari biovablc,

9ooS'°'i. dor) signjfu' archival materials does no gQiir''?|jrslSha is n6ct"i6ntayS"ce of a primary historical 3°i'''Prov6l5i®®lofth^ ' ^ii6refo?r^f ^®ii of the '"iR?| ai ro^ Mn0°n9s n^sPts in i® ^fchivai .so ' treating the arch gtn® j^l®sisn'cB ""Sfily a<! iPlertiation®?®®a different way.lt 'hipigpd ^%((>

nl'«®«in9th>® both general «gb mod®tftrUi^ ^ the r\- ® 8rf>hi..«, 9^ick dGVPlnnmont nf num®

ft.,- ^Stion P'SX archival matpriala do6S HO J>torjcal progress in the w ^tire'V q\archival materials does no ^jrc^' of a primary historical ^ie as xAiaw oo ryi thp Impcrts

^tart treating the arch-sdsn'cS "rsrily ao 'nternatinj 'n a different way.it im

nl'«®«in9fh>lt oTa^ both general me'"'*®Pal8?». ®Proco Archival development of nutn® g.•rsnsl!'® Pec6> of ap.„®' ®®'ence as weH. rchi^r^la i®Pr®V6nt jt®®P®oiaHw' os© *be status of the ^^gntr' ftoS®l basi<,"^®rnatinn' ®rieno6s^/D experiences ^ ih -Si'f 0 11^

onent as system i and Herzegovi j^ui"^ofth6?^isissni®'®ted bv segment from p(&i^/els. Srchivgi g!J? should L^k^®i°Ped countries. T

®'®rrce dl^fJ^®" worked out by using ^pe"®^eloped w/ithin ICA, but also or

i^l

Seada HADZIMEHMEDAGIC*

NORMATIVNA AKTA IMALACA O KANCELARIJSKOMIARHIVSKOM POSLOVANJU

Pravllno regulisanje kancelarijskog I arhivskog poslovanja od izu-zetnog je znacaja i uticaja na pravllno, uspjesno 1 blagovremenoizvrsavanje poslova, odnosno radnih zadataka u svim dijelovima 1obla-stima rada svih imaiaca 1stvaralaca registraturskog materijala 1arhivskegrade.

Da bi se praviino obavljalo kancelarijsko 1 arhivske poslovanje,obezbijedilo efikasno izvrsavanje osnovnih zadataka i poslova zbog ko-jih je imalac i osnovan, potrebno je ovu oblast, kao 1sve druge, norma-tivno urediti, sto podrazumljeva donosenje opsteg akta: pravilnika,uputstava Hi odiuke, kojima ce se regulisati poslovi kancelarijskog i arhivskog poslovanja, stvoriti usiovi za rad, obezbijediti radne i smjestajneprostorije, zaposliti odgovarajudi strucni kadar i drugo.

Razlog vise za normativno uredenje ove oblasti poslovanja je stokancelarijsko poslovanje nije vi§e same registrovanje cinjenica, ve6 su tocentri koji proizvode informacije na modernoj 1savremenoj tehnici. Orga-nizovanje obavljanja ovih poslova predstavija: dobro ureden sistem evi-dentiranja i odiaganja spisa, cuvanja, prikupljanja i klasifikacije podatakana nacin koji osigurava brzo i jednostavno korisdenje, prikupljanje podataka o cinjenicama, selekcija i klasifikacija tih 6injenica, odnosno ocjenanjihove vrijednosti sa gledista poslovanja reglstrature i dru§tva uopste.

Normativna akta iz oblasti kancelarijskog i arhivskog poslovanjadonose se na osnovu Zakona o arhivskoj djelatnosti , Pravilnika o uslo-vima i rokovima cuvanja registraturskog materijala i arhivske grade, kao iodabiranja arhivske grade iz registraturskog materijala , Uputstva onacinu primopredaje arhivske grade izmedu imaiaca arhivske grade i na-dieznog arhiva , kao i zakona i drugih opstih akata imaiaca i stvaralacaregistraturskog materijala iarhivske grade (u daljem tekstu registratura).

U opstim odredbama Zakona o arhivskoj djelatnosti propisani supojmovi registraturski materljal i arhivska grada.

Registraturski materljal obuhvata izvorni i reprodukovani (pisani,crtani, stampani, fotografisani, fiimovani, fonograflsani ill na drugi nadinzabiljezen) dokumentarni materijal, koji je nastao u radu drustveno-poli-

*Seada Hadzlmehmedagi6, arhivski Inspektor, Arhiv Federacije BosneIHercegovlne

31

63Qa HsdSfnQi^^Qgj^ _

ganiza^l udruieno"^!!^^^ organizacija injihoyihorganizaciia arartanL ' cirugih organizacija i zajednica, ^peodaberearhivsiragraaa^.PanUotograflsani^^ ' reprodukovani (P' ^naSnza;W)ezen)dokumentarni'm'!'°"®"'' 'onografisani iii na neki drugi . .Qfjiui.^"96 nau6ne oblasti ^ if^I' vrijednosti izna6aja z j^gjja,Nienastaou rS£k"l«"fu uoplte iza druge dru§tvene po^^aturskog uZakonu regulisana je oblast za^oPa-zakona - '"i^ocitna istva' ^ grade u registraturama i proP Ajedsi'akona,izvrsavanjei^^J^araocima iste na dosljednu primjenu oP'

" 'glase: ^®9'straturaturama propisane si

®® ovitn zakono^"f|"' .®^®^uju icuvaju registraturski..Suvani: ®«vr<Juju u^,' 7 °P^«m aktom,koju sagiasnosfregistraturskog materijala

~~ godiSnjg nri u "®9lezni arhiv,slucaiuwfi nro. ^ arhivske grade, ^<sterij '

^ priiika rata zastite registraturskog

"'"SI""!®' "P™""*'' i#0d?«^®ta ua^fskog mL •! 'y®'<® Qrade, kao i odabirap,^dpeib6?K,"®®^9 Pra>n^® 29 niihni ^etaljno su razraden^e gAeO""''Poitti y' PO'D J y® razrart.^*^ 9ono§enje i primjenu. .. gsrs' -gvP'2pitiji6 ' ove ohi' '' "^0 nrofj"-^ obaveze cuvanja materija .ggj os

PPredai!®®''- Sreflen^^ bsdleinom arhivu iP®'ggjiniK ' nr ' ^a°''9an6^^®^*''<36n r,' ®9istratur<.t "'®' ^smislu ovoga P*^® [ijvsK® fid ^^OfganlLPfopislrTia'®^9 materijala, odnosnosreflg^ ostaig . '® Pa kojo ,^®PP6larijskom iarhivskom P gd•livske Stan ®'Piaoce rei o<^nose. ,^ gr ' fa i

^PiVa bazbijg''®" °P^iPi aK registraturskog

% '' PU obaveze:^°ie<3enje arhivske opreme, odrz^

U 6lanu

materijal'J®''"'iviif®roKO'

Nonnativna aMa imalaca o kancelarijskom i arhivskom poslovanju

skih, hemijsko-bioloskih ifizidkih usiova ismjesta] registraturskog materijala i arhivske grade u odgovarajuce registraturske jedinice pakovanja(fascikle, registratori, arhivske kutije i drugo).

Uclanovima 10 do 14 data su uputstva za donosenje i primjenu Li-ste kategorija registraturskog materijala sa rokovima duvanja a u clanu19 obaveza vodenja arhivske knjige i dostavljanje podataka nadleznomarhivu o prirastaju registraturskog materijala i arhivske grade u proteklojgodini.

Primopredaja arhivske grade izmedu registratura i arhivskih usta-nova regulisana je posebnim uputstvom o primopredaji arhivske gradeizmedu imaoca arhivske grade i nadleznog arhiva.

Propisane odredbe iz Zakona o arhivskoj djelatnosti i podzakon-skih akata iz arhivske djelatnosti, kao i zakonskih propisa registratura,razraduju se u pravilnicima o kancelarijskom i arhivskom poslovanju, ill unekom drugom opStem aktu, kojim se normativno ureduje ova oblast.Pojmovi za pojedine termine u kancelarijskom 1arhivskom poslovanjukao i pojedine evidencije o spisima ill o drugoj vrsti dokumentacije kori-ste se prilikom izrade i donosenja opsteg akta.

Obzirom na oblast i djelatnost kojom se bavi registratura odnosnostvaralac grade, dijelovi njenog opSteg akta razlikovat 6e se u nekimodredbama koje regulistu poslove osnovne djelatnosti zbog koje registratura i postoji.

Dvije oblasti, pravosude i organi uprave, imaju zakonske propisekojima su uredeni poslovi kancelarijskog i arhivskog poslovanja i propisane odredbe za dosljednu primjenu istih.

Kancelarijsko poslovanje pravosudnlh organa

Rad sudskih pisarnica i arhiva propisan je Pravilnikom o unu-trasnjem poslovanju redovnih sudova , Pravilnikom o imutrasnjem poslovanju Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine . Pra^lnikom oposlovanju ivodenju evidencija u Federalnom pravobranilasWu 1druglmpravilnicima i uputstvima o radu pojedinih sudova. Ovi pravilnici donosese na osnovu zakona o radu pojedinih sudova, pravobranilaStava ituzilastava, te Zakona o arhivskoj djelatnosti i podzakonskim aktima kojif^sguiisu ovu oblast. Navedenim propisima, pored osnoynih poslova sudova, detaljno su razradeni poslovi Iobaveze sudskih pisarnica i arhiva.Propisane su evidencije koje vode pojedini sudovii sudski upisnici, ime-nici i pomocne knjige, utvrdene slovne oznake -za pojedine sudske upi-snike i spise tih upisnika, odredeni rokovi duvanja upisriika i spisa tih'-'pisnika, te posebnim odredbama pravilnika odredeno koji se spisi i upisnici cuvaju trajno i predstavija arhivsku gradu koja se cuva pod posebnim usiovima do predaje nadleznom arhivu. Upravilnicima je propisanaobaveza dono§enja, usaglasavanja iprimjene Liste kategonja registraturskog materijala sa rokovima duvanja 1obaveza vodenja arhivske knjige 1dostavljanja podataka ill izvoda iz arhivske knjige nadleznom arhivu.

33

V.

venciia ier ii ran 1' arhivski inspektori imaju najmanje inter-nad njihov m ' arhiva detaljno normiran a direktan nadzorsluzbe zaStite vrqi ^ ^ djelokrugu sudske uprave. Pod nadzoromunistavanie bezvriipHn/!!^ odabiranje arhivske grade i izlucivanje iJ registraturskog materijala.

^ncelarijsko poslovanje organa uprave11 ' ' '''I'vskoo^Doiri'wa^ ' ®"®' '' normativno ureden sistemUmit ° ' ^"celarijskom nn uprave iupravne organizacij, ;putstvom 0 sprovodenii^Lr ^ organa uprave i organizacijakancelarijskoa kancelarijskoq ooslovania® ureden je nacinuputs^om 0 sprovodeni Vo ^^Q^na uprav(ohfl? poslovania "^^ ' djakog poslovanja uicu^i. .baveze dosljedne prirrljine^stth ^ ' propisane

po Uredbi su, jedinstveni klasifi;ca odnosno skradennn^ii- P ^^f^calaniskog poslovanja po si6lanii^o kancpia •• ^i®'ovodnog protokola.PoslovaniaTi^x® ' '"^^^adeni ??ii poslovanja proP' ^ '- ^kog^•^09 posiova ' "^ovlma tri i ^ sprovodenju kancelarijs^®nSiie 0 auclanoJi^f" Poimovi kancelarljskog ifi Propisane su osnovne evi2000. ^ia'ovodnl n *^J6>ovodni protokol. ^

postupka wnH^a za SDlsporgan! koji imaju

cia,^ a® iza nr^w:^_.fJ®^"^atvene kartoteke. Skraceni Jt .. Clanomt PovierliK/a kartoteke. Skraceni^ '''iala koji ie prooisan • ' ^ ''°9o povjerljive spise.u^alav^"^®'' arn sisteJ?jedinstvene klasifikacij® •.

toteL'' Qrupe ^^rstan udeset glavnihProtokoii inoJ^"'anja svrllnih P°^g''upe. 6lanom petnaest P P11 Obaveza avidenS'!' predmeta ievidencija onjima (K^orof0 Arhivsk V ' njihovog cuvanja uarhiN^ •

kod organa upraveavezu. Clan igutedbe®^hivske knjige organa upr^1® sve o'rg'ane uprave na

Primien®"°' ^dvad"^onosenja, usaglasavanja iP""^(tijeii Pfopisa ®®*iedan qh sa rokovlma duvania- .®ki insp^°®.c.Pnlh oro ' ®®'®Piskorfl^"° '® neposredni ri®' ^°g|<ci)®

Urorf°"''' ' adlef?® ' ®nad2ri?°®'°^®"'' Upravne"^ctelino e''®'P 0sn ' Po Drei ®''' 'vskim poslovanjeraobrazac a°'?®nu kan^i ^ ostal®^

ceriog dieiol'"^®®cij6 o sn-'' k®9 poslovanja pof?^. gisteP]'34 '®'°^oPno^ p?otnu®'.'"® kartica - kartotedki ^„nii'protokola. popis akata, ipomocne

tu

Normativna akta imalaca o kancelarijskom i arhivskom poslovanju

ge koje se vode u pisarnici i arhivi. Sastavni dio Uputstva su jedinstveniklasifikacioni znakovi, njihov sadrzaj i objasnjenje.

Ove dvije oblasti registratura, koje imaju ureden sistem kancelarij-skog i arhivskog poslovanja, obaveznesu primjenjivati prepise kojima suregulisali i uskladivali ih sa vazedim propisima iz arhivskog zakonodav-stva.

Pored dvije navedene oblasti, ostaje veliki broj registratura iz ra-zlicitih oblasti zivota i rada koje moraju same syojim opstim aktom nor-mativno urediti kancelarijsko i arhivsko poslovanje.

Obzirom da zakonima i drugim podzakonskim aktima nije utvrdenokancelarijsko poslovanje za najveci broj stvaralaca registraturskog materijala i arhivske grade, kao i cinjenica da se ne mogu u cjelosti preuzetirjesenja iz propisa koji vaze za organe uprave, te da ne postoji obrazacopsteg akta, u cilju pruzanja pomoci, arhivi predlazu ogledne primjerkepravilnika o kancelarijskom i arhivskom poslovanju, sa napomenom, dase prilikom izrade konkretnog opsteg akta moraju uzeti u obzir rjesenjakoja ce u potpunosti zadovoljiti potrebe registrature i upotpuniti i boljeizraziti njene specificnosti.

Pravilnik o kancelarijskom i arhivskom posiovanju

Pravilnik o kancelarijskom i arhivskom poslovanju je opsti norma-tivni akt koji se donosi na osnovu Zakona o arhivsko] djelatnosti, Pravilnika o usiovima i rokovlma cuvanja registraturskog materijala i arhivskegrade, kao i odabiranja arhivske grade iz registraturskog materijala i nor-mativnog akta donosioca istog.

Pravilnik donosi organ upravljanja (upravni odbor, direktor,skupstina ill drug! organ).

Opstim odredbama pravilnika propisuju se poslovi koji se uredujupravilnikom i objasnjavaju pojedini termini iz kanceiarijskog i arhivskogposlovanja.

U drugom dijelu pravilnika razraduju se poslovi: prijema, razvrstavan-ja, pregledanja i signiranja poste istavljanja otiska prijemnog stambilja.

Tree! dio - evidentiranje akata propisuje evidencije o aktima kojevodi donosilac pravilnika: opsti djelovodni protokol, skraceni djelovodniprotokol i pomocne evidencije (registar ill imenik) i popis akata.

Djelovodni protokol je osnovna evidencija o spisima a upisivanjepodataka u djelovodnik vodi se citkim rukopisom, na slijedeci nacin:

Obicni djelovodni protokol:— u rubriku 1 upisuje se osnovni broj djeiovodnika;— u rubriku 2 upisuje se kratka sadrzina predmeta;— u rubriku 3 upisuje se podbroj;

35

~ urub' t^ ^ P'suje se datum prijema posiljke;vlastitih predmeta" ' sjediste posiljaoca (pri zavodenju

^ u "f ^ upisuje skracenica 'VL" -vlastrti).u rubriku 6 uDisuie sphr^!^.:^,

znak,

u riihriu P upisuje skracenica 'VL" - viasim;,u rubrikii primljenog dopisa 1datum,upisuje se organlzaclona jedinica 1klasifikacioni

urubriku 9 razvodenja,??^P'!''}^l6rak akta koii 6p hi+f^ j6clna od oznaka koju su referent! stayiliroku Iizvorno. ®predmetom arhiviran: "A" arhiviran, "R' ^

zLfiMxi']?' ' Posljed^fhip^ 'splsuje se naziv institucije a Ispod nazi-osijednilm brniJm Na kraju godine djelovodnik seIspod ' sluibenom zabjlle§kom kojim je bro-

zaiciiMX • ' Posliednii hr^r se naziv institucije a ispou i]em zaS^"^® Posijednjim brnJm Na kraju godine djelovodnik seradn&^ '?PodSilie&^ zabnje§kom kojimje bro-

Skr 6 P' ®^°ko|. s^^vlja se datum, otisak pecata 1pofp'®jedinstvenom obrascu

hronololK^i

^ "9anizacrone l<««nW '®® Podati%°' (kretanf ®®dr2ina predmeta,

Kni t te^®' ' °'neSim" ®® «to^e, ako je pred^Jmeta ' ada j© P® ''®bno kao \ objasnjavanje upisa iz kriiKiPfrebno.^o'f6^ oznaku za poveziv^®'z Protot ' '®k§ea ik• ' ' ®dtneta zavin® *?"' ®® ' povezivanje pCdb^®'.® Pisarn' ®9 Pronah5 ^prethodnoj godini.2® '** PoSnLi!"® Proplsan ' ® PotfebrvoH"°^"°9 broja nekog

' '"oj protn?^ ' mietf ®'"'Jbrike- 1 registar kao poniocna ^

—i-i'

3g ' ^odenje arhivskl^ifH' ®® poslovi iobavez®'vsk® knjige, donoSenje iprim)®"^

Normativna akta imalaca o kancetarijskom iarhivskom poslovanju

ste kategorija registraturskog materijala sa rokovlma cuvanja, odabiranjearhivske grade 1izlucivanje bezvrijednog registraturskog materijala, pri-mopredaja arhivske grade iobaveze provodenja mjera zaStite za siu6ajrata, neposredne ratne opasnosti ill vanrednih neprilika.

Na kraju iza zavrsnih odredaba stavija se broj, datum, potpis i otisak stambilja.

Sastavni dio Pravilnika cini razraden plan klasifikacionih oznaka iLista kategorija registraturskog materijala sa rokovlma 6uvanja.

Lista kategorija registraturskog materijaia sa rokovirha cuvanja

Lista kategorija je normativni akt, koji sadrzi popis svih vrsta spisa,predmeta 1drugog registraturskog materijala rasporedenog prema orga-nizacionoj strukturi nastajanja, a kome je, putem ekspertize sadrzajasvakog pojedinacnog spisa, odreden rok cuvanja sa stanovista operativ-nog, dokumentarnog III drustveno-historijskog znacaja.

Obaveza donosenja LIste kategorija registraturskog materijala sarokovlma cuvanja, proplsana je Zakonom o arhivsko] djelatnosti 1Pravil-nikom o usiovima 1rokovlma cuvanja registraturskog materijala I arhivske grade, kao iodabiranja arhivske grade iz registraturskog materijaia.

Donosenje LIste kategorija obaveza je svih imalaca i stvaralaca registraturskog materijala i arhivske grade, a primjenjuje se kada na istu iz-da saglasnost nadlezni arhiv.

Lista sadrzi: uvod, naziv, redni broj, klasifikacioni znak, naziv kate-gorije materijala, rok 6uvanja, potpis i pecat.

Uvod sadrzi pravni osnov za utvrdivanje Liste i naziv imaoca kojidonosi Listu (pravni osnov za donosenje Liste je: Zakon o arhivsko] djelatnosti, Pravilnik o usiovima i rokovlma cuvanja registraturskog materijala i arhivske grade, kao i odabiranja arhivske grade iz registraturskogmaterijala, Pravilnik o kancelarijskom poslovanju ill neki drug! zakonski inpodzakonski akt kojim je proplsana obaveza donosenja Liste kategorija). Listu razmatra i usvaja ill odbija organ upravljanja (upravni odborskupstina ill direktor). ^ j \ r

Naziv Liste giasi: Lista kategorija registraturskog materijaia sa rokovlma cuvanja.

Redni broj se ispisuje arapskim brojevima u kontinuitetu od prvogdo posljednjeg kategorisanog materijala.

Klasifikacioni znak je oznaka utvrdena prilikom uvodenja u eviden-ciju, a sluzi i kasnije kod odiaganja predmeta. Klasifikacioni znak je oznaka utvrdena prilikom dono§enja Pravilnika ill je proplsana zakonskim ipodzakonskim aktom, a sluzi za zavodenje akata u evidencije i prilikomodiaganja akata u arhivu. Klasifikacija je princip ill pravilo kojim seutvrduje takav poredak u pisarnici, odnosno arhivi, kojim se omogudava

37

'imedag/c ^

seleStna raznovrsnih materijala. Onaregistraturkon ^ °' P9^p®va brzo iefikasno eliminisanje bezvnjePlana klasifikacinn?h^"^ ' ' °^® '''®rija arhivske grade. Kod utvj^i

propisana nioraju se konsultovatj normativna aktPPraksi je uvedena^di? '' Poslovanja (zakon, statut. ' ^jena1® iedinstvena decimal m klasifikacija. Za organe uprave uW^.®^imale. akod razradena po matenp

primjenjuje se rol nemaju utvrdenu jedinstvenu kPnmjenjlvati utvrdeni ni decimalni sistem. Pisarnica je

Naziv katenn " ' ' 'kaclonih oznaka. . ^prSi se prema vrsti '.sadriaj^^gcrti,'®2! -5, godina). po roku cuvanja (zakoni -trajn .

I numericki (1 9^ '"u%§jvani^ski prS? ""Qkova cuvan?!"^^! ^.^nacava 'Trajno" Prilikom odra^^j^^p.npr:2akol' Pojedinih obhcP^^^ '' '' materijala koriste -^gnja'kojima su propisani rokovi c^^g^d-

DenM ' °" 0matif'rv .° upravnom gko'""^"kumentar" '"^slidskofi ® 'P®ncijama u oblasti zdrav Jjcion®2jJ^J®idrugi."'®^°9 osiguranja, tehni6ke i

®®- arhivska grada koja sad[ 'Pj°drug^?u® fadnih lii^^ ipodati?®"^"® oblasti, za kulturu opst®®bnim iKi„,.' Pi I katen...:,."^® kojl aovore n iisiovlma i nacm . po

Ma 1^^ ''®nostin '®?)i"ia dokum P®"®®*' ^ao ik- kraj^, Li 12 svih ohia!I3- znadajne

die? ®Pfittiio se n . 'vota 1rada ltd.S"'. Liste •

>utrain'2®«dvanja;" ®zmatra kom sja koja9l®®no 't?S®^ost°aL, vrsta materijala Ion.m^ •< ^38 PrtCnjgf®uje direktor arhiva inakon dob'''ieP®

jnl'

50'

Nonnativna aWa imalaca o kancelarijskom iarhivskom poslovanju

Lista 80 primjenjuje u kancelarijskom poslovanju prilikom zavoden-ja i razvodenja spisa u evidencije o spisima. Pri arhiviranju predmeta naomot spisa stavija se ispred broja djelovodnog protokola klasifikacioniznak iz Liste i rok cuvanja.

Na fascikle Hi druge registraturske jedinice pakoyanja ispisuje sepored naziva, godine i raspona brojeva ufascikii, klasifikacioni znak, akod neke vrste dokumentacije i rok cuvanja iz Liste.

Uarhlvi ill prostoriji za smjestaj registraturskog materij^a iarhjvskegrade, registraturske jedinice (fascikle, registratori, kutije i dr.) slazu sepo kiasifikaciji §to omogucava brie pronaiazenje, koristenje i vradanjespisa u arhivu. .

Na osnovu rokova cuvanja iz Liste vrsi se izlucivanje bezyrijednogreaist aturskoa materijala i odabiranje arhivske grade. Uarhivsku knjigu

L popisuje po kiasifikacijama unutar godine. Prilikom predajeS nadlefnom irhivu grada se popisuje po godinama, augod.n. pokiasifikacijama. , .

Uarhivima prilikom arhivistickog sredivanja obavezno se koristi Lista kategorijaTegistraturskog materijala sa rokovima ouvanja apo kiasifi-kaoionim znakovima rade se informativna sreds a.

Na kraju osnovno je praviio kod primjene Liste da se kiasifikacyeill kiaslfikacione oznake,'primjenjuju od 1. )tS,Xfh L^nat"nronfse utoku godine nemogu mijeniati, |er plan ^ oz^^^suje starjesina ili direktor na kraju kfj^endarske godine za n^^^^nu isto iska sve oromiene u List! evidentiraju se u toku godine ina krajuSodine ?S se iS® idopune koje se dostavijaju artrivu na siagia-snost.

iz ovoa se vidi da obiast kanceiarijskog iarhivskog poslovanja nijenimaio iS posao ida se ovi posiovi moraju normativno urediti anor-mativi dosljedno primjenjivati.

Rezime

Kanceiariisko (administratlvno) posiovanje predstavija sistem po-stuDka toNm se orati i registruje cjeiokupan tok radnog procesa, sve saS da^aani upravijanja i rukovodenja §to uspjeSnije obave svojeraS zadX. Ono obuhvata sve radnje sa aktima, poaev od njihovognastanka pa do arhiviranja.

Arhivsko posiovanje predstavija drugu azu u radu sa aktima, onoDodinie odiaganjem reglstraturskog materijala i arhivske grade poKnom klasifikaoionom sistemu registrature (imaoca) u arhivskosorerniSte a obuhvata: evidentlranje registraturne grade, bezbjednoluvaX I ukovanie gradom, odabiranje arhivske grade iizlucivanje bez-vrTednog registraturskog materijala uskiadu sa Listom kategorija ipre-daju grade nadieznom arhivu.

39

Searfa HadSmehmedaaid

razvijaH^pod poslovanje su se u Bosni i Hercegoviniiaizrenjaarhivskesll^zttnSSe nastajan-

Napotnene

2. Pravilnik^o 21/87).4iS arh'ivSe arai?a^^anja registraturskog materijala i arhivske41/88).^ J^nwske grade iz registraturskog materijala ("SI. list SR BiH". broj

dle2riogarhiva ("Sl. |istSRBiH»*^br^^^ grade Izmedu Imalaca arhivske gradeurn)/ ° unut^nien,

'a Sir ^ ^fSWbenenovhe^^^^ ^Federalnom pravobranilaStvu®Nskom poslovanju organa uprave iorganizacija ("SI. list SB

9- Uputstvo poslovanja ("SI. list SR BiH", broj 33/71 i"-efSUlstSRs;?^--en,a Ikotl.een,a .bK,3ke kn.lge otgana Iorganl7acl)aSummary

« system of procalores

®also part ot thoer' *^®.B'oment q1 n®'rf ®°t'vitles relatedArchival arvi- • ^* ' '1168. Producing to the moment of fil'B9

®nd star, vi];?' yities are thehokiB®® reqS'lf ''®9'®ter n^rtlfai®®®with documentskeintl ®®foHow l'?y 'he estabSfi® ^ ' hlve materials Into d®'and manaainn l^ ' 'des recordin of classification everygorv i«Ofthe u^®®® "materials 2^1° register materials, saf®®and handover nJ' u'®®® register m,®*'.®" °"he archive materialsloperi and 9 I? "^®teriais to^h ®' '®'®.®®®°rdlng to the GateUnder specifjr. .®hival actlvitio® • archive of competence.

hmentanH,.-. ®'n Bosnia ii ^..:«o Hi

'"""^yof^strrnT""40

i na-

bro]

deve-

of es-

Izet §AB0TI6*

OSOBENOSTIZASTITE I SREDiVANJA RATNEPRODUKClJE REGISTRATURNE GRADE

Arhivska grada po medunarodnom pravu ima status kulturnog do-bra, kao i svl drugi objekti kulturno-historijskog nasljeda. Iz tog razlogaarhivska grada je zastibena i Konvencljom o za§titi kulturnih dobara uslucaju rata, donesenom u Hagu 1954. godine all i druglm medunarod-nim pravnim I drustvenim aktima. Pored toga, u naSem zakonodavstvu,zastita arhivske grade i registraturskog materijala tretirana je naceino udianu 12 117 aktueinog Zakona o arhlvskoj djelatnostl. Naime, utvrdenoje da imaoci arhivske grade i registraturskog materijala planiraju i spro-vode mjere zastite iste u slu6aji i vanrednih prilika, rata ill neposredne rat-ne opasnosti. Osim ovog, u toku i nakon rata u BiH-u, o uredenjusistema zastite arhivske grade i registraturskog materijala nastalih u ratunisu donijeti nikakvi dodatni propisi. Arhiv Tuzia je u uvjetima agresijedonio posebno Uputstvo o zaStili arhivske grade i registraturskog materijala u ratnim okolnostima (1992.), ciju su primjenu potvrdila gotovo svaratna predsjedniStva opcina sa podrudja teritbrijalne nadleznosti ArhivaTuzia.

Naime, svi imaoci arhivske grade bili su duzni da u svojim ratnimplanovima urede pitanje adekvatne zaStite sopstvene grade. Medutim,mail broj imalaca je postupio u skladu sa naznadenim Uputstvom, tj. pi-tanju zastite sopstvene grade nije poklonio odgovarajubu paznju, §to jeza posljedicu imalo unistavanje znatnih kolidina arhivske grade.

Na osnovu zapazanja u neposrednim kontaktima sa registratura-ma, moze se redi da osim ratnih okolnosti i problema, postoje I drugiproblemi u vezi sa adekvatnim ophodenjem imalaca sa arhivskomgradom i registraturskim materijalom. Ovdje se prije svega radi o organi-zacionim promjenama u poslovanju postojedih registratura, na organiza-cione oblike osnivanja i rada, zatim na nabin upravljanja, a s tim u vezinajkonkretnije i na kategorlje registraturskog materijala koje nastaju unjihovom radu.

Umjesto ranijih oblika organizovanja privrednih subjekata nastao jebitav niz novih organizacionih oblika. Sa arhivistickog aspekta bitno je toda se vecina prijeratnih privrednih subjekata organizovala kao pravni

*lzet§abotl6, arhlvist, Hlstorijski arhiv Tuzia

41

^ajednice strucnih neophodnim za njihov rad. Predratne rarafiunovodstvene Do«sin koje su obavljale administrativu ovom sluSain ^ ' ©''ijetko I komercijalne, prestale .priwedni subjekt |er on „ f^^sljednik arhivske gradegrade Otudajedioni kontinuitet udaljem stvaranju afhiv

bilo potrebno 1® ^tvaran uradnojukinil??® ''®^ura njihov arh' ranije imali. Daljinn rnastela ^ajednica n i® bit! kompletiranunlstava^ ""Qdu bivse radnn cesta pojava seda Se ori! bez ikaio/o prepustena sama sebi, jWe njen pravni ®"e da se ista zajedn.ck. s^,daju nadie? ' '"^alac arhivQ^^" ' da ukoliko to nije P

Ost sredivanja istu PPnsutni su 1drugi problemi,

° 'iku: dionu registrati' ' ''Qanizacionih dijelova ^P^®vnlh subjekata. najja^,.

SU®^^- ^^govornol^® ogranicenom o^^^jesovitag

nadieln, ^rhiviPriva'tn subjektima arUivska p^gtavjswJtSa grada .?"6itT, da nl °9 sektora.sto automatsk

iTinn Qcinn ' ^^athrv n ? Q' ^da upotpunosti bud pit^^L

«.».=• » ""'S!?. i,,Srr/3eTo%%',J"' "•« """" «."»"« ».ruk,u,e ^-asng;.., gX

"^isna strukture vlasnist^^

Osobenosti zastite isredivanja ratne produkcije registratume grade

novl nacln upravijanja, s tim uvezi 1nove vrste dokumentacije. Zato se imoraju praviti nove Liste kategorija, koje treba da sadrze syu novu doku-mentaciju, moraju sevalorizovati ranija dokumenta iisto tako nova do u-menta koja nastaju njihovim radom u novom statusu.

Osim naznacenog arhivska sluzba se srece i sama i nedostaclma uzrokovanim ratom. Sve probleme te vrste mozemosvesti u slijedecem:

Prvo problem evidenclje novih imalaca. Utoku rata nastao je yelikibroj novih imalaca istvaralaca registratume grade kao sto su; udruzenjagradana, privatna preduzeda, politi^ke strank^ novezaiednioe (opcine. okruzi, kantoni). Njihova evidencija kao imalaca istvaralaca grade je posebno delikatno pitanje na kojem se temelje drugabrojna pitanja. .

Tako su izmedu ostalog prilikom redovnih pregleda stanja kodvedine u ratu riastallh imalaca zapazeni brojni nedostaci po pitanju njiho-vog arhivskog Ikancelarijskog poslovanja. Utoku rata stradale su velikekoNdine ove grade, ponajvide usijed nemara ineodgovornosti nekih imalaca Problem je Iu tome da jedan broj novih imalaca nije rijesio pitanjesmieStaja gradk obezbjedenja lica koje de njom rukovati, niti donio LIstukateaoriia i slicno, odnosno pitanju arhivskog Ikancelarijskog poslovanja nije poklonio potrebnu paznju. Zato bj se u narednoj fazi morao zau-staviti prjsutan nemar prema sopstvenoj gradj kod velikog broja imalacai stvarSaca i pristuplti dovodenju Iste u red, odnosno sanaciji posto-jedeg stanja. Unovije vrljeme su pojedlnl Imaocl ovom pitanju podeli prl-stupatl ozblljnlje, all tek nakon Intervenclje strucnih radnlka Arhiva.

Drugo, u mlnulom ratnom, a 1u posHjeratnom periodu, svjedoclsmo prlsustva jdjelovanja brojnlh medunarodnlh humanltarnlh organlza-dja, nevladlnlh 1drugih organlzadja na podrudju Bosne jHercegovlne. Uradii ovlh Imalaca stvara se ogromna kolldlna arhivske grade 1registra-turnog materijala, ne bad nebltne za cjelokupnu bosanskohercegovadkukulturnu bastinu. Ovdje je osnovni problem saradnja sa ovlm Imaoclma uuspostavljanju kontakata. Istina, izvrdeno je evldentlranje odredenogbroja ovlh imalaca istvaralaca registratume grade sa prostora naieg Arhiva all se od toga zasada nije vide postlglo. Zato u narednom periodutreba udlnltl mnogo vide kako bl se uspostavila jada saradnja, jer regi-straturna grada ovlh Imalaca Ima speciflcnu tezinu i znacaj za rekon-strukclju protekllh posebno ratnlh zbivanja na ovim prostorima Nasdojam je da se ogradi nastaloj uovlm reglstraturama ne vodi potrebnabriga ida postoje znadajni nedostaci na planu njene zastite irukovanja.Zato dokuLntiiiu nastalu kod ovlh reglstratura mozerno okaraWensatikao uarozenu zbog cega treba poduzeti sve kako bi se ista spasila. Jer,uovlmTISaturama nastaje raznovrsna Iznacajna grada kao: doku-mentl, razne evidenclje o socljalnom i drugomtograflje, video snimcl, plakati, led, razglasi, stampa, pisma idrugo.

43

™^Tpr?v'red^®"® P''°4eTe^koi'e f ''sg'stratura koje su prestale saJ !f ^ politickom, druslve-

Prisufan P® ' "sveri 'a% I®'® ' ° ' '' pnih promjena upotnunL P''° 'erTi ukidanip • djelatnosti. Utoku tih prom-

su potrebu ' osnivanja®9dr2aja u Dra(^o^ Qfade. Sve te promjene zahtije-9racJe registra+y^ L sto now P^pcesa i akfivnog oblikovanja®zastite arhivskp P''estale ' Prauzimanje arhivsken 2a histnr-^^.^^® ' '"SQistraft ^bog toga, a u cilju po^PV.'9r°adp t' ^"^anstven^p? o^ih registratura. cij"renkt ' 2akoli i,^®^®'"^alna an ? neprocjenljive vrijed-

koje na preuzimanju oveo zanemarljiv je broj ukinutih

& f ^ pSn ^akonski obavezu. Go-^anie oslnh^^ '' postaiffondove, inventar idru-

obSh- ^Qrozen P'"ostor za unovn ^'' ^Pustene^ ^onstenje udruge svrhe. Preuzi-j®) reguiisa®' ®''®^enostP arhivima je otvorilo prod'

®®''®dnicii7^,^ ' ' ske n' pitanja (preuzirnan-,?®Potesko6f^nadPn^^® izrpedu irn'ri' ~Uputstvom onacinu^ ®'ucaju Hp Naim ' mnrf' ^^.' ' ^dleznog arhiva, kog^/adofn_ arhiw' ^P^tstvom sto stvara do*^ '

je koji jg ^ grade i ' f^edu ostalog propisanonansta°^^ 0i e^^^nog materijala prestanei!P^stena w^^Ju". PraH? !®^®nku rada. odnosno ukidanjU.

^ ®'ucaju da Naim ' morf' ^^.' ' ^dleznog arhiva, kog®/adom^ Q'"lalao arhi^f' ^P^tstvom •' .P' '®''' avati, sto stvara '

je da ^1 je rjr, ®9''®' © i ren^ ostalog propisano

Iak ®®'®6a treh®®' "- Dakie Precla odnosno ukidanju^°®®9rada ®'®PW °^^i® Postoio ®^hlvu arhlvsku gra^d

on-. ^acin-^ato nem? Problema: ako je graf

nim treS ?^tl?|®v®nj,®[®®a ni ^ ostela upos^^

on-H Prc^i;;;;- ato jeonl ""alaca kn ®®®je^a n ®' ® ^Iti u®P° ''ebnog arhlvskog prostora,na ' kinutth sredenom stanju.

na ovo^ V: nmn^,; nestajani®®V®nje, nl za korlstenje iste, tej®sko '?,"^ Planu nn!'? ave^ ®'n6ajSm?, i® °bi6no smjesten^' ®°®a kan®-®'' norn i 'afosnih® ° nelzvien neuslovnim idos^P

je 2ke ovd'je'"J° ^°kumentaclje koja je na-44 svoiof n®koliko pitanja, Nai;' ato zS PnVatizovana. Radnio

Javriost, da se video i fl'tn®

Osobenostizaslitei sredivanja ratneprodukcije registratume grade

iz rata. Najcesce nas prevarl cinjeni- y^atu jestradala iarhivska grada pohran-ca da ip npato tu na dohvat ruke, a jena u ustanovama kulture i nauke. Na sli-aa je nesto lU, na uuiiva . ci: unutrasnjost objekta OrjentalnogU StvarnostI nij© take, zaporavija Instituta u Sarajevu, izgorjelog u pozaruna to da pojedinci nisu svjesnl vrijed- od agresorske granate 17. maja 1992. go-nosti dokumentacije koja je u njlho-vom vlasnistvu, Hi pak sa njom rade.Kod mnogih imalaca nema preciznih evidencija grade, take da itu gradumozemo okarakterisati kao veoma ugrozenu, jer nije nl evidentirana, nicentralizovana nlti sistematizovana, a to je veoma raznovrsna grada kojau buducnosti moze da posluzi kao nezamjenljiv historijski izvor. Svjesnisvoje drustvene odgovornosti radnici arhiva su ulozili veliki napor kakobi se donekle ubiazile posljedice rata na ovom planu. Medutim, kako bise sto konstruktivnije i obuhvatnije ovi zadaci rjesavali neophodno jeprovesti niz konkretnih mjera i aktivnosti. Potrebna je odlucnija drustve-na podrska na zastiti ove grade, sto izmedu ostalog podrazumijeva do-nosenje novih propisa.

Peto. Pitanje registratume grade registratura posebne namjenePoznato je da je u toku odbrambenog rata nastalo i egzistiralo vise

registratura posebne namjene koje su bile od velikog znacaja za cjelo-kupni odbrambeni sistem nase zemlje. U radu registratura namjenskeproizvodnje u toku rata stvorena je veoma bitna i znacajna dokumentaci-

lm§aboti6

kolicini grade se raHi i nemaju pouzdanih podataka o kojojulazu na zaStiti ove ka^om se stanju ona nalazi. Unaporu kojipd kojih su naiistakmitiii- ^ Arhiva nailaze na vise problemaje ove grade, problem e+f .' ' OQucnosti pristupa i uvida ustan-Qrada bude ufondu renief trajnosti, te problem da II da ovaban fond? egistrature ili istu treba odvojiti i cuvati kao pose-

nivo koji produkcije registraturne gradeaU!' ° i'bvatnije rjeSavali problemi sto konstruktiVj

ost^kojesusadrzaneusle^^^^^^^ sprovesti niz konkretnih mjeraoblJtibv- ' ratu, izmedi? podrska na za§titi registraturneimalaca priie i,h donosenjem novih propisa iz ^'vno reouiic^ asto zneo-'!?^^ Prayila ponasanja svih stvaralac

^0 hitniie ^Pbodenja sa r' Pdjeko potrebno zasebnostraturni ^^nijeti vai f 9radom. Takode treba istadi da je"pciia, da uj ^ prije evident-^ uputstvo kako bi se sva ratna r^djelatnost dohi? mjere n-"^^ blagovremeno kategorisala,

^^govaS T' P^^^bne zastite. te kako b. ova2. Gradu kulturno-historijskojgtrebakompletno sacuvati zbog" post. 2boa + 10 od m ' ^stala, jer vec sada ona p''® •

o^9istraturskog\J^^^^^ barturn '®' atika '2 ratno ' treba pristupiti izluci

'®tu treh^®."® regu|j§e rtok se zakonskim pr^P'-gj^g-enistaci da imalac ratne regis^,to. fllmsi?^3°varaiur' '®"''foti odredhn 0"°'®6i Drnn '®ruge ri ?t zakonskim ®Postojeceg Zakona. .'znoJenje' ®osne ?n' ^trtacije) *t®ba sprijeSiti izno®®' Qsto-?®^l®if.9^®nioaR®^®®9ovine osigurati da se postu)U poj^^ojem Se afhft' o. ili nari?®"®' t^ercenn ® "®''odni), tj. da se "ig^jesporta, ^ttivska graaa^riog tnimJ? '"® Prethodno pribavi od® ^

4 o vratiti te odredujb'''oritet ub^ "^^ ' tratur i^jenog obezbjedenjs

treba da SSarl? ®SIJ ikr-®rhivs|, ''0 "lirno n^Jn tJiti dovoljno odgo |arhivskeg,g' kr,vi6.,^vsko^ Sta se dogada I^ta

rie za nn^ ®Bosni i Hercegovini. .^gja"is tupke koji dovode do str

Osobenosti zastitei sredivanja ratneprodukcije legistratume grade

Rezlme

Arhivska grada, kao kuiturno dobro, zasticena je odredbamamedunarodnog (Haska konvencija i dr.) i bosanskohercegovackog za-konodavstva ((Zakon o arhivskoj djeiatnosti, Krividni zakon i si.). Sve tonije bilo dovoljno da se utoku rata (1992. -1995.) zastiti do rata 1utokurata nastala registraturna grada.

Osim direktnog uticaja rata na stanje registraturne grade, kako popitanjima njenog nastanka -take ipo pitanju njene za§tite, postoje ibroj-ni drugi uzroci koji su doveli i jos uvijek dovode, do stradanja ovog kul-turnog dobra. Ti razlozi se svode na nemar imalaca i druge pratedepoteskoce koje nastaju kao rezultat ratom poremecenih drustvenih od-nosa. Ipak, rat je izbacio na povrdinu ibrojna druga pitanja kao: karaktergrade nov'ih imalaca (humanitarne i druge medunarodne organizacije,grada registratura namjenske proizvodnje i si.) sa kojima se do sadanasa arhivska teorija i praksa nisu susretale. Usvemu tome neophodnoje sistemsko uredenje odnose (donosenje novog zakona ipodzakonskihakata), posebno po pitanju adekvatne valorizacije ratne produkcije registraturne grade Do tada se mora uciniti sve, od strane registratura i ar-hivskih ustanova, da se ratna grada evidentira, zastiti i registraturskisredi.

Literatura

1 Serdarevid Mevlida, Pravna zaStita kulturno-historijskog nasleda BIH, Sarajevo1997. str. 107-111.

2. Kozar Azem, Arhivlstika u teoriji i praksl, knjiga 1,Tuzia 1995, str. 179-186.3. ModruSan Martin, Mu§njak Tatjana, SpaSavanje arhlvskog gradlva na podrudji-

ma Republike Hrvatske oslobodenim tijekom 1995. godine, Sodobni arhlvl '96, br. 18, Ma-ribor 1996, str. 45 - 50.

30

4. Kozar Azem, Regionaini istorijski arhiv TuzIa (1954. -1994.), TuzIa 1995, str. 22 -

5. §abotid Izet, Hadziabdid Hadzija, Stanje 1problematlka zadtite arhlvske grade 1registraturskog materljala u posjedu Imalaca, Savjetovanje o znadaju I zadtiti arhlvskegrade u ratnim okolnostima, TuzIa 1994, str. 4 -5.

6. Hadzimehmedagid Seada, Arhivska grada I registraturski materljal ukinutlhdrudtveno-poiitidklh organlzacija I novoosnovanlh polltldkih stranaka, Savjetovanje saImaocima arhlvske grade Iregistraturskog materljala, TuzIa 1991.

7. Hrustanbegovld Allda, Arhivska grada I registraturski materljal ukinutlh samou-pravnlh Interesnlh zajednica, Savjetovanje sa Imaocima arhlvske grade Iregistraturskogmaterljala, TuzIa 1991. ,

8. Hadzimehmedagid Seada, Zbrlnjavanje registraturskog materijala i arhivskegrade tokom rata, Glasnik arhiva IDAR BIN, br. 33, Sarajevo 1995, str. 17 -23.

9. Kozar Azem, Neke osobenosti zaStlte arhlvske grade unastajanju uuvjetlma rata, Glasnik arhiva IDAR BIH, br. 33, Sarajevo 1995, str. 53-59.10. Sabotid Izet, Problematlka zadtlte registraturne grade nastale u ratu 1991995. godine, Glasnik arhiva IDAR BIH, br. 34, Sarajevo 1997, s r.

47

48

ImSaboSi

Summary

sions of the internSfon^ 'tural goods are protected by the provi-rsgulatlons (i^vv on ArhiuaiT-!^-Convention and others) and B-HJ^gulations, however wpro Criminal Law and others). All these

rials produced before ^fough to properly protect the archivalApart from the hi J 1992-1995.

qed other causes^^f?"®®?.^®rices caused by the war there aretlon Mo^? ^®i09 damanoH^ ^^ese cultural goods were dama-disorderf 9nd other nrohu Process of producing or protec-brouQhttK^"®®^^ythe war ® resulted from the socialof the other auPQt^ ^°rne of those causes. The war ha'rtternationaii "^^terials ownert discussed such as oharac

militarvinn' ^ ' ' ^tions rennliholders (humanitarian and otto the record offices ofnew relations!' l^ose activitila' unknown in our archival th?^n adequat^^^®' 9 ^new law the systemic regulation o .

f'®'®- Until then h®'°' ®®tion of th ' V-'aws) especially those relH 'heir b" <he Production of the archival maW

""9 "le war. °'®9's'er, prote(!t°t®nd"' ^® Twoduced'VCI and sort out the records proau>.

Nljaz BRBUTOVIC*

ARHIVSKA KNJIGA

Svaka organlzacija iz privrede Ivan privrede, bilo da se radj o jav-nim ustanovama, privrednim organizacijama - preduzecima, drustveno-politickim organizacijanria, privatnim preduzecima, preduzecimamjesovite svojine, udruzenjima-gradana, sportskim i humanitarnim organizacijama idrugim, sto u strucnom smislu podvodimo pod pgam imao-ci arhivske grade i registraturskog materijala, duzan je da vodi arhivskuknjigu kao sastavni die sopstvenog arhivskog ikancelarijskog posiovan-ja-

Arhivska knjiga predstavija pregled cjelokuprie grade koja sejiala-zi kod imalaca bilo da je nastala u njihovom radu Hi je na drugi nacin tuzatecena. Kao takva ona predstavija informativno sredstvo pomocu ko-jeg se moze brzo pronaci potrebna dokumentacija.

Vodenje arhivske knjige podpada pod kanceiarijsko poslovanje.Svaki imalac opstim aktom, tj. Pravilnikom, treba da uredi kanceiarijskoposlovanje, te obezbjedi potreban strucni kadar i odgovarajuce usioveza obavljanje poslova iz ove oblasti.

Pravilnik o kanceiarijskom i arhivskom poslovanju regulise iutvrduje nacin kancelarijskog 1arhivskog poslovanja imalaca arhivskegrade i registraturskog materijala, odnosno svih pravnih ifizickih lica kojiu svom radu stvaraju arhlvu 1samim tim bave se kanceiarijskim poslo-vanjem. Rukovodioci sekretarijata drustvenih djelatnosti, pravnih siuzbi,sekretari organlzacija, udruzenja, ustanova, viasnici privatnih preduzeca idr., treba da u okvlru svojih siuzbi, pored ostalih obaveza, obezbijedeusi'ove za rad ifunkcionisanje arhivskog i kancelarijskog poslovanja, a uokviru istog ivodenje arhivske knjige.

Dakle, arhivska knjiga - predstavija osnovnu evidenciju koja sadrzipopis cjelokupne registraturne grade nastale uradu odredenog imaoca .

Kako se vodi arhivska knjiga, odnosno kako se vrsi upis registraturne grade uarhivsku knjigu, pitanje je na koje treba da uoyom prilogudamo valjan odgovor. Ono sto bi svaki radnik zaduzen za brigu o arhivskom 1kanceiarijskom poslovanju, koji je samim tim saradnik arhiva,tacnije vanjske siuzbe arhiva, trebao da zna je slijedece.

*Nijaz Brbutovi6, arhivist, Historijski arhivTuzIa

49

Upis ' " 'uarhivsku knjigu vrsi se po godina-

arhiwei^ i se po zavrsetku svake godine.nauku ikuitiir.. o.^... ®knjige Dronkai^ ^>1:..:..* ^Kraynvaniai

w • ijaid u

iobavija se potreha"; •""""™5R Propisalo je Ministarstvo za obrazovai^e,Pisati odreaene nnri lif® od osam zasebnih rubrika ukj

la kt (1) riih •! slijedeci nacin:^'S^r"Pisuje se poaev od rednog P^"

U-. .®®'®'' ®iirskih iedink ! utoku jedne godine, bezWne ST®"'® rednrb® '"'®® "^aterijala. _jgodlnu, '' oieva uarhivsku knjigu vrsi se neprekidno

®®'hivskutT^T' ®' Nrn ie^°KT^^^ znak", upisuje ®®'gjfs0KlasHiki ^ pod lednP registraturski materijal

broievT M •nod' ai^aoca, ^°'® ' se odreduju zavisno od organizaconog^®'"''a)un?^f'ku3»ciah. »c

88 ' ®9i8trati^^®°- upisuje se godina ukoju Ipodatke iz vile godina '

9brr.r ^ ^®'nagiin?"°9 "astanka. Ako se radi otazdo"^^®'siTiat '•sgistraturskog materijPinica"?'J rubriku a®'®'"aziv rT'- ' se kratak sadr^aj (®

®' s'ora "NCina" , '®'''®'®''skog materijala. je-

T'®^i, 7.T *^"''93, svjeln^

Arhivska grada

Red.br.

Klas.znak

Datumupisa

Godinanast.

Vrstamater.

Kollclna Smjes-taj

Prim-jedba

1 2 3 4 5 6 7 8

1. 01 08. maj1998. 1966.

Zavrsnlradun

3fas-cikle

Arhiva1/2

Trajno

2. 02

3. 04

Prilog 1: Primjer upisa registraturne grade uarhivsku knjigu

Arhivska knjiga, pored toga sto predstayija osnovno evidenclonosredstvo registraturskog materijala, od velike je koristi i pomoci za licezaduzeno za brigu o arhivi prilikom traienja potrebne dokumentacije. Arhivska knjiga je od velike pomo6i i za rukovodioca, te za imaoca k^pravnog subjekta, jer njegova poslovnost, udobroj mjeri zavisi od ured-ne arhive, odnosno i od toga ho6e li se u^ arhivi mo6i btzo prona6itrazeni dokumenat. Isti se, razumljivo, ne moze brzo pronaci ukoliko arhivska knjiga nije uredno vodena, a pogotovu ako uopSte nije vodena,kakvih slucajeva, nazalost, imamo. Nesredena arhiva, koja rezultira _ne-vodenjem arhivske knjige, je naj6eS6e rezultat neshvatanja zna6a|a azur-nog kancelarijskog poslovanja, u okvlru kojeg se vodi arhivska knjiga,od strane odgovornih rukovodilaca, tj. pojedinaca koji o svemu tomeodiucuju.

Rezime

Registratura je sredena ukoliko obavija sve radnje sa sopstvenomgradom predvidene pravllima o kancelarijskom 1arhivskom poslovanju.Pod tim se obavezno podrazumijeva uredno vodenje arhivske knjige.

Osim toga, arhivska knjiga kao osobna karta jedne registrature,znacajna je za sve procese rada i poslovanja odredenog Imaoca. Ona jenpr. potrebna za rekonstrukciju arhivske grade unistene u raznim okol-nostima: rat, elementarne nepogode i si. U tim situacijama, iako mjesacuvana arhivska knjiga kod imaoca, za rekonstrukciju ce nam posluzitii prepis iste ako je prethodno dostavljen nadleznom arhivu. Sve u svemu, vodenje arhivske knjige je obavezan postupak koji je uslov i rezultatadekvatne brige svakog imaoca za sopstvenom arhivskom gradom, all isvakog arhiva koji je pred strukom Idrzavom nadlezan i odgovoran zacjelovitost arhivske grade koja uvidu arhivskog fonda treba iz registrature da se, ustaljenom procedurom, nade u arhivu.

51

'••'efatura

-• Mladen, Kanciki''"^y.'' '" propisa (PriruCnik), Sarajevo 1976-ArhSa®^^ °Beograd 1974.l«ovanje ozastui arhivsk Tuzla 1995.

®Qrade iregistraturskog materijala, Tuzia 198

f a" 'ts activities relatBesirio '' hival book and archival activlties.lt fiBe<?iHr" ''chival bonJ 'Office and archival activities.it tii»^

an, -"'"."S

Pu?n Prev^^ ^he orini^^?^ by the war, natural disaste' '"oper deliveren ^""^bival book is not th®

Aerials i!°''®flectsh!!P' 9 of the archives w[''isory.

PuS 't. if preu- ^ the orlT'?'' war, natural disasta.- - ,but?t°^i®' ' '•Qper ^o'ivereH ^""ohival book is nott^rials u° ""^fects of the ^ P^^^Petent archives, will igory.thnro^.' also th ' ^dequa^^^^ book is not only^^chiva ' ' ProfesQ-°' ''9ation of pf ' 'oler cares of his own j^ie to

archival

«»feCSi'S;

52

Saban ZAHIROVIC*

MJESTO IULOGA ARHIVA UPROCESUPRIVATiZAClJE

Sudblna arhiva na bosanskohercegovadkom prostoru postala jeneizvjesna, a novim drustveniniBiH-a stayljena je pred J^asen' a koplstatovltfda Arhiva uTujii posljednjih godina intenzivirana.a nrooramski zadaci usmjereni na zastiti registraturne gra<^, preuzimanfuSva fotkupu arhivilija, te na istraiivanju, kalturno-obrazovno, dje-iatnosti, kadrovskom imateriialnom jacanju ltd.

Potvrdu ovoi konstataciji nalazimo u cinjenici da je Arhiy TuzIa i utoku aa^esNe i nemilosrdnog uniStavanja kulturnih dobara iskazao syuproSalnost ikontlnuirano odyijanje djelatnosb bez prekida izastoja,sto 80 potvrduje ikroz izdavacku ipublicisticku aktivnost.

Izmedu ostalog stampana su siijedeca izdanja: Arhivistika uteonji ioraksi (Sr Azema Kozara), izdata 1995. godine, Regiona ni istorijskiflrhiv TuzIa 1954. - 1994- (autor Azem Kozar), izdata u Tuzli 1995. godine TuzIa u osmansko doba (autor Dzemal Cilimkovic), izdata 1996. gojdfne Izvori za historiju srednjovjekovne bosanske drzaye (priredivacRalfh Jalimam) izdata 1997. godine itd. To dalje potvrduje intenzitetzastite na terenu - znacajan broj redovnih i informativnih pregleda radianimiranja imalaca na zastitu, potom preuzimanje fondova (RU Tu^a,SIZ usmierenog obrazovanja Tuzla, PK TuzIa, SO-e Gracanica, SO-e Tuzia idrugi), organizacija Okruglog stola na temu "Rat ikultura" (1^993.), teizlozbe: "Ratna 1992. na tuzianskom okrugu" (1993.), Kulturno blago Arhiva Tuzla" (1994.), te "Sjeveroistocna Bosna u ratnom vihoru 1992. -1995" (1995.) itd. Naravno, tu su ibrojne druge aktivnosti koje zasluzujuduznu paznju i pohvalu.

Ratni vihor ucinio je da su stradanja grade u registraturama bilaoqromna, a time kulturna steta nemjerljiva. ....

Posebna zadaca arhiva, koja se uvijek mora potencirati, jeste za^i-ta arhK rlgfsraturne grade,'a dosadasnja praW^bosanskohercegovackih arhiva P°f®bno van sk| f zbe ^ Tuzli,govore da je teorija jedno arealnost na terenu nesto sasvim druga

Uoravo se uovo poslijeratno vrijeme druStven.h promjena, procesaprivatizLije privrednih subjekata iprocesa restitucije, ipred arhive sta-

-Saban Zahirovie, arhivski savjetnik, zamjenik direktora Arhkra Bosne iHercegovine53

ZahiroviA

"love administratiwno Ir " n®gativnih ice otezavati odviianiA nnS"'' ®"^"oga preduze^pfl j®r su mnogi kapaciieiij^-

subjekata materijaini polozajstanip i u?' ®' ®Pca nelzviecSnni?^ radne snage, neuspostavljenosJ arhivskei registratump « odrazavati ina op6e- .HPreduzecim« o!na°nL'viil° okolnostl'da pogreino uvjerenje da tagana "s am P° ''®Pna. Posebnn e' ?^ ^^tn\h pusto§enja bude sa^^v -Proslost trph' !"^® 'ioni" da su ril na gradu samoupravr^h o^ovo kriti6no r^"!l P*"''® ^aboraviw drustveni odnosi, ada blis ^nuzno moraii^^^® nem^no\/ni^ ^ pojedlnim slucajevima g

Nairn ^ P''oblemlma nPe. ? ' spremnosti u drus(komn* ?"i®nica je da k ^dgovarajuca paznja?

?>ovanja j ^©2 moderan proces adminis nJJ^formaciji. Xe arhiviranja ' Preglednog kancelarijskog P .^©s Privati2aciir!?7^,®®'i© su Dotrlh Y®'i^"og pristupa potpunoj j [niih ? Predu7oA One su grade imalaca u kojima ja Pnj'h je nai^Q«A^?^®; 'pak. ostaloa. ootrebne i za noye

imalaca

tVutkuTlj: 5a se arhivs^"^Qtreba^l^^S'.OsirYiei,' ®' ^nomski^ na cekanju" a mjesta arhi

^®' yama 2na6alu podrsku ovim ^^rak

' °^e2a«a^^°. "definiranju odnosa P^®|nrtl ostati b»>^^ruaim ^©^tine '-'niu da je ona ]a•^^ntroll''?jl^zakonslim ?®^oda BIH-a, neotudiva

54 ® '©2nog arhiva P"^® ' ^ privatno ^ji-ney®' ' 'va, ona je jdio svjetske kulturn

Mjesto i uloga arhiva uprocesu privatizacije

bastine. Zbog svega toga proces privatizacije stavija ogromnu odgovor-nost pred drzavu (pocev od donosenja propisa pa do njihove konkr^i-zacije i realizacije putem odgovarajucih institucija), pred arhivsku sluzbu(tj. nadlezni Arhiv), i pred svakog pravnog subjekta (tj. imaoca) koji seprivatizira.

Take na primjer nadlezni arhiv mora raspolagati potpunim eviden-cijama i informacijama o imaocu i stvaraocu grade, o administrativnim idrugim nadleznostima, o strukturi grade ltd. Osnovna evidencija moralabi sadrzavati popis grade, podatke o stanju grade, stepenu o5uvanosti idruge relevantne podatke. Sve to, na prostoru svoje nadleznosti, Arhiv uTuzii, vec posjeduje.

Postojece podatke, strucna iskustva izakonsku nadleznost Arhivau Tuzii, nuzno je da koristi Kantonalna agencija za privatizaciju kod donosenja konkretnih programa privatizacije, odnosno kod njihovog spro-vodenja. Ti programi treba da obavezno sadrze:

— temeljne informaoije o preduzecu,— metodu, odnosno kombinaciju metoda privatizacije,— predvideni nacin prodaje inadin pla6anja,—opseg istrukturu zaposlenosti nakon privatizacije,— pocetnu vrijednost preduzeda, ltd.Uprocesu privatizacije mora svoje mjesto da nade i pitanje sudbi-

ne arhivske i registraturne grade bar nanacin da bez reguliranja cwog pi-tanja Kantonalna agencija za privatizaciju ne donese nijedno rjesenje osprovodenju programa privatizacije konkretnog privrednog subjekta. Jer,za sve imaoce grade Arhiv uTuzii raspolaze sa osnovnim evidencijamakoje sadrze podatke: o stvaraocu - imaocu, yrsti grade, kolicini grade,vremenu nastanka, prostornim usiovima smjestaja i opreme, obu6enostikadra, ltd.

U procesu privatizacije nuzno je raspolagati i podacima o bu-ducem vlasniku, jer je na osnovu postoje6ih evidencija i novih saznanjamogu6e pratiti tok pretvorbe, statusne promjene stvaraoca, sudbinugrade i nalaganje mjera zastite, ill eventuaino preuzimanje grade u Arhiv.Uslucaju posijednje mogucnosti Arhiv ce biti suocen sa pote§ko6ama uobezbjedenju usiovnog smjestajnog prostora, jer ce zna6ajne koli6inegrade biti deponirane i na trajno cuvanje povjerene Arhivu. I iz tog razlo-ga potrebna je suradnja i koordinacija sa svim subjektima u postupkupretvorbe, kako se ne bi dogodilo da svi planiraju predaju grade Arhivua da Arhiv istu ne moze da primi. Ovdje treba naglasiti da do daljnjegostaje obaveza imaoca da kod predaje grade u Arhiv osigura nabavkuopreme za istu (police, kutije isi.) iizvr§i prevoz iste do Arhiva.

Iz predniih navoda proizilazi da je obaveza i interes starog i novogvlasnika preduzeda (tj. imaoca) da u procesu pnvatizacije suraduju sanadleznom arhivskom ustanovom. Bio bi yeiiki drzavni iuksuz i naoional-na sramota da proces privatizacije poiudi za sobom neoiviiizacijski reci-

55

Ff'l

SabanZahirovic

divzzakonomje^rnog^pro^^^ ^tavilo sjenu na rezultate ukupnoghivsku struku. Privatizacije a neminovno i na drzavu pa i na ar-

QlicIuc*Arhiv uTuzli, dodatnfm^^^ ^ ^ J® posebno azuranzakonodavstvom utvrdonih insistirati na provodenju arhivskirnstraturnoj gradi a Do<?Phn/? imalaca prema sopstvenoj regi-Pnvatizacije. Za'arhivskn imaocima koji ulaze u proces

regularan izakonom to dodatna obaveza, ali Iprilika da setraturne grade sto ijeste krain-' ^®^® do sredenih fondova regi-jeste krajnji cil] ukupne njene brige za istu.

Rezime

ustaS' ' ^^trucna zn^lat no+J^K^kompleksan proces koji se nioraran a ^ P^f^Qosob. Tai ornpa ^rhivske djelatnosti 1svake arhivskeka)' da 'f' bit! ukljucenal bit! detaljno programiran i®truktu|-

sredi renic+^^^^® imaoca (starog ill novog 'Predati dalje cuvani gradu koju ce novlgurania Arhivu n? ' VP°trebu, Hi ce je, pak, star! irrialac

druqi P''®tpostavk"fl' ' -'® ukupne strucne procedure i'vllizacijskan^^ imalar"^®' smjestaj Iopremu uistom. Sv -^c'jska pogreski jsramdS Pretvorbi bio bi njihova kulturna i

Literatura

"adleJnoS^ ° list SRB BIN;, br. 21/87). ,^rupaautora p' br. grade izmedu imalaca arhivske gra

Summary P' -^o^ranama, Zagreb 1991.

Drnn®"" Pi'operty is acomplex processobliQ2'' P'®' and str ' 'P 'futlon inrr^-1 needs of the archival actiKo h" in 3eti"i?'f"y- S^ch aprocess has ot.eture IisB ^®Pr)ed otor? '°"s or anci ° include the Polderto I ksepinn ®new ownt to sort out registry mateviousiu P®tsnt arcl?! ^i^® previoi ic (riocumented by a record) for% otheJ°n' ®P rnat6rt|/°"°i'i'ing the"^^^^ materials o

Azem KOZAR*

RAZMJERE RATNOG STRADANJA REGISTRATURNEGRADE NA PODRUCJU TUZLANSKO-PODRINJSKOG

KANTONAOsnove sistema zastite

Zastita arhivske grade u vrijeme rata reguiisana je odredbarnamedunarodnog i nacionalnih sistema zastite. Medunarodni sistem zastitekulturnih (u koja spada i arhivska grada kao pokretno kulturno dobro) iprirodnih dobara cini "skup pravnih i drustvenih pravila o odnoslma izmedu drzava i odnosima izmedu drugih subjekata sistema u pogleduzastite odredenih kulturnih, odnosno prirodnih dobara". Prerna karakterutih pravila ovaj sistem obuhvata: sistem pravne zastite (op§ti pjavni skti-konvencije 1drugi medunarodni ugovori) isistem drusNene zastite (opstidrustveni akti-preporuke, deklaracije, povelje, rezolucije, akti strukovnihorganizacija 1si.).

Svaka drzava, kao subjekt medunarodnog sistema, izgraduje svojunutrasnji sistem pravne i drustvene zastite, koji bi trebao sa njim bitikompatibilan bar po nacelu "lex specialis derogat legi generaii".

Takav je slucaj isa Bosnom i Hercegovinom u kojoj je, kao federal-noj jedinici socijalisticke Jugoslavije, sistem zastite kulturnih dobara iz-graden tek nakon Drugog svjetskog rata. Naime, bivsa SFRJ je kaoclanica UN-a i UNESCO-a potpisala i ratifikovala gotovo sve medunarod-ne pravne i drustvene akte i time se obavezala na njihovu primjenu.Medutim, usijed decentralizacije sistema od sredine 70-tih godina, oblastzastite kulturnih dobara bila je uglavnom u nadleznosti federalnih jedini-ca, pa time i BiH-a, mada je savezna drzava i dalje ostala jedini subjektmedunarodnog prava. Ukupan sistem je u stvarnosti izgledao tako da jepitanje zastite kulturnih dobara bilo naceino uredeno u opstim pravnimaktima savezne drzave (Ustav, Krivicni zakon, Zakon o opstenarodnojodbrani i dr.) dok su na nivou federalnih jedinica pa i BiH-a, osimodredenja koja su gotovo identicna propisima savezne drzave datim unjihovim opstim pravnim aktima, postojali i posebni zakoni i podzakonskiakti kojima je uredeno pitanje zastite kulturnih dobara. Zastita arhivskegrade definisana je Zakonom o zastiti i koristenju kuiturno-istorijskog iprirodnog nasljeda ("SI. list SR BIN", br. 20/85), zatim Zakonom o arhiv-skoj djelatnosti ("SI. list SRBiH", br. 21/67) i Pravilnikom o uslovima i ro-

*) Azem Kozar.arhivski savjetnik, dlrektor HIstorijskog arhivaTuzIa

57

AzemKoiar

ranja niaterijala i arhivske grade, kao i odabi-41/88). OsobenoafnaK^®®'i®' ®'"'l®' °9 materijala ("SI. list SR BIH", br.najkra6emmoglesvestlnrer^f'®'®' ® arhivske grade bl se u

- nacion!. konstatacije;medunarodrilmsiSernornza^fte ' " je bilo kompatlblino sa aktuelnimsistem ugradene' nafeinn®? Prilivabene deklaratlvno Iunaclonalnlkonkretne pravne norme ' ^ humanisticke odrednlce nego kao

na ni\/rti I okU!.

ostalim sferamaaioo normativni aKt

"osno priznanii nezavkn^^. ' nedostacima. un. k-Preuzimanjeni'nh P"i®'"a Iste oh BiH-a 1. marta 1992. godme,

Ipr|hva^®?®<^oratnoa yiL®"® ' UNESCO-a, teP'anu, od strane ?i!I'®'" "'edunamH°u°' ®^®^® "aunutraSnjem ipoJPsne BiH^ Kg|. ®ktueinjf, (lenainiM" konvencija na medunarodnna "Periodu odredh? vlasti samostalne 11® koje, unajkra6am do 199a " toku rata (agresii )

""Wiato zaaneP?®kipS?dt ®'®^ba bih!I^ MSWe"to '*°'nostlm^ '?i® stvarne druSh^"^® poduzelaararta zavidan^ ' ® ®arhivskoj gradi orata f "^®"rednim PosebnP' ® Taj proces je z®P?^LDrinr ®®''®) 1999 "^^StilTla^a ®®Vj6tOVanja O zaStltl HOP®"ie arhivske sIu 'k''®® P® i'u '® kontinuirano nastavljeh®'®zb® ogredaie ®''®'09 toka rata. Te neposredn®58 ®'® se uprediaganju nadieznitb vlast'

Razmjere ratnog stradanja ragistratume grade na podrucju Tuzlansko-podrinjskog karjtona

ma normativnog zaokruzlvanja (dorade) postojeceg sistema za§tite (npr.izrada prijedloga posebnog Uputstva o zaStIti arhivske grade 1prijedlogadorade aktuelnog Zakona o narodnoj odbrani), zatim u intenziyiranjupreuzimanja "sazrelih" fondova arhivske grade od imalaca (ugaseni iliukinuti pravni subjekti, grada starija od 20 godina i si.), u nabavci odgo-varajuce arhivske opreme pogodne za sm]e§taj i izmjestanje arhivskegrade (oprema "Alkona" Baraci i "Primata" Maribor), u azuriranjusredenosti registraturne grade (invenziviranjem obilazaka terena i si.), uinsistiranju putem obradanja javgosti da svi sudionici zaStite izvrSe svojezakonom utvrdene obaveze, ltd.

Za arhivsku sluzbu je posebno znadajno stanje adekvatne priprem-Ijenosti registratura, tj. stvaralaca i imalaca arhivske grade, ^za praviinoophodenje sa sopstvenom gradom. Ovo narocito zbog togasto se znaloda se vecina arhivske grade nalazi bas u njihovom posjedu (oca135.000metara duznih), koja iz raznovrsnih razloga nije mogia biti preuzeta u ar-hive. Buduci da nije bila nadiezna da izvr^i uvid u stanje konkretnih pri-prema za§tite (kategorizacija, oprema za izmje§tanje, lokacija i si.),arhivska siuzba je insistirala na adekvatnoj sredenosti registraturnegrade, 6iji je krajnji ishod u evidentiranju ukupne grade u arhivskoj krijizi idostavljanju prepisa iste nadleznom arhivu. Kasnije se pokazalo da je tobilo dobro jer bez registraturne sredenosti nije bilo mogucno osiguratipraviino rukovanje niti izmjestanje grade u ratnim okolnostima, iako ne idovoljno za ukupnu sigurnost ove grade.

Prema izvrsenim istrazivanjima (vidi Prilog 1), na prostoru BiH- jedo rata evidentirano 11.997 imalaca (registratura), od 6ega na podrudjuArhiva Tuzia 2.019, strucni nadzor je uspostavljen nad radom 9.814 imalaca (82%), na podrudju Arhiva TuzIa kod 1.519 imalaca (75%), u posjedu registratura bilo je 155.961 m arhivske grade, na podrudju ArhivaTuzIa 26.885 m , te 767.808 m registraturskog materijala, na podrucjuArhiva TuzIa 129.460 m , zapreuzimanje sazrele grade (starije od 20 godina) prispjelo je 131.967 m', na podrucju Arhiva TuzIa 22.209 m\ kate-gorizaciju grade i druge mjere zaStite izvrSilo je 6.428 imalaca (54%), napodrudju Arhiva TuzIa 1.110 (55%) ltd. Kada se ovome dodaju podacikoji govore o stanju prostora, opreme, kadrova i si., a koji su na nivouod oca 50% optimalnih potreba, postaje jasnija sva slozenost pitanja rat-ne za§tite registraturne grade.

Po izbijanju rata (agresije) svi arhivi su nastavili svoju djelatnost,stavljajudi akcenat aktivnosti na zaStiti grade pohranjene u arhivima, all ina zastitu grade u registraturama - posebno tamo gdje je to bilo mo-guce, tj. gdje su ratne i kadrovske prilike to omogudavale. Tako je, iz-medu ostalog, Arhiv TuzIa uradio i registraturama dostavio tekstUputstva o zastiti arhivske grade u ratnim okolnostima maja 1992. godi-ne, nakon sto su ga prethodno usvojila ratna predsjedni§tva gotovo svihopstina sa podrucja njegove teritorijalne nadleznosti. To Uputstvo je.

59

i prema nekim saznanjima, dale: odredeni podsticaj zastiti registra-turne grade.®

U ratu su se tri od osam rS'gionalnih arhiva (arhivi u Banjaluci,Doboju i Foci) nasli na okupiranoinpodrucju pod kontrolom srpskihsnaga, kao i do 70% teritorije BlH -sto je obuhvatalo oko polovine regi-

I stratura kojima prakticno nijeI rnoguc pristup od strane arhivske^ sluzbe tokom cijelog rata. Jedan

dio podrucja BIH-a (oca 15-20%dtorije, odnosno oca 15% registf^'tura) je u ratu nakon vecih Hi manjihborbenih dejstava mijenjao ratnupoziciju (oslobadan ill okupiran)-Sve je to, uz karakter rata i zestinuratnih razaranja (neselektivno gra-natiranje gradova, ciljano granati-ranje kulturnih ustanova i si.), im^l^Defa///zcteon^®®^^iMi "diiranje gradova, ciljano

'ran/a sa Ma/et/ce 71 grana kultumih UStanOva i sl.),^®^3.0U994.go3/ne'" ^^^tnog odraza na mogucHOStgi Stan]6 zastite registraturne grade.

St©

agmsnm ' ® utoku rata bio je u zavisno-^^njem agresor. iJ r^ta bio je u zav.^.-ciljevinia ikaraktr ' I'snlT' ataka 0ora^irata. i® u direktnoj vezi sastraturama na ®''' 'vskih evidpnn- putem komparacije p(vidi Priloq'?^ Tuzlanskn'' stanjem sacuvane grade u reg -arhivske graL J® " stradabT^^antona (TPK)la, tj. 36 20% ' dosi 35 4Q0/ ' d'®teno ill teze osteceno) 6.344 rn

. odnosnn npo, te 31.3,30 ,^1 —' materiia-• AnaZ ^eorSnlh registraturskog rrraterija-iz naznaoenon ' ®.fP°'°2ivlh podat v registraturne grade,grade. Take il od ' ^iPi. saznan^® ®®ne2.836 (2^o?f P^ara stradal^ stradanja registraturne

(9.92%) Od '•®^9ih oblika no P°n 430(3,60%). u strukk .®®°^® ^8.788 '"^alaca (registratura)(all ns ikolicinal J' ® ' ®rJale reqisw °r1 ostalih uzroka 3.756 nnstradanja arhS®'"' ® ?tade priblizno je isti procenatPo grade iregistraturskog materijaia.

Razmjere ratnog stradanja registraturne grade na podrucju Tuzlansko-podn'njskog kantona

Iz navedenlh pokazateija je vi-dljivo da je oko 50% registraturne ,grade stradalo direktno od agreso-ra, usijed pljacke, krade, granatiran-

grade je nastalo kao direktna po- ^sljedica rata, najcesce manifestova-na kao raznovrsni oblici nemara ^imalaca. _ , /

drugog Hi treceg imaoca, sve u zavi-snosti od intenziteta ratnih dejstava -- 7'* MriyiiJnMi udaljenosti od linija fronta. Kada jeu pitanju prostor TPK najugrozenija Hje bila grada na podrucju gradskog , Snaseija Kalesija, koje je mijenjaio rratnu poziciju jer je za kratko vrije- : Hme (maja 1992.) bilo okupirano. Ka QQ^jQia gfada Osnovnog suda uGracanicirakteristicno je da srpske snage,vjerovatno zbog toga sto se nisuduze zadrzale na ovom prostoru koji su bile prinudene da napuste, nIsubitnlje unistile registraturnu gradu na koju su naisle, a koju snage otpora,u vecini siucajeva, nisu prilikom povlacenja ponijele sa sobom. Medutim,ni nakon ponovnog pristupa gradi neki imaoci nisu poduzeli potrebnemjere i postupke da osiguraju bar fizicku zastitu te grade, a da se i negovori o drugim vidovima zastite. lako se ovdje radi o staino i zestokogranatiranom podrucju, sto je, svakako. otezavalo rad na zastitiugrozene grade, Ipak, evidentno je da je glavni uzrok takvom ponasanjuu nemaru i neodgovornosti imalaca prema ovom kulturnom dobru.

Od granatiranja je bila najugrozenija grada u industrijskim zonamaGradacca i Gracanice (koje su se uz to nasle i na liniji fronta - posebno uGradaccu), pa 1Tuzle. U njima je grada stradala i usijed nepravilnosti uizmjestanju koje su posljedica neadekvatne prijeratne sredenosti grade.Izmjestanja su vrsena najcesce bez zapisnika, bez prethodno izvrsenekategorizacije, bez odgovarajuce opreme i sl., te uglavnom na neuslov-ne lokacije, Na ovakve postupke mnoge registrature su bile prinudene,jer je u datom trenutku bilo najvaznije fizicki izmjestiti gradu. Neki imaocisu kasnije zaboravili cak 1ratnu lokaciju svoje grade, sto je potrajalo, ta-ko da je ista usijed losih usiova smjestaja propadala. Na taj nacin je kraj-nji ishod bio za gradu katastrofalan, te je u osnovi sasvim isto od kojegje uzroka ta grada stradala.

A^mKolar

Graianici. Dio nieoove '®®*® slu6aj grade Osnovnog suda ufroSnotn objektu koii se naiL^^® '® zapaljen od granate sa Ozrena uvodom, umjesto prahom tu ? 9lavnu zgradu Suda. Grada je gaienanapotn voda niie uve6o'i stegnutih kartonskih fascikli ka-te grada sporo gorjeia riamr' "nutar fascikli. iz istog razioga je

okoinosti fascikli). Na taj na6in je sp[e-j '''jaloni oStebena upornih spasiiaca, grada spasena, la-

nim?riS ®°Pstven(S' ^^ Pravilnog ali jnepravilnog odnosa re-orti tabelarnom prikgcu 'rj|o° posljedlcama sublimira-Rezime

UBosni jH

'*ofnp«!b£*'®" i®°i^nekim e® postojao ureden sistem zaSJjj®zbog Priht? '"®<JunaroS ®.®?'"®ntima bio nedoraden. Isti je bioP^a&'\'r'®'JunaS zastite. Zbog toga je, kao ."•agubnost nio ' ® gfade oS y" ' '''"' ^tveniti akata, koji uredujstima. ")®gove primjene u ' ?"® l®9ainih viasti BIH-a postoiala

Pnijx- 9resijom na BiH nastaiim ratnim okoinseci rata u '®'*"®'vima i? hi-

sarttog rata^ ' '' ®' ' ivska sifik ^1® P''°^losti, posebno iz prvib f"]®?®'otvornim 09romne na^® je ugodinama pred rat, iuWjPomaci, stanje lake ' ® P°®toje6i sistem zaStite uci9f®'J®,kojajeisfrL"l'® Pitnije P'®"" "^<5®"' "«•<' P°^ me

lna poJ,^®^®'®"eriorm& ^ai na zastiti registraturnc"®®«cla se nadieJnolr. ' °l'®nama.dosta°i ®P®'®'vo^o'°^®' e kolldine ^" '® P°^"z®t® siJ rnnoge aWiv-toka^l®"® '®iaocima' i°®?®Pku sa ® '®'''®''J''ne grade. Uradeno je p .ovom ^®dutim ^®'J aotovn ratnim okoinostim^veoma'"^®?®''® znatni razmiora' ®''®^®® obiiazeni i utoku ?straturet®''' ®- Stradaia*"®"'® od riekih 5' ®' ®"!® registraturne 9''®''®to gra(te°? 'P®teriiaia °' o 6344 dijelova BiH-a, ipak sf ®"j.Od b?n^t?f®daio Li°^Posno 37 0,^ ®fhivske grade i31.232 m' reg'sna iC *"9ih tonf^Po od 2:®!® registraturne grade. Oko 50^arhivske (i nr i® Qenprat ' preostalih 50% an-grade. (' Prostor TP^®"®J^® or rat. Take je iuovom ratu BO

a bez ogromnih kolidina vnjedNapomeneNaponrene

62 kulturnih iprirodnih u^ 9sistema zaStite neSto viSe vidi

Razmjere ratnog stiadanja registfatume gfade napodruSju Tuzlansko-podrinjskog kantona

ovom ^asopisu pod naslovom: "Arhivska grada u medunarodnim pravnim i druStvenimaktima".

2. Pravna enciklopedija, Beograd 1978, str. 684.3. Azem Koiar, Medunarodni i nacionaini sistem zaStite kulturnih dobara u ratnim

okolnostima, Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Tuzli, br. 1,Tuzia1997, str. 24-27.4. Mevlida Serdarevid, Pravna zaStita kulturno-historijskog nasljeda BiH (nastajanje,

oduvanje, destrukcija), Sarajevo 1997, str. 133-137.5. Biize 0 odredbama toga savjetovanja vidi: ZaStita arhivske grade i registratur-

skog materijaia za siuda] neposredne ratne opasnosti, rata i drugih vanrednih prilika, Ma-terijali sa savjetovanja odrianog uTuzli od 18.do 20.juna1987, Beograd 1987.

6. Azem Ko2ar, Stanje i perspektive zaStite arhivske grade Bosne i Hercegovine,Glasnik arhiva i DAR BiH, br. 34, Sarajevo 1997, str. 23-24; Matko Kovadevid, Arhivska dje-latnost u Bosni i Hercegovini u vremenu ratnom, Glasnik arhivai DAR BiH, br. 32, Sarajevo 1993, str. 5-7.

7. Podaci dobijeni iz anketnih upitnika koje su autoru priloga dostavili bosansko-hercegovadki arhivi prije i u toku rata.

8. Azem Ko2ar, Neke osobenosti zaStite arhivske grade u nastajanju u uvjetima rata, Glasnik arhiva i DAR BiH, br. 33, Sarajevo 1995, str. 53-56.

9. O problematic! ratne zadtite arhivske grade vidi radove arhivskih radnika BIH-aobjavljene u Glasniku arhiva i DARBiH, br. 32, 33 i 34.

10. Podaci iz anketnih upitnika sa podrudja TPK i podaci iz evidencija o registratu-rama Arhiva Tuzia

11. isto; Savjetovanje o znadaju i zadtiti arhivske grade u posjedu imalaca u ratnimokolnostima, Tuzia 1994.

Summary

As regulated by the international legal and social acts the archivalmaterials have the status of the movable cultural goods. Such a statuswhich has originated from teh historical progress in the world's understanding of the importance of the archival materials does not entirely reflects their complex significance of a primary historical source ofinformation, documentary evidence as well as of the important culturalgoods. It is necessary, therefore, to start treating the archival materialsas the subject of thearchlval science in a different way. It implies makingimprovements in the international documents, both general and socialones, primarily as a result of a quick development of numerous modernsciences affecting the archival science as well.

In the process of a proper defining of the status of the archival materials it is necessary to use the current experiences of the countries intransition, especially experiences of Bosnia and Herzegovina in order toprevent the international system in this segment from being built on averbal basis and as dictated by developed countries. The pragmaticcomponent of this issue should be then worked out by using theoreticalideas of the archival science developed within ICA, but also on the national levels.

63

AzemKolar

REgIstSuSSJ^GiffinnGRABe do RATA (31. 12. 1

Prilog

I KOLI6INI991.)*

2*° "/eradosto/n/, mada /e fr^g^oir' P"'• ^"H^Vroclaniitiio

64

imalaca

Podladzorom

' ^gracjQ^^ Tuzlansko-podrinjskog^^-^

Beznadzora Ukupno

Ukupna kolicina

Arhiv

gradeRegistraturskog

materijala

40.128

Ukupno

48.279

100%

Kolicinaarhivske

gradestarije

od 20.g(1972.)

Izvrsenakaiegori drugs

mjer^szastHs

ukuDn vjerodostojni, mada }e sas pff " Hfostor sita^ stanja kako su i nrienM^ fm

Podrudja Bosne (19 opstina). °Qo. J ^rnstoru Tuzlansko-podrinjskoggrade i 86.306 registraturnog

PrIlog 2

PREGLED PODATAKA O STRADANJU REGISTRATURNE GRADE UPOSJEDU IMALACA NA PODRUCJU TUZLANSKO-PODRINJSKOG

KANTONA*

Uzrok stradaniaArhlvska grada Registraturski materijal UkuF}no

Kolicina % Kolicina % Kolicina %

Namjerno 158 798 956 0,90

(0»N0

Slucajno 158 798 956 0,90

Ukupno 316 1.76 1.574 1,82 1.890 1,80

(0Vanjska 316 1.574 1.890 1,80

05

aUnutra§nja 158 798 956 0,90

Q. Ukupno 474 2,64 2.362 2,73 2.836 2,70

030CO

1b

Oludeno-prodato 158 1.860 2.018 1,94

E

(0

Pljacka-krada 316 1.562 1.878 1,80

CO

ECD

Zapaljeno 476 2.344 2.820 2,70

50

Napusteno 800 2.904 3.704 3,55

c

tt

Ukupno 1.750 9,76 8.670 10,00 10.420 9,92

Pljacka-krada 634 3.124 3.758 3,60

i_

0CO

Od granata 952 4.684 5.636 5,40

2CD

<Zapaljeno 1.586 7.808 9.394 9,00

Ukupno 3.172 17,70 15.616 18,09 18.788 18,00

•52

Od prognanika 1oruzanin snaga 316 1.562 1.878 1,80

3

"wOd nepoz. uzroka 316 1.562 1.878 1,80

U)

0 Ukupno 632 3,54 3.124 3,62 3.756 3,60

0c

Kolicina 6.344 31.232 37.876 36%

Q.3

r»

% 35,40 36,20 36

*U utvrdivanju uzroka stradanja registraturne ^rBOe KSnsieno ejsi^^^^zla izvrsio na terenu utoku 1995. godine (na kojem je ponaivise radio Izet Sabotid). Osim toga

r prilikom konacnog oblikovanja ovog pnlog.za izv

na, a

^imativno. §to. smatramo nije bitnije uticalo na mupnu v/«^u^. napomenemo / todsje poiaz a

na, a ne cijeli prostor sjeveroistocne Bosne, sto obunva ronintratiimf amdegrade i86.306 registraturskog matenjala. odnosno sa 104.229 m registratume grade.

65

r

m

1

' '"a ri/eoffi'"('n.*'"tomira; Dam/ana iP^°">^'' "wa porusiti.

66

mm

iP^filWKpi®^

^^•ii

^;<-'iV *$2^^)^/?^/ ♦ <-* "-"'

^ ^ '-45:' "}*/ -1^ A j^*M-jt

Moi

i

Izet SABOTIC*

ODABIRANJE ARHIVSKE GRADE IIZLU6lVANJEBEZVRIJEDNOG REGISTRATURSKOG MATERIJALA

Prvi usiov uspjesne za§tite arhivske grade I registraturskog materi-jala u posjedu imalaca je dovodenje iste u sredeno stanje. To, izmeduostalog, podrazumijeva ustaljen red poslova predvlden iodreden zakon-skim propisima. Jedan od bitnih segmenata tog reda 6ini proces odabi-ranja arhivske grade i izlucivanja bezvrijednog registraturskog materijaia.

Naime, svjedoci smo stvaranja ogromnih koliCina papirnate arhivske grade koja svakodnevno nastaje i prijeti da zakrci i onako tijesne arhivske prostorije - spremista. Da bi se to sprije6iIo i onemoguciloneorganizovano unistavanje arhivske grade i registraturskog materijaia,arhivskim zakonodavstvom je uredena procedura na odabiranju arhivskegrade iz registraturskog materijaia. Ovi posiovi su dugo vremena bill za-postavljeni, kako u prakticnom radu imaiaca tako i u arhivskom zakono-vadstvu kao pravnom osnovu uredenja ovih pitanja. Ovo i pored togasto je konstantno postojala potreba da se uvede red u rukovanju ogrom-nim kolicinama nastajuceg registraturskog materijaia. Rezultat neadek-vatnog odnosa prema ovom problemu danas su nesagledive posijedice,jer je veliki dio grade uniSten.

Pravni okvir odabiranja arhivske grade i izlu6ivanja bezvrijednogregistraturskog materijaia razraden je u vazecem arhivskom zakonodav-stvu BiH-a. Zakon o arhivskoj djelatnosti BiH-a ("SI. list SRBiH", br. 21/87)je utvrdio obavezu i postupak godisnjeg odabiranja arhivske grade iz registraturskog materijaia, te nacin i postupak izlucivanja bezvrijednog registraturskog materijaia. Danas je izrazena^ pojava da porastomkvantiteta arhivske grade opada kvalitet najznacajnijih dijeiova te grade.Kako je registraturna grada samo potencijaini izvor za arhivsku graducitav ovaj problem se svodi naslijedede:

1. Koji je to dio registraturne grade od znacaja za historiju i drugeznanstvene oblasti, kulturu i druge dru§tvene potrebe, a koji zbog svegatoga treba trajno cuvati, jer je §ira zajednica zainteresovana za njenuzastitu?

2. Koji su to dijelovi registraturne grade koji imaju privremeni ill vre-menski ogranicen znacaj za tekudi rad, kako to utvrditi (valorizovati) i ka-

* Izet §abotl6,arhivist, Historijski arhiv Tuzia

67

feefSafwfic

^ primjen^^ nacina-^^Q i' se zasniva na starosti

cuvat! k pnmjenjuje se tako stoce ^vriiPH^^^" ti stvarnu vrijednost ^

trajno clokumenta, odredena je ifaca) ?? ""^zlike na Q^adana nastala do 15-grade primiene trajno dok je uP°^j®^riostiznacaia sto qp u odredivanju '''1®uvremenn zemlju Qodine koje su odznaca] i BiH ti r^T\''' (primjer: grada ^baposie ^ ^^92. do 1995. godine ima posf^posebnu paz'n 9® ^nanstvene oblasti BIH-a itoj gra '

^oristenio ...

grade^eS' ^. odredivanje vrijednosti g^gbas njenTan^, ^^^tinu vrijednosti registrat%^giPodaci^ia ^cituje tekstom ili na dr^y

itd. is' )o dogadajima p0J%^iavui.Sr^aci ud;;^,-dogadaj/p;,^;;:;^^ o" 'rna nemaju interes za svaki dogadaj. k

Osim dva

ili uze o°b|J°"'i'®- Naime' s®v|''Mvi-emena isadrzaja) znacajan i®^g^Keje u tomo X. iniaii, imaoci i ..t,,, ,, nkvirutome sto je razii'city i!ik,n°°-' ^t^^raoci grade u

' '"^t^ainlia ulSa ' 9' ' ^"aoenje, Sustina ovog°9a neke mstitucije udrzavnom, odnos

Odabiranje arhivske grade iizlucivanje bezvrijednog registraturskog malerijala

drustveno-politickom sistemu, to postoje veci usiovi da bude vrednija registraturna grada stvorena njenom djelatnoscu.

Osim ovih kriterija postoje i drugi kriteriji manje vazni za prooesodabiranja arhivske grade i izlucivanje bezvrijednog registraturskog ma-terijala.

Da bi se pristupilo procesu odabiranja odnosno izlucivanja svi na-vedeni kriteriji tmoraju bit! prethodno utvrdeni. Odabiranje arhivske gradese vrsi izdvajanjem grade trajne vrijednosti iz registraturne grade iizlucivanje onog dijeia registraturnog materijaia kojem i® Prestalavaznost za tekuci rad (bezvrijedni registraturski materijal). Ovdje trebaistaci da se odabiranje moze vrsiti samo iz cjelokupnog registraturnogmateriiala odredenog imaoca. Izlucivanje i odabiranje su dvije usko po-vezane delikatne radnje koje se odvijaju uporedo. Ustvari, odabiranje jeqiavni proces, a izlucivanje je proces koji ga prati. Vrse se samo izsredene registraturne grade, a to podrazumijeva prethodno uvodenje tj.evidentiranje grade u arhivsku knjigu. Medutim, u praksi imamo sasvimdrugaciji pristup postupku odabiranja arhivske grade i Izlucivanja bezvrijednog registraturskog materijaia, a to se ogleda u slijedecem.

Prvo. Veoma je mali broj imalaca koji pristupaju redovnom go-disnjem procesu odabiranja i izlucivanja. Utoku 1997. godine ovom procesu pristupilo je 63 imaoca na prostoru nadleznosti arhiva Tuzia(podrucje TPK), sto je oko 25% od ukupnog broja imaoca u kojima jeizvrsen redovan pregled i nalozene mjere za otklanjanje utvrdenih nedo-stataka {vidi Priiog 1.). Od ukupnog broja registratura koje su pristupileovom procesu u 1997. godini njih oko 20 do 30% pristupaju redovnomgodisnjem odabiranju grade i izlucivanju bezvrijednog registraturskogmaterijaia Pozitivni primjeri ove vrste, izmedu ostalih, su; Fabrika soli Tuzia, Tuzlanska banka DD TuzIa, ZZPP Tuzla. JKP "Komunalac" Banovici.Opstinski sud Gracanica, Opcina Gracanica 1drugi.

Drugo Prisutna je pojava da neki od imalaca pristupaju procesuodabiranja arhivske grade i izlucivanju bezvrijednog registraturskog materiiala a da prethodni nisu izvrsili sredivanje grade i evidentiranje iste uarhivsku knjigu Tako je od 63 imaoca koji su utoku 1997. godine pristu-pili procesu odabiranja i izlucivanja. njih 33 prethodno imalo sredenuqradu i istu evidentiranu u arhivsku knjigu, sto je nesto vise od 50%. Treba istaci da jedan broj imalaca odabiranju iizlucivanju pristupa tek ondakada osjeti potrebu za slobodnim prostorom kojeg dobijaju procesomizlucivanja.

Takode ie prisutna pojava uiaska trecih iica u registrature i ucesceistih u procesu iziuzivanja. Utvrdeno je kod vise imalaca da je ovakvimpostupkom unistena veiika koiicina arhivske grade jer se u procesuodabiranja i izlucivanja nije ispostovaia ustaijenaMedu ovakvim imaocima su; DD "Mesopromet Tuzia, JP Vetennarska

i"

v,'.. 'r-;'. •'

" Srebrenik, JKPnovici i mnoqi drugi. Kakp

G^a6anic^D00'"U^oQn®^®"^ stanica" SrebiWfepreW^uieova^^^^ Banovibi ipak za utvrdh/flni« ,' ®2akonite radnie Arhiv Tuzk

Prekinule ovalwe rlo 1!^° ' Banovici imnogi drugi. Kakb<za utvrdivanle Arhiv Tuzia je pokrenuo postu-' Pojedinaca. Arhiv i odgovornosti nesavjesnih

^onske procedure knH 9® ^osljednom provodenju ustalj[?biegnu nezeljene ' ^^^biranja, jer je to jedini •''zatore ovih sumnjivih po t Qradu ipo odgovorne pojedin

• r-v'jc

fkonske procedure knH'iT^x.'® 9® closljednom provodenju usiau--®!?^i®9nu nezeljene nn^? ' ^^^biranja, jer je to jedini j3teore ovih sumnjivih postupak' ^ Qradu ipo odgovorne pojedin

S godi^njem odabiranju iizluW^grade koiu^iei - kategorija sa rokovima .Jg

sndti. "lora se uonrP®" "Pravljanja imaoca, ada ®® |a-AW katenr\ri;»i» .'jputiti nadlftynnm orhiv/iI Havani©

sumnjivih postupaka

S5?^sndti mora se uonrP®" upravljanja Imaoca, ada ®® jg-odstrii;^^^^^^®gorilasarAi>. ^ nadleznom arhivu za davanj©WSf? koIdTbro\o7°^!'"®>anja izraduje komlsija sastavg"--lie reafJj®?'®®'"ugradu na stvaraoca I !,ftfkate-

U<!ta I ^konskim nr« ^® "i®"og 6uvanja, ista moipreaitibuin ®*®9orlja sa rnv °P'S'ma IInternim normativnim aW94 treba da sadrzi: zakonsK^,

kao iQwf®' ^uvania \ klasifikacioni n©Nakon fin'k- datum P' . ' nova komisije koja j© PP ^go

2akori§tenie n sagiasnoL?predsjednika organa ' P 'J^jjanaPosao ®rhiva Lista postaje vag^,Procesu izlucivL •®' 9anizaciia ' izlu5ivanja je ^

^ania kaA .S' anja sa a. ^avisi od L^na oroces^'

f®kori§tenie ni ^ne sagiasn ' Predsjednika organa Koji -posao xiu ' ^Pan procAc w arhiva Lista postaj© . q.procesu izlucivL •®' 9anizaciia ' izlu5ivanja je L

izi??- Ko P® samog ff^x^a P'®Pia. gdie Q ®^® postunalJ osnovna ,.oc©s^Postunal ' avlja\7\,,S 5'ucivanja, kada pristupitiPjala pokrece Ia?^ Proces i7i,,x' s© materijal iziucuj©-"'Pia.QdiAo PostiTno "®Ka osnovna ::.nceSL^PostuDal izluc^va .' ' ®'vanja, kada pristupiti

nS!f P ' recelm1 izinx maXer\\a\ iziucuj©?PristuDa° kom^or^ je'radlf ^® '''i®<^nog registratorskoQ ^.^^g

obau®^®' ® Qor!?A®^P®'T^ osnnw taj materijal, ill s© ^f^^pia a®®' oqrAA^® Sam nra^ ' Procesu odabiranja i xj^anj®®noQ ' od satY. P®kon ura^ Procesu odabiranja 1iZ'H ' ,xj

^uvan? '' ®^^rnoa^29 '' laoca iii zavrsnog racuna, © ^^®''mirat? o (j ^®^®rijaia koiAm grade. Izlucivanj©

ran^®' komiii' ®®®su iziu^ix!^ vaze6oj Listikoj^nJu najma^i®. '?ialac arhivskepolneh ®" Usastav l<om;sij°Wffir6^»oliep3 eiana. Usastav

®snovu liS PdhistA •• P®9 matAr- ?' g®riizaciju i djelatnostgraasiz ^^e ka»®ki zn^f f istrucno su sposo^ni?''®koQ ,If9'stratu?r2!' ® sa roirA .®^®kog dokumenta. Komisij© Jr.

orii Pred|<S®' 'i®la komj^®^^ izvrsiti f^gii. '®ze og ®P 2a bUtS rokowj. fPraviti popis bezvrijednog ^oflale ®'ozen'z^ ?®"ie su mr®.' napraskufinih ! '"•'stuDai " 'uanie , !'stekll. e

70 ^ ®^®rijaia nP!'? ^

1 popis bezvrijednog . j^iat©'i7J®kli. Bezvrijedni registratui^ arad®,^^vaja iz ostale registraturn© g^^^grif^ nL?® f^ogao izvrsiti pr©g.'®^. hez^* ''acina izdvajanj pgstO'

_-y. ce u KOsfm izvrsTti pr©$y ' ^terijaig nrl!^ ®^®g nacina izdvc

P®sto|, Idrugi nacin gdj©

Odabiranje arhivske grade i izluiivanje bezvrijedrxjg registraturskog materijala

jecem redoslijedu (na policamaj^ moze obiljeziti bezvrijedni registratorskimaterijal koji se predlaze za izlucivanje.

Nakon sto je komisija obaviia gore navedeni posao imalac dosta-vlja nadieznom arhivu popis bezvrijednog registratorskog materijala pre-dlozenog za izlu6ivanje. Popis se arhivu dostavija udva primjerka. Popissadrzi slijedece podatke: naziv imaoca u 6ijem je radu nastao materijal,redni broj, vrstu materijala, graniSne godine nastanka materijala (broj re-gistratora, kutija, fascikli, omota i si.), rokovl cuvanja, stanje i stepenocuvanosti materijala koji se predlaze za izlucivanje (vidi Prilog 2).

Po dobijanju takvog pismenog zahtjeva od imaoca nadlezni arhly6e odrediti svoje predstavnike koji ce zajedno sa komisijom irnaoca, ilinjenim predstavnikom, na osnovu popisa izvrsiti provjeru materijala pre-diozenog za izlucivanje. Predstavnici nadieznog arhiva u toku provjereprediozenog bezvrijednog registratorskog materijala mogu isti u cjeiini ilidjeiimlcno prihvatiti. Usiu6aju da predstavnici arhiva utvrde da se komisija u svom radu nije pridrzavaia postojedih propisa, naiozi6e imaocu dase utvrdeni nedostaci otkione u odredenom roku.

Ako se, pak, priiikom pregieda stru6nih radnika arhiva utvrdi da jekomisija radiia u skiadu sa ustaijenom zakonskom procedurom i da jeprediozeni registraturski materijal za otpis propisno (stru6no) izdvojen,predstavnici arhiva 1 cianovi komisije sastavice zapisnik o uvidu zaizlucivanje prediozenog registratorskog materijala. Zapisnik se sastavijau cetiri primjerka - po dva za imaoca i za nadlezni arhiv. Na osnovu takvog zapisnika nadlezni arhiv daje pismeno odobrenje za unistenje bezvrijednog registratorskog materijala. Isto se radi u vidu rje§enja, opet ucetiri primjerka, po dva za imaoca iza nadlezni arhiv. Kada imalac dobijeodobrenje (rjesenje) za izlucivanje registraturnog materijala, isti se razvo-di u postojecim evidencijama koje vodi imalac (arhivska knjiga, djeiovod-nik i siicno).

Uarhivskoj knjizi, u zadnjoj rubrici, upisuju se podaci o iziu6ivanjutj. broj rjesenja kojim se odobrava izlucivanje i datum kada je Istouradeno. Nakon okoncanja procesa iziucivanja Imalac prediozeni registraturski materijal, uz jedan primjerak zapisnika i rjesenja, dostavija pre-duzecu koje otkupljuje taj materijal ill pak vrsi unistenje istog u prisustvukomisije (spaljivanjem, presovanjem isli6no). Svu dokumentaciju vezanuza proces iziucivanja imalac je duzan da trajno cuva.

Rezime

Odabiranje arhivske grade i izlucivanje^ bezvrijednog registraturskog materijala predstavija jedan od prioritetnih zadataka svakog imaoca i stvaraoca. pa i samog arhiva. Proces odabiranja i iziu6iyanjadoprinosi uvodenju reda u manipulisanju ogromnim koiiCinama registra-turne grade koja nastaje usve ve6im koii6inama. Pravni okvir reguiisanja

71

IzetSaboSd

ove problematike dat je uvazecem arhivskom zakonodavstvu BiH-ai ko^^^9' P' ' i'zavati svi imaoci i stvaraoci registraturne graae.

izdvajanjem arhivske grade iz cje o7a hiet« •• ''®g'straturne grade, a odabira se onaj dio od zn^cajaturnon mat' znanstvene oblasti. Izlucuje se, pak, onaj dio '' 9'® jizS^f!r' -• )® P''®®*®'® vainost za tekuci rad. Odabtran^ 'zakonsk registraturski sredene grade. Ovo je redP es Ivrsi se svake kalendarske godine.Lists kateaori?fl\a^^"^^^^ materijala vrsi se nani akt svakoa imanlJ^ predstavija poseban jjuregistraturne grade podrazumljeva izvrsenu yalorikomlsiju6inedohri'n?? ' iziufilvanje vr§l se komisijski, s ' j.jednog registraturakn?, 9'"®^®- Na osnovu njenog popisajedno sa komisiiom ^ ®"i®'®i predstavnici arhiva na lieu rnjez®Pienik, na Su kL""®®®® P^°vjeru. Nakon toga sacinjava s^®^re uniStenje bezvrliednn^ n®dlezni arhlv daje rjesenje kojim ®® ° xgnjaP^®®e®a iiflalac^ristuna® '®9'®*'-®«urnog materijala. Nakon f Lbezvrijednog registratiirn (spaijivanje, presovanje ^ .nro-®®®®izlu6ivanja& 7®t®riiala. Svi dokumentaciju nastalu upr®' ^®'®®l®' uzantrajnocuvati.

L'teratura

fPoslovanje usvjetlu arhivskih propisa (Prir"Rad vanjske siu^be uratnim

4 ArWvistL 1993. etr-15-1853-88. ' "Radmiia, Odabiranif®"''' f"®'*®'' I*"'-1. Tuzla 1995, str. 125-1305- Savletrvi ' ' '"'' anje, Prlruftnik iz arhivistike, Zagre

^a^iaiovanjeozasiitiarh- .®Qrade iregistraturskog materijala, Tuzia

S0I

' titWions"^°'i'i6 PPodtv^talrs ' ®"®' ®'iRiiRation of worthless ^®^njvaloritributio„ to^®®'yes. The nrn ®^®' holder, producer ^^d |g avuor?r Materials9 nore ordo^®® selection and th®arniv ' ®9ulatin PerrriQ ^ ' QHipulating vast quantitaersof' ^^ 'irities?n"^«®® Hattersl?*' ' ®'"^ produced. The Ie9 odS6Da«/®9'51er niM ®?'®®1 that aL ®k ^®®" defined by the B-HnaS Ik 9Ihem frol"®'®- Seleab °H''9atory 'or all holders ?R |de P/®re ho!l°®® intern I*^® '°tal orod ' ® ^tchival materials is gdoid''®i'®r, the ren® historl a f register materials, P . gte<|7k '®9'®»6r mS,®"^ other fields of science^'®"®'9 that are no more needed fot

1994.

iCnlk). sa-

usiovi-

Str.

Odabiranje arhivske grade iizlucivanje bezvrijednog registraturskog materijala

activities. Selection and elimination can be made only after the whole re-gister materials are sorted out. This is a regular legal procedure to bedone once a year. +

Elimination of the worthless register materials is done according tocategories and with archival period of time, which is regulated in ernailyby every holder, it means that the register materials have to be valorized.Selection and elimination is made by a comiTMSsion made "P o' Pm'®®-sionals in the field. Representatives of the archives together with the holder's commission check the worthless register materials on the basis ofthe list made. Upon making a record on the check, a decision on destro-vinq the worthless register materials is issued by a dompetent archives.When the whole process is completed the holder starts destroying unnecessary papers by burning, pressing or selling them. The documents originated from this process have to be permeanently kept by the holders.

Prilog 1

Red.

br.Opstina

Red.

pr.

Kontr.

preg.

Lista

kateg.Izluc. Arh.

knj.Preuz.

gradeStran

ke

1. Tuzia 92 98 36 38 23 1 109

2. Banovici 10 7 3 4 1 -3

3. Gracanica 12 8 9 6 5 -14

4. Gradacac 7 9 3 2 - -1

5. Lukavac 10 7 3 6 - -3

6. Zivinice 11 13 5 2 1 -5

7. Srebrenik 7 2 4 4 1 -3

8. Kladanj 8 8 2 - - -4

9. Kalesija 13 9 4 1 2 •10

10. Teocak 1 4

1

11. Zvornik-Sapna 1 -

1 "

Ukupno: 172 166 70 63 33 1 151

73

Prilog 2

's registraturskog MATERIJALA KOJI SBPREDLA2E2AIZLUCIVANJE

Red

^Vtstamaiertjjia"laaiefaktui,

' ®«l<akupaca

'zvodj

®'«=«Skiiistia

•i!l!^oq8iu' Upno;

z

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

GraniCnegod. KoliCina

RokovlCuvanja

Stepenofiijv*

1986.-90. 12 reg. 5 god.dobro

1982.-87. 5 poveza 10 god.dobro

1990.91. 10 reg. 2 god.dobro

1990.-91. 17 reg. 5 god.djellfTi-

1985.-90. 5 fascikli 2 god.dobro

1982.-87. 5 omota 10 god.dobro

1988.-91. 25 reg. 3 god.dobro

1985.-91. 4 kutije 2 god.dobro

1989.-91. 3 knjige 5 god.dobro

1985.-90. 6 fascikli 5 god.dobro

1986.-91.2 fasclkle 5 god.

dobro64i

' PovGza,

^4

ornota, 3knjige, 13 fascikli i4 kutij0

1.

2.

3.

eianovi komisije

Nijaz BRBUTOVIC*

REGISTRATURNA GRAOA NOVIH IMALACA

Vrijeme radikalnih promjena u svim segmentima drusWeno-eko-nomskog sistema Bosn© i Hercegovina, te procGsa transformisanja j©d-nopartijskog u visapartijski politidki sistam, donljalo j© promjane udrustvano-akonomskim odnosima. Prija svaga transformacija socijali-stickih drustvano-akonomskih odnosa zakonitostima trzi§nog nacina pri-vradivanja, ustupilo ja mjasto drzavnom, mjasovitom, privatnom izadruznom obliku svojina. Stari koncapt (sistam) organizovanja privradai drustvanih djalatnosti zemijenjen je sistemom poduzetniStva i slobod-nog trzista.

Postavija sa pitanja u kojoj mjari ja arhivska sluzba u naSoj zamlji,odnosno u Fadaraciji BiH-a, a osposobljana da bi mogia pratiti nastalapromjana? Posabno na bazi kojih propisa-zakona to ona cini, pogotovoimajuci u vidu da ja arhivska djalatnost u BiH-u ralativno mlada u po-radanju sa zamljama Evropa pa i nakim zamljama bivsa Jugoslavija.Ovdja bi posabno bitno bilo nagiasiti napostojanja posabnog (novog)zakona kojim sa ragulisu pitanja arhivska djalatnosti. Jos uvijak sa radipo starom zakonu - Zakonu o arhivskoj djalatnosti BiH ("SI. list SRBiH",br. 21/87).

Vecina bitnih pitanja vazanih za valjano funkcionisanja arhivskadjalatnosti, najblaza racano naadakvatno su rijasani.

Nija baz znacaja i cinjanica da ja arhivska djalatnost dobila statusdjalatnosti od posabnog drustvanog intarasa obavaznog za sva sag-manta drustva. Po sadasnjim vazacim zakonskim propisima utvrdana suingarancii© arhiva kao ustanova iz oblasti kultura, za nadzor i brigu o arhivskoj qradi kao kulturnom blagu od naprocjanjiva drustvena vrijadno-sti. Ta humanisti6ka odredanja pratvara arhiva u savjatodavna ustanova,a sve mania u organ drzave pred kojem su registrature odgovorne zaIzvrSavanje svojih obaveza. Takva funkcija arhiva. uovoj voja dje-latnostl, je neophodna. Model, pak. n)ene realizaoi)e je samo pragma-ticno pitanja.

Nastalim dru§tvano-politi6kim promjanama f°organizovanju privradno-akonomskih organizacija, prva, svih oblika svojina. Prija svaga nastala su mnogobrojna organizacio-

*Nljaz Brbutovl6, arhivlst, HIstorljski arhlv Tuzia

75

%za^oWd

ie^^^®' ',d''ugisureoraanb^^ tako da su jedni nastavili sa p 'sektn)a^w ' °® 'razvoi nnx^h^" '' ^prestali sa radom.zeca T osnivania X P""')® svega razvoj P''' ® '!.^tim dnb ' 3stankom no ^(!l privatnih i mjesovitih P''® .va'dr7a ® ' ^irariia now'h^ '"'Jstveno-politickih promjena,djelatnost^^ ' Qraktera. Prema ^^®^®"®"Politickih organizacija iudruzenia ' ova nrer^ ^^[sclbama vazeceg Zakona o ^rhi;^ jhivske ' humanitarno^*^ ' i organizacije,

Nn • t3ko u organlzacije. smatraju se imaocirna arod Dro°^ Preduzeca nu ^ ipostupa."°^"iativnoq pitanja i u arhlvima;aslova 2a g^j ®9ulisanja niihnw P' ®^^2eca kao registratura, pa P.-qI©poslovanja. do kon g

irukovanj?'" ' ® 9^®^® registraturskog materijaia.Po''tickl^^L° ' ®^®' asta1[m Potrebnih evidencija o

grade subjektima-preduzec.ma. n®dostf^''^atvima Idr. lako su ima

eviH ' to vrin ' adleznnm' ' ' ' P° arhivskim prop' ' ' di ^novih' ®^^® C Pno fPodatke oaV^hivskoj gra

skih "^^Q'strati ' ®9istratura to ne rade novi V»oveza^®2an pocetni zadatak ioPa^^a se nnf^^ a' zbu. Utorn cilju inicijative g,

se ^ tooa obaviipjf novostvorenim P?°^onastaio Tf® arhive. , da

tfrlavl^l' ^* ' 80^0 ' ?'"^°va7 na?"^ Promjene traze od ^ 'jl-^njen^9ra(3e i P®''ativno f ° '®iia imata^ ®organizacija, jer to izf^J g§e

poial®'®"" PriorSl 'i®*'® traJa^f u vremenu tranzicij^^^jjj'livske "^Potreha ^'on do«i ' "iP ' Postupak, novu kateg igfTi"P^iff® irS^f ®'®rih S"- Mi se danas, jog uvijek sus' ^gr-veii2t ®'- "^^favS'i^nkog naziva prilikom kategorizac) ni

BrA- ''®' '°Pa koii' 'P^rartio udm' !f• •samoupravljanje. gi^io-'o Su h?"® i® proh °PPose na 1® ''®^®'' " originalu izraze

' °i®9 iml°'"® iPoa 'P®«ka ko^ araau. ^an^®^® ioi®^^®'<adlj' ®'®kvoQ ®*®"i® registraturpe Q' ' atusa®"'®kvatno| ? .®^ljanji '"ost una«o ^®'<vo stanje je odraz gj-, . pr Sa?L^®lV6ne ul"" Postojeci status ne^ g

Porii '®' "JSpie* Snae una^?' •'*°'® ®® P"'® ®^®9® "''®''ien ^®'®ka oT®"® zaStita "®®'®ianju. „nie®'®kata (sai-a^°Mh reg^trgf®registratura jeste P??.'® gpost®'

76 ®f®clnie) sa^^ftura. To se mole postici usP g."aPleznim sudovima koji vr§e r® '

Registratuma grada novih imalaca

ciju pravnih subjekata (registratura), tako da oni obavjestavaju Arhiv do-stavljanjem o svim novim registracijama kao i o svim promjenama naovom planu. Ako bi, pak, radnici vanjske sluzbe Arhiva isli od slucaja doslucaja tj. pronalazenjem novih registratura na terenu, to bi bio tezak isiozen posao. Jer, opstepoznato je da nove registratura nemaju svojestaine iokacije, vec su prijavljene, odnosno registrovane na jednoj adre-si, a obavljaju djelatnost na drugoj, dok im knjigovodstvo vode treca licakod kojih se i nalazi finansijsko-racunovodstvena dokumentacija kaonajbrojniji dio registraturne grade.

Brojne su poteskoce prisutne u uredenju arhivskog poslovanja novih registratura. Prije svega kod njih treba ova pitanja urediti organizacio-no. To podrazumijeva donosenje normativnih akata: Praviinika okanceiarijskom i arhivskom poslovanju i Liste kategorija sa rokovimacuvanja, potom evidentiranje registraturne grade putem djelovodnih pro-tokoia, te sve druge vidove ophodenja sa registraturnom gradom do nje-nog odiaganja u arhivi. Nakon toga slijede i svi drugi postupci arhivskogposlovanja, kao: izlucivanje bezvrijednog registraturskog materijala,sredivanje registraturne grade sve do njenog uvodenja u arhivsku knjigui dostavljanja prepisa iste Arhivu.

Arhiv Tuzia, odnosno vanjska sluzba Arhiva, je svoje obaveze naovom planu shvatila veoma ozbiljno i u skladu sa tim poduzela sve po-trebne aktivnosti da se tim registraturama izade u susret, tj. da se oneobidu na svim iokacijama, te da im se pruze potrebni savjeti i uputstva.No, na tom planu nailazimo na niz poteskoca.

Posebno treba istaknuti vec pomenuti problem evidentiranja novih registratura, narocito usijed cestih promjena lokacija. Neke od njih susmjestene po privatnim kucama gdje cuvaju svoje arhive, ill ih pojedinci, nji-hovi predstavnici, cuvaju po svojim privatnim stanovima. Zaseban je problem njihovog nerazumijevanja i nepoznavanja svojih obaveza i nadleznostiarhivske sluzbe. Mnogi od njih nisu ni cull za arhiv i arhivsku djelatnost. Utim prvim kontaktima sa radnicima Arhiva oni izrazavaju nepovjerenje isum-nju koja je cesto i rezultat njihove dnevno - politicke opterecenosti. Npr.predstavnici pojedinih politickih stranaka zaziru od naseg uvida u stanjegrade izmedu ostalog, i plaseci se sadrzaja svojih arhiva, odnosno doku-mentacije Aneka privatna preduzeca i neke humanitarne organizacije seboje da se pregledom ne "otkriju" slabosti unjihovom finansijskom imateri-jalnom poslovanju. Ovdje je izuzetak Crveni kriz (krst) Tuzia koja ima tradi-ciju u ovim poslovima idobru saradnju sa Arhivom. Isto tako nove politickestranke opterecene su sa sveukupnom poiitickom situacijom, odnosima,pa, zavisno od svoje procjene, imaju rezervisan pa inepovjerljiv odnos pre-ma uvidu u stanje njihovog arhivskog poslovanja.

Problem predstavija icinjenica da su mnoge registratura u kratkomvremenu osnovane i ukinute, tako da do njih arhivski radnici nisu ni stigli

77

NijazBrbutovid

nistava ornnnJH aL? arhive zavicajnih klubova, ratnih predstav-nastonavodi na ^ humanitarnih organizacija i si. Svema je do sada iiQnoe+ radom ove vrste registratura, sa koji-dovoljni. Sa vecinom^^nith " potpunosti biti za-evidentlrania stania H^Lr i saradnja ostala je na nivouJ ®nja stanja. dok drugih pomaka nije bilo.pored svih navedeni^nr.?^?' vanjska sluzba Arhiva Tuzia uspjela je,podrucju TPK-a od evidentira 50 novih registratura, naiz privatnog sektora • •' ®9'® ''3tura iz oblasti privrede, uglavnomTo su, i druStva jednog lica.sti, osiguravaju6a druStva P' 'J' odnog karaktera, trgovadke djelatno-registrature su iz oblasti stanice i dr. Preostale, pak, 24davaju udruzenja ioroani^arP' ' ' ® Medu ovim registraturama preovla-Iinstitucije, javna Dredu7o/^a drustveno-politicke organizacijeje, sportska dru§tva humanio ustanove. To su kulturne organizaci-gnanika u toku rata odnn^J!^^ organizacije, udruzenja gradana pro-organizacije i institucile cina Drustveno politicke

drugih kantonalnih^nlt^^^^^^ (partije) i institucije novihpolitickim ustrokt o-' organizacija idr. usiovljeno no-' ^eleviziiske sta^^"^ BiH-a. Nova javna preduzeca cineravija inove skole ifakultS? ' javne ustanove cine novi do-

Rezlme

skoo Preko' D^ostji^^ r imalaca zapocinje od nji-Sovldan^^^^^^^ kancelafijskog iarhiv-slozeno "ormi Dona$ ^psnovu, do nadzora nad stanjemdostavliania u.® ' ®otiranja nL ^ Praksi je stanje veomane nadieznih 'oforrriacija o nnun ' ®kim od nacina automatskog(njih 50) radn- ' ^^^?' ^ve u registraturama od stra-zadatke. Arhiva Tuzia "otkrill" evidentirane nove imaoce

^ 0 na terenu - radeci svoje redovneOdnos, pak nn -h

neadekvatan 'xg^,®°P®tvenog^^^^ registraturne grade riavatnim sektorom kon 'ezeraTS? '• poslovanja jezora, nai6ei6e ii '® "®Povierliiu nrJ ' .'® Posebno sludaj sa p"koju arhivska slu>h "®Poznavan-"' vrstama kontrole i nad-

' PoreS Poslova i nadleznostiimalaca je usposta-"® samom pofietku "'® Sradom, dok su kod vedlne

78

Registratuma grada novihimalaca

Literature

1. Kozar Azem, ZnaCa] I aktuelna pitanja zaStite arhivska grade, Savjetovanje oznadaju iza§titi arhivska grade uposjadu imalaca uratnim okolnostima, Tuzia 1994, str. 2-3.

2. Sabotid Izat, Hadiiabdid Hadiija, Stanja i problamatika zaStita arhivska grade iregistraturskog matarijala u posjadu Imalaca, Savj^ovanja o znadaju i zastiti arhivskagrade uposjadu imalaca uratnim okolnostima, Tuzia, 1994, str. 4-5.

3. Evidancija vanjska slu2ba Historijskog arhiva Tuzia.

Summary

The archives' care of registry materials belonging to new holdersstarts from the moment of recording those materials, to organising theiroffice and archival activities as regulated by the Law, to supervisirig whether the agreed upon norms of behaviour are followed, in practice, thesituation is very complex. The system of recording is not established theway that information on newly founded record offices are automaticallyforwarded from the competent courts to the archives. All new holders registered during last year (about 50 of them) were "discovered" while theworkers of the Archives of Tuzia were performing their regular tasks Inthe field.

in addition, the new producers or holders of the registry materialsbehave Inadequately and very often nonchalantly In reference to theirown office and archival activities. This Is especially the case with the private sector which Is still suspicious of any kind of control or supervision,mostly because of not being familiar with the nature and competenciesof the archival activities. Despite ail difficulties, however, there are a certain number of the new holders who have established the adequate managing ofthe records, while most ofthe others are at very beginning ofthis process.

79

Lt' :

a'an,

92. na tuzlanskom okrugu" (u objektu Arhi^^

Marjan DOBERNIK*

SKENIRANJE ARHIVSKE GRADE

I OPSTI DIO

1. Dupliranje

Svaki arhiv je po svojoj funkciji duzan da sto vi§e zastiti svojugradu tako sto ce napraviti zastitnu kopiju koja predstavija zamjenu ori-ginala, ako se on izgubi, unisti ill na drugi nacin osteti, i radnu kopiju zaupotrebu u citaonici. Tako kod dupliranja dobijamo dvije kopije.

Razlicitost arhivske grade usiovljava koji postupak (mikrofllmovan-je, skeniranje, fotografisanje 1 drugo) dupliranja cemo odabrati unutarjednog odabranog postupka te koje cemo aparature upotrijebiti. Zbogsvega toga cemo arhivsku gradu razvrstati na skupine koje u postupkudupliranja razlicito tretiramo.

2. Vrste arhivske grade I nacini dupliranja

Arhivska grada je jako razlicita. U vecini slucajeva (oko 90% sadasnjearhivske grade) je nosilac informacije papir razlicitih oblika ikvaliteta.

Drugi nosioci su manje prisutni, a to ne znaci da zbog toga nisu man-je znacajni jer predstavljaju drugciji oblik informacije novijeg datuma (foto-grafije, filmska grada), ill tek nastaju (diskete, CD ROM-i, kasete isi.).

Kod odabiranja postupka dupliranja znacajno je dali je informacijau boji ill crnobijela.

Razlicite vrste grade usiovijavaju razlicite vrste dupliranja. Gradupo torn principu razvrstavamo na:

— noviju papirnu gradu, obicno na formatu A4,—stariju arhivsku gradu razlicitih formata, obicno je to pisani tekst,

"nestandardnu" papirnu gradu kao sto su listine, katastarskemape, nacrti i si.,

— rukopisne knjige,—fotografije idruge oblike fotografskog materijala,—film idruge slicne oblike filmskoga materijala (mikrotilm),

Marjan Dobernik, dipl.ing, Arhiv Republike SiovenijB

Maijan Dobemik

— pergamentna gradasa ill bez pecata,grada (gramofonske ploce i druge vrste

zvucne grade obidno su na magnetnoj osnovi),— razne oblike kompjuterskih diskova.

Obicno arhivske grade odablramo nacin dupliranja.—pergamentna grada mikrofilmira ill fotografira,— pecati se fotografiraju,

klasicni fotografeW nadin"' materijala dupliraju se na

I cluplira po tzv. mokrom AB postupku,pliranje kompjirtlrekih podS"'"papirnewsfe'iaS

Skaniranje je mogu6e upotrijebiti ikod postupka fotografiranja.3. Skeniranje Hi mikrofilmiranjeSkeniranje je novijj postuDak \+ iriprimjenljiv. Skeniranje je jako ^icno mlk"rofi°miranjif^ aktuelan

MikrofilmiranjePriprema grade JednakoPostupak

Trajanje postupka

Tro§ak za nabavuosnovnih sredstava

Prolzvod

Dupllkat

Uzavisnosti od gradeupotrebljavamo razlieite

protodno snimanjpManjijerje moguCezarazliCitu vrstu grade ^upotrijebiti istugiavuzasnimanje a mijenjaju sesamostolovi.

SKENIRANJA

Uzavisnosti od gradeupotrebljavamo razliCite vrsteskenera: za obiCnu gradu,za knjige, za mikrofilm,rotografski skener, ltd.PriWi^no isto, jar arhivskagrada nedozvoljava protodnoskeniranje.

wrtrf'* potrebno za razliCitu^u grade upotrijebiti drukCiji•Tomejo§treba dodati

nK? kompjuter, koji jeavezan dio opreme.

_Aj1tK^CD ROM^^clni CDROM

®T

Skeniranje arhivske grade

Tro§ak izradeproizvoda

Vedi, jer su potrebne ma§ineza razvijanje i dupliciranje.Izrada je slozena. Du^e je ivrijeme izrade

Mali, izrada je jednostavna ibrza

Vrijemetrajanjaproizvoda

Oko 100 godina kod dobrihusiova duvanja (niskatemperatura i konstantnaviainost)

Oko 100 godina za WritableCD. Usiovi duvanju nisu tedki

Standardizacija Odiidna Slaba. Hardverska i softverskatehnologija pa i krajnji zapis(CD ROM) se mijenjaju.

Kasnija obradapodataka

Obrada na mikrofilmskomditadu i prijenos podataka(snimaka) na papir.Mogud je prijenos podatakau digitalan oblik (vidi:mikrofilmski skener).

Obrada na kompjuteru.Laki prijenos podataka, jersu ved u digitalnom obliku.

Vrste grade zaskeniranje

Relativno velika mogudnostpodto je arhivska gradauglavnom na papiru.

Praktidno sve vrste arhivskegrade osim zvudnih zapisa.

ZaStita zapisa Jednako Jednako

II. SKENIRANJE

Skeniranje je postupak kojim originaini zapis pretvaramo u kom-pjuterski zapis, zatim ga cuvamo na nekom kompjuterskom mediju,obicno je to disk.

Skeniranje dokumenata na magnetno opticke ili opticke diskoveomogucava:

— cuvanje podataka (dokumenata) na malom prostoru (25.000stranica na jednom disku),

— brzi pregled dokumenata preko klasicnih osobnih kompjutera,— dokumenti u digitalnom obliku mogu se lako dostaviti narucio-

cu. Ipak, ovaj postupak ima jednu veliku manu: kompjuterski razvoj nijeokoncan istaino se jos mijenjaju hardweri i softweri, pa oak i krajnji nosi-lac nije poznat odnosno standardiziran.

Za skeniranje razlicite arhivske grade potrebni su razliciti skenerii— crnobijeli skeneri za papirnu arhivsku gradu doformata A3,— crnobijeli skeneri za papirnu arhivsku gradu vedeg formata,— crnobijeli skeneri za knjige.

83

D

internetintranet

84

''hivske QracjQ- __^^dna kopia A = arhivska kopij^

Skeniranje aihivske grade

— skeneri za dijapozitive idruge oblike fotografija,— kolor skeneri za papirnu arhivsku gradu do formata A4— kolor skeneri za papirnu arhivsku gradu ve6eg formata,— skener-fotoaparat,

— mikrofilmski skener, itd.

Skenirana slika je ve6 u digitalnom obliku, i tu nastaju za arhive,koji cuvaju informacije na duze vrijeme, giavni problemi.

— digitalne ifnrmacije zapisuju se u razlifiitim formatima i progra-mima,

— nastaju staino nove verzije programa,— mijenja se hardver, uistinu na boije,— mijenjaju se diskovi, itd.

Taj "razvoj" jos nizdaleka nije okondan i te§ko je predvidjeti kojimsmjerom ide.

Ovdje treba napomenuti i to da je mogu6e danas sve mikrofilmovedigitalizirati i to sa mikrofiimskim skeniranjem, kvalitetno i brzo.

Takvi skeneri su:

SUNRISE SRI 50 Microfilm Scener s lastnim softverom ScanFlofirme SunRise, koji je trenutno najboiji mikrofilsmki skener, a sli6an muje:

— MEKEL Avtomated Microform Digitizing System M400L firmeMekel.

Mikrofilmski skeneri srednjih kvaliteta su:

— FUJI-jev skener FUJIX MS 6000 s softverom Win Scan 5.0 firmeALOS.

— MINOLTA MS 3000 s softverom MicroDax 3000 firme Minolta.Treba pomenuti mikrofilski skener za digitalizaciju slajdova odnosno kla-sicnog filma,

— KODAK Professional POD Imaging Workstation 4000 ali 4200firme Kodak, u kojem je cijeli sistem prilagoden skeniranju kolor slajdova.

85

86

Maijan Dobemiif

'"•WKROFILMIRANJEISKENIRANJE

K

0

MB

1

N

A

C

IJ

B

ZAJEDNO?

SCAN

internetINTEBNO

Skeniranje arhivske grade

Istovremeno skenirati i mikrofilmovati bi bilo ideaino rje§enje, jer bisa jednim aparatom dobili mikrofilmski kolut, kojag bi cuyali kao arhivskukopiju 1skeniran zapis kojeg mozemo dalje obradlvati i up^rebijavatikao radnu kopiju. Tada nas nac© brinuti toliko sta c© s© dogoditi sa raz-voj©m kompjut©rsk© t©hnik©, j©r imamo mikrofilmsku arhivsku kopiju.

Giavna pr©pr©ka toj id©ji j© razlicitost ilos© stanj© arhivsk© grad©.Upraksi takav sistam v©6 postoji, razvio ga je KODAK sa imagalink

990 skanar-mikrofiim aparaturom, koja moz© skanirati 90-120 stranica uminuti, pri camu nastaj© jos mikrofilmski kolut.

Losa strana j© da sistam upotrabljava protocni skanar-kamaru isnima na 16 mm mikrofilm (sto n© zadovoljava arhivsk© standard©).sistam namijanjan j© bankama i vacim ustanovama za vodenja takuciarhiva i koraspondancija. Madutim, vac sa javljaju drugi proizvodaci kojirazmisljaju utom smjaru: npr. AIM-Automatad Imaga Manegman koji jerazvio AIM 4300 skanar-mikrofiim, koji skanira dokumante sa 100-300dpi ugrupi tiff formatu, azajadno producira mikrofilmski arhivski kolut na105 i 16 mm filmu.

Nadajmo sada ca daiji razvoj ova tahnika ici utom smjaru.

Zakljucak

Usadasnja vrijama mikrofilmiranja ja jos uvijak najboiji nacin dupli-ranja arhivsk© grada. To posabno vazi za arhiva koji nisu dovoljno kom-pjutarski opramljani.

Valjalo bi razmisliti o skaniranju kao altarnativnoj mogucnosti dupli-ranja jar taj postupak ima, zbog valika "komunikativnosti" podataka izvja-snu buducnost.

Rezime

Rafarat govori o skaniranju arhivsk© grada koja pradstavija novutahniku zastita.

Skaniranja ozbiljno konkurira mikrofilmovanju na 35 mm filmu kojije do sada vazio kao jadini standard dupliranja originalnih dokumanata uarhivima.

Pradnosti mikrofilmiranja su u njagovoj standardizaciji, relativnojadnostavnom rukovanju i rasiranosti po cijalom svijatu.

Skaniranja ja ralativno nov postupak, koji je tijasno povazan saopstim razvojam racunara, ali ja to tahnika koja sa jako brzo mijanja, ta-ko da ja do krajnja standardizacija jos uvijak daleko. Pradnosti skaniranja su u tome, sto sa skeniran dokumanat (to ja sada digitalan zapis)moza lako obradlvati.

87

88

NummaryThiG

Scannirw a"^ archival materials as the neworiginal °°"sldered '® ®®riously competing 35 mm

9'naldocuments In,the only standard way of copyingad?an^«on, ri,-'"®«tutions.

°'microf||n)ing^ operating and worldwide use areclosely connected to deve '®ssing of adni! " ' 'ion Is nn» ^ ''(ri that those techniques ohang

ogvantano^"^®'" 'hat is <!^^a "kely to happen soon. Easy P""'"9®® Of scanning («'® adigital record now) is o"®

Fahrudin P. KULENOVIC*

MIKROFILMOVANJE I SKENIRANJEU REGISTRATURAMA

1. REPROGRAFIJA

Informaclje su se kroz historiju cuvale na nacin koji jeomogucavaoda ih ljudi tog vremena najlakse citaju i da njima rukuju. Prije tri hiljadegodina, informacij© zapisane na papirusu bile su dostupne samo oda-branirn, a danas stampane, umnozene, rnemorisane na rnikrofilmu 11racunaru dostupne su skoro svima. Tu je I Internet i^drugi informacionsistemi koji su od svijeta napravili "Globdino se/o" ili sto bi u Bosni rekl"Dunjaluk je k'o fildzan".

Papir su prvi proizveli Kinezi od otpadaka svile. U Evropi se papirpoceo proizvoditi u 12. a na Balkanu u 16. stoljecu. Godine 1922. uvede-ni su standardni formati papira koji se upotrebljavaju i danas. Ostecenjapapira prema uzrocima mogu se razvrstati na bioloska, fizicka i hemijskaostecenja. Svjetlost, prirodna i vjestacka na sve vrste papira djeluje stet-no, kao i previsoka temperatura i vlaznost. Treba pomenuti i ostecenjaprasinom, gasovima iz vazduha, kiselinama i si. Veliko kulturno i teh-ni6ko blago zabiljezeno na papiru vijekovima je stradalo od vatre i drugihrazaranja, pa i u zadnjem ratu to se vidjelo u nasoj zemlji.

Kopiranje, umnozavanje i stampanje dokumenata svih vrsta u po-vecanoj, smanjenoj ili originalnoj velicini naziva se reprografija. Pojam re-prografija zvanicno je usvojen na Medunarodnom kongresu zareprografiju 1963. godine u Kelnu. Reprografiia ie specifidno podrucjeobuhvata sa dva pojma: reprodukciju i fotografiju, a ukazuje i na teh-nicka sredstva kojim se odredena znanja i iskustva prenose i korisnici-ma. Do 1955. postojalo je samo nekoliko reprografskih postupaka zakopiranje i umnozavanje dokumenata dok ih danas ima nekoliko deseti-na i svakim danom se pojavljuju novi, a drugi postupci se zanemaruju jersu prevazideni.

2. MIKROGRAFIJA

2.1 Razvoj mikrografije

Jos 1895. godine patentiran je prvi pronalazak iz oblasti primjenemikrofilma. Mnogi pronalasci pa i ovaj prvo se poceo primjenjivati u rato-

* Fahrudin F. Kulenovid, arhivist, Arhiv Federacije Bosne 1Hercegovine

^hmdinF.KuhnnuiA

Francuzi su prittiaii i 1870/71. u opsjednutom Parizuprenosili su golubovi ii i,ri "likrofilmu. Tako snimljene telegrarnenuara 1371, godino 1870. godine do 29. jf-2^500.000 depesa. Uledn^i .' ^P' 'Jlacije Pariza, reprodukovano je

®P®®f'iSadiiine 20 riiefii ^ri '® fogao da prenese do 80.000mata A4' '®®'' odnosno l.600.000 rijeci ili 5.333 stranica for-

"Laika' ^dlp'? " Pi'Hjeni mikrografije nastala je pojavornsansiin '' °'"09u6avali n?- " j® ' ''® ' osnova za izradu nizvo,>fa n '®''"°'®9iiajr^^^^^ mikrofilmske tehnike. Svoju rene-pu. Ma'zSAD rnikrofilmoia ".Dfugom svjetskom ratu kadana 50 kn f® ta^ina orioinfr ' " obliku transportovana uEvr -50 kg. zina originainih dokumenata od jedne tone svedena

2-2 Dokumenti 2a mi,""^^mikrofiimovanieP" "ilkroflimovaniu ra^iik •

"osno sin?' "® "^^kuitienta kn"'" 9''"P® dokumenata:-aMivIJ° ' mikrofilmuju ucilju obezbjedenja, od-

^•^ske Od ucilju bolje organlzacij®^®a'jenjiv" ' ''''k''ofilm''je' u 'n^k-Pnmjenom savremenih

Primian osobinama jos uvljek ne'"njena rnjkj.Q..|

2 Posln'' '' osnovne grupe:^

medljum elektronskih

osvrt na mikrofllmovanje tehnieke doku

Un Mlkrofli^ .Potrebijavag '® P°seban

"'Pni'mikrofif' ''' ' ^Os '•®dl vide ^ ."ovije vrljeme Ikolon Jj' g"°®t. dok ! za Dn •^anas <?m P°Y''®'1® snimanja, Sirlne ge-vezikuiar fii^® kopije 9®neraciifi i" ®."'°i.upotrebl srebreno*'®liko uman^° '' Osnow ®oo dalinii "^®i'J dokazanu j-azo '

"'"®ni®nieog®novnao3ob|°®')n e gen®raclje korlste se di^azo90 1:400, te i®v«iiKo razlaganje.

Mikro^lmovanje i skeniranje

2.4 Postupci mikrofilmovanja

Mikrofilmovana informacija je umanjena reprodukcija originala nafilmu kao nosiocu informacija - medijumu. Pojavljuje se tu i pojam mikro-matika ili mikrografija koji podrazumjeva mikrofiimske tehnike, organiza-ciju snimanja i koristenje.

Mikrofiimovanje se vrsi pomocu posebnih karnera. Zavisno o vrstidokumentacije imnogim drugim faktorima, upotrebljavaju se protocne ilikoracne kamere. Na protocnim kamerama snimaju se nepovezani, poje-dinacni listovi od formata cekova ili avionske karte pa do formata A3.Ulaganje moze biti pojedinacno ili automatsko sa brzinom od preko 500dokumenata u minuti.

Koracnim kamerama se snima povezana dokumentacija (knjige) iliona dokumentacija koja je lose ocuvana pa bi postojala opasnostostecenja iistova prilikom prolaska kroz sistem valjaka kod protocnih karnera.

Razvijanje je slijedebi korak u postupku mikrofjlmovanja. Nakonsnimanja, u posebnim uredajima procesorima (razvijacicama), mikrofilmse razvija, fiksira i ispire vodom. Ovo moze biti obavljeno i u samim kamerama tzv. procesnim kamerama. Posebna paznjatreba biti posvecenaispiranju jer od toga ovisi trajnost filma.

Kontrola mikrofilma je dvostruka. Prvo se kontrolise kvalitet snim-Ijenog materijala, sto je danas u doba automatskih kamera i procesoraskoro uvijek zadovoljavajuce. Za ovu kontrolu koriste se test snimci i instrument - denzitometar kojim se mjeri gustina (zacrnjenje). Drugi vidkontrole je potpunost snimljene dokumentacije odnosno da 11 je nestood predvidene dokumentacije za mikrofiimovanje mozda ispusteno.

Konfekcioniranje je postupak koji je obavezan same ako smo iza-brali da mikrofilm ne cuvamo u roini - svitku nego u obliku dzeketa ili kar-tica.

Duplioiranje se vrsi ako pravimo radnu i sigurnosnu kopiju. Ovedvije kopije se radi sigurnosti cuvaju na odvojenim mjestima.

Citaci sluze za uvecavanje mikrofilmskog snimka na velicinu originala. Pri izboru ovih uredaja treba voditi racuna o obliku mikrofilma kojimraspolazemo, all i o boji ekrana.

Citaci - stampaci koriste da se dobiju, brzo i jeftino, sa mikrofilma,kopije na papiru velicine originala.

2.5 Konfekcioniranje mikrofilma

Koji ce se oblik mikrofilma odabrati ovisi o oblasti primjene. Filmnakon snimanja i razvijanja moze se cuvati i koristiti u raznim oblicima ito:

91

'*°'®'•'oleWH^MX^ snimka se dolazi odmotavan-"•^^ef^sajednimirdS^ ' automatsko. Kalem se moze smjestiti.2-Dieket ie - '"®-

i®nisn vid^ 105 Xul" ^P® od 5do 6redova. Najvi§e se korisfe3^^°'"'®Pfeivanju^• P'® n® sa-^iom dzeketu je natni

broism je mik^^ "^nak®-ksokopferiw °'l30od' o' 'M^^ "®j^®^c® velifine A6, sa odrede"'

P®®®n® kartica kod koje ja^j^^°'bbinacijawjf°kuiTientaciiu a '"'kfoAlm 35 mm. Ova] oblik se k' '''®kefa ikartiS • "^"1® ^rugu dokumentaciju koristi

^•®Na<Sinpretrajj^juin kako na.<- "^^l^lske na mikrofilmu

- postoji bez obzira na ^^PrincinM "'"°^na6no ^ "' Informacija se mora P1 p Pristup infn

*r:irTo«.

?® kori^^ ®'®1ettii ®'.®1ema ko'nf' i? ''' ® ""azradeni sister^J,g^e.'®va. Prefr?v.P°kutrieM®"!.®' ali naihn!^ °'°®kanja i raspolo2iye P^ ,^ojj' ^ 'Jnarom ®nje mol®®''® upanirn'®'® Prfagoditi postojeci ®'®^om. moze bi,i ^PJnom obiiku 'naravno ako or zf°to

2,, 1°' Poluautomatsko ipotpom®9

M '' ''"•nentacijeS .' ^°P®1® Pnvrede nakonPro^,®S9 ' pa mikroK. Sva ^

Po6ei?®1oo9 ?®ktovati Pva odvn? I®®''"® bila je mikrofH' -jg pi-®PnoLl '®koU?®eaja u5'®i®ktovann'®^ "'jeata. Rat se zavrSio' "'gd e0® clrS^^kcij? eriii snio i® ^^vanje ove dokurnen^a fto ^®kum> oStebfn J'® zavrSektu ovog rata k® t d®2 ^®01®cijuT6 ?,? ®bjekata. Njena spapff

1® 0tome §to se sastoji od pi®®"' '

Mikrofjlmovanje i skeniranje

jela formata A4, tabelarnog prikaza proracuna formata A4 ili A3 i crtezaformata AO. Ta vrsta dokumantacija se snima na mikrofilm sirine 35 mm.Pasivnu dokumentaciju, gdje je ucestalost pristupa mala, najcjelishodnijeje drzati u rolni.

2.8 Mikrofilm u Bosni iHercegovini®

Za pionira primjene mikrofilma usvijetu smatran je profesor Von In-terson koji je 1933. godine formirao mikrofilmsku biblioteku na karticama13 X16 cm. U Bosni mikrofilm je koristen prije pomenutog profesora.Podeci primjene mikrofilma na teritoriji BiH vezani su za dru§tvo "La Be-nevolencija" koje je 1928. pokrenulo akciju proucavanja arhivske grade oJevrejima u Dubrovackom arhivu. Uvidjelo se da bi taj posao bio lakseobavljen kada bi se spisi koji se odnose naJevreje iz na§ih krajeva naslina jednom mjestu. Drustvo je pribavilo dio sredstava i pristupilo nabavciopreme kojom su se mogli snimati i reprodukovati dokumenti. Snimanjedokumenata na film vrseno je i ranije, ali obicnim fotoaparatima, a nespecijalnom opremom.

Druga faza primjene mikrofilma smatra se period pedesetih godinakada su nabavljeni moderni citaci za mikrofilm i kamere, a dio te opremeje pripadao i Rudarskom institutu u Tuzli.

Tre6a faza primjene mikrofilma pocinje sedamdesetih godina kadase javija veci broj onih koji posjeduju opremuza mikrofilmovanje i koristeje. Medu prvima je Zavod za socijaino osiguranje (ZlPO), Lutrija, MUP,ZTP, Energoinvest, a poslije Privredna i druge banke. Neposredno predrat bilo je preko trideset firmi koje su imale opremu za mikrofilmovanje,ali je broj korisnika bio mnogo veci.

2.9 Priprema dokumentacije za mikrofilmovanje

Osnovni usiov za uspjesnu realizaciju primjene mikrofilma je da postoji red u papirnoj dokumentaciji, jer ni mikrofilm ga nece uvesti, negoce biti jo§ gore. Problemi koji se uocavaju prilikom mikrofilmovanje dokumentacije su: nesredena dokumentacije i lose ocuvani originali. Principkoji je usvojen u vecini mikrofilmskih centara, da dokumentaciju za mikrofilmovanje priprema korisnik, daje dosta dobre rezultate. Prije mikrofilmovanje potrebno je izvrsiti organizacione i tehnicke pripreme bezobzira snimamo li aktivnu ili dokumentaciju koja je vec presia u pasivnu,odnosno arhivsku gradu. Ne6emo govoriti ovdje o obavezi izrade: "Listekategorije sa rokovima 6uvanja dokumentacije". Upravo ta Lista je osno-va za izlucivanje i odabiranje dokumentacije koja ce se cuvati trajno, paprema tome i to je prva grupa dokumentacije za mikrofilmovanje.

93

—•—'VilenauiA

6emo fiuIS? 'uvatMsnte? "'" ' ^ '' ovanju dokumentacije koja se"'°'=wat,samodvijraoZ ' ®® mikrofilmovati i dokumentaciju kojuI 9°d'ne, apogotovo deset godina.

p —iiviuriim

"fiikrofco®^®'® PotrebnaTr0' °'''' ^ "''® dovoljno imati uvid ufektonskih starih iium ®P[°'=''Jkcija boja. To dolazi do""ao aianikavo^r"^ a'ucaieJi^ ""ukopisa, anatomskih at'f®®'jg^zolucija ie hii •' ''°j® I'le imair' P'''' jenjuje kolor mikrofilm k II^f^ijanja te nJl zahtiieuJn ®' ' ' ®ku trajnost, kontrast je P'" Jft°^h'isuSZ°^"' "osti4inn„°^u"' ^ ' komplikovan pro"r'®"'® dokum„''f" Potencfc' kopiranja na papir. su b^.l^ovela io Ra?,LP®' .°"®nike od orimiene ovog tnedijaod'^Sne o^latiS ®^"o-biisiI°^® se Iwinf snimanje i usi"® vla^nosti tra' '"'krofiimu Pn po svojim kai®" frainost je jneLni temperaturi

^•1lPrav„,a. "®' °"k®®toljeca.Pg '''®*"'®®Pektidok ®^Pekti n -k

SSj"u''«Sgu,;]J® So^jS^^ kao dokaza, umjesto orff^' ^®forinu1?®*"Pku, tak«' ® °vakav dot dosta literature o"anje jni-^® Pokale ®ie na onl ®' ' pravno P 'P^® ifao rfi'?®kaz|I?l^aclici|u na o®"'' bost Na?® ' °i' PodnosI dokument kao

strl^a®"' ne i su oda^fi® ^emalja gdie niikr®f"?ijeakte. "a onih koii t '' rok "Gospodo, dokazite yj ^ .^fi-^ i tfebaiii ^ x_ 9 stania ie nenn^nev/anie miKro9 . «

^9nje a 4 je na P''3vno rni'?®kaz?j®j;adici|u na o®"'' bost n??® ' °i' PodnosI dokument kaostrl^a®"' ne i su oda^fi® f ^emalja gdie niikr®f"?ijeakte. "a onih koii t '' rok "Gospodo, dokazite yj ^Pom ''•abaju 0tomo w®"'® i® nepoznavanje nsk®

btnka abaak. „ Sa™ia«a

•mri®^ Onqinli^njs^ ' '' '"ofilmLi Partnerima, all usiov jesn?m® "a Dat ®Potoi?® ''Pali isknet ' u. Prihvatili srtiosm??®'® s&"^ tti® '•^ena®®^® na bankarskim poslovim^janaL ..®®kur^® '®Pravfe'®"® su k^an^if'?""^®- Gi'sske prilikom ku

P'lania-j nte kopj na originaii, ?nim korekturnim Kadada i kalsifii,., PnnijeAt'" kseronraf i® n°^avala na mikrofiimu-ku,it^i®W is bite® ?®ne ispS®K®i 'ehnici. kako se idanas retoJ?®nat !<•». "ginai,, ' be? mii ni pod uvecalom. ,:„ri

nak'® "okum® 'Vravk>® su »Pisnika. Greske pdda i ' aisifii,., P''in(iie6t'" kseroorat i® "n^avala na mikrofilmu- ^jku,it^i®W is bite® ?®ne isp*®kpj tehnici. kako se idanas re*sm.1'i®'.kao ifnaiu, g ^ezm^ ni pod uvecalom. •ovie''tako da®*''i®'a s?®' ?stoian'®.°' 9anu? se falsifikat, kopifa ' j

na ®'9an kr>-°^®li Drit '" navod prepuSteno da pnP pu-"® Pspir!,'® ntikrofill^i'vati mikrn'fH 'i-t® °®Por!^® f ri?e§ili

ovjori. mrT'' ^ Hinogo prie orton? ' Podni]"9'nai mlkrofllr^ovan

ira i u 'if?

Mikionimovanje i skeniranje

nepromijenjenom poredku. Takva izjava, potplsana od strane svlh onihkoji su ucGstvovali u procesu snimanja, snima se obavezno na kraju sva-ke mikrofilmske jedinice (rolne, dzeketa). U bivsoj JugoslavijI bilo je za-kona koji su dozvoljavali unistavanje originala nakon mikrofilmovanja,odnosno njihovo cuvanje samo na mikrofilmu. Misljenja o tome su se ra-zlikovala, od repubiike do republike, naravno ne samo o mikrofilmu.

USAD je 1940. godine usvojen zakon koji dozvoljava zamjenu originala na papiru mikrofiimovanim dokumentom koji se prizriaje kao do-kazni materijai na Sudu. Prema usiovima mikrofiimska kopija mora bit!napravijena u uobicajenom posiovanju i pod odredenim usiovima. Morapostojati mogucnost reprodukcije originala. Kopija mora bit! zadovoijava-juce identifikovana. Ovi usiovi pokazuju da osoba koja radi na mikrofii-mskom programu mora bit! odgovorna za njega uz pridrzavanjepropisanih procedura. Svaki mikrofiim bi morao sadrzavati izjayu ooviastenju za mikrofiimovanje, datum snimanja, imena osoba koje suucestvovale u procesu mikrofilmovanja (snimanja), te izjavu kako je origi-nalni dokument unisten. Da bi ispostovali navedene usiove mnogedrzave su propisale standards za javne ustanove, a i ostale, o tome kako mikrofilmovati. Cesto se ovi standardi ugledaju na standards za mikrofiim Nacionalnog biroa za standards i NMA (SAD) i medunarodnestandards. Ni jedan zakon ne moze predvidjeti bas svaki pravni siucaj,all postoji usaglasavanje i prilagodavanje.

Kada je uZakonu o racunovodstvu® predvidena mogucnost "da sedokumentacija cuva i na mikrofiimu", javili su se oni koji su bill protiv i tosu tumacili ovako: "Jests, tadno Zakon predvida cuvanje i na mikrofilmu,ail ne kaze samo na fiimu". Nakon toga je blia jos jedna dopuna pome-nutog ciana koja je precizirala: "Dokumentacija iz stava prvog ovog cla-na, koja se cuva na mikrofiimu ne mora se cuvati 1u originaiu". Posiije jeuvedena 1masovnija primjena racunara, ail prods dosta vremena dok senjihova primjena uvrsti u zakonsku regulativu.

2.12 Kako realizovati mikrofiimovanje?

Kada se govori o nekoj novoj organlzaciji posiovanja postavljaju sedva osnovna pitanja: sta se dobija 1koliko to kosta? Mikrofiimovanje semoze realizovati u sopstvenom mikrofilmskom centru, u usiuznom mikro-filmskom centru ill kombinovano, nesto da sami radimo, a nesto u nekojdrugoj iaboratoriji. Svaka varijanta ima manjkavosti, all i prednosti. Bezobzira na izbor varijante trebamo imati bar jedan citac za mikrofilmove iormarice za odiaganje fiimova.

2.13 Pozitivni efekti mikrofiimovanja

Mikrofilmovanjem se postize:— jednostavan i brz pristup informacijama,

95

- "elpwedZo ^0*^°M~~ ®fikasnljeobe uodnosu na klasicnu arhivu,

_v, ®fikasniie dokumentacije,^®^®niaiunistenja, ^^kumentacije od mehanickih i hemijskifi

"'"'"sloviS' '®konomi6na dislokacija dokumenata uvanred-V kleke u§ted

S['u"J«,"J"^tediprosw lako izraziti u novcu. ali ako samoi®"! niogu raI?v' ®'°^odiino iDalim firmama se %o-radS ""krofilmovanjem prostor od 20 u"P"l°gmikrofi|J^.'gdonositi mjes^no bar 800 DEM dovoDn

®'«N|Ranje^^OP^ipoimovi

niranioivi ^ ' ovna n "• i «

"'•fnaro: ="»Ci.S'na,j®' ®niranie uy,'®' ° kreafivnoei-" ' ?®"?® P'sati ili skenirati got p^g-kom D •'afiuna 'yP''' ovaniii r!' njegovom

bitm se ri ••' P^ttocu ^x®'"P®k. Svaki crtez, slika ill to gfgfi-nioi?^!P"9''afika fit"'® °®novne ®® ta^otiarsk g^gkvadra fezoiuo ""^P'rana arafif Srat'ke: vektorska i r®® jgstii-natn cia-'' ^ (®o| J®;i® broj taiu?'® 9' tadkica raznih P°'.®; xgka f®'*°iih imJ® ®''ka Od • tiftt) Ro 9® povr§lne, broj t Q^of»?^®°na?x!®Pnog k^L"®^olt'cija od 250 tackl po,1.,. l>^OQu^„ ®I ozna® I?®® Pretvorena u tadkice. svlle"«

lO-1. P'

'Hdi''

Mikrofilmovanjei skeniranje

odavno u nasoi stamp!, gdje prednjabl Feral tribjun. Analiza slike dajenumericke ili graficke informacije radi opisa neke shke i prepoznavanjaoblika. Izvorne slike mogu bit! sa fotograflje, TV-a, radara, teksta, ltd.

TIpicna crno-bijela fotografija sastavljena je od nljansl sivog {gdjeje raspon od crnog do bijelog) predstavija koritinuainu sliku. Da bi setakva slika pretvorlla udigltainu mora sesemperirati, tj. uzimaju se uzorciosvjetljenja fotograflje, svakom uzorku se da|u numericke vnjedmsega osvjetljenja, Uzorak se nazlva element slike ili pixel. Slika se digitah-zuje u kvadratnu resetku (mrezu) pixela, i svaka se oznacava paromkoordlnata koje obiljezavaju red Ikolonu. Takode sedefinisu ogranicen-ja na proces digltallzaclje termlnom rezolucija. Cilj je da se prilikom digi-tallzaclje ne Izgube sve Informacije koje sadrzl orlginalna slika.

3.2 Video disk

Iz potrebe da se "konzervira" TV program 1935. godme u Engle-skoj pojLo se video disk, azadnjih desetak godina ovaj disk se prila-godava potrebama Informatlke. Prema nacinu biljezenja signala videodiskovl s^dTele na®: mehanicke, magnetne, kapacitivne iopticke. Izgle-da da je buSnost mnntldklm video diskovima, ah se mogu sresti uupotrebi imSnetnl video diskovl. Kod televlzije Imamo pokretnu sliku,dok video disk uInformatlcl reprodukuje mirnu sliku onoliko vremena ko-liko korlsnik zeli all Ipokrede sliku na zaht]ev korisnika. Pronalazenie in-

^ CO ae -»nastranica, ainformacije sa njifi se mogu prenositi na daljinu.

Asociiaclla za upravljanje sllkom je 1986. organizovala izlozbu iseminar u San Franclsku. Ve6 tada je 25 prolzvodaca predstavilo optickid^sk i odaXarLudI hardver. UInformatlckoj djelatnosti video disk je tegodine (1986) progladen prolzvodom godlne. Ipak utom perlodu optlckldisk je Imao skroman uspjeh Iz vise razloga.

Pored svlh navedenih prednosti ova tehnologija Ima I neklh man-jkavostl Inepoznanlca. Prva je cljena koja je, relativno, visoka, zatim ne-dokazanatrajnost, pogotovo magnetnih medija.

Slmulaclja starenja u laboratorljskim usiovlma nlje garancija trajno-stl MIkrofllm se moze ditati gollm ljudskim okom, bez upotrebe dodatnlhmaslna To znaci da podaci ne mogu bitl "zakljucani unutra" zbog zastar-ielostl opreme III promjene tehnologlje analizatora. Podaci na video dl-sku su same madlnski ditljivi, standardi za programe jo§ nisu usvojeni pase deSava da same zbog razlike u programlma se ne moze na nekomdrugom racunaru procitati tj. aktlvlrati disk. Ponekada je to kao sabradnim parom mladenaca kojl su za vjendanje doblll hiadnjak pun kon-

97

i ogra-ni6eno trajanje^ ' '''' konzervl, koje usput receno Imajutastature uz"Potrebu

uvld

ografiju, smjeStai I ^ podatke u njoj, o tvorcu fond2osim opreme, neoDhrfn ? uvidu cinjenica da je

P^odna Iprogramska podrska.Winlmalna irr^^c^9uracija racunara za skeniranje

radn^®'!'*®) uarh^ama^^&'p® objavio je uputstvo o zatosh -ra«?®' ®to su- -cpiMo'?'®®"® '® ' minimalna korf'f" a Ma"-(72dnft ®Mb, -Hard ® ^S, odnosno 68030 III "^9-n oixeia®a loka J P°diiana sa >'vJ" "*• ^ n^oofo'" ^rn ROMitireinim imodo ?° karticom 2MB video RAM -CD"as (19^^® ' ?nfiguraciia i^! (to'efonskim) pristupom. ^ pg,•^ovce ovakva l- 1996. godine kostala 1-5 Qyje

skenefin ' ^vitirnnoqo m^^^^ i® preskromna, J'®^. ^ ^jKalkLJ'"'cijenn P' °9'' nie. N maiine. Utroskove *''®^^,-imajtJ ^'viSe. Pi'ograma. kofmn? prillkom kalkulacija n®•^oji mogu ko^tatl koliko i hardverska oprenn

v4isKa i DrotZ' ' poarsku informaciui

avkn' ^ 'i®' sljke ®P''®nie pojavljuje seod rx^^, ' Podataka. zvuka i ookreta nfioz

^atke je i^ 'Z' ,''' ®n"'anjem I unosenjt^" • p-

iedr»,s- Dro*.-9J^ i Ska..: 'Oflanimo +5X1,1

Cr? '' avajn Pro6itati agreslje na Bosnu,S ^ ie 5L^i!"®tognom obllku. Unuf/go5^^^,i

ureS toaC°to 6e se tono. Kompjuterl se za 3^ cf^'®9"®tos5>- Dakfek skraclvatl. Da II 6e se jj®tort,;^®"c| po4 toba ga presnlmiti uz upove^ ^g .z^'9uSv'®^"a izreka: eovjek ne

Podataka u racunaru.

Mikrotilmovanjei skeniranje

Nakon svega ostaje dilema mikrofllmovati ili skenirati? Odgovor ni-je "ili-ili", nego "i-i" odnosno skenirati za upotrebu, a mikrofilmovati radizastite. Problem je u troskovima i vremenu. Rjesenje je u integrisanim si-stemima koji omogudavaju istovremeno i jedno i drugo. Neke firme suvec ranije razvile sistem koji to omogucava i na sajmu u Hanoveru(1996.) izlozena je koracna kamera za istovremeno skeniranje i mikrotilmovanje na film 16 mm. Uve6ini zemaija standard za mikrofilrrioyanjedokumentacije formata do A3 je mikrofilm 16 mm. Brzina skeniranja je 30do 90 sekundi za jedan dokument naformatu A4. Za isto vrijeme se sni-mi na mikrofilm 300 dokumenata.

Od pojave prvog CD-ROM uredaja nije proslo mnogo vremena, anjihova cijena je pala na nivo disk jedinica od prije nekoliko godina. Me-diji u CD-ROM jedinici su po obliku idimenziji jednaki audio CD-u. Poda-ci se zapisuju samo na jedno] strani u obliku nizova binarnih brojeva. Nataj prostor se moraju smjestiti zapisi od 55 MB.

Sa mikrofilmovanjem i skeniranjem se u svijetu daleko stjglo a tajse posao sve vise i brze razvija. Krajnje je vrijeme da se i u nasoj zemijipride tom poslu §to prije, sistematski i dugorocno. Ne smije se dozvolitida se bilo kad i bilo gdje ponovi "Vijecnica", "Orijentaini institut" ili drugehavarije. Skeniranje dokumenata za pohranjivanje i koristenje trebapazljivo planirati u smislu odabira opreme, metoda, all pokusati biti i vi-zionar u ovom poslu.

Rezime

U radu su ukratko dati osnovni podaci o mikrofilmovanju: cuvanju,odrzavanju i upotrebi mikrofilmova, te pripremi dokumenata za mikrotilmovanje. Navedena je i obaveza izrade liste sa rokovima cuvanja dokumentacije, a koja je vezana za odbir dokumenata za mikrotilmovanje. Uosnovnim' ortama izlozeni su i pojmovi o skeniranju dokumentacije, navedena minimalna kontiguracija opreme za skeniranje i koriscenje takememorisane dokumentacije, te je, sve u svemu, ponuden odgovor na di-iemu: mikrofilmovati ili skenirati.

Napomene:

1. O. Frank, Die mikrofilm technik, Stuttgart1961.2. Pod pojmom "kamera" smatra se ono §to mi zovemo "foto-aparat" a ne kamera

koja snimapokretne slike. Taj pojam se podrazumijeva i u daljem tekstu.Ill I Id JJWr\l dll IW WIM\W. • J — .J-. . ,

3. M. Cveki6, Mikrofilm u informacionom sistemu, TehniCka knjiga, Zagreb 1978.

4. Vidi napomenu 1.5. Vidi: Fahrudin Kulenovib: ZaStita projektno-tehniCke dokumentacije, Glasnik arhi-

va i DAR BiH, br. 34, str. 48-50.

str. 10.

99

F^dinF. Kulenovid

1987,sfr37^^" '" Kulenovie, Mikrofilm uBiH, Glasnik arhiva iDAR BiH. br. 27. Sarajevo125. -130.^ Koiar, Arhivistika uteoriji ipraksi, knjiga 1, Tuzia 1995, str.

8. Zakon oraeunovcdstvu, izmjene idopune "SI. list SFRJ". br. 38/86.9- Vidi: napomenu 6.

introducctlon to digital imaging for arhives, August 1996.

Summary

^se of microfilming, keeping, maintaininggiven in thi article A 'nhr ^Preparing of documents for microfilm'n^document related ® -Talsomentioned here In ohhv " documents to be microfilmed i ^2°^"ments, minimal are the concepts ofdocuments memorised scanning equipment andscan, or to microfilm kr!«^ Actually, the answer to dilemm"""»"s Offered here.

100

Nermana HODZIC*

rukovanje registraturnom gradom

grade koja nas_^e " fimdaca bfz obzira na vrstu vlasniltva (javna, pri;uposjedu stvaralaca iimalaca oez potreba. Neki n)enivatna). To zna6i da ova odredenoo vremenskog perioda(I'Ts NMO qSSVordrSgnm^ istorijsko znafienie. Na osnovu tola, 3, 5 III 10godina), ooK ui a ^ postanka, po-ga moze se f®®'U oSvl ona Ima prakticno znadenje da bi

tljeva struanu ®f9anizaci)u ivo odredenomOdiaganje 9/®' ® " | no znati stetem sredivanja, kojl dolazi do

sistemu I zavlsl nafin pristupa gradi. Da blizrazaia kod koriStenia grad^^r oo ^^a . pojedlnlh akata u te-se omogucio P;;®9'®^ "^,0?gradu odiagati ifiuvati uodredenom redu.kucem po utvrdenim naeelima kojl zavise od organlzaci)e

p°=^a nnipSh Dreduze6a, all medu njima ima islidnosti koje su re-7a?edrt6klh cllleva Prematome, ucjelokupnom postupku ophodenjazultat aradom mora se voditi rafeuna ota6nostl, jedinstvenosti,

iLnSvnostrpreglednostI, ekonomidnosti i budnosti. Da bl se sve ovoekspeditivnos^ p 9 -o^rebno je da radnlci, kojl rade na kancelari]-S^i? oXw dobrapoXlu posloUiradnezadatkekojeobayljaju,kaofd^su uDOznatI sa djelokrugom rada svake organizacione ledinice predu-ze6a (registrature) ukome su zaposleni.

Unutra§niu organlzaciju preduzeda, ustanova organa uprave 1dru-oih orSnScIji dini unutrainja podjela rada na odgovara)uce organizacione Snice,'auskladu sa posiovanjem organizaci)a.

Ovakva organizacija rada utvrduje se normativnim aktom (praviini-kom) koji ureduje: ... \

—organizacione jedinice (odjeljenja, odsjeci, sektori ltd.),—raspored poslova i radnih zadataka na izvrsioce saopisom po-

slova (broj izvrsilaca, strucna sprema, usiovi rada idr.),*Nermana Hodiie, arhivist, Historijski arhivTuzIa

N&mamHodS6

' ^y^organizaciji unutraSnjeg rada (strucni kolegij, planiran-iprava uvr§eniu poslova (rukovodenj® ^

K'aviia o orela, programiranja itd.)

»^sSh°sjid?r""Porpri 'l ' ' ^ ®adiiane upravilniku donosi nadlezni organ.®!?va, poznav^^ odrp,?f"°? potrebno je, radi pravilnog do-

®'l®. pisartiica arhi^ termine kao §to su: akt, prilog, P' ®flwurskimaterijal. ' te pojmove arhivska grada i registraw'ArhiVJSlfQ ii

^|uva, poznavati i nHrl^ ^ Moireono je, radi

pisarnica arhiwa su: aKi, piii«^y. f ' .e+ratursKifnaterijai. ' te pojmove arhivska grada i registratur

frajnuvrijednosf^adstnri^^^ P'® registraturne grade kojM'JJ^_odriS??'® Pfopisi koii rpn ' ^ruge naucne oblasti. Usv ^g^iaRama6iana3°l;®9uliiu sadrzaj arhivske grade. Take se pr^gpsani' /HarhivskomRama6iana3°l;®9"liSu sadrzaj arhivske grade. Take se pr^gpsani' ffl°' arhivskn"® ° '''livskoj djeiatnosti BIH ("SI'J2'?®jltografi:fonoi smatra: "pisani,'"®'®"^lod,ra|ne"^g;®4nN na drug! nacin zabiljezen doku-nenvremen!u®l'' turski matowui

od trine wSS'" ™ nacin zabiljezen u-.-Sa®!i onaj die registraturne grade"C&^ine: Prema odrldbama eiana ^ fo-radu cim8h "® nafi'n 1"'' ^tampani, fotografisani. nastac u"^cija uri^?"°"P°liti6kih 7L? '''®^®n dokumentarni materijal. ^^ge-^.^^enih om "°9 '•ada, drSh° ' °''9®nizacija 1njihovih orgneoa . ?' 99n zariu ' ^9'h samounrflvnih nrnan Z3Cij3 t, 56

JCtl •')

dokurne

kojiregistraturne grade .^j^gnogdredbama '®na ^^gni.>i -f^+z-Ni^rafiQani. flirn _^+<»o uradu dru^iV ^""ugi na^^in u?.'.' ^tampan!, fotografisani, IJ"

nizacija udrf"°"' °''tickih zaio^^ dokumentarni ^?^®' 'Lona,^fu§tvenih ^^^^^99 rada dm organizacija i njihovih org ^^ ' 93 ne odoK ' ' ^cija ^^n^oupravnih organizacija

. 9anu unrn.,. .?rgani2Qf»i«».^ .

ineftdJr'"2sc|a '=*^oupravnih organiza^u- ^

iy.zavo&f Sclje^ i®dinica registrature (naice^®®o®eV^HT'®®'ta uni4ar n°®'®vijanie akat" 'i.°^®' ®nje, pregiedanje, ra P ^ je

' ai1hi«''5-®® ^vsuu zavtSeni iartiivit ' P u KOiPfArhivfl i ^®^"WreS^. Predmeta u rad orgai'?encfe ®i® Prostoriia,

Iarhiva^J-^® zavrseni iarhi\arh- ' ^tanio ^^^r^ava ranorganizacionu^^hivu /spisa sa aktima.

arhiviran.i ^r elinu

P°^inie Iukoiofr'®® ' arhiva piinu -

; ' d»-"®Posre<lno od

fadnik kn°^?®' <tok 5®^noj knllzf h' ®*® 'i3i"ci otisak pnj® p-dniK H'"®otva^?''®zatr,»° '®%u «' ®®*®vnlci ill povratnici. Pf difc' ^rn®

«>

—»K kn-. .-• «0k n*®^noj knfcP®' stavljajudi otisak prijeSik"6otva^?''®zaton° '®f'iivu Sr,?°®*®vnlci ill povratnici. P® dirs' ^^rti®®' PonoJ®' "ik Disa°®®''no ovia^° Povjerijivu po§tu °^^dred®' %eP'^fatfeice neao'f®*®n. Po§tu upudenu nan°'' ®taviia®P'Zacion '®®rnjcu „a®imenovanom, koj raZ'I'gto:Protokoi'®niem Chlfi'inicama PPtd)

nepo®redno od stran

^®^nik kn° <tok n®^noj knllyf h' ®*®vli3i"cl otisak pri|«"6otvar?''®zato^°^ierljivui «;^^^^ i'i povratnici.®' Pon,!^^ ^®^nik D»-°®®bno n«ilpovjerijivu po§tu ot

direl^inie

Rukovanieregistratumomgradom

Protokol sluzi da se registruju spisi koji ulaze ili izl^e izie kao ioni koii sluze za internu upotrebu ustanove u J^®taiu Napocetnoj stranici Pf®?®!^®'® ®^ag'p®o®ok^%e^ zadnjim'rednimni broj je 1, ? P®'® ®k®

radnlk svoilmpotpisom po^^^^^^^^^ organizaclone strukture.moze^^tilLdan tHiSe r^dnika asvaka organizaoiona jedinica moieimati svoju internu dostavnu knjigu. . •• « i,^:., ea x#r^Ho no

•• «rio+x/onfl i finansiiska dokumentacija za koju se vode po-i en se ne zavodi u djelovodni protokol nego usebne evidenc^e ovIaStenom radniku (§to zavisi

knjigu fa^cna a putem ^ | ,|gne radune stavija se Mambllj all se uno-od cfSfnizacue poslaV referent ill ovIaStenl radnik pot-

I. Jr^ Ifii dt «.. W dvoaokoevidentiranje istog spisa. ^ .

Kada se predmetl obrade, rijeSe i potpisu vraoaju se u pisarnicuir=ri\ otoreme Hi arhiviranja) Ito dostavnom kniigom u k0)0) se poWrdu)e

fr«7voaenie u knjizi). Referent koji vra6a predmet duzan je naz-' '-TnL^fn otoreme ta6nu adresu ill "a/a" ako isti treba arhivirati. Une-C?®'l?.Tnr7aSTi'Su uprave referenti su duzni naznaCiti na aktu

aSrP^ P^®'"^®»® "Pisivanjem uodgo-varajucu rubriku djelovodnog protokola.

RHidseni akti ili predmeti mogu se duvati u pisarnici ili organizacio-nim leScama (operativna dokumentacija). Svaka organizaoiona ledini-

svoiu pisarnicu all na nivou organizaci)e (registrature)morrpos S ^ cenUlna pisarnica icentralna arhiva. Predmeti semoralu predati ucentrainu arhivu najkasnije 2godine od nastanka.

II arhivu se predmeti mogu odloziti po organizacionim jedinicama,klasifikacionim znadma igodinama, a unutar predmeta po rednim brojevi-ml orrtokola odnosno, prema prvobitnom poretku nastanka. Predmet sudozeni Sregistratore, fascikle III kutije, odnosno utzv, regi^raturskejedini-ce Cuvanja na kojima seupisuje klasHikacioni znak, godina iraspon brojevamotokola (od-do), a u arhivi su registraturske jedinice sm)e§tene na odgo-vl?a?u6e police, ormare Hi kase. Kod ovakvog nadna odlaganja dokumen-tacije uarhivu mozemo re6i da je arhiva registraturski sredena.

103

^smanaHoeiyifi

I" IP ': '-^^V

(b ''ostor' ''•''' ^nuamivu

S'®''Sekata''" |®°® 'siS®"® ^lokumentacija mora bW ^od9'strati^°' ^^ 'Ve 1 eventt'' l^ke vrucine, ^asti'2 rel':®S i sL). primjenjujuci ^ ^^fde in '' koq j '"hivskp^!!,' ' ^*^ usiovima i rokovima7.^^oraKHi.^®Koe hct cd d:u.i 41/88 i".^. Ar-

sm:,:^'ti ub srhivskp H' r' "st SR BiH", broj 41/^^°/' ine-travati a ^okump t '® '' ice aJk BiH-a usvojila 199"!. 9 .j sarn^ciju inOvu ° uistoj zgradi ida ^^°^natoi brisJ- ''jeclnorn ' ^^^°! 'j' potrebno

kao^i H-^ f^epovni- ''PQrn namo°* ' ' oprasiti ulozenu d ^' ^^Padan '' ktna ^ ^©rnDprTt ^ dezinfekciono .gpca

^•"bivi iDr?J?Pokiim-' Pceva vlaznost. hemiiske sup .^,-enJ

i kao i Pepov' .^^Pom ulozenu edst^-' ^^Padan '' ktna ^ ^©rnDprTt ^ dezinfekciono .gpc®

ier til^ ' Ljr^en' ^evasvietu^ vlaznost, hemijskena6in'' ^- ^brzavaju prirodni pr^^f/tirn^'•^ktura or^ ' ^orijat-, '9^rava odrzavati red uspisf^ri^ j^jedtJ)

Da^fzachl^ akata i®vake ' 9'® ''ature (osnivanje, orgsvaS J a

'« * "'eino »dloi.n. Pt?<P9st 1kontrolu nadleznog

Rukovanjeregistratumom gradom

Dokumentacijom koja je smjestena u arhlvl treba da rukuje sarnozaduzeni radnik-arhivar. Organlzacione jedlnice sredenu dokumentacijuprimopredajnim zapisnikom dostavljaju u arhivu. Uvecem broju registra-tura pored zaduzenog lica za rad u arhlvl u istu ulaze Idrug), sto dovodido remecenja odredenog reda u odiozenoj dokumentaciji pa cak i n®pt3"janja akata u vecoj ill manjoj kolicinl. Arhiva, takode, ne smije sluziti zasmjestaj stvarl koje nisu arhivska grada I reglstraturski materljai, doku-menti se ne smiju drzati na podu ill prozoru kao ni u prolazima medu sta-lazama; akta ne treba spajati metalnim spajalicama jer one vremenomkorodiraiu I ostecuju paplr. Uspjesno rukovanje znaci odrzavanje cjelo-kupne grade u reglstraturski sredenom stanju, uz vrsenje svih onih radnjii postupaka koji su propisima predvldeni (prijem grade, odiaganje, ^da-vanje na revere, izlucivanje bezvrijednog registraturskog materijala ltd.).

Radnik koji rukuje arhivom moze izdati trazene predmete referenti-ma ill oviastenim radnicima uz obavezno zaduzenje putem reversa. Urevere se upisuje broj akta Hi organizacione jedinlce i potpis lica kod kogaee nalazi akt. Po ieteku odredenog perioda a najduze do kraja tekudegodine, radnici su duzni vratiti izuzeti predmet pri cemu radnik arhive po-nlstava revers.

Tehnlcka dokumentacija se stvara u procesima istrazivanja i pro-jektovanja all i kao rezultat naucnoietrazivackog rada u oblaeti tehnike.Ova dokumentacija (tzv. tehnlcka arhivska grada) predstavlja arhivskugradu kao vrstu pisanog izvora (crtezi, proracuni, tehnicki opisi, grafiko-ni fotosnimci, predracuni, kartografski i topografski materljai) te se odli-kuje specificnostima. Specificna je kako u eadrzaju tako i u vrstimaterijala na kome se radi. Zbog svega gore navedenog potrebno jeovu vrstu grade praviino naucno-tehnicki obraditi i obezbijediti njenopraviino cuvanje. Ovakva dokumentacija se u nekim registraturama nenalazi u arhivi 1njome rukuju strucno-tehnicka lica (inzenjeri), te vremenom Hi dolaskom novih radnika nastanu poteskoce u rukovanju istom.No bez obzira na specifidnost, tehnicka dokumentacija treba da budeodi'ozena u arhivu i popisana da bi njome mogao rukovati arhiyar. Ovakva dokumentacija se u arhivi odiaze u posebnu policu od najstarije donajnovije godine nastanka.

Na kraju, vazno je istaci da je za praviino rukovanje registraturnorngradom neophodno poznavati vazece zakonske arhivske i druge propi-se kao iorganizacionu strukturu registrature. Nemaran odnos prema dokumentaciji je neprihvatljiv sa arhivistickog, pravnog i uopste drustvenogicivilizacijskog stanovista. jer nam je ista potrebna za sadasnje ibuducegeneracije.

Rezime

Da bi se sacuvao onaj dio registraturne grade koji ima naudnu ikulturnu vrijednost, neophodno je od samog pocetka (nastanka) zasti-

^

^jeva sfru6nu^I$}gan?7flP"^*^"' '® Pf'l' no dug islozen^®JPraksiobavliase nn «ii" Odiaganje grade uadministr^. UspjeJno 2 sistemu ipostupku.ie ^ '®.®'®'°kupne''aSL ^®9'®. ''®turnom gradom po<^^®^"^ien-9ra(Je nw?'' i Dostun sredenom stanju, .v,q^reoiofr ? 6u\/;)nio kojj su propisima pradvldeni ./P .^qqpraviinomaterijala' revers, izlucivanje za

struktu^®")® ''egistraturn nadleznom arhivu itd.). ^^^-jJaciO'h^ske i HP'®^uze| gradom vazno poznavati organiza

Prople poznavati ivazede zakonsg?' og stan ^rhivistlckon odnos prema clokumen ^jj,^®' 2boa J^ 'i^rnam ' uopste drustvenog ' -lovan-svoje kulturnKtoS^.!!^ Potrebna za tekude posl^^

'storijske vrijednosti Iza buduce generacije^^ratura

arhh^ke'mranja registraturskog matenja® |[, eiH.I b ®"'®gistraturskog materijala, "Sluibem US'_ J°i®'atnosti "qim*l,^^nirtiary ' ®rii list SR BIH", broj 21/87.

s^£l®^®corrie"^®s aDrM®* '®'®throiink^ beginning) ^.P proc®^fsveK/ri ®®®'onal or^ ®'ong-lasting and cotnp' pjiing^g

m.ans .» f.

ESefa BEGOVIC*

PREDAJA REGISTRATURNE GRADE NADLEZNOMARHIVU

Neka opsta pitanja

Zakonom o arhivskoj djelatnosti BiH-a ("SI. list SR BiH", br. 21/87.)definisani su pojmovi rsgistraturskog materijala 1arhivske grade, ito.

"Reqistraturski materijal obuhvata Izvorni I reprodukovanl (pisani,crtani, §tampani, fotografisani, filmovani, fenografisani ill na drugi nacinzabiljezen) dokumentarni materijal, koji je nastao u dmitveno-poli-tickih zajednica 1dru§tveno-politi6kih organizacija i njihovih organa, or-ganizacija udruzenog rada, drugih samoupravnih organizacija izajednica, drustvenih organizacija, gradanskih pravnih lica i fizickih lica(u daljem tekstu: imaoci registraturskog materijala), sve dok se iz njegane odabere arhivska grada." (61.2.)

"Arhivska grada obuhvata izvorni i reprodukovanl (pisani, crtani,stampani, fotografisani, filmovani, fonografisani ill na drug! na6in zabiljezen) dokumentarni materijal od trajne vrijednosti i znacaja za istoriju idruge naucne oblasti, za kuituru uopste i za druge druStvene potrebe,koji je nastao u radu drustveno-poiiti6kih zajednica i drustveno-poiitickihorganizacija i njihovih organa, organizacija udruzenog rada, drugih samoupravnih organizacija izajednica, drustvenih organizacija, gradanskihpravnih lica ifizickih lica (u daljem tekstu: imaoci arhivske grade 61. 3.)

Da bi se arhivska grada kao dobro kuiturno-istorijskog nasiijedamogia trajno 6uvati 1kao izvor podataka racionaino koristiti, potrebno jeda bude pohranjena u arhivskim ustanovama. Ustvari, jedan od osnov-nlh zadataka arhiva jeste bas prikupijanje i preuzimanje grade od imaia-ca registraturne grade. U6lrem smisiu, pak, pod prikupijanjem gradepodrazumijeva se pronaiazenje, evidentlranje, privremeni smjeStaj Iosi-guranje grade izvan arhiva, a zavrsni postupak prikupijanja je preuzimanje grade u arhive.

Zna6aj preuzlmanja arhivske grade u arhive jevisestruk:2a nauku: da na temeiju reievantnlh istorljskih izvora istrazi 1

obradi istorijske procese i dogadaje 1da uspjesnije razvija nove metodeistrazivanja u nauci uopste. Praviinim prezentovanjem, arhivska grada je

* ESefa Begovi6, arhivist, Historijski arhivTuzIa

107

srsrfQfi

proizvoljnihtuma6eniaTm '«?® ' improvizacije,leni svjedooi bez koi h Jer, saduvani dokumenti su drag®®''proiipsti, bezkoiih ostale nepotpuno razumljive mnoge p

"" za gradano •® ®' ° mogli nazrijeti ni§ta od budu6nos !•''®8a kao i2a(jQyQ|. P°)®dince: uostvarivanju njihovih licnih prava ii®H. - a arhiviS '! potreba;

iPraksu: da ostvari dalji zna6ajan napr®enje valorizacjje ikat da razradi naucno egzaktne pnadiB^ Pfeuzimanio arhivske grade itd. , jarhivskij dlel' k'® ''sgulisan fe si® izmedu imalaca ®''k'' ®^®a®ona °

i 19- do 21. aktuelnog Zf^rad®ito; ^fhivske grade"! primopredaje arhivslb.. nadleznog arhiva ("SI. list SR »

kasnlje pe®kon '®teka roka^f^ ^ Sodine, ^^gj-c) nat 9°dinaori' '®®"°9 za cuvanje ureglstratur®ireotf" "kidania oh nastanka), ^ivsk®

g® .odnosno ^ ®' °9 "iaterjb?"°n' ' ®®'®"ka sa radom f®'! fegisw' ®niu, du&n • ''San kojl je donio akt o P>'®®Hie^rio'''

"^°ku od 60 dana preda nf'J,ai®^ ....

l»s.bnog noswfi'lbj

radd

ih I, 9aro\,5._, osnovu medunarodnoglie®'

lica p' ^anjep,

108

aai vlasnika (gradanskoptav '

'Pozi grade ,. ill" arhiv od strane vlasnika

led'njiV®

Predaja registratume grade nadleinom arhivu

Arhivska grada sa koristi u naucna, kulturna i drug© potraba u ro-kovima koja utvrdi nadlazni arhiv i imalac kojl pradaja arhivsku gradu, stim da tl rokovl na mogu bit! duzi od 20 godina od dana nastanka armv-ska grada. Uizuzatnim slu6ajavima nadlazni organi^BIH-a rnpo^ odr^itirokova duza od rokova iz prathodnog stava za koristanja pojadina arhivska grada, s tim da ti rokovl na mogu bit! duzi od 50 godina od dana nastanka arhivska grada.

Va6 ia naglasano da arhivi, porad arhivska grada udrzaynoj svojiniGavna grada), prauzimaju i arhivsku gradu u privatnoj svojini (darovan-jam, otkupom i dapozitom).

Pradmatom darovanja i kupoprodaja moza biti samo grada u pri-vatnom vlasnistvu. To ja grada koja ja nastala radom gradanskopravnih ifizickih lica iporodica, a na pradstavija sluzbanu dokumantaciju. Kod kupoprodaja takva grada nadlazni arhiv ima pravo praca kupnja. Vlasnikgrada uprivatnom vlasni§tvu moza gradu prodati tradem lieu tak kada saustanovi da arhiv za nju nama intarasa.

Pod dapozitom sa podrazumijava pradaja grada od strana vlasnika(gradana i gradansko-pravnih osoba) arhivu na cuvanja pri camu i daijazadrzava svoja vlasnidka prava. Ugovorom sa utvrduju pariod dapono-vanja i posabni usiovi.

Arhiv prauzima arhivsku gradu od imalaca sradanu po sistamu i nanadin kako ja bila sradana i arhivirana u doba kada ja ragistraturski na-stajala. Na duvanja i pradaju grada arhivu u sradanom stanju imaocaobavezuju zakonski propisi. Arhivska grada koja sa pradaja mora biti uragistraturski sradanom stanju, odiozana u arhivska kutija, uskladana saListom katagorija ragistraturskog matarijala sa rokovima cuvanja koju jedonio imalac arhivska grada i upisana u arhivsku knjigu. U registratura-ma gdja sa vodi evidancija ragistraturna grada (arhivska knjiga) primo-pradaja sa vrsi prama toj avidanciji i podaci iz nja unosa sa uprimopradajni zapisnik.

Prauzimanja nasradana grada od imalaca prouzrokuja, kako arhivukao ustanovi, take i arhivskim radnicima u njamu, dodatna^poslova.Sradivanja nasradana grada iziskuja vi§a vramana, obrada sa casto od-gada a grada ostaje duzi vremanski pariod nepristupacna javnosti. Kadasa ima u vidu i nadostatak spramisnog prostora i adakvatne oprerna uvacini arhiva, postaja jasno zasto ja potrabno da grada uregistraturi bu-da pripramljana za pradaju.

Primopredaja grade iz registrature u arhiv

1. Popis gradaVac ja naglasano da ja nadin primopredaja arhivska grada izmadu

imalaca inadleznog arhiva ragulisan Zakonom i Uputstvom.109

popisujesepovr^ma^^^^ uarhivsku knjigu i izdvojena zaju maoci arhivske nSS' 9°' '"®'"® ikolidini. Uz prijedlog za a''razadrJavaSsebf ®fhivu tri priirijerka popisa grade,

pAr>'

23pisnikaatreba^da°h?2^ predaje arhivu sastavni je dio prlmopredaj'e sastavljen poslijedecim nacellma-

' °' ieikomeizdao°kra?^^ popisati pojedinacno,/ - starile raspon, jezik .siaoie,"Qvestinaslov, vrstu^^n' ^^ knjige takode treba popisati 'jn vrS'razdobijrn^^ ^^Qistar itd., autora, god.ne m

kn^Qo nazl^ knjiga treba popisati knj'9®Pjg|i0^oblia-^^ 'jpiUti nnn • preuzima veca ekoSoblia^ Pisati pod jednu stavku. uz naznaku vremenskog

' si.) spisa (opsta arhiva. ' lansijskakebno ie i,"'®"®.' omota i ®naznakom vrste sp(®a2enu hr navesti n"m-- ®® preuzimaju nesrede jj

' ^oiemsveSe!! P'!?'?"® 9rani6ne godine ipribl'Z""dobija ir, ' ertoteko oa ^ ^riih metara); . _j|j

_ °®*"®'2avr§nao2n"L® kartoteke, 9°' 'g|,);Pojedinain^®'® ®rhivska „ kartona (redni brojevi, slov ^pisdj®^^ ''obljan ®® naznakom nfl <P'®novi, karte, fotografije) ®®"®®tanka). "aslova, vrste, autora. godine Hi vr®-^

1^'TUcna 1-^..— Ar: . '• ' v'oic, ciuiora, yuuii'^ •

tnetDri.v.' "n'6nek„,. ore®'l^^opredaje 'P^Jbiikaoije takode treba popisati ako

9^®''® IsatiPreu?i 9''9di m i® Prada arhiva, '.\\ oPronart ' i^ treba^^'^^abiiia^vAko ito nije

ap, Pod Si^^n'h podataka zabiijeziti gdj® 'U»>raclaini ' ®^°^lo do njezina napusWnJ®^HomJ"''®Pisnik

(0^"

f®mu^bivskp ^zapisni,^

9rade uartiiv je vrjojod '""opredaf'®: "P®^"j"- ®primopredajne

110 '®f® vr§| se komisijski. KomisJJ^S"®rh,vske grade, kao predava^

ikud''

ist® ,ir

do

Predaja registratume gradenadleinom arhivu

dieznog arhiva, kao primaoca, sastavija zapisnik o primopredaji - primo-predajni zapisnik (pogledati Prilog 1. na kraju teksta).

Uprimopredajni zapisnik, koji je osnovni dokumenat o primopredaji, unose se slijede6i podaci:

— naziv imaoca arhivske grade i registraturskog materijala kojipredaje arhivsku gradu inaziv nadleznog arhiva koji je preuzima,

— mjesto primopredaje i datum,— broj akta naosnovu koga se vrsi primopredaja,— opsti pregled arhivske grade po godinama, vrsti i podacima o

nastanku arhivske grade,

— kratak istorijat stvaraoca arhivske grade,— misljenja predavaoca o nacinu i usiovima koristenja arhivske

grade,

— obaveze predavaoca u pogledu pladanja tro§kova (nabavka arhivske opreme) itransports arhivske grade.

Primopredajni zapisnik potpisuju clanovi komisije a ovjerava sestavljanjem pecata predavaoca i primaoca.

Rezime

Da bi se arhivska grada kao "dobro kulturno-istorijskog naslijeda"mogia trajno cuvati i kao izvor podataka racionaino koristiti, potrebno jeda bude pohranjena u arhivima. Preuzimanje arhivske grade od imalacai jeste jedina svrha ukupne saradnje arhiva sa registraturama. Nadin primopredaje arhivske grade izmedu imalaca arhivske grade i nadleznogarhiva regulisan je Zakonom o arhivskoj djelatnosti ("SI. list SR BiH", br.21/87) i Uputstvom o nacinu primopredaje arhivske grade izmedu imalaca arhivske grade i nadleznog arhiva ("SI. list SR BiH", br.4/88).

Spomenuti Zakon i Uputstvo predvidaju da su imaoci arhivskegrade u drzavnoj svojini (javne grade) duzni da istu predaju nadleznomarhivu u roku od 20 godina od njenog nastanka. Arhivska grada fizidkih igradansko-pravnih lica preuzima se otkupom, darovanjem idepozitom.

Grada koja se predaje nadleznom arhivu mora biti registraturskisredena i popisana. Primopredaju vrsi komisija sastavijena od imaocaarhivske grade, kao predavaoca, i nadleznog arhiva, kao primaoca.Osnovni dokumenat o primopredaji je primopredajni zapisnik koji morada sadrzava naziv imaoca koji predaje i naziv nadleznog arhiva kojipreuzima arhivsku gradu, mjesto i datum primopredaje, opsti pregled ar-

111

ESdaBegovid 112

istorijat stvaraoca arhivske grade,usiove, nacn koriitenja grade koja se predaje.

I^eratura

2-.„»ara<)8'nadleinog arhiva "Sluibenl arhivske grade izmedu imalaca arhivs..a.^,«-;^S.iepan,PrernSri, Priruan. .ar.vls..e, Zagrebf®9istraturne grade uarhive, ArP ^

iemarhnraksgra^®'J'i^febe imoguenosti arhiva uBosni 1Hercegovini za prs^jjuo.®- l^ancelarljskodm™ Sarajevo 1976.

®P|a usvjetlu arhivskih propisa (PrIruCnik), Sara]

prilog ^

°Pri'"opredaiu.. ' PISNIK_ grade i^^edu

, kao predava"'"'sjeonei

®^®''®'Sdrugestra kao prim^ '" ' ^^tavljendana upros '' "'^®2ahtj6vaij 1

^^®9' ^atura-vlasnik)

E;?--.-., ^ goane.svolw'P' ri-' •^izvr^ii- : °d . -leKOf^

l-lsn '' ' 'Pk^Pfedaiii • godlne, formira®Ppr6davao grade koju sacinjavaju:

- ,' Pirilsiian. AO-

Predaja registratume grade nadl^tnom arhivu

1. Prlmopredaja arhivske grade vrsi se na osnoyu ta6ke 7. Uput-stva o nacinu primopredaje arhivske grade izmedu Imalaca arhivskegrade i nadleznog arhiva ("SI. list SRBIH", broj 4/88).

2. Arhivska grada koja se predaje, odnosno preuzima, slozena je 1popisana po vrsti, godinama 1koliSini.

Provjeravanjem popisa-specifikacije ili6nog uvida uarhivsku graduutvrdeno je:

a) kratak opis arhivske grade, vrste ivremenski raspon

b) kolicina (broj jedinica pakovanja iduznih metara):

c) nastanak (kratak istorijat)

d) stepen sredenosti (sredeno, djelimicno sredeno, nesredeno, urasutom stanju i si.)

3.1 dalje ostaju kod predavaoca dijelovl arhivske grade:

113

fsefa 5egow'<5

arhivske grade koja se preuzima (osniClone promjene, djelokrug rada idrugi podaci):

Qrade, na6in o nadinu i usiovima koriscenja®nja. vremenski rok koriscenja 1si.:^rhivsk®

^•TroSka 'cpreme Itransporta do mjesta predaje ude6i n

(nadle^ arhiv)

7. Na

PretnaSS^ SOfnjih nalaza i;

reguilsanl su na siij®

Popisu^snSI! ' ^ izvrsena je primopredaja arhiP®aftkaci„, koji je dostavljen .g^iK

' ^cnjegoy.. koji se prilaze uzovaj

®9stavni dio.

'' "" 'aptdSiyavljenje upet istovjetnih primjeraKa-a

(naziv registrature-vlasnika)

1.

tri uzima primalac(nadl®^ '

Predsvaocfl

Predi

1l4 '"09 lie,)

grade izvrsenapotvrdujLJ

\\(^

1.

2.

jkomis'j®Clanovi

oc®

(pecat ipo'P'®

c®

Valter ZIZEK*

OPREMA DEPOA FUNKCIONALNOM ARHIVSKOMOPREMOM

TIM ie Dreduzece, konstituirano u1989. godini, unadi da sa podu-zetnickim angazlranjem. kopiranjem napf®dnih,razvij^lh ekonomija^ pro-gresivnom eksternalizacljom usiuga te profesionainim kadrom, da svo)doprinos ukupnom napretku na terciarnom podrucju.

Djelatnost preduzeca je slijedeca.— trgovina tehnickom robom,— izrada tehnidko-tehnoloSke dokumentacije i ponuda sa po-

drS skladigtenja, arhivske, bibllotekarske isigurnosne opre-me, ... ,,

— inzenlerlna za izvodenje radova sa podrucja opreme za skla-dlfa 'arhi^e biblioteke, te za savjetovanja kod uvodenje tehno-logije, organizaciju rada iposlovanja,

—komercijalnl poslovl kod ostvarivanja funkci)e prometa robe,usiuga i zastupanja,

— kooperacijska djelatnost,— proizvodna djelatnost,— montaza opreme na objektu.Usastavu preduzeda djeluje grupa shu6njaka sa vigegodidnjim

iskustvima kod izrade tehnoloSkih idejnih rjesenia i pro|ekata na po-drudju skladlgtenja, arhlviranja ibibliotekarstva.

Unovom Droizvodnom pogonu, dobrim poznavanjem tehnolosklhmoaudnosti 1priiagodenja tr2ignlm potrebama, mozemo kupclma u okvi-ru svog inienjeringa, trgovine 1prolzvodnje garantirati uspjesnu Iracio-nalnu realizaclju postavijenih ciljeva.

Dugogodlsnja iskustva pri projektlranju i izradi opreme arhiva, bi-blioteka, skladista ltd., sve ve6e pomanjkanje raspolozivih depoa 1inve-sticijskih sredstava za ulaganje u novogradnju 1opremu, su nas navelina Ideju da sa novim projekima 1rjesenjima pristupimo adaptaciji posto-jecih depoa i postojece opreme koliko je to moguce, izvedemo njlhovu

*Valter Zizek, direktor TiM-a Maribor

115

menu ' ®9lasom na povecanje kapaciteta depoa, uz istovrenainu potro^nju investlcionih sredstava. ..le; na osnovu izvr§enih radova su pokazale slijedece rezu

~ n®investicijskitro§kovi ...g,rjesenja zacrtanih ci|

-niiitroSkoviodrziSSIT' ji[e bio opretnillen sa"w^°« prikazacemo rekonstrukcijuMaribor. ' klasicnim regallma, na primjeru Pokrajmskog

^epol su blif^u' i;U||]iy je duie vrljeme imao Problem^dvadesetgodina klaslcnim limenim , ko'iona' ®

kojima su hiii L ? rasporedeni po depoima jgne p^'prdazl, hodnicl. Sistem i®

hfc"?®t deS'®t" ' ®® aspekta cijene opreme P°g°^Siaciif'kanatS 1"'® Sklcu i \ Tif Povrslne depoa 6ine ^ pove"^®'®P®«tet depoa? ' ®® Pred nas postavilo pitanje: kako P

hodnjrt?^.?'®. P°Pune^nou-^^i!"®"'P"'®®''®' ' hodnicl, ' ' ®''an^pL''®'''rtO-potffi mr"" regala. Posto su nn^J pa P®,

?olia8u ^®'"®P°stoiik ®*®''® ' "ove koione regaia uretnafLpill eiektrom "if^^liena sa onn' ®® Pomjeraju po sinama. Sya P .gpa-f®^^-^otorom, anaR°"',koii se'pokrede pomo6u volan®aditi n^®" i® zaSliden ••.. ceonoj strani koione regal • p,cigdj®'®tne rega^A ''® nabine ♦1"?''^®" posebnom obiogom, ko^ dob"LpiK-,^R®®ltet reL ' 'SkicuyV '-® ''. '*' materijala. Titrie srnoaf'laa ioh|?|®'® se na tai na°''®®'^° ]edan nnsnlpo' vL 2® jtoo®

upolrllebljenl su

o5°'®®®& 2srno i,!! ! °ko 60% ^„oijl%^,pi"° P°vSiPu '®9®'® Promlienlli novijn. ^ko s»III 8SR®®"i®ti dfti ^®Pacit'6t !!T®-,P°®*'9li jo^ vedi kapacitet ^®lfinim UoP® ^Idenn „ "a 856 poiica. Ukupoi g,sn® |<ia'

Pb^acao za oko 71"^ P®t!iioPbve6anje kapa^ pi b''

1le ®(P®Poa) ' °^b postavijanje pot''®

Qpremadepoa funkcionalnom arhivskom opremom

Sa aspekta ekonomskog opravdanja investicije o uvedanoj fun-kcionalnosti depoa konstatujem da je ova opravdana, jer je sa preradorndepoa ustedeno oko 40% investicionih sredstava, a u obzir nisu uzetiostali troskovi, koji su isto tako snizeni, jer su na jednu policu obrnutosrazmjerni sa veliSinom depoa ill prostora.

Ukoliko ovu preradu prikazemo brojcano, dobicemo slijedece:1. Cijena opreme too montirane 90.250 DEM2. Cijena selidbe arhivske grade 2.500 DEMVrijednost rekonstrukcije ukupno 92.750 DEM3. Cijena 90 depoa "• 68.750 DEMRazlika(3-1-2) 76.000 DEM4 Cijena klasicnih regaia za opremu 90 depoa 23.750 DEMUkupno (3+4) 192.500 DEMIz gornjeg pregleda je vidljivo, da je za upotrebu novih depoa ino-

ve opreme potrebno oko 107% vi§e investicionih sredstava, a sa rekon-strukcijom je u§tedeno oko 40% sredstava.

Sa rekonstrukcijom depoa se uz smanjene troskove pojavljuju dru-ge prednosti:

1. vise arhivske grade se smjesti na istoj lokaciji,2. br§i je dostup do arhivske grade,3. arhivska grada je bolje zasti6ena,4. bolje su pozicije za skiadistenje arhivske grade,5. manji su manipulativni troSkovi,6. manji su ostali troskovi.Pri preiazu iz klasi5nog sistema regaia na pokretni sistem regaia

potrebno je uzeti uobzir slijede6e:1 Opterecenje poda od 1000 do 1800 kg/m— kod starih zgrada je potrebno izraditi staticko mjerenje nosivo-

sti . . . . il^od novih zgrada su stations mjerenja sastavni die postojeceg

objekta

2 Stanje iizrada poda: beton, parket, ltd.a NaSin ugradnje sina za pokretanje pokretnih ledinica mogud je

na podu ill u podu.4. Pogon— rucni sa drskama za krace jedinice,—rucni pogon sa volanom, dozvoijena potisna siia 70 do 80 N,

117

1l8

5n!lielektromotora.^Oblogailizasfitapogona__saceonestranepocijelojvisini.6- Sistem pokre^h P°9°"®-7- Wfena vrata '® ® ProP'sno zatvoren

Centraino zaklinw jedinici,Stanje postolPr-h ^i®'okupnog sistema,

10Do2v<!°?'®"' ^®9®'aipolica,

ttinnf^ '. '®'na izitiPrti .P° ®oPzirom na arhivsku gradu,'•^snjaiponiijg Poiica obzirom na arhivsku gradu, mogucobS ''®2 "POtrebe alata,

kako kod bf P°kretnih jedinica. . „je:®PolaJe odr"].®"'''" froskovim P' °'®'<3t3 navela nas je na razm .

mooir kvadrah ^ Postici isti cilj. Sa gledista arhiva, g.I^^dernijeon i® Povecati r.J ' .Pspoa i klasicnom ^rhivskoJ?®! postoio?!®' ®' moguce i© •''f®'l®' '®*oj kvadraturi sa " gjruKci'P°9radedodat°P' ®'"®. s tim d postici takoder sa '•®'<°"|e§eni®odgovarajude projektno rje®

^®®nimenfaPeDievi^iepp ""9

Auf MAGAZINEN-M'T g^NGGrunci,«„ ^ KAPA2ITAT VERGROSSEBUN^frac^jj ®kistieren^^^^ ®l^uellen^^®'*®"P®n Thema ist eviden| jfon®fi ha^ ®®cnk Losungen und der Kombin^ge Pf.®®d ist T?' ®bwoh? ist. die Investitions ddPieCijolP' Whrung IVlaribor h®®® Kombinationen "icP* ' lasdP^ p

"°®'ischelft® ®ngiSrin®'®" "®"en die technische Lo® '®htnic&"9s von hochster QualitStvernaohlassigen ist, anzubiette

Opmma depoa funkcionalnom aihmkom opremom

4525 +- -^•8125 f

r I "1 I.. I I I ' • ' ' '

EEffeeeb^eeeee EEB

-1-f-f-R E I

FREES EEEEZEEEE3

ERR EEEEEHEHEEE3EEEEB ©EE

PE-i-f-FH t

EEE

EDil.

• Prtinwt

ino.2ii^

3 C

,fedpo fiLMttta;

S

S K I C A 1

j222!2i22L«—1——"•

n-Tim NuN naSru:

OPREMA DEPOA 1 i 2

8

itS-o

MacO»

119

/o

o

£-f-

7-3H

5h-

r-.-

.j11

rf-F

J-T-

J-/-

-;-4--

)I)

j4-

f-f-

4-j-4

-1-4

-4,,

/jf-

f-i-f

-±zd

f-f-l—

fjj^

S*;I—

t-h

-i—

l—h

-i—

I—I

-h

-r-I

—

H-+

-—

--

"h

i—

—

L-H

-—

—

--

-l--

—

11

11

45

70

--f©

M-

45

70

0»

00

Q<

Nw

Oo

?O

)—

>1

RE

ZA

-A

Po

tto

jeca

po

lica

Mcep

od

f>

2is

i/o

ttro

aa

PO

OL

ED

.8

DE

TA

JL.D

LE

GE

HO

A

o,

'""

fP

ost

oi«

ce

po

lic«

dA

po

ctl

2d

e»

ae

lueaa

DE

TA

JL,C

"

Po

stcje

cc

po

licd

H&

wc

Deli

ct

tuw

ik

no

Zif

ek

XP

ottp

jtce

;«U

ce,

ko^e

icn<

selt

YH

ove

potic

e,ka

paci

tera

SS6

polic

a

SK

IC

A2

OP

RE

MA

DtP

OA

1i

2

!

Peter Pavel KLASINC*

UTICAJ SUVREMENIH INFORMATICKIHTEHNOLOGIJA I NOVIH NOSILACA INFORMACIJA

NA KORISTENJE ARHIVA**

Razvoj tehnik©, osobito razvoj lnfornnati6kih znanosti, a utijasnojvezi s njima nastajanje novih tehnologija i noyih nosilacastavljaju pred arhiviste i nove zadatkeJ Ovaj se razvoj odvija take brzda situacija postaje veoma teska.

Nove tehnologije kao i novi nosioci informacija riesurr|njivo uticuna koristenje arhivske grade u citaonicama profesionalnlh arhivskih insti-tucija.

Nove tehnologije koje su za nas zanimijive, ne samo da se razyijaju uuskoj vezi sa koristenjem novih nosilaca informacija ve6 takoder uti6u narazlicite nacine i metode profesionalnog menadzmenta u arhivistlci.

Novi nosioci informacija nude vrlo §iroke mogucnosti za kori§tenjearhivskih dokumenata, a istovremeno su, s drug© strane, deklarirani kaoarhive^

Govorimo o novim medijima i tehnologijama i raspravljamo o njimaod njihovog otkrida oko 1850. godine (fotografija, film).

Uticaji novih nosilaca informacija poznati su idokazani:1. da su novi nosioci informacija sami^ po sebi arhive i samim time

sto ih koristimo moramo da razmatramo nacine iforme upisivanja poda-taka.

2 da nove tehnologije i nosioci informacija nude mogucnosti zaunapretJenje rukovoetenja arhivama, posebno u smislu boljeg, lak§eg i

* Peter Pavel Klasinc, arhivski savjetnik idirektor Medunarodnog instituta arhivskihznanosti u Mariboru. . ^

** Tekst ie na enoleskorn jeziku objavljen u Casopisu Medunarodnog instituta ar-hivskih znanosti Maribor 'Atlanti", br. 8, Maribor 1988, str. 59-65. (Prevala Lejia Dianlb).

1 Termln nova tehnologija se ne moze nadi u RjeCniku arhivske terminologije(SAUR 1988) nego jedino uobja§njenjima uopdim ill tehniCkim enciklopedijama.

2. Novi nosioci informacija definirani suugore spomenutom rjedniku ali razliCito odzemlje do zemlje. Vidi takoder Peter Pavao Kiasinc, Materijaina zaStita klasidnih inovih nosilaca informacija uarhivama, Maribor 1992, str. 270.

123

PeterPavaofdasinn

ma. svakodnevnog koriitenja arhiva i lak§eg pristupa podaci-

nim PodaotmTu n'jima°°'"naprecJuju pristup arhivima ip'sa-koriStenje arhiv^w?^ tehnologija inovih nosilaca "^torwac^a osslulbe bez ob2X®x?T^®*®vli6ni na nacin prihvatljiv za sve arhwsl^esu na vi§em stupnlu koriS"' ^ '' podetku ovih9'i®' ^ ^ koristenja novih nosilaca podataka inovih tehno

DriSii niihove to^ ' °^® "logucnosti zaista neophpd ..P"®'appodacimao iS|)[®u^2ll,®^Prakse, jer 6e tako biti omogucen b®i"I

i'*08tnako"^^°®ynform^^ ufunkciji arhiva Injlhova primi®"Novj n

ie6a°sao1k'' arhive, ili nekonvencionalnenalaskom n filma i fotonr razvijaju sredinom pro-

" p" 'dSx'' . „«(•

Lf® mio'' ^ ''' acijama nosilaca podataka i:/9®'a ill "PrSat" Sa fcSografija. a po-OM i^P 'febu snl -.'"Pr' Prolektnr ^ez kori§tenja po®?5" jgdiP®9a.koristiti jecju ''®'aog aoa^? '. Qramofonske pioCe se korist© I ^q.

' ®P'ibki biskn Pbnio6 ma ' 9' ®' ofona. Magnetne f^agu®''®°^araju6eg ""OQu se ""^^unara. Dana|n]|i gra i

inf Posljedn^K ""^^skog nqP °d"ciratl jedino uz pomo6 raCJnfiim' '' ®®'i3 ufil 9odina znax •^ (software-a).

®®iu£if?'Pa pSesio P°^®6®"o korigtenje 'pet k'tt all si."®'arhlvskih institucija. F®* jsp®'SLf' 'P^e-bai^zf prethodno evidentirajb sat

^^ '®'®9an Post®)'vu Info' ^°-fllmovi ' '®*'JP- P^tem raCunara §to kS^a?^'P®'^°6 mikro-6ita6a na^Nove Da ^®niiiam 'I' brojkom). ^®'.^^hivi ^

snimke sto omoguca^^^

ai

kv^

pristup svim ovim materijalima imnogo bolje mogudnosti reprodukoljezakorisnika. .. arhivi

U6M*, ipo»^oma jasno dokazuju njihov zna6aj za korisn . . ^ jg ^jtaonica-einlinte |e a, »!«.-» ^23®. SPil 'PKr !• I-""' " """"" P.PP

faisifikat kzatim ga predstaviti kao onginaln. iau ent.cn. a ^ ^Skeniranje 6e takoder pisanih podataka iosobi-

arhivistici, osobito pri restauraaji ili o g^Lnisne zaStite. Postupci re-to kada su dokumenti bili o§te6eni zb g P ^ jg restaurirati filmstaurlrania fotografija s®. ^obro P®siidnlm metodama, 1uzavisnosti od proieiaa na ifilmovanja do skeniranja, kopiranja ire

•[i ,„>,Tr-r——.- y te. * _ M

MICtOflLMiNC

KOPUA za ARHIV

MlCtOfllMINGSCANNING

gPSTOBATlONKOPIJA ZAKORISNIKA

SCANNING

analog technology gi

use I

3 ICA Studije-Etudes. Pariz, decembar 1997., st. 9.125

PeterPavao Klasinc

wiian-uticaj skeniranja je ogranicen zbognnr^^ javnog povjerenja u originalne dokumente. . -.q uSon skeniranje izgubilo bitku sa mikrofilmovanjem. K]nosi ar t stotinu i pedeset godina i priznato ^J\II3C podataka/infnrmQnM-^ Q, / . ^«i,«-,-,o+i u-n ie u pra\/nosiL nAH^4 ' pedeset godina 1priznato kaopodataka/informacija. Buducnost ce pokazati ko je upf

AD 2. Uticaj novih tehnologlja na koristenje arhiva

one arhivisti zainteresirani s^J ^opci tehnickf^^ ^ susrecemo uobavljanju posla. . (jjpirTi di'

^^hivske teorije iprakse upojed

fnasine (stVre^r 'i? ' ® ^Mima se susrecemo na poslun 'krofilm-kamere kopiranje. pr 'itd. Sve qvp Qn ' racunare sa svim P", |-j^jva

^orne i np ' ^^^^o'ogije imaju uticaja na rad po-' ikrofilmovanie i arhivskih dokumenata . ogti

^aslneTa svakodnevna praksa u' 'krofiimovanje ipak"jeae."'°'° u

Osim 5 korisnik treba da^aspoiaganiu nMr°K ' neko ko nikad mje bi

. KopilTr'®''"® ^°kumente. ^ naiz' ^i"®ztrosenja Predstavljanje arhivske S^^^opira

r® "inogo novaca. Arhiuaka arada se kop^^1987

1997 ^WINDOWS. UNIX. OPEN VMS,

RISC/PENTIUM/486/386/2862&IRAI1')I4e lOIA lA amn nAM • 92 GB _»-(CAS^

., RlSC/PENTIUM/486/386/28b2n V ASKSau ^2®'64/32/16/8/4/1MB RAM -22 GB20 MB HD WINDOWS. WINWORD. REFLECTION.y^BO I NETSCAPE, INFORMIX,f^ASCAL

NODE

Rcgionalni ArhivMaribor

E-mail

Istrazivanje javnihpodataka -3W, OPAC.Uspostavljanje javnih ibaza podataka

9u,„o.„i« ,a.,03. „i d. bi bil. If«Xr«S.!'''*upo»b.,Ali.kori.d,o,n™ odus. I , »„!• d«id "bupotrebe. Ali, korisnici nisu tehnologijama koje daju mo^Proces skenirania pripada noyim ^rsta koristenja,

gucnost tipa kopiranja. ® na velike udaljenosti. Pri-kao sto je. na primjer. s'M® • ?nroma tome da li je spisak napra-stup podacima je na razlicitom pivou. Koristenjem "punog"vljen u sumarnom obliku lii na an skeniranju i od arhiva zavisiteksta pristup je moguc svakom po ^ j 6e biti na raspola-koji nivo pristupa ce korisnicima biti dozvoljenganju za kopiranje. - nrimiena novih tehnolo-

Nevjerovatne mogucnosti Razvoj koristenja informacijagija koje su se razvile posljednjih 9 . tehnologija u penoduprikazan je u tabeli koja prikazu]izmedu 1987. -1997. godlne. nodataka u Regionalnom

Slijedeca siika prikazuje veiicine sa 15.000 metara duzniharhivu u Mariboru, koji je arhiv ima 23 zaposlena, od kojihdokumenata iz perioda 1246. - . _ Aj-^jv je smjesten na jednom mie-je 60% sa fakultetskim obrazovan^m. Arniv jstu 1ima cetiri lokacije sa skladistima.

Strani korisniciLokalni korisnici

Struktura korisnika wwwsei-veraURegionalnom arhivu Maribor

. u rarinici u buducnosti drzatiPitanje je kako ce profesion^a^^^^^ 6e van svake

korak sa novim ibrzim ®®'°roaThivskog posla, koristenie arhi-sumnje uticati na razvoj profesionalnogva i na pristup podacima uarhivima.

.... xM^StraAd 3: Novinosioci informacija Ikoristenje arhivaUf

Ad Novi nosioci inToiMio^'j

•h nnqiiaca informacija unapreduju se neUpotrebom svih vrsta fg^up arhivama. Uovom procesu,samo nacini i forme koristenja vec P ^^^itog tehnickog razvoja. Ko-medutim, mora se postivati stup ! j^Hj bilo koje druge vrste koristenjem maslne za kopiranje ifoto-Kam

.• '•! .v. •

, .; '.l./v--''.•••' '! i yi. V 'r;.''i;

P^^avao Klasinc

."° ' "osilac informacija. Nastaju nove fotografije, mikro-novi nronn?° '/ •!i® "POt''®bu ina ovaj nacin postajunovi prenosioci (u izdava§tvu itd.) ) f •

me u P''®"osilaca informacija donosi arhivima i probie-u ataonioM 1? ' Normaino je da aparat bude postavijenArhivi treba da rLn "lopli upotrebijavati (izuzev fotografa).SuSkor^ mogudnostima za reprodukciju, aii kako 6eset trideset ili vile ®"^fPnetnih traka koje su nastaie prije deset, dvade-rud'io iOdaovarakf^f^ Proizvodad nije ispo-uo Ioagovarajude aparate za reprodukciju.

magnetnTtrakrsSe^nn^^® "razvijenim zemijama. duvaju se mnogetat koriitenja novih teh!,?.? mformacijama. Nastaie su kao rezui-vrsta informacija treba da h?d' njihovih stvaralaca. 1takvahivski teoretidari ipraktidari vido "P"® korisnicima. Neki danadnji ar-iprenodenju takvih podataka aa ata t"'® Pi'oPlema uprocjenjivaniu

Uteoriji Sesto oou • "®/'°^® "°®ioce informacija.medutim, veoma teSko izdvo!i«°wa^ P'sane informacije, aii j®-III odrediti koja informaciia ?i oh s®2®«1 podatak®zatim je prenijeti na novi medHa ;^"®' °g,2"®^®! za "nauku i kulturu", aI®.i® Pracjenjivanje dokumenata kn" korisnicima. Oditophodno ipri tome ne moiemo dakat- ^ pomod madina neo-Porucuju neki teoritidari uaSw p"® ®®l®kciiu kako to pr®'neprofesionaiizma. s druqeSna '"i^li®niii to je jedna vrstak®koje mi vidimo, moz^ da doSle ^a prirodna seiekcija,do unistavanja iii gubijenja podatSa na ' ' °g "^jeta duvanja. Dobro je poznato da novi • '''®^"®*di'n trakama.

s^dni no°^ '®^«® ' 2bog toSe P^°P®d®idTo se od!°f'J"^^°' '".®®'i® Ptopadaiu d^^ ^apisanih informacija. W®takode i ®®"'i® ^idi na nekim crnn h stupnja sami od seb ^da takve ^^P'®^®'"®- Prema tome .aac'' 'ilmovima iii fotografijaf".®Iwe dokumente ne daju uruke k!f''""''azdmliiva odiuka arhivist®

Evidentno je mad,,« korisnicima.vodadi^°a '°®® '"' fniacija u'naNe6a° 'h^"'® vrijeme metode zadtit® f®oclgovornoe+i u P'"0'2voda6a primjenjujerTio. ^®rlS se razLje od stupn ®kuituru dok ia^ ®"^.g°voran kuiturnoi ia?' Pi'o'esionaine odiuke oza

"SN^non, Sine126

UTICAJ SUVREMENIH INFORMATldKlH TEHN. INOVIH NOSILACA INFORM. NA KORISTENJE ARHIVA

Zakljucci

Nove tehnologije inovi nosioci informacija kao injihove kopije nsumnjivo prosiruju mogucnosti koristenja arhiva.

Pri primjeni strucnog istrazivanja na arNv^a 'arhi-macija i uvodenju tehnologija kako bi unaprije lo p P . nauSnimVist mora tijesno da se povede saoblastima. Potreba za muitidiscipiinarnim istrazivaru ma 1® oS^osobito ako zelimo da olakdamo pristup L|cjn,a nforma-ske teorije i prakse upovezivanju sa racunarskim radnicima, intormatidarima idrugim profesionalcima ^

Najvazniji zadatak arhivista jeste, a kori^tenie ucitaoni-sacuva informaciju, da je procjenjuje '.P"^^®' ' pg uticaj novih teh-cama arhiva. Utom procesu oni mora|u da odgovore na uncajnologija i nosilaca informacija. nosto-

Utom procesu treba da budemo vodenivati prethodni stupanj postignutih i;®z®l ® . gdiuke za koristen-okruzenje ukojima djeluju. Moramo post j .. kontroliratiis novih tehnologija inovih nosilaca informacga datoliko kollko im njihov stupanj i"j!??'mogudi pristup arhivima.vashodno misie otome kako postici naiboiji moguci pnsi h

Literatura . ./ OrtfvirM iter in ArchivBS, Sodobfii arhivi, po-

• Miroslav Novak, RaCunalnik varhivu /sebna izdaja, §t. 3, Maribor 1993. ,«rmsitinn Technology, Ljubljana 1987.

• p. Zorkoczy, lnformacljskatshnologi|a/In ^ibraiy• Angellka Menne-Haritz, Nils m, 5 http:/www.uni-marbur.de/archiv-

Materlal, DlgKale Texle der Archh/schuie Marburg Nr. o, n.H/schule/lntrlnsengl.html Arc:hivlerung neuartigen Archlvguts, Paris 1988.

• P. Rene-Bazin, Enls'eli'Jsa „Jandigkelt, Fotvaring, Tlllhandhallan-• O. H. Llndstrom,Moderna arkivmedier. BestandigK

ae. Stockholm 1976.

• AtlantI 5, Maribor 1995. Aiiarihnr 1997• Sodobnl arhivi XIX /Modern Archives XIX, Ma

or*';:—UND-TRAGER AUF DIE ARCHIVBENU

^ _ rohiPt der Technik, besonders auf demDie Entwicklung auf dem Ge verbundenen Neue-Sektor der Informationstechnologie und vor neue Aufga-rungen be! den Informationstragern stelie

129

wichtig, als ihre PrnH Informationstechnologien istTechnoloalen unH ®'nmal selbst zu Archivmaterial warden. N^ung der Archive 711? bieten die Moglichkeit, diezung von Archiven^^ einfache und effizientere _Infprmationstraaer?^^^ ermoglichen. Bei der Entwicklungmussen Archivare enn ?/J"^^^hrung neuer Technoiogien in _g,narbeiten, und auch Spezialisten anderer Gebiete"^6hrt notwendig sein Forschungen warden kunftig

130

Jozo IVANOVIC*

SKENIRANJE ARHIVSKIH DOKUMENATA**

Digitaini oblici posjeduju brojne se izvorno na-pdnosu na druge postupke izrade naivecom prednosculaze na nekom tradicionalnompbicno se smatra lakoca koristenja idis .q 'smjestena', mozetovo neovisna o fizickom mediju i -jp«w|iati idotjerivati prerna po-fe razmjerno lako obradivati, Pnroizvolino kopirati, a pojedineJrebama pojedinog korisnika. ukoliko se mnozenje nje-kopije obradivati bez opap^^^ll-P^^lnie ne smatra same po sebi prijot-2"nih 'kionova' po mrezi ili n^pina vlasnika, smjestajuci je u•^ionri integritetu slike i P.a: niezinim znacenjem i trzisnomf^eautenticne kontekste i fj J nrjiicno jednostavna, a opre-^njednoscu. Izrada digitalnih s'' a uz ] P j^^jo jskepticizam upo-fTja danas vec svakome dostupna take da se pojagledu buducnosti fotografske stroke. razloaa, prisutan je razbo-

Sdruge strane. djelomicno i da udoyoiji nekim• '1 oprez u pogledu sposobnosti dig xj^j yjda kada je rijec o izradiapecificnim zahtjevima koji se ' ®.^\peuLia biti ustanju konzervirati ipre-' Rpija dokumenata. Kopija bi, redu jamstvo njegove ®uten-nijeti specificna svojstva dokumei^®. P kontekstu i,licnosti ivjerodostojnosti sadrzano u xpu«o|oski uvjetovana ikod strojno

?®Pisa 8njegovim "osacem, kq j p^g^^pQi |<oji nam stojeprtljivih zapisa nije racionaino .. "gp jpgk prigovara da to ne cine na'®ganju to mozda imogu osigurati, ® . tehnikama. Vjerodostojnost je,S'guran nacin, poznatim nam i P"^® iji^o jpovjerenja proisteklog cesto iz

koliko stvar cvrstog iajTS^^SaniilT^^navike da nesto odgovara nasim ocek diaitalnog zapisa i medija

Drugi razlog za oprez jest onih osobina na kojima sete-na kojem je pohranjen. Ona P°\®R® ^loaije tako da se ne da ukioniti nji-[nelje i uspjeh i privlacnost ove l^ 'lxphHnost se u tom smislu mozebovim izdvajanjem. 'Urodena ^ osobina: fleksibilnosti, prenosi-smatrati neodvojivim naiicjem iskoristivosti i drugih pozitivnovosti. dostupnosti, visestruke i raznolike iskori

*Jozo lvanovl6, aktivist, Hrvatski drzavni Arhlvskega druStva In arhiva!**Clanak je objavljen ueasopisu = pjg literature 1rezlme (summary)

venlje. Letnik XX. §t. 1-2, Ljubljana 1997, st.m §toje popis^or unekoliko doradio.

Slo-au-

131

•^020 Ivanovid

Uz to Soviekii se zasniva prestiz informacijske tehnologij^perceptivrioa ' ®Posredan pristup podacima putem njegovanego je to stroi knn lo fpodatka icovjeka nije vise y^idsko,fakt. To znaci da ' funkcionainoreskim IhardwaraQkk^ oviadati promjenljivim sof^ 'tu nadogradnju "^inimalno povjerenjenjemjzvjesnosti i ® vrstom, ako ne i stup0,T^Zl koje nam priskrbljuje.Pnkladnosti digltalnTtPh'n 'i pitanja koja su sejecnih kopjja dokumana+r proizvodnju vjerodostojnih tvo za tu III samo za zapravo nista sto se posebno vez®/^Pdodu§e speciflcni 1mora Parametri samoga postupkaPostupak prijenosa i^?pH t "®^zirati, all se u osnovi odvija?"9om tehnoloSkom okrfilo podataka koji je na djelu ubilo k Jni. Osnovno pitanje stoni nfk":' 'iz'kalnoj ina komunikaci)sl<<^knw ®® to koii ni It 'i' biti pitanje bezuvjetnog ignuP°djednako ukliufiuio "®9° pitanje zreiosti za pnj") _gtrehn® Unastavku^o" sredstva ivjestinu onoga tko 9trebneosobinesreS" =t"l? PokuSati opisati osnovne upo®ovom slufiaju arh'iuiet "ekoliko osnovnih pravila koje b

' ®f"ivist -morao poznavati iprimjenjivati.Skeneri

Pdrnjenyl'' ' i?''*®'"®'karne?6 koristiti za sekodimenzfon^ ' '®too pioSno !®"? ° konstrukciji i postupku I j|da ce le ®keneri u|w®'' °t®®i)ske, rucne i 3D skenered®ci vriiprif®' ^ ''Pofrebi nri ci!^ kontekstu najmanje g^-''loiak ume^a^® ''otocijske u dokumenata. Isto, po g nre-tokodabuha iiieni „ ''®du zbog nacina na ko|i .gtaje

h predio#fl[!'®P^®' toskom rnt ' ^° '''"' bubanj. Digitalna sl'l^^-oaren-kr® svjeSSltr^®' P°'T'i^^® s® po osi. Kod transf^gja

^lo^kTmi,i„'® dokumenata: isto, PO ®fg7p'ra-tokodabuha iiieni „ ''®du zbog nacina na ko|' gggtaj®'""1 Predio#fl[!'®P^®' toskom rnt ' ^° '''"' bubanj. Digitalna sl'l^^-oaren-Pfotei kfto sview ' ®' PO"ii®® s® PO osi. Kod transf^^jato (PMT) ill riM dovodi «!<f® "^^tozi unutar bubnja. LiolikatO'to6nu struju of® 'Pa ureL°' f®' .'' sustavom do fotom^Pu g|ek-Ni Pr6d.<!t=.'.i:- '®bo o kniiw„i - ?'® Mi uiaznu svietiost pretvar gof"«nu struiu K- eipg sustavom do toium—-. g|eiv-M' Ptodstavlia P° ° koii&ni Mi uiaznu svjetiost pf®^® : nap®!^toflektivan izvnr ^"i®^nost skeni^ ® ''iducirat ce se odreden j^ak

naravno na Vj®«08ti se nl ^^k® predioska. Ako j® P^!g svj®:koriste fotomi'ii? '®® bacin nrat. ' van oiiindra a refiektirana ^ojiz"V°!^ka Kod'rotacijskih sk®n®;^jad-^oiucija pri tom ^ znaci hI ''®' utku svjetlosti izlozena p®'

^Sf?^Pravo skenira tocka po tocK^.^ ,Pkator je oslmir - ^^blti dinitai ' kretanja po osi bubnja R! !"ka iuto'i^fe' iclaie ®'ike vrlo viioke rezolucije. fotoma nl' ' ^ torn sml',' veci riIn •? visoke rezolucije.

do 151" kvaiiteSi''"®toicki raspon nego CCD e\e9a raziika ui? ®j® jer je zahl 'P®9utim, pri skeniranju d®"kvaliteli sLka r-o®* -

132 9obivenog pio§nim skeneroPi

•QkprTiran/'e arhivsidh dokumena^B

dobivenog rotacijskim skenerorn W i^to se iije-vainije tolto predlozak za rotaojjski sken^toom^m s^vupi na cilindar, a to praktidki znaci da uobzir gdokumenta,talizacija dokumenata, tj. skeniranje s f u^ontetnije od siike dobivene§to je daleko skupije. sporije iuqeiini nista kvaliteinijeplosnim skenerom. . ^ ripSeniem za digitali-

Plosni skener se moze jeca, prizmi, CCD cipa izaciju slika. Skener sesastoj! od 'z^ora ^3 ^avnu plohu,analogno-digitalnog konvertera. svietlosti, kod reflektivnih pre-kao kod uredaja za M9*^°R'' ?' !?+ranenarentnih u posebnom poklopcudiozaka smjesten ukucistu, a kod P gn^jeru gibanja mehanizma nauredaja, osvjetljuje predlozak red 1^ transmitirano svjetio sekojern se nalazi. Ra ' ktirano, odnos device) elemenata 1sustavom dovodi do CCD priani u nizu isvaki od njih juneki napon. CCD element! su P®red®n^ trenutku osvjetljUje. Obojujednoj tocki (pixelu) uredu koji ?®^ . kvaliteti optike) ovisi .1.alemenata unizu (u nekim slucajevima 1 raziikovati uizvedbdigitaine siike. Plosni se skeneri mogu m ^ jednomuvise detalja. Jednoprolazni ®*^®"'{f^Drolazni to 6ine utri P®Lave komponente boje 'a^ovremeno, P ^ (crvena, .^®'®®vj Ppredioska, svaki put za jednu ®^p^,!J^P£menata ocemu oyisi nacin naya). Mogu imati jedan ill niza C nesto vise kasnije.koji ce se prikupiti informacije ob j. ekenerima kao uredajt za di-. Digiteine Lmere sve vi5e konkunmju sken®" ^nisu yezan® uz d.

gitalizacHu Niihovaje osnovna prednosi u , trodimenzionainintoonzije 'f offik predioska. Mogud® i® velikih dimenziaJPredmeta, uvezanih knjiga, P^®^ °.f®^^aSt® s® jednak® kao iklao^etljive povrSine. Ustudijskim i ^anata. Ono stosicne kamere, po istim pravilima f 9 | gg,|jsku zarnjenjuje o .. .^I® Jest kasnija obrada sb'toi^® ' gg je isnimanje pokr^n^ I[aounalu. Ovisno o tipu kamere m 9 ..g^^g omogu6ava irn .to. CCD tip kojim su ove kamer R g.g pdjednom, a ne r P ,svjetiost reflekt ranu od 6itavog P^f gLrivaju odredenu po;^to'""i,^l°ikako to rade skeneri. CCD ®!®to®rt'P°^5eduie r®zo'®®ii."da broj elemenata po ^tku i st p |gg,gnata po retku iP° ® Pimaju najceSce od 500 do 1000 CCD e gkupije) katoe^ 7.9aje sliku od nekoliko stotina tis^^a pix g ist^broi9u imati ipo nekoliko milliuna pixela Ak pg to6k ) za isti brojtrebna tri, kod nekih kamera iznimno elemenata. Objekt sePixela potrebno je imati tri (ili od komponenti bo)e, aii to, natooie snimiti itri puta. svaki put.® 1??"° "^gtg gstudijskim uv|etima. Ka-ravno, dolazi uobzir kod nepomicnto ob| ^.g^oiucija u kpio) )e netoko je broj pixela zadan velicinom ®P^^gj velieini jer o')®'.^®°Predloiak snimljen ovisit ce 1°^ '° veliaina povrsine kojf se snnvecine skenera, zadana neka stan . .,| gy,e6oj rezoluciji, dc^ma. Male predloske bit ce moguce s . j-amera ne6e dati zadovoljava-PredioSke; npr. A3 formata vedina ovih kame.

JozoIvanovic

tete Najbolje kamere iz ove klase daju sliku prihvatljive Iwajipriblizna i omogucuju brzinu snimanja koja jpriDiizna klasicnoj mikrografskoj opremi.

istom p%dDu"k«o kamere koriste digitalna leda koja rade naWniza CCD elpmon' P skeneri: slika se dobiva kretanjemju dati daleko kvaiitred po red. Ove su kamere uPaje moguce d^hi^ ^ ^laju i 7000 tocakaPovecanja). vellcine 100-200 MB sto omogucuje vrlo veardne tipove karnera' '' ^ mogu ugraditi na mnog©sta skupe, jos su irazmtr®*^® ^ovakvim digitalizatorom, osimPa^se koriste za (obicno nekoliko minuta P? ® jevazna visoka profesionai^?^^ zahtjevnih predlozaka gdje. Bez obzka In ' ' .0-sjedu[e nekoliko digitalizaciju. digitalna^ivaznije su svakako rol P^P' 'oa koje odreduju njezinu kvalite•^aKo rezolucija idubina boje.

' azoluclja

' a'svaku' ®"^ najvazniji faktor okojemyati po jedinP Pi'b utvrdi nie^n razlozi na'zrazava P^^rsine tn ^ i® tocaka g ob' ' A

skeno ^®caka do inl ® kvalitetnija. Razolucija z°Pticku od r!f k® P^oraju mS ''ojevi koje proizvodaci ^liko^^,?°J^cija ovi<5?t iod int znaciti isto. .T''®^tvarna) [1^en"^Pr 30fl je recpn ' ' ''' ®'?® rezolucije. Opticka ( gpata P>BOOx3oori^j 600 doi ° raspolozivih PP^n-^•"a gustocf jedno "^Rl^^^daci cesto navode vrij®d

ibra? ®'®"ienata H vrijednosti, upraviluosn' ^R brofst^^a Precbno^^^^^ ^^^a odnosi se na tzv. rn|n p^rt^ikori^ ' ' Podatat' "^ ' 'h rednwi mehanika uredaja^ jjjcija iPo ra'i® & Stvarna optidkaveca mehanicka^. ,nta;,

to6kft ' ' ^du tn^ u povecanje rezolo p^gdl^-tiP^•"^bno nk '9oritmo ' ?^emeliii? tocke. ^^oiiranJ?. pO'^^nekn inak '' Drimi susjednih. lot®''P jop^^ p0'i ?.°®°b&no pP^^fniuje imoze se, ukoliko

odJo ' ®' ®neri '®'a- """anje urezoluciji ve6o) o ,|jidlo^a?®aeno;fl"®"Pru2aj , .i reZ ' e'0Povl|-^°' '•ezolu sto"°®' skeniranja upovs^^^anjij^^jsP"'na k° i. Koiiko a°'"09ucava skeniran)e ,Kon

je ovakv upojedinom sluea)"^B4 Povecanje moguce.

tn^niranjff athivsldh dokumeo^

Koiika je rezolucija potrebna Akoje slika narSi-tanje ovisi o tome za sto ce se dig'talria si rezolucija jer se najenjena samo prikazu na ekranu Jg^oj rezoluciji od 70 do 80ekranu najcesce ne moze prikazati slika u ^ . gj-g jg rezolucijadpi. Ako se slika namjerava ispisivati gg gi^gpjranajce§ce 300 dpi ili 600 dpi. za dobar isp . 266 dpi, ako se neurezoluciji od 200 dpi. Za t'sak ob'R[^® . nretoostavlja da 6e se dlgital-radi o zahtjevnim ilustracijama. Ako se pa format, skeni-;ne slike dokumenata jednom htjeti kon . ^ veli6ini slova 1kvalit^irati treba urezoluciji od 300 d| ill yisoj ( „ gg q^q vrijednosti od-predloska). Pri svemu tome treba voditi racun ^ veli6ini. Zanose na skeniranje i Rnieni (nor mikrofilm) treba uzeti uskeniranje predlozaka koji su ve6 ^ako ako seobzir omjer umanjenja u odnosu na iz skenirati ondiko putapredlozak zeli tiskati ili ..'veAan. Ako znamo za §to 6e sevecom rezolucijom, koliko puta 6e bit ^g^rio proraSurjati kolika namdigitalna slika upotrijebiti, mozemo d v^j^pg snimanje, ako seje rezoluciia ootrebna. Za sigurnosn znatne gubitke

rezoiuci om, isuurvw " Ar^cta tocno prorat;uiiau .w— •

digitalna slika upotrijebiti, mozemo d v^j^pg snimanje, ako se po-je rezolucija potrebna. Za sigurnosn rjoouSta znatne gubitke infor-siuzimo analogijom prema mikrofilrnu L^g^nj^a svaka rezolucija kojrnacija, u prvom redu o boji, bit 6e p pg papiru).omogucuje dobru citljivost (na ©kranu 1n^ pavedenim zabtj®vima ^rezolucijom od 300 dpi "dovoljava s^^^^manje zahtjevnih predlozaka, dobro usteda memorije moze posticirezolucija od 200 dpi s tim da se dodatnskeniranjem samo u sivim tonovima.

. ^rnohiieloa qdje se nijansa po-. Kod skeniranja uboji, za reflektirane (trsnsmitirane)^jeifdine tocke odreduje jednim mjerenjem^^^^^^^^^ dodatno razi^®Jiosti, treba prikupiti tri podatka pa s . J ^a svaku skeniosriovne komponente (ervenu z ,^gp^ponenti 6iji pjetlostl. treba%ri;;upW t/i Podatka pa^ svj^^^^^ ,3osnovne komponente (ervenu. ze ^gf^ponenti 6iji omjer pr^v itocku treba di^biti vrijednost g Svjetlost se moze rastvarnu boiu te tocke. To se postize na a novr^ine predloska taKozioziti na komponente prije esvjetljiyanja gvakom od komponenti,i?.® se svakaTegova to^a osvjetliuie posebTO sva'!'se pak razlaie nakon %tri se vrijednosti kas""!® sl^u iocitava vrijednost 'svoje' komponente, a ^^g jg izvesti take da sePredstavllaiu 'oravu' boju. Ovaj .j]]noi od osnovnih boja, ill sa-PrectloiKsS Wputa, ®^®k'Naiitelu siike, siabost je tro-

jedanput. lake naceino mogu dati ^^^20 1§to se mo9^Pojaznih skenera utome sto skeniranj^ i g|j| g snimljenih utri ra-Pojavitl nepreciznosti u integraeiji ko p j^^^jg^g jednoprolazni skenezlicita trenutka. Zato se danas uglaynom ^ Pr?'®^"'koji sve tri osnovne komponente e®' .. i g^j o6itava jadnu komponen-da imaju tri nIza CCD elemenata od kojih s . igp^gpti CCD Cipa re-tu, bilo tako da se svjetlost filtrira take da pojeungistriraju odredenu komponentu.

13!

' o^lvanovi6

^®rnog prikaza bola skenera o kojoj ovisi mogucnostnaravno, pretvoriti udhitahf^f' induciran u CCD elementu treba,

wijednosti narvS ' ^ ° obavija analogno-digitaini konverieJ. Koliko ce kvalitetna biti ^lodjeljuje pripadnu digitainu vrijednost 1;dob,rovis? u 'nfo^macija, odnosno koliko je nijanskojj konf vrijednostl unPrf^ ' ° koliko precizno ure

odnos^?!®' ®^ obraduje. Dinari^^u <^^kle koliko je kvalitetan signatocke napona dohi\/ skenera pruza namQistrirati najvece i najsvjetlije i najtam J'iednost?T"i^® akalom od n ' ojicine svjetlosti koju skener

i® ustaniu'rl^^®' f^eki skena?- b^oj^vi izrazavaju logar^aspon raspon od 2D. to zna^^

skerior ®tome koliki io J ®najnize vrijednosti 1do najvise ^ iPfoiS'o^mieki raspon odreduje se idub na M®®"° iedan bait 1?"°' ''"' skener?7r° ®P°®odnost skenera da•"ogu razllkovL!° da mo^ ®vaku tocku koriste osam[^Muboiivr«^, °®'''dvanaestohV^!^^^^ 256 vrijednosti, d®f®skeni-ditni sabitnim Jn "'i®''enja s-hitn^ ?' 2® vrijednosti. Kako se kod q,

brt&® 12-bitni fkeneri se mogu nazivati i24-brtn>-2j(;u)??j?vo dovSn (' dovollani ' 48-bitni). Za 8-bitnu d .Sn' be ote' ?/l^®binu "sm^ki raspon od oko 2,3 D. To ^ on. jriova koji su ^ 9' ^ Praksi 6o predlozaka 6iji je 'oriski ^jp

° faniUt grade rrn^^'r^. uglavnom zbog fl^fJspoPsk^°9^asSm° elemenata, stvarni dinamicki rasP g.

Hi koriS^n® ^ovati n^° F' ®keniranju uredajem ovogS® ob&k® toriove. najbesce tamne nrte^eSf^' P®Vza?r®.°''"- SstuFH® dita teoretske dubine bg jgvaorirt Hriaveden - ®^Prika2tnn transparentnih predio ^ ^jg.^ blozaka '®''Pi&n dinl^°y® Pokeban l2-bitni skenen .j|po-' ainamicki raspon nekih kiasa skenera I r

kvaiitete

g(df^22--'

do 2.52.0 do 2.52.8 do 3.23.4 do 3.93.4 do 4.03.6 do 4.0

2.3

2.8

2.7do 3.03.0 do 4.0

Skeniranje artiivsidh dokumenata

Boja koju vidimo na ekranu illme sto vidimo na izvorniku. Svaki uredaj koji . ovaodstupan-prikazivanje slike ima neke osobine koje . Qgiaurati da svaki odja. Zato je vazno uskladiti sve uredaje u - postize tzv. kali-njih ispravno ocitava, odnosno prikazuje pod • ^ narocitobracijom. KalibriratI treba svaki uredaj: skener ekra^^^^^^Skener jer ako on neprecizno o^ta predlozak ^^ni^ured^^^^datke o datotecl, dok ce kod lo§e P^^eseriih 3^bit! same u ispisu, odnosno prikazu ria ek • xjgpu^g poija odgova-vrsi pomocu standardnog predloska xreba dobiti. Skeni-rajuce boje za koju unaprijed znamo vrijednos^ Koje granjem oiakvog predlo§ka i Pg°f?otfebni Ispravke. Akoonima koje smo trebali dobiti, mtonskom rasponu, npr.skeniramo predloske koji se znatno razl^ nredlo§ka posebno. Tran-P®Pir ifilm, kalibraciju treba izvesti ®y J^J^erno vecu koliSlnu istesparentni predlosci, naime, pr^pu^t^i^ . Jr. ce neka slika otisne, aupadne svjetlosti. Printeri se kalibriraju tak ysporede s polaz-otisak skenira nakon cega se vrijednostiHorn slikom.

Brzina

bit! radi o skeniranju ' slabiju kva-toliko va2na da dini prihvatijivim ve^^tak inform^letu Slike. Skeneri s dodatkom za po^i I® P-t°®raditi razmjerno velike koli6ine do^umena a poa ^n-standardne velidine, da moze podniie J^P. • ggfin mogu6e®''!y,.ri2ik manjih mehanifikih ®A^-iXnom mikrografskom opre-P sticl nekoliko puta veci ubinak nego cljmenzija i oblika pre-

U praksi &, medutim, Sto zbog?°ska, §to zbog drugih razloga, dnevn "°'"®Uaieni m P°-stuplk "° uobicaien

. Za skeniranje dokumenata fiesto ®® kvalitete ivjernosti"6ri, ponekad i jednobitni. Tu se ne P°®^xingti Skener iraSunalo ovd-./".mka, nego prije svega brzine io'ronortii „jgtaka koje mogo brz®j?. "^eju posia s daleko manjorn koli6inom P ^ gj^eneri uz dodatkepbradlti 1spremiti u znatno manju datoteku. uvla6enje pre-koji olaksavaju manipulaciju predloscima ( svitaka i si.),^lozaka standardnih dimenzija, prematanje treba bit! svjestanrnogu postici veliku brzinu 1 malu cljenu P° . 'OQranifienja upotrebne vrijednosti takvih snim • g^eneru, nego io

Vaija jos napomenuti da brzina ne fgij^a obraduje ipo-snazi racunala koje prihvaca sliku, te o tome Knranjuje.

137

Jozo Ivanovid

Dimenzije

ili 8.5"x14". u'mn'oain^^^ Pojedini skener dopusta najces6e su A-4Skeneri s vecom povrsinnm n®ugodno ogranicenje.' uvezani dokumenti koii no skuplji. Poseban problem su knjigeDustaju da se poklonacdobro na plohu skenera i ne do-lialtalna P zatvori. u takvim .Qllinoia%#irvio mn7P biti

pustaju da se poklonar dobro na plohu skenera i nedigltalna kamera. slucajevlma rjesenje moze

Software

nirane siike. Nista manie nici • ' ' ^nika koji utjece na kvalitetu ske-operatera da se njime koristi Pdpadajuci software I umjesnostadzire cijell postupak 1da mn^ omogucuje da djelotvorno

zei,. P«K da moze bit! siguran da 6e dobiti rezultat kojiKoliko je vazan sa

zor^na!l^ ^""QiverTeba^omn^ ' < ''®jver koji upravijamenatf ^!j®"' jem, ocitavanio T djelotvoran ijednostavan nad-kola ^^ ' onstenje razlicitih korekcije parametara ele-kojima je potrebno obraditi sl.ku

er nm ^ ' ]® 'vanje boja ' Pnjenosne krivulje, korlstenjdrai /or "'^'^'aa'vanje boia ' Pnjenosne krivulje, korist^Mj-

Cesto ce Qo i '"' 96 moaii/^n pojedinih intervencija, adfnenta zeii ir ' "®ki pronram olakSavaju I ubrzavaju ra •Poznavanip ^ tekstualn.f!^® '''« ^ko se slika doku-Podataka a Ako se P ' Qi' rn za opticko PProgramatreho obrada radi n Podrazumijeva i h••ezultat ne burio' °?u Posebnu na/^® Posebne svrhe, upotrebi o

Pnhvatljiv. Paznju jer mogu utjecati na to kona

-"^•^ainin slikalake pohrana h

na^o&k®'*^ "''® P°se skenira vrlo vellk^h^® ° sigurnoa odiucujemo nanoK.^oi dokumS

CO *1' ' '"'OCII®.® Skenira vrlo\/im D-::_ 'r

aigitalizacije razin^i • '9italne alike nije poo^enlra vrlo velik°h^®y^^ ' o'sigurnoan odiucujemo ria

Prije no sto <50 ^®' umenata ''' ^^stitnom snimanju ..j,formatu pohran^ilf^^Hstimo uoval Problem cini posebno osje^i

koS'"^ ' na & moramo znati ukojem ce^•"OfJ na ukupno vH^o uopce w '• cemo ikako komprir".^Hnoaviti. Kako se 1 ?.^i® 6e nanTr.- ®'<®niratl I§to to znacikumenata, broi s!iki uD?av^,. "'Po^rebno Isredstva koja treogorocno za§tltitl oh ' ®''astl jho ° vellkim kollCinat"®dostupnost. To oak ' ' ' ka podatai<-="®^®''' ° rnilljuna. Moramo s ^P®k Pf®1postavW® ' istovremeno oslgurati13Q °® faspoia^emo nekim sustavom

jurausustavom

Skeniranje arhivskih dokumenata

upravljanje dokumentima koji osigurava brzi i sigurnu pohranu i prona-lezenje datoteka. Treba takoder voditi raduna o integraciji u ukupni infor-macijski sustav ustanove, vezi s postoje6im obavijesnirn pomagalima inacinu pristupa i koristenja digitalnih slika. To su vazna pitanja kojima seovdje ne mozemo odredenije baviti. Jos cemo samo upozoriti na nekoli-ko stvari koje nam se cine vaznima u kontekstu digitalizacije arhivskihdokumenata.

Kada i zasto digitalizirati? Digitalizacija ce se u pravilu primjenjivationdje gdje se tradicionaino primjenjuje mikrofilm, dakle ponajvise za si-gurnosno i zastitno snimanje. Unatoc jos neuredenoj pravnoj valjanostidigitalnih kopija (i originala), vaija reci da s te strane ne bi trebalo bitiosobitih razloga za odbacivanje digitalne tehnologije. Kvaliteta i trajnost,pa isigurnost ivjerodostojnost kopije, ako se ispravno postupa ipostujuodgovarajuca pravila, nisu u cjelini nista manjii dapace, nadilaze nekaogranicenja mikrofilma. Potrebno je odrediti sto se moze uzeti kao prim-jereno rukovanje i zaStita digitalnih oblika. Neprimjereno rukovati mo-guce je i s mikrofilmom. Problem, kako ga vidimo, nije vise u tehnologiji,nego u zrelosti neke organizacije da je primjenjuje.

Digitalna slika izuzetno je prikladan i isplativ oblik korisnicke kopije, bez obzira na svrhu koristenja (citanje, tisak i si.) sto se cesto smatranjezinom najvecom prednoscu, ali i smetnjom djelotvornoj zastiti. Digital-nu sliku je moguce integrirati u obavijesno pomagalo sto je s mikrofilmom prakticki neizvodivo. Moguce je u cjelosti integrirati dokument iobavijesno pomagalo koje se na njega odnosi. To otvara nove nio-gucnosti koristenja i donekle mijenja ulogu, pa i samu detiniciju obavije-snog pomagala.

Priprema za digitalizaciju postavlja nesto vece zahtjeve nego mi-krofilmiranje. Mikrofilm se u pravilu oslanja na ve6 postoje6i sustav u kojise moze lako uklopiti. Mikrofilm pripada istom sustavu kao i njegov iz-vornik, oponasa sve njegove komunikacijske osobine i u torn je smisludoista umanjen i manje ili vise osiromasen izvornik. I digitalna slika semoze promatrati na taj nacin, ali tada gubi najve6i dio svojih funkcional-nih prednosti. Njezina funkcionalnost dolazi do izrazaja ne samo^ u dru-gacijem tehnoloskom, nego i drugadijem komunikacijskom okruzenju uodnosu na izvornik. To pak znaci da nam postojeci sustav postavlja oz-biljna ogranicenja i da kljuc uspje§ne digitalizacije ne leziispravnoj primjeni tehnike, nego prije svega u razumijevanju organizacij-skog ikomunikacijskog okolisa ukojemu segradivo koristi.

Dokumentacija 1nadzor postupka omoguduju riam da bolje plani-ranle otkrivanie 1Ispravljanje gresaka, no to nije jedini razlog zasto natmbStlrati. uitanova koja digitalizira do^entestanju dugoro6no dokumentlrati sam taj P''°®®®^®'j? mSdH nesustava, tako IradI neizbjezne migracije P^S-t dorasDolaiemo ovim podaclma, odnosno nismo ustan|u in)ih migrirati, dovod^mo upitanje vjerodostojnost digitalnih kopija kao reprezentaoije do-

139

binasv^og°dokumenT^^^ vjerodostojnosti nuzna9aokumenta isvake njegove kopije.Saietak

dokumenata iostourania ^tliih mogu6nosti uza§titi arhiyskihODPostupaka koje se znatnosSt-' digitalnih " 'krofllmiranje. Tehnicka svo^ka nj?!! jednim asnoiJ opisuju u ovom tekstu, .memf r?®" ' Q'eko je tehnologije za digitalizacij^u shdokumpnf ^dovoijlti zahtS' ' ® digitalna kopija izvornog dodnose na elektron^^ekumenta zastite isigurnosti,"ijeri od kontrnia ^P}\a koja nema vrijednostslika 1kontr kojj se unrafr ®''k® razlikuje se uIndeksiranje digital^Potrebu da ®® snimanio dijelovima samoga P®®^®ninforml®-' ' ®' odl razji^^it-h ®'' ' '® '®kom opisu i jgcijn-'"f®rmaci|skisustai/ '' ' "^ arhivsklh funkcija integriraju ujedin

^-' eratura

Aqh ' '•gisation « Technologies, Macerata, ">992 _S. Digital iman^ ' ®tbod of Preservation, Amsterdam, ^ ^^^mmary ''Cranes and Archives, Sornell University.Digl't^l •

terisr possibilities in ^®liy>softh/2°"al techniauiM'"^ to them, that signrf' -iniDio be '' '''®nt and ot th • n 'orofiiming. Technical pg-ff®'"®"»ation ofS^^s'derec, ?s ® shortly described mtjml'®dhito ''9ital imao^ a part of the problem o* r-'ong ts!°' ®'®®'ronic°' y o' an orlof°']' °'°9y aechives. I^°[®,equir®:""'thoiif in P^®serva,i if»th "document has to meet3o^®vaiu6^®Of record'feges ' '''om 'nteliprf produce a referen |.s inth® iman®"^ "^stadat"" " 'orofiim cn control of digital images jigita'd®rl ne? "9. It ®ontroT^J^^P-es are managed. Indexing of ^ cf«ions in!!f.need lf^®9ing be considered an integr ' ^o'

'"^egraten •'"^®gration nt ' e archival description . j^jn^^*® 'nfor^natg°'Products of different aechiva140 "system.

je funkclonalna oso-

ETICKI KODEKS ARHIVISTA(Code de d^ontologie)

Uvod

01. Svrha arhlvlstickog etickog kodeksa jest, da arhivskoj strucipruzi praviia ponasanja visoke razlne.

On bi trebao upoznati nove Slanove stroke s ovim praviiima, pod-sjetiti iskusne arhiviste na njihove profesionaine odgovornosti i pobuditikod javnosti povjerenje u struku.

02. Pojam "arhivist", kako se koristi u ovome tekstu, odnosi se nasve one koji su odgovorni za nadzor, preuzimanje, obradu, cuvanje,zastitu 1upravljanje arhivima.

03. Ustanove i arhive treba potaknuti da prihvate politiku i praksukoja ce omogu6iti primjenu ovoga kodeksa.

04. Svrha ovoga kodeksa nije da ponudi sasvim odredena rjesenjaza pojedinacne probleme, nego da pruzi etickl okvir ponasanja clanovi-ma struke.

05. Svi su clanci popraceni tumacenjem kojim se pojasnjava 1ilu-sthra izneseno nacelo; clanci 1tumacenja cine jedinstvenu cjelinu i tvorena taj na6in cjelovit tekst kodeksa.

06. Primjena kodeksa ovisi o dobroj voiji arhivsklh ustanova Istrucnih udruga. Ona se moze provesti putem obrazovanja 1ustrojavari-jem odredenih postupaka kako bi se ponudiie smjernlce u siucaju dvoj-be, ispltala ponasanja suprotna etici 1, ukoiiko je potrebno, primijenilesankcije.

Tekst kodeksa

1. Arhivist! cuvaju Integritet arhivskoga gradiva I na taj nadinpruzaju jamstvo da ono predstavija trajno 1pouzdano svjedocanstvoprosiosti.

rTitiftki kodeks arhlvlsta (Code de diontologle; Code of ethics) usvojilo jeMedunarodno arhivsko vijeee na Xlli Medunarodnom arhivskom kongresu, odiianom uPekingu od 2. do 6. rujna 1996. Prijevod je raden prema francuskom iengieskom pre-dlo§ku, ovisno o jasno6i tlh dvaju Iskaza.

141

reni na briqu icu\/3niJ^M ocuvati integritet zapisa koji su im9'timnim, ali Donpi^aH ^^^vanju ove duznosti, oni vode racuna oposlodavaca vlasnika suprotstavijenim pravimaprosljh, sada§njih ibiirii?-^?^ koje se spominju u zapisima i J

njihovog profesionsii^^ Objektivnost i nepristrasnost arhivista J9od on dolazio, koiemn se odupiru svakom P''' '?!^ '-^ri\/an-J 'skrivljavanje cinjenica^^ ' ' 'puliranje svjedocanstvima ili P'"'

pravnom 'i 'aH' ^- 'r^ ' arhivsko gradivonucuiM-I?^® 'iencije kontekstu. postujuci

i^ci da 36 oni jasno 11 odnose medu zapisimaArh' • lu uOC0

naMim. iP'sgS2 „• ""PS s " ' PP* 'PPP* " PPIPPP P P^apise imeduarhil ' i raspolaganjem spkonacnp ^ ®^®zi s odaK- a'ektronicke i i r^ijhov®hivskon uarhiv/ .. ' Preuzimanjem zapisa radi ar-

zapise I' ^^ani i mednp h/' ^f^^^vijanjem i raspolaganjenikonacnp ^ ®^®zi s odaK- a'aktronicke i i r^ijhov®hivskoQ uarhiv ' preuzimanjem zapisa0ko ernu h''' sigurnoscu/cuvanjem izapise npn^^ ' ^®'9uravaniD^ sredivanjem, °P ..gdnLJj^

^^snivaiiS dostupnosti tlh zapisa. ArhivistiOni ®^oie ulta temeljitom poznav I

' akvizicijske politike' ^ceiom (ponia ' ^ odabranl za cuvanje .. pcij® '

Au?°9 ^®da) i ^skladu s nacelom provenue^srecict,'®'' *'°de standardima, i ® , rasP®'

9^®^zimanie ®vojih m= '® ®P°'kiku u skladu s ciljevima ^ajUkid to ^ ^ahtijevaju i"^Pfsld ']®JPfikladnija sr! ®P^emni ^ opasnost za integnt -ggtili' ®senog i ®P''®niista, Arhivit®®''®9niu kako bi se ti z^P'®' grad' ^

3Arh '' ®® ^alazu za povrat arhivskoga 9

o"? fSSi P'M^f'PJ » bud, „™ni,n, .rW«"P sv*n orin^ ^^l^iadu q ^°P'®'vanja, zastlte i

kor-'? ' ®' uni,?' ?' druqifYi Pf 'jivo utvrdenim postuP' ^.jLj^Pciti korio OQrani.^ vijednosti zapisa. spi^ ''"hivis+i ®^Jinia privremeno uklonja* '^ivisti. ^privremeno ukionjt^' ••

^®P'«»>|Ud,, . ....lurf"'^®Pisi budu staino dostupni i

Eticki kodeks arhivista

Pri odabiranju zapisa za trajno cuvanje ili za iziucivanje, arhivistiprije svega vode racuna o potrebi da se sacuva temeljno svjedocanstvoo djelovanju osobe ili ustanove koja ih je proizvela ili prikupila, ali isto take imaju u vidu da se interesi istrazivaca mijenjaju. Arhivisti moraju bitisvjesni da preuzimanje zapisa sumnjivog porijekia, cak i kad su oni veo-ma zanimljivi, potice nezakonitu trgovinu. Oni pruzaju pomoc svojim ko-legama t sluzbama nadleznima za hvatanje 1 gonjenje osobaosumnjicenih za kradu arhivskoga gradiva.

5. Potrebno je da arhivisti dokumentiraju svoje postupke pri obradiarhivskoga gradiva 1da budu u stanju opravdati ih.

Arhivisti se zaiazu za ispravne postupke cuvanja zapisa tijekom njl-hova zivotnog ciklusa i suraduju sa stvaraocima gradiva kod upotrebenovih oblika i postupaka u upravljanju informacljama. Arhivisti se ne bri-nu samo za prikupljanje postojecih zapisa, nego takoder osiguravaju dapostojeci informacijski i arhivski sustavi ukljucuju od samog pocetka od-govarajuce postupke koji omogucuju da se vrijedni zapisi sacuvaju. Upregovorima sa sluzbama koje predaju gradivo odnosno sa vlasnicimazapisa, arhivisti se zaiazu za donosenje postenih odiuka utemeljenih -kad god je to mogu6e - na punom uvazavanju sljedecih cimbenika;oviastenja za predaju, poklon ili otkup, financijskog dogovora i koristi,plana obrade gradiva, autorskih prava 1uvjeta koristenja. Arhivisti cuvajupisani trag o preuzimanju zapisa, o njihovoj zastiti i obradi.

6. Arhivisti se zaiazu za sto siru dostupnost gradiva i pruzaju uslu-ge svim korisnicima bez razlike.

Arhivisti izraduju odgovarajuca opca i pcsebna obavijesna poma-gala, 1to za sve fondove koje cuvaju. Oni svima nepristrano pruzaju sav-jete 1 koriste raspoloziva sredstva kako bi pruzili ujednacenu razinuusiuga. Arhivisti odgovaraju uijudno 1s nastojanjem da pomognu, kodsvlh razumnih istrazivanja koja se odnose na zapise o kojlma oni brinu, 1poticu njihovo koristenje u najvecoj mogucoj mjeri u okvirima kojeodreduju politika ustanove, zastita gradiva, postivanje zakonskih odreda-ba i propisa, prava pojedinaca te sporazumi s darovateljima. Arhivistimogucim korisnicima daju objasnjenja o ogranicenjima kkoristenja 1primjenjuju ih pravedno. Arhivisti suzbijaju nerazumna ogranicenja u pri-stupu 1koristenju zapisa. ali mogu predloziti ili prihvatiti kao uvjet zapreuzimanje nekog gradiva jasno utvrdena ogranicenja s privremenimtrajanjem. Oni se strogo pridrzavaju 1nepristrano primjenjuju sya uta-nacenja utvrdena u trenutku preuzimanja gradiva, ali u interesu libera izaclje pristupa, oni bi trebali iznova dogovoriti uvjete ugovora ka aokolnosti izmijene.

7. Arhivisti postuju 1slobodu pristupa iprivatnost te postupaju ungranica zakonskih propisa koji su na snazi.

. v.: vy. a-j'"'.'./.,- ,r - .-c -Vi ' ' • •

•<30 idrzavna slaumnot pravnih i fizickih osoba,uslucaju elektrnni^u^ zasticene bez unistavanja informacija, os

uobicajena praksa Arhk/kf^^ promjene i brisanjekao ionih nLT^L^l" tfUo-

u sluca u elPktrr^nixr u oez unistavanja inTorm<a^'j"' —

uobicajena praksa Arhk/kf^^ Qdje su promjene i brisanjestvorile zapise kao 1nnih postivati privatni zlvot osoba kojnemaju utjecaia n^nHi.T se/apisi odnose, osobito kada te oso

8- Osobito nn • ° koristenju i raspolaganju gradivonn.bro sviju jne siuz^e sTsvoL^°'®,Poklonjeno, arhivisti koriste na do-konst. polozajem za vlastitu ill bilo ciju neoprav

Arhh/tf+i __Z.CX viasiiiu ill uiiu oiju

hilistfn^ ' Profesion^Jnnm^-^^^ kakve djelatnosti koja bi mog'akorist svoie riitTar objektivnosti i nepristrano _sakunjA^^ • ' ^Qla bit! na Q+"^'k^kvu materijalnu ill neosfffl'4le 1nf^ korisnika Ikolega.iavnnQti ??. '®stitu korist n„: ®bd]eluju u trgovini zapisima kao P ^

akuo^ bi mogia Sti materya nu iN drugu oso-osfffl'4le 1nf^ korisnika Ikolega.javnosti korist Oni fA ^trgovini zapisima kao P®ke fondovQ ' ojam djelatnosti koje bi rriogse tS ustanove Arhivisti mogu korismi ar^n |.,korisnici istn obavlia n^w istrazivanja i objavljivanj .

bosii rad '' diva. Oni nt ovjetima pod kojima rad^opustaiu ''b' skim koriste informacije q^\^°de usukL ' i'bov osnhn- kojima je pristup 99'' ' iji^/anj®

^^.^Posleni AHP''°f®sionalnim'-i'' ^®' ®® istrazivanje ili °^^Adi koj'bstiti svoje znani ' '''sti gradivn zadacama r ^^n-'b Pi'ethodnn n ° beobjawiUr.- vlastite ustanove, arhivist ne arn j ^H 'znosrti n ' ^vijesti 0tw^ [^zu'tatima pojedinih istrazivao^. j^ti

i namjeri da^si njima posluzi. AJJJ' po^Arh1;A! 'j^cujuci iV koji su biiski nj b

H 'znosrti ® bavijesti o Ji ^®^ 'tatima pojedinih istrazivao^- j istii namjeri da^si njima posluz'. p 'j 9Jh cuvaju ArA ^kljucujuci i '' ^^ovima koji su biiski A^ndo^?

^ ^^i'hov posA' t' ne doou/t! su nastali na osnovinK 9- Arhil? '^sdatk?'' 'kome izvan svoje struke da»pi„Ob ArhZ^° i "'kome izvan svoje stroke a«

®^ih1st®ra^i,\?KpSru"^^ strucnu razinu sustavno^fe?!-nost, ii^kuS Idljeleci sdrugmna

^i"ob? v^P''®tku strucno znanje i°®P°|i|e' zadS' ^®du2en h®like ida oslguraju, dakro;°3a?h4 ut, . -Posob?eni'za komplatn

gamat' l^lS nas®, "'P^dSilrfag',' ' ^dstenje svjetske arhlvsk®profe®j® ®iesiti till®'® Pojaca^! druglh struka.®'®ku tbea,'®®®kke°Afh-' °''cucjih®n"'® ' ' djeol sukobe sa ^voJ dard^^'®°dnog j^Jhivisti su aa,f Postlvinje arhivlstlckih stan

9' °'"^anja i predstavniclma srodniH"®^umi,evan]a. fac""

Ar/)/W^^*^4 t>r IQ 7 oPi1--25^-

' 89, Zagreb 1996, str. 25i ^

. •' •>' • i'-"'I - • -' .'•»'« k.

n •. i

.r. •' ;( J'-

[jjii- ,1

Izet SaBOTIC*

REGIONALNIISTORIJSKI ARHIVTUZLA (1954. -1994.)

Upovodu cetrdesete godisnjice postojanja i rada Regionalnog hi-storljskog arhiva u Tuzli mr. Azem Kozar je napisao publikaciju "Regio-nalni istorijski arhivTuzIa (1994. -1994.)"

U obimu od 108 kucanih strana autor je dao detaljan presjek mno-gih zbivanja i aktivnosti koje su se desavale u cetrdesetogodisnjem raduove istaknute kulturne institucije. Sama publikacija sastoji se od osamposebnih poglavija kao osam zaokruzenih cjelina. Cjelokupna publikacija predstavija veoma znacajno strucno stivo u kojem autor znalacki pri-kazuje sve pojedinosti vezane za ovu instituciju i djelatnost kojom seona bavi. Autor se koristi viastitim dugogodisnjim iskustvom i iskustvomdrugih radnika ove ustanove. Autor u knjizi polazi od zakonom utvrdeneosnove djelatnosti, konsultirajuci pri tome na pravi nacin dostignuca sa-vremene arhivisticke teorije i prakse. Na osnovu tih polaza autor studioz-no pristupa aktuelnoj arhivskoj problematici: dajuci poseban osvrt nabogatstvo arhivske grade koja je pohranjena u depoima, zatim una-predivanju arhivske sluzbe i pojednostavijivanju i modernizacijiistrazivacke i naucne djelatnosti. Sam metodoloski pristup pri radu ovepublikacije moze posluziti kao baza podataka, uz neznatne dopune, zaukljucivanje Arhiva u buduci arhivski informacioni sistem BIH.

Uprvom poglavlju dati su podaci o osnivanju i razvoju Arhiva Tuziasa svim bitnim sadrzajima rada i djelovanja u minulom vremenu. Autorprikazuje detaljno razvoj Arhiva po etapama, od Arhiva grada Tuzle, pre-ko Arhiva tuzlanskog sreza, do Arhiva kao regionalne institucije kada jeDodrucie nieqovog djelovanja i nadleznosti obuhvatamo 19 opstina sje-veroistocne Bosne. Od 1968. pa do 1973. godine u sastavu Istorijskogarhiva TuzIa radi i Arhiv Doboja. Ovom integracijom pokusala se unapn-iediti dielatnost obe institucije. Medutim, ta predvidanja nisu dala oceki-lane rizultate, Uovom poglavlju dat je P^kaz P^stora op^u koiima ie Arhiv djelovao od osnivania do 1994. godine. Uglavnom, stose t?druslLnosti ipovrsine prostora koju je Arhiv imao na raspolaganju,molfse Sni kazati da sve do 1990. godine Arhiv egz stira uneu-siovnor^ praLru. Godine 1990. Arhivu je dodi)ei|en na koristenje, nam-

Izet §aboti6, arhivista, Historijski arhiv TuzIa

147

usiovi 2a rad ovefnTtftjcije' 763 m^, cime su stvoreni daleko povoljnijiskim fondovima^predstavljaju podaci dati oarhiv

vodidem k'n ""3 smjesteni uArLu. Ovi podac: ^9^Preuzeto 97 fondova^ o?® informativnim sredstvom. UArhiSga, 1,253 arhivskih u% arhivske grade, ukupne kokcine _'ografija, 466 reqistara i*!''®' fascikli, 44.429 dokumenata, |d'® 1.000 S®a®d, " ."?'krofilmova 1150 projekata, sto je izn^

bitni Doria^ ' l arhivskim fondovimaj zDerirfri Naistariifl' u- istrazivacu mozeOripnt^i vladal *® grada pohranjena u Arhivu P uOnentainojzbirci. od sredine 17. stoljeca iista je svrstan

P°' 3ci osredstvima, kadrovima i°PpodSt™' ®' °9 Idle je broj zaposlenih uArh;vu isP^.je u opremn situacije Arhiv raspolaze te^ultate u Periodu i norpH niahom zastarjela i ''®'istraiivax;,- P^biikovanju '?.°^®2anih usiova rada postiga naucn^^istraS;:; radu.'l' nf' gazovanifnarocito nn ^ ' '' o-obrazovnom P°' .-|na oP'? -

^ ' obroj mip Arhiva n godina, postal! su : /\rh'fstvorenonf' poma^Q treba istaci da rad hjblio^^^,

D^" ^Posebnrfm biblioteka kao strucnf' sifikovgriju bibliotp-P-u ' 'i' bat! su podaci o knj'Z . ^foO,

^ssrjrVrio"^®^ se '®^i'o's°ara '® saradnji Athiua sa dragiiA|,giw^

Posebrio sa a^k- arhivlma iinstitucij ^ 0iH'

- -iqvni akprs . dlPiot^' "aje o raau Arnivci ^ ="-^e

usriL®"j®ne u/\.u? "^jelovanja dafprilagodava no^on ^ofe kultS'7^. teko?on zastiti arhivske •^tavDf9&°j®vi e. o' razovn, 7 i"ielaca. Uratu ]e ^ , si. •

isaviff (izl°2be, predava")® gd® iard«« ^

') 19^ PJdatora®^ °svr6© na polrebe jdeffpes„ b®' ° za oslguranje veceg aC

148 'e Pot^J' ^ ^gradu (U^ oza nabavkom nove opre"

Reqionalni istorijski arhiv Tuzia (1954.-1994.)

je napravljen 1 Projekat kojim je ;p . Azem Koiar •utvrdena vrsta i kolicina potrebne

Znajuci da se ogromna kolicina IJ11arhivske grade nalazi u posjedu ima- MBRIrlaca i stvaralaca, jer je Arhiv iz pro- Tf!7l ftstornih i drugih razloga nije mogao i j| I | Upreuzeti, autor je posebno poglaylje Iposvetio aktivnostima na zastiti vi ^grade u posjedu imalaca. U sklopu ;:poslova ovog sektora rada radnici i;|vanjske sluzbe Arhiva, na osnovu m| ^^^pyagM. J iildovne 1instruktlvne preglede stanja HL" !grade van Arhiva. Uposebnom prilo- H ^ | Mgu dat je prikaz godisnjih poslova nazastiti grade po opstinama. Ostanju | |grade u posjedu imalaca 1aktivnosti- ^ Ima preduzimanim od strane strucnih 1radnika Arhiva redovno su sacinjava- •L-'^ ^ «ne informacije i davane na ocjenu Istrucnim i drugim organima Arhiva,kao i opcinama kao osnivacima.

Autor se u cetvrtom poglavljudotakao preduzetih aktivnosti u pcgledu istrazlvanja u cllju dopune arhivskih fondova. Na ovom polju uspostavljena je saradnja sa arhivimasirom zemije koii posieduju gradu vezanu za podruoje nadleznosti ArhivaTuzia Dosta ove grade nalazi se u Arhivu Bosne i Hercegovine, ArhivuHrvatske Voinoistoriiskom arhivu u Beogradu iArhivu Srbije, Arh|v je dosXnajvise paznje posvetio gradiiz Vojnoistorijskog institute vrseci sa-mostalna istrazlvanja i prikupljanja iste.

Posebno pitanje autor je posvetio znacaju i tretmanu grade u pri-vatnom vlasnistvu. Shodno zakonskim obavezama arhivi su duzni da pi-5u arhivske grade uprivatnom P°f posvete ade^cernu ie u okvirima svojih mogucnosti radio iArhiv Tuzia. Tako je putempotona iotupa stekai nekoiiko porodicnih .iicnih fondova.

UDosebnom (sedmom) poglavlju dat je pregled arhivskih fondova.,•1 vnriQnirima znatno olaksava snalazen)e na koristen|u grade uIzbirki, sto kor snicim ^ arhivalija i knjiga, zatim

naucno istrazivackom . ,^g,g^a faksimila i fotosa, kojim Arhiv ra-zaposjenom osobiju t p , poglavlju. Publikacija posjeduje 1spolaze, dati su upOT { zaokruzena zamisao autora, aknji-rezime na Uojelini uzevsl ova publikacija predsta-ga uciniena veoma sadrz^orn^ i djelatnosti BiH ivija vrijedan doprinos tazvo|u arhi ^g ^ohsnike grade iz nasemoze posluziti kao veoma koristan przemije 1sire.

IzetSabodc

m

150

;¥<%"•'

y ^j' ^ r f

E''i4''7^

g -..> <jr if <^ !!?••> •<f-«-"' C

"' ,wi^S.-i5S

w«is< N ^

Twcjtfw* <*o- ^^^4%-^

S-SfSij

X'-'' "< ^\-X Cs 's^V

Nijaz BRBUTOVIC*

ARHIVISTIKA UTEORIJII PRAKSI,knj. 1,Tuzia 1995, str. 1-220

Podetak i razvoj arhivistiCke nauke u Bosni i Hercegovini tekao jerelativno sporo i jo§ uvijek nije okonfian. Splat negativnih historijskihokolnosti usiovio je kasnu pojavu arhivlstl6ke nauke "®govackom drzavnom prostoru-tek nakon Drugog svjetskog rata. Mlada ikadrovski nelzradena arhlvska sluiba Bosne tHercegovine naSIa se podogromnim bremenom vremena, pokuSavajucI da entuzijazmom ilaltvom skromnlh kadrovsklh potencljala safiuva Istru6no oblikuje vrijed-nu arhivsku gradu kao nepristrasnog svjadoka minulih vr©m©na im©morij© napac©nog bosanskoh©rc©govackog bica. Za r©lativno kratkovrij©m© dj©lovanja, od svaga pat dacanija, ucinjan ja znadajan napradakkako u taoratskom tako i, narocito. u prakti6nom pogladu. Zbog toga jaophodanja sa arhivskom gradom prastalo biti koenica drustvanog razvo-ja.

Aqrasija na Bosnu i Harcagovinu dovala ja i do unistanja valikihkollcina arhivske grade. Umjasto dogradnja postavljanih strucno-naudniharhivistickih osnova. ponovo, po ko zna koji put u burnoj bosanskoher-cagovackoj historiji, nastaja borba za fiziaki opstanak brojna arhivskagrade. ,

Arhivsku nauku BIH-a pratiia su brojna potaskoca u njanom razyo-iii IJ Doaetku la arhivistika, uglavnom bila ufunkciji historiografija, 3 takTzadnie S^ri decinlje polela se baviti Imnogim drugim teoretsk.>T,.orSlm pitanjima: sredlvanjem arhivskih fondova izbirki izradom n-formS Sstava, naufinom ikulturno-obrazovnom djetetnoscu ltd.

m ti naoori nisu do sada naSII svog odraza u publikovanju po-^ebn^h strr^n hInaufinlh rasprava. §to se negativno odrazavalo na afir-maH 11 i drustveni status ove struke 1nauke. Prvi uspiesan poku§aj natnm nian^ ullnien je publlkovanjem Arhlvlstike uteorijl Ipraksi, autoraAzemfKozam Ova' publlk^ predstavlja, prlje svega, svojevrsnu sint^Azema Kozara. u ^ f^gfgggovaeke arhivistike. all sadrzi iobzorjazu predenog puta bosansi^one^ potrebuvoden^IeSijedruStvene brigeodokumentaciji (arhlvskojgradi) kojaja nastala i koja nastaja.

^Nijaz Brbutovi6, arhivist, Historijski arhiv TuzIa151

•K-fe-S

vimana

Uprvom poglavlju pod .vom "Arhivisticka znanost"su pojam, predmet i zadatakstike. Tu autor konstatuje da p jhivistika znanost koja seproucavanjem i unapredenjenitodologije strucnog rada u .skoj struci, utvrdivanjemznanstvenih principa koji se Pjenjuju u radu sagradom od njenog -adno-lorizacije svlh oblika njenesti", sto je jedno od najkopleodredenja ove nauke. Autordaje i odgovore na -hivsk^arhivski dokumenat i ^ . : gr-grada. potom. sta su to^P .^o-hivska sluzba, sta je prednnvog rada itd. je

U drugom . P°9' lKosti i--"wiKa i ra-nV".""^® djeiatnAo.- r,. °' ''a<Jena problematika, ^.ggied

Dat ja a'® ^rhivske shih ' vdje je autor dao^, konodavjt^ Pfegted rezultata a^h" "^arhivsl^®?^,®aposebnin, ' -u.sadr?ifa^ ' ' ®ke djelatnosti, razvoja

dru^ P°-prosu^»°® ' °"i na ®bosanskohercegoyack \ba ia®"'"' idrJai ' i®latnoat Tuzli. Takode je j^jekari,?.°"'®ti saraH.?'"^ organi,a„:: ''' ' ®. pregled publikacija, sa ,

ss

eiri, Prohio~ niediiim, u ' "=ianovarna, odici"^'^ opr»^-

niafir"®® ®ktuein iosn.^ u Odredeni znadaj autor dajhiva srhivskeM ' f- Pos6bna°n 1®"°®" a^hivske sluzbe uBi 'j gor-®®loviivf ovon'®'®*"°sii Od k '® Posvecena standard 5gr-' Povih d^S Poglav|L°^,.^^^^ zavisi drugtvena uloga -f^ggt drsQist ' ® Pooia odnosa ®® °®vPuo na arhivsku ''' jjge.latn^drskoq^Ne "Regjow ®' dglavnom podev od 1990. 9®° a<je'

fratir'a D°o' °u'°^®"'® 'malaca arhiv^Jg dje"®dj9r o^ia*^!®vnotn 7,®'??ologii6 k,®®^"® vazan segment ^^.giovsojjgdfhivskoQ n'®^® zna;? '®' ®udl3ina '? ' arhivskog P 0^ ' \Shatura 9Posiovante^nj® pott^f^^ivske grade u nastajanjdj.gKog '' ®' °9'poskf''®'''rasva^.Potrebnu'a PPIP'ova i znada] kan®.,gpeU;°®'ovanja® bitnjja"n® analizu svega toga za pot^®"g 1

°®v]®,li4® |torn metodologije kancelan|aK®9,_ii eP.

Tuz'^' ^ dj^'•""ogu i'-152Arhiva Tuzia u razvoju

Arhivistika u teoriji i praksi

latnosti BiH-a. Prikazan je kratak historijat-osnivanje i razvoj Arhiva u Tuzli, dati podaci o sadrzaju i koiicini arhivske grade koju posjeduje te pregled fondova 1zbirki sa kojojima Arhiv raspolaze, potom dat je pregledraspolozlvlh sredstava Iarhivske opreme ltd. Obraden je Ipregled Izda-vacke, naucno-lstrazlvacke Ikuiturno-obrazovne djelatnosti, u kojoj jeArhiv unatoc brojnim probiemlma u radu, postlgao znacajne rezultate. Datlsu podaci o biblloteckom fondu Arhiva (preko 6.000^bibilotecklh jedlnl-ca) I ukazano na njen znacaj za students, Istrazlvace I gradanstvo. Uovom poglavlju obraden je Ijedan period rada Arhiva u ratnim usiovlma,a naznacene su IperspeWlve daijeg razvoja.

Upetom poglavlju pod nazlvom "Arhlvska djelatnost u ratnim okol-nostlma (1992.-94.), tretlrana je problematika zastlte arhivske grade Ifun-kclonlsanja arhivske sluzbe u usiovlma rata, uz deflnlsanje oveproblematike sa teoretskog Ipraktldnog aspekta. Tu su pokrenuta mno-ga pitanja koja u bitl ukazuju na svu slozenost ove materlje.

Sesto poglavlje je svojevrstan rezlme teksta Iz pet prethodnlh dlje-lova knjige.

Knjiga je, po rljeclma autora, namljenjena prije svega konzumentl-ma strucno-arhlvsklh sadrzaja, all je Iveoma korlsno edukatlvno stivo zastrucnu citalacku publiku pa I gradanstvo. Od bltnog znacaja je I pro-gramska podudarnost njenog sadrzaja sa nastavnim programom arhlvl-stlke koja se Izucava na Odsjeku za historlju I geograflju Fllozofskogfakulteta u Tuzll.

Unajkracem, radi se o rljetkoj knjizi koja tretira arhivsku djelatnostu BIH-u I daje odgovore na brojna pitanja arhlvlstlcke teorlje I prakse.Ona Istovremeno Ipostavija brojna pitanja na koja se traze ne same od-qovori vec Ipraktlcna reallzacija, sto je, bez sumnje, ufunkcljl daijeg razvoja arhlvlstike kao nauke I arhivske djelatnosti kao njene prakticnekomponente.

153

m

' ^^dnih ot- (SSa8g5SSS6c«~-f^dnika Tuzle iz vremena rata(1992. ~7995.;.

-Oo ®°'"'"e-

A

l^jstof'l'arhi^Tuzf^

Nermana HOZIC*

OSVRT NA ODRZANA SAVJETOVANJA I SEMINARESA IMAOCIMA REGISTRATURNE GRADE

(1954.-1997.)

Klasicna funkcija arhiva (opsteg tipa) je prikupljanje, preuzimanje,sredivanje, strucna obrada, istrazivanje, cuvanje i zastita arhivske grade,te obiavlj'ivanje i davanje grade na koristenje. Arhivi su ustanove otvore-ne za javnost a osim toga ucestvuju u svim oblicima drustvenog zivota, anarocito preko svoje kulturno-obrazovne djelatnosti. Strucni radnici arhiva takode aktivno rade na popularizaciji svoje djelatnosti sto dovodi doSV0 veceg razvoja arhivske kulture u drustvu. Organizuju izlozbe, preda-vanja, seminare, vrse strucno osposobljavanje imalaca arhivske grade iregistraturskog materijala, ostvaruju saradnju sa skolama I fakultetima,javnim medijima 1slicno, a izdavanjem raznih Informativnih sredstava,pored kulturno-obrazovne djelatnosti, postizu i propagandnu poruku.

Arhlv Tuzia je u zadnjoj deceniji svoga rada najvise radio na pre-zentovanju arhivske grade putem izlozbi kao 1organizaciji 1odrzavanjusavjetovanja i seminara sa imaocima arhivske grade 1registraturskogmaterijala. Moze se reel da je na ovaj nacin Arhlv svake godine (kontinui-rano) komunicirao sa imaocima. Odrzano je 10 savjetovanja i seminarana kojima su se prezentovali zakonski i podzakonski akti, davaia uput-stva i sugestije sto je, kasnije, davalo pozitivne rezultate. Ovim savjeto-vaniima su obicno prisustvovali radnici koji neposredno rukuju arhivomfarhivah) kao i njihovi neposredni rukovodioci. Nekada su savjetovanjaoraanizovana za sve imaoce na podrucju djelovanja (nadleznosti) Arhiva nekada po opstinama, a nekada za imaoce odredenih grana djelatnosti (skolstvo, privreda, organ! uprave isi). Za uspjeh oyakvog oblikarada od znacaja je odabiranje tema (sadrzaja) ipredavaca (arhivista), ka-ko bi se slusaocima pruzile sto bolje informacije o znacaju arhivskenrade arhivske sluzbe i arhiva kao institucija. Sva savjetovanja i semina-MkLTSpane amterijale) pripremali su strucni radnici, kako iz Arhiva Tuz°a tako iiz drugih arhiva Bosne iHercegovine ibivse Jugoslavije.OvJm prllikom navoLo sadrzaje nekih od naznaoenih savietovanja(seminara) koja su svojim sadrzajem polucila najvece uspiehe.

*Nermana Hoclzi6, arhivist, Historijski arhiv Tuzia

•!/." • • -v'• !' Ml] L

U 1 i' />>.!> , ,

. -v • r •: ,

\ ^ I , .. < ).

godine, odrzano ie Arhiva Tuzia, 11. 12. 198-^"laterijala na komp ozastiti arhivske grade i registraturskogarhivske sluzbe - 1- Znacaj arhivske gradefrhivsko poslovanie om! Doboj), 12. Registraturno

Banjaluke) nnk? ddruzenog rada -autor Miroslav Mar cblucivanje bezvriiednn^^ obradena su 1dva koreferata^l •«|i su autori Dusanka L''®9'®'''®''J''skog materijala 12. Arhivska knjig '

je znacaino L t ' Mihailovic (Arhiv TuzIa). Ovo sav e° ie ucesnicima omn '®oretskih, tretiralo 1prakticna pijan) j

g®savanju tekudih probf^°3®®"° bolje sagledavanje problematikeo_ . ®obzirom no

vanjutekuoihprobierna '® sagledavanje probiemaup-

°drzano"^6 ^00 ucesnika)1- Druia. 1°. .^®86. godine na kome su prezen^v^vanie arhivske djelatnosti, 2. O'oeuSia-- katenmaterijala, 3. KancelarijskoniciArhiva^T' 'P'''' ]ena materijala sa |j ^ad-van iviihp-i ®' to: Azem k ^®"te su struoni Idugogpdis J'i'm "Savm° '°' torn ' ®''"tana Hodzic, Dusanka Sara® .

Sr ucesnicima je (prvl put) pukaz 'hTskol£?®°SS 24. I25. 12. 1987. godine tretira^^®'

Cetrde^^ ' ("Sl. list SR o-tf® shodno novom ZaK^iUJ .' ®'ko KoJ. 2odlna arhivsL iV"' 21/87). Obradeno je pet temfraturskon ® '® (Arhiv BIHl o Bosnl I Hercegov^i.

®"t Kozt y]f!,®'''i®'a usv eth' imalaca arhivske grade'"®' ®utor Jol "Tuzla) 3 o arhlvskoj djelatno^ 'orilike'p.^®de kod im Popovic' (Arh^ arhivske grade uvanrednitm PL 't''vTu2ia)^®®®saaspeL ' .^®9oslavlje), 4. Znacaj za®*'*®Jg fadi^°®®anka Sarac'rr'?'®®ti zaltlt?rt°'''®®'® ^^rhlvu, autor Nizara(- Protnjer, """fzla). ^^hivske grade uregistraturam .y^°bo®dnog®Jg® ukSe samo®® ®'«vl dovela je do zazlvljavahjagjpodr^ ' ^^^^irorrf ^ organizovanje zanijenjuj , p^-no i® ®^eukunn.. prelazi u drzavnu. mjeso ^jin^

'"^Q tr>iA;+ '"^"lesarrt^ uuveia e ao-^c si^'

odr^ ' ^^^^irorrf ^ organizovanje zanijenjuj , p^-ne ^o® t® savlpt' ^ ®^®ukuDni] prelazi u drzavnu, mje^Ska" Bih y'®>nje sa ,e ® ®rustvu, 11. 01.autnf A^*^® Bosna ®' ®ie je DnnSluzba Idrustvene P p|V-

S;A^®.^®Uvinr"''®'°.P®^ r®f®tata: 1. Djelatri^ne.stratii i®®'°r Mirn "kuzlal n® °kviru tekuclh drustvenih P dj®novo? ' mat ^arte l®kon opreduzeclma iettm^®^f,eg':"°\'anih poy p akinutih y, ®!' ialuka), 3. Arhivska 9^® ^yaP'rtickih stranaka ®^®' °-Politickih

®ka, autor Seada Hadzimehmedo

Osi'rt na odrzana savjetovanja iseminare sa imaocima registratume grade

Sa savjetovanjaarhivskih radnika, odrzanog u Tuzli, juna 1987. godine.

hlv BiH), 4. Arhivska grada i registraturski materijal ukinutih SIZ-ova, autor Alida Hrustanbegovic (Arhiv TuzIa), 5. Arhivska grada i registraturskimaterijal phvatnog sektora, autor Momciio Mitrovic (Arhiv Srema). Ovimsavjetovanjem radnici arhiva su imaocima ukazali na zastitu grade jer suaktuelne politicke promjene dovele kako do gasenja (prestanka sa ra-dom) nekih imalaca, i raznih transformacija unutar preduzeca, tako 1doosnivanja novih preduzeca i politickih stranaka.

Ratne okolnosti (1992. - 1995.) su uzrokovale unistenja, otudenja idruge vidove nebrige prema arhivskoj gradi, pa je shodno takvom stanjuArhiv TuzIa 20. 12.1994. godine organizovao Savjetovanje o znacaju izastiti arhivske grade u posjedu imalaca u ratnim okolnostima. Tom prili-kom prezentovana su tri saopstenja: 1. Znacaj iaktuelna pitanja arhivskedjelatnosti, autor Azem Kozar (Arhiv Tuzla), 2. Svrha zastite arhivskegrade uposjedu imalaca, autor Nermana Hodzic (Arhiv Tuzla), 3. Stanje iproblematika zastite arhivske grade i registraturskog materijala u posjedu imalaca, autori Izet Sabotic i Hadzija Hadziabdic (Arhiv Tuzla). Savje-tovanju su prisustvovali arhivari i njihovi neposredni rukovodioci sapodrucja TPK. Pored uobicajene prakse dobijanja materijala ucesnici sudobili i prepise vazecih zakonskih propisa (Zakon, Prayilnik i Uputstvo),Uputstvo o zastiti arhivske grade i registraturskog materijala uslucaju ra-ta i Naredbu o zastiti arhivske grade i registraturskog materijala koju jeizdalo Predsjednistvo Skupstine opstineTuzla.

v.,

i4' .-. v.'«!•, • .

Nermana Hodzic

organi2a?o°Sai!S'nur'®'® "'"' 2'® i® O'' •O^. 1997- godine biosu slijedece temp- 1 7^° arhivske grade u nastajanju. Obradenedjelatnosti u RiH i kadrovska problematika arhivske•n^aiacaarhivskeaS^^^^-' ^^^^ Kovacevic (Arhiv BiH), 2. ObavezeKristic (Arhiv Bikh ? 1;J materijala, predavac Slobodan

cuvanja odabirpn t registraturskog materijala sa rokovi-straturskog materiiaifl nr^ii Qrade i izlucivanje bezvrijednog rag'"Arhivska knjiga iDrim'nnr ^^^®' ®aada Hadzimehmedagic (Arhiv BiH), •{Arhiv BiH), 5. Problemptt 9'"^^®' Pfedavac Amira Sehovicpredavac Izet Sabotir (^rw produkcije registraturne gra^ •clrugimvanrednimokolnnJ-^ '' arhivske grade u ratnimVazno ie IsLi h Azem Kozar (Arhiv Tuzia).nimyiva. Na njima je viL^p^q^^^ Savjetovanja bila izuzetno posjecena iza-®diskuslje 0' konkretnfm'Vodenesu Ivaya-

g i °™'javajucoj mjeri rLi ' doncseni zakljucci koji su P°.an napore na piin^mk1 obavezu e Arhiv da i dal^wyanog ophodenja P°t®®koca koje su prisutne na pla^imalaca, ®a arhivskom gradom od strane svih stvaraiaca 1

V//acam B^rope. 1-1'

Esefa BEGOVIC*

GLASNIK ARHIVA IDRUSTVA ARHIVSKIH RADNIKABOSNE IHERCEGOVINE, xxxiv/1996-97,

Sarajevo 1997. (str. 1-226)

Arhivska sluzba Bosne i Hercegovine pokrenula je 1961. godinesvoi casopis' Giasnika arhiva iDrustva arhivskih radnika BiH ...sa zeijomda se prosiri osnova diskusije osvim ovim osnovnim pitanjima nase arhi-vilt^e^da se sa S teskocama iuspjesima sluzbe upozna sto s.nkrJrzafnteresiranih faktora, zatim sa da nasoj 1^,na uvid rezultati rada nasih arhivskih ustanova ' P°l®d ^nika i najzad da se nasim naucnim radnicima na pol)U istonjske naukeprul io§ jedna mogucnost vise za objavljivanje radova pjsan.h na osno-vu grade deponovane uarhivima Bosne iHercegovine

Uproteklih 51 godinu ova programska orijentacija razvijana je kroznekoliko^standardnih rubrika: arhivlstika 1arhivska ba clancM ra-sprave grada prikazi i ocjene, drustvene vijesti, inventari. Na taj nacins^orena je osnova na kojoj se moze razgovarati ,POlemisat, osyim pitanjima a^ivistike, o njenim zadacima, probtemima irezuitatirna ukiiuckisiri kruq zainteresovanih faktora za ovu obiast, te javnosti pruziti mogucnost da se upozna sa radom irezuitatima rada radnika uovoj struci.

Kontinuirano izdavanje Casopisa nisu omele ni ratne strahote uBIN (1992 - 1995.) Borecl se za afirmaciju ne same svoje struke i ustanova, nego i svoje domovine, arhivi i Drustvo arhivskih radnika izdali su32. i 33. broj Giasnika (kao dvobroj za 1992/93. 11994/95. godinu).

Najnoviji 34. broj (dvobroj za 1996/97. godinu) stampan je 1997.godine, uvrijeme kada su Arhiv BiH iarhivska sluzba BiH obiljezavali 50godina svog postojanja 1rada.

Uclanku "Pedeset godina Arhiva i arhivske sluzbe u Bosni i Herce-qovini" (str. 7-13), Matko Kovacevic, direktor Drzavnog arhiva, govori oproteklih pola stoljeca Arhiva BiH i organizovane arhivske sluzbe nasezemlie. Arhiv BiH je, na svom putu razvoja, prosao sve faze organizacio-nog i strucnog uspona, od perioda kada se skoro cio rad svodio same

*ESefa Begovib, arhivist, Historijski arhiv Tuzia**RijeC Redakcije, Glasnik arhiva iDruStva arhivskih radnika Bosne iHercegovine,

Sarajevo 1961, br.1, str.7.

%' I.. •' . '.•.I >' •

EsefaBegovic

Qodine. Tuje^ BiH odrzanog septemb^^ .na pitanja arhivske dielatnnQf "Normativna regulativa i^ ^

stir Matka ' "^^^cegovine u vremenuhS ipotrebn iSlobodana Kristica. u kohtvske dielatnosti BiH a zakonske regulative uoblastit<on izbora 1990. godine j!?« drustvene promjene nastale naarhK y® ' ®^^^Qvaoveriihr-i. godine.na raM^ i ''agistratursknn na analiziranje stanjaDodar' ^ i perspektivo u posjedu imalaca aPodacm referatu autora^ dalje zastite. 0 tome su apHcr^

sne i ^rcegovin^^stTaaSl'iV zastite arhivske gra<?®

'*^C™-I'—gani2a^ija^up?ave Js? Qrade republickih organa i

P^sdsjednistava (str ^ sa posebnim osvrtom na gr®

Glasnik arhiva i drustva arhivskih radnika Bosne i Hercegovine

— Amire Sehovic, Stanje arhivske grade i registraturskog materija-la u visokoskolskim i zdravstvenim ustanovama (str. 45-50),

— Izeta Sabotica, Problematikazastite reglstraturne grade nastaleu ratu 1992. -1995. godine (str. 51-54),

— Sase Madackog, Infekclje i ostecenja arhivske i biblioteckegrade (str. 55-62),

— Sabana Zahlrovica. Neka pitanja o arhivskoj gradi u vlasnlstvuvjerskih organizacija i institucija u Hercegovini (str. 63-64),

— Fahrudina Kulenovica, Zastita projektno-tehnicke dokumentaci-je (str. 65-70),

— Enise Marie, Ratna stradanja I ostecenja arhivske i registratur-ske grade na podrucju istocnog Mostara (str. 71-72),

— Sejdalije Gusica, Problematika stanja izastite Orijentalne zbirkeIstorijskog arhiva Sarajevo (str. 73-76).

Rubrika "Clanci i rasprave" donosi tri rada:— Husnija Kamberoivc, 0 nekim inicijativama za revizlju agrarne

reforms u Bosni i Hercegovini 1941.-1942. godine (str. 79-86),— Mustafa Begic, 110 godina katastra zemljista Bosne i Hercego

vine (str. 87-96),— Sjecanja i razmisljanja povodom sest decenija Internacionalnih

brigada u Spanskom gradanskom ratu dao je u svom radu "Internacio-nalna solidarnost i sioboda spanskog naroda" Cedomir-Cedo Kapor, 1sam borac tih brigada (str. 97-104).

U rubrici "Grada" objavljen je clanak Edite Radosavljevic "Grade oagraru u fondovima Arhiva BiH u doba austrougarske uprave" (str. 105-108). Autor navodi da su u Drzavnom arhivu BiH pohranjena dva uprav-na fonda, koja za istrazivace predstavljaju znacajan izvor podataka oagrarnom pitanju iz tog perioda: Zajednlcko ministarstvo finansija-Odjei-jenje za BiH (1878.-1918.) i Zemaljska vlada za BiH (1879.-1918.). 0 fondovima cija se grada odnosi na agrarno pitanje u Bosni 1 Hercegovinipise I Samija Baric u radu "Grada o agraru u fondovima Arhiva BiH1919.-1945." (str. 109-112).

Nekoliko dokumenata iz fonda Hrvatskog kulturnog i prosvjetnogdrustva "Napredak" predocila je Krunoslava-Zeba Lovrenovic u radu"Osnivanje povjerenistva i podruznica Hrvatskog kulturnog drustva 'Napredak' u Dalmaciji" (str, 113.-138.). Glasnik donosi i radove autora: Sa-mije Baric, "Osamdeset godina Gradske banje u Mostaru (1914.-1994.)",str. 139-144; Mine Kujovic, "Iz Zapisnika o "Pedagoskoj nedjeiji" odrzanoju Mostaru od 07. -14. marta 1995. godine", str. 145-150; Spomenke Pe-lic, "Travnicke osnovne skole", str. 151-155, i Michael Organ-Catriona McGurk, "Burfanje internetom - elektronske biblioteke i arhivski izvori zaistoricare", str. 155-158.

' ocjene" Mina Kujovic dajestr. "Demografske slike Sarajlija od 1463.-199

3O

Pola2rfka"«®"'T'?^"" konzervacije uSarajevu po!2®^n'°^Hiak-F®deraciie, ocemu izvjestaj donos, DehUa SU

Saii6°str^T^%p°®®"®' °'i.®fpe9ova6ke kulture uAustriji pij® udtiavnim arhi«ima'& ° "Priaijeni savremenih i najnovijih te ^ ig^ovi^.^ 1wi ^hivima Slovenije i Hrvatske" izvjestava Fahrudm Kuien

Pfvort) posS' fa!]!'!!! objavljen je izvjestaj Azema g|,gggovi'"®.oclrianolii05^®^^l®'ovanju arhlvsklh radnlka Bosne uof"ganizaciji Arhlva Tu^a Qodine na Zla6i®Jiyskih radnlka °.''g 'i®" i® iStatut Udruzenja ^jgtovaai®° ' ®tosvojutem?endiu"®'®®9°^^^^^ . p-®^^^a6ka §kola '® Sumarno-anallti6ki |'?.Y®' Mu§lie'199-223, ''°'® "Sarajevu (1887. - 1945.)" autora Ajis®

siijera ' ®' Posebiio kada™' ®'®®"'ka je veoma zanimijiv P° ^ prvo9 Rg.grafski ®®*'i®'ovania arh®" " Pkanju sadrzajl sa n®^® .®Jruqi C ' vod®(slab|l^p?il"9' f®«iov|) Kia»'i® '•®"^"'ka BIH, all imnogj drdQ prif® g

siab^®'°®*' s" manjkavosti tehn.cK"Slenl"®' °'nodt"y®^-^ ivrsta priloga, nepostoiJ"gdudfJ.'"Psadr?^ '3®^®nia Ish P'tanja formata iko^.-giran)®7^a|a 6asopis' 5*° izmedu ostalog, otezava plf

!"®du^ ®'®n doprin " sfrubnoj 1nau6noj javnost • ,|.azl®lgvi'spunlii gia!° ' °''ganizaci ' ' ®"'" °^09 Casopisa dao je ' A^ ^ tek® jgtl

^^^®Pnlka^^m priredenjem priloga (teks^

162

IZVJESTAJI

Azem KOZAR*

TRINAESTA KONFERENCIJA MEDUNARODNOGINSTITUTA ARHIVSKIH ZNANOSTII DVADESETO

SAVJETOVANJE O STRUCNIM ITEHNICKIMPITANJIMA U ARHIVIMA

Trinaesta konferencija

URadencima ja (Republika Slovenija) u periodu od 26. do 29. mar-ta 1998. godina odrzana 13. po radu konfarancija Madunarodnog institu-ta arhivskih znanosti koji djaluja pri Pokrajinskom arhivu Maribor. Na njojsu tretirana dvija tama:

1. Uticaj novih madija i novih tahnologija na upotrabu arhivskagrade i

2. Hemikalija, arhivi i zastita okolina.Sva pradavanja odrzana su 26. marta, tj. na "7. madunarodni dan

arhiva", u vrljama toka planarnog dijala 13. Konfarancija.Nakon kracag obracanja gospodina Patara Pavala Klasinca, dirak-

tora Madunarodnog arhivskog instituta Maribor, u kojam ja pozdraviosve prisutna i zahvalio im sa na odazivu, ta visa pozdravnih obracanjagostiju i ucasnika - pradstavnika politickog i kulturnog zivota, uvodnoizlaganje je podnio Leopold Auer, odgovorni urednik casopisa "Atian-ti",objasnivsi, izmedu ostalog, sta je sva bio razlog da sa za ovu Konfa-ranciju pristupi obradi naznacanih tama.

Na Konfaranciji su podnijata dva uvodna rafarata: Herman Rum-schottei, generaini diraktor bavarskih arhiva iz Minhana (Njamacka)izlozio ja saop§tanja pod nazivom "Arhivist itahnika", a Trudy Huskomp-Patarson, diraktor Otvoranog drustva arhiva sa sjadistam u Budimpasti(Madarska) ja govorila na tamu "intarnat i arhivi".

Na prvu temu izlagalo je 11 autora iz vl§e zemaija svijeta; ItalljeIzraela, Francuske, Rusije, Svedske, Austrlje, Velike Britanlle Nlzozem-ska, Islanda, Hrvatska i Slovenija.

') Azek Kozar, arhlvski savjetnik, direktor Historijskog arhiva Tuzia

165

Azem Kozar

' ^^KtSPftL SQKStK'' '

Jf* / " ^ 'v?/ *

,^'r'''>5"S./ f,,' y' ;

Na drugu temu izlagano jeopstenja autora iz Republike Slovacke, aje, Njemacke, Madarske, Austrije i Izraea-

Nakon toga organizator jeizlaganje idva saopstenja, koja se nisugla svrstati uneku od dvije tame ® -.gcije, i to jedno o razmjerama stra ,arhivske grade u poplavama udrugo odoprinosu medunarodne zajezastiti arhivske grade Bosne 1H®rcegovu toku cetvorogodisnje agresije.

, podnio autor ovog izvjestaja. Ovaj pj^izazvao veliko interesovanje prisutm

^- sebno clanova Instituta 1autora saops ^izmedu ostalog i zbog toga sto mj©vijen u "Atlantima", br. 8 (vidi faksirnica).

Poslije uspjesno okoncanograda Konferencije, nastavljen i® ^Instituta, kome je prisustvovao i^ -j^sk®

sluzbe BiH-a kao Dridm^ 'zvjestaja u svojstvu predstavnika a^arta detaljno je razmatra' ^^ Utoku dva naredna dana •

aci uvezi sa daijim orna P!'®' '®nfiatika tretiranih tema, te utvr pjus1uta kao; mogucnost' n^^ ' ' '' ' akcionim promjenama u ^jtuta

fenr" ' ^®nriijanna, priiemn^^-uorganizacionih djelova p^e-kraipr ' q ' daria oq izbor tema za naredn^Jk^^ievesiovenije. ^9. marta, organizovan je izlet uprekom^r

V p"Pokraiirr^t"' ° stru6nim itehnickim «arh' '

^®korcinih4o® ' ' 'livskog dmiv Maribor.Medunarodn®'°venije i1 apredawL Na njemu \e ^'ci iZ

referatu ukazao na zna6aj ovoS166

0<V

iarnog skupa, osvrcuci se na ka-rakter svih do sada odrzanih sav-jetovanja i njihov doprinos razvojuarhivske teorije i prakse.

Medu predavanjima poseb-nu paznju privukia su izlaganjaMichela Dushena, generalnog di-rektora francuskih arhiva u penziji,istaknutog arhivistickog strucnja-ka i dugogodisnjeg funkcioneraMedunarodne arhivske asocijacije(ICA-e), zatim Slavice Tovsak (oarhivskoj gradi imalaca podstecajem), P-P- Klasinca (o novimtehnologijama i upotrebi arhivskegrade), Miroslava Novaka (o si-gniranju u elektronskom arhiv-skom informacionom sistemu),Marjana Dobernika (o mikrofilmo-vanju i skeniranju) itd. Saopstenjeo doorinosu medunarodne zajed-nice zastiti arhivske grade Bosne i Hercegovine u ratnim okolnostimapodnio je autor ovog izvjestaja. . . , .

Sva saopstenja objavijena su ucasopisu "Sodobni arhivi 98, br^20 Maribor 1998. godine. Unjemu su objavijena iCetiri priioga koja se^au amivske teorije iprakse, te bibiiografija svih °bjavUen;h rad.^a uproteklih 20 brojeva, sto cini dodatni kvalitet ovog, na 495 stranica stam-panog, casopisa (vidi faksirni! korica).

Savietovanje i publikacija, te svi drugi sadrzaji vrijedni or-qanizatori veoma profesionaino pripremiii irealizovaii (izlozba otoku svihminulih savjetovanja, ekskurzija i si.), ostavili su veoma pozitiyan dojamna sve prisutne, dozivijen kroz nove spoznaje iz arhivske teorije ipraksekoie ce moci primijeniti u svojim sredinama. Zbog syega toga organiza-tori ovog jubilarnog skupa zasluzuju duznu paznju izahvalnost strucnearhivisticke javnosti sirom svijeta.

Trinaesta konferencija iDvadeseto savjetovanje

RlSVgiX)>ANjE

eOKFERENCE

>98

167

HISTORIJSKIARHIVTUZLA

Franje Ledera br.1.75000 TuziaTel./fax (075) 252 620 itel. 252 070Raiundin.: 1220M03-112; dev.: 12200-6032000119Sluzba za platni promet TuzIa ""-ouaaouoi 12,

'*°®tovani citaoci,mozetenaS 'sll^dedl^M^^ Historijskog arhiva TuzIa

autora)."TS'iSw ' r 41^^^^^ 5kMTuzIa 19^ sfr ™5^"° Tuzla(grupa autora),

4. Regionatir^orfet^^ au'ora), TuzIa 1989, str. 156,Tuzlal995, str. 108 ' 1954.-1994, (Azem Kozar)str. 220!^ Praksi (Azem Ko2ar), TuzIa 1995,

^ ar. doba (D2emal Cllimkovi6), TuzIa 1996

upCSzSi*'^ -i"-Narodnauzdanicaukiiif^ VIC), Tuzia 1998. zivotu Bosnjaka (Ismail Hadziahmeto-

os-riirorvi^r''- Arhiv radi od T®". 1530""° °

^jesecu); svakim radnim danom (I prve subote u°'blioteka Arhi

M. danom od 9-14 sail;subiekt vain'" PadsjeOamo- a (dokumenata iknjiga); .utvrdivanje hisforiiit °Plika nfeni®kulturne baStine inih zitelia inarodfn!®'"® «dSivi BnTni •^"j®P"°sti. nezaobilazan izv® ?eroda 1kultura na bn© ®vojevrsna m' ®l^^®9ovini ihistorijskom Ja-grada sacuva uva^n ' ' °' ®'' ®govackn ' °"^^ visestoljetnog bivstvovanjhivjevaSa uHanof' ^ ®^®P6da Arhivu. Svi putevi vode uArni

SPoStovanjem,

5 KM

5 KM

10 KM

25 KM

20 KM

15 KM10 KM

Tuz'^

II.:-1.

:ih!V': I ''

A"r.-v.

•iHl

liT