of 43 /43
Studij Arhitekture Grupa autora Zbirka koja sadrži sve što vam je potrebno za prijemni ispit iz testa znanja.

ARHITEKTURA - zbirka pitanja i odgovora sa prijemnih ispita

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Zbirka sa preko 500 pitanja i odgovora sa prijemnih ispita na Arhitekturi u Zagrebu. Uživajte! I sretno! :) (za download: Share>Download)

Text of ARHITEKTURA - zbirka pitanja i odgovora sa prijemnih ispita

  • StudijArhitekture

    Grupaautora

    Zbirkakojasadrisvetovamje

    potrebnozaprijemniispitiztestaznanja.

  • 2ZbirkaprijemnihpitanjaiodgovorazaStudijArhitekture

    StudijArhitekture

    Uvod

    Znateliodgovorenaslijedeapitanja?

    NajvearenesansnatvauHrvatskoj

    je

    Stolceodparenogdrvetaprvi je

    projektirao

    2

    3

    Tlocrt longitudinalnekranskecrkve razviose iz t locrtaantikih

    1

    RegulatorneosnoveZagreba

    premakoj imaserazvi jaoDonj i

    Gradzacrtanesuu

    Desetknj igaoarhitekturi

    napisao je

    6

    7

    Glasovit i Babi lonski toranj u

    naravi je bio5

    ajt i ja je . . . 4

    Izokefal i ja je 8

  • 3ZbirkaprijemnihpitanjaiodgovorazaStudijArhitekture

    Anaova?

    Prvi vrtni graduEngleskoj

    utemeljennateori jama

    EbenezeraHowardazovese

    9Glavnadi jagonalnaul icanaManhattanuuNewYorkuzovese 17

    ViktorKovai studirao jeuBeukod . . .

    13

    Vihara je . . .

    14

    Godina1960. znaajna jeza

    kulturu jer je tada18

    Miljana je

    Novi g lavni grad u jednoj juno

    amerikoj dravi , koj i je raenpo

    urb.planu L.Coste, dok je glavni

    arhitekt bio O.Niemeyer zove se

    10

    11

    Autortzv. Barcelonskog

    naslonjaa je12

    U t e d i t e v r i j em e t r a e i o d g o v o r e p o k n j i g am a i e n c i k l o p e d i j am a , j e r s u s v i o d g o v o r i o v d j e n a j e d n om m j e s t u .

    ParkMaksimir je pr imjer . . . 15

    AllaPr ima je

    16

  • 4ZbirkaprijemnihpitanjaiodgovorazaStudijArhitekture

    Ovazbirkausebisadriprijemneispiteskupljane

    tokomcijelogjednogdesetljea

    (19962007)...

    ...ivrlojekorisnazaonekojine znaju to ih oekuje naprijemnom, ali i za one kojieleupotpunitisvojeznanje iutediti vrijeme traeiodgovorenapitanja.

    ozbirci

    Kakokoristitiovu

    zbirku?

    Ovazbirkaradjeskupineljudikojisuuspjenoproli

    torturuzvanuprijemni i znajutose tonooekuje

    odonihkojipristupajuispitu.

    Pisana jevrlo jednostavno iprecizno i sadriusebi

    puno znanja koje vam uvelike pomae u vaim

    pripremamazaispit.

    Odgovara na preko 500 pitanja iz povijesti

    umjetnosti, povijesti arhitekture i ope

    kulture .

    Znate li da semnogapitanjanaovimprijemnimaponavljajuizgodineugodinu?

    I da je velika mogunost da na svom prijemnomdobijeteupravoovapitanja?

  • 5ZbirkaprijemnihpitanjaiodgovorazaStudijArhitekture

    Svetotrebateznatina

    prijemnom,aneznate

    kogapitatiiukoje

    knjigetraiti...nalazise

    ovdje.

    Jersvatkozasluuje

    upisatifakultetkoji

    eli.

    Zlatansavjetkojivamdajemoizvlastitogiskustva...

    Zakljuakdokojegsumnogistudenti, koji suproli prijemni,doli , jestsl jedei:

    Kod ispita koji u sebi sadre vie odgovora (a,b i c), ako 'uenik' ui tako da

    unaprijed vidi ponuene odgovore, zbog vizualne memorije, svi odgovori e mu

    ostati 'zapameni' te e kod samog ispita doi do blokade i vel ike mogunosti da

    nerazaznakoji je toanodgovor (neesemoisjetit jel a) i l i c) toan). Akopakuz

    pitanje vee samo jedan (onaj pravi) odgovor (samo taj e mu odgovor i ostati

    umemoriran), te e pri l ikom ispita tono znati koji je pravi odgovor. Stoga je ova

    zbirka pisana na nain da maksimalno olaka memoriranje, tako to je na

    konkretno pitanje ponuen tono konkretan odgovor ime znatno olakava i

    skraujevri jemepotrebnozapripremu.

  • 6ZbirkaprijemnihpitanjaiodgovorazaStudijArhitekture

    C o p y r i g h t2 0 1 0

    Ova zbirka vlasnitvo je skupine autora i kao takvu

    zabranjenojujeumnoavatiipreprodavati,cijeluilisamo

    neke njezine dijelove, ili ju koristiti za vlastitu dobit kao

    gradivouoblikupoduketreimosobamabezsuglasnosti

    Autora. Ovo vai kako za privatne osobe tako i za javne

    ustanove(kojesebavepodukom).

  • 7ZbirkaprijemnihpitanjaiodgovorazaStudijArhitekture

    I sp i tna p i tan ja

    POZNAVANJEPOVIJESTI UMJETNOSTI I POVIJESTI ARHITEKTURE

    Paponimo...

    Hypokaust je

    antiki naingri janjaprostori jatoplimzrakom

    (podnogri janje)

    Poznati CentreG.PompidonBeaubourgnalazi seu . . .

    Parizu

    Razoreni grad je . . . spomenik upozorenjanjemakim bombanderimakoji su 1940. razori l i stari diogradaRotterdama

    Inkunabulesu

    knj iget iskanedo1500.g.

    Najvei osmanl i jski graditel j zvaose

    Sinan

    Cizel iranje je

    uklanjanjehrapavosti pri l i jevanju

    AutorMaledvoraneportovazapotrebeOl impijskih igarauRimu1960. je . . .

    PierLuigi Nervi

    Obl ik, potez i boja seujedinjuju u strukturiranugeometri jsku jedinicu kojomse s l ika gradi . Ove r i jei seodnosenas l ikarstvo

    P.Cezannea

    Imevrtnoggradaubl iz ini Hels inki ja (za15000stanovnika) i ja je izgradnjazapoela1951.g. je . . .

    Tapiola

    PojamMobilnaskulpturaveeseuz ime

    A. Calder

    AutorpoznateKuenavodopadu

    uBearRun, SAD(1937.g.) je

    F.L.Wright

    B.Felbinger je

    poznati arhitekt

  • 8ZbirkaprijemnihpitanjaiodgovorazaStudijArhitekture

    Srebrenka je. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . metalnacrtaapisal jkaodsrebra, olova i kal i ja. Diokleci janovapalaauSpl itusagraena jeu. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4.st. (313.g.) CrkvuSv.Obitel j i u Barceloni gradio je. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . AntonioGaudi

    KapeluScrovegni uPadovi osl ikao je. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Giotto Cikluss l ikaKrkegromaes l ikao je. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . OtonGliha Ciklusfresakaukapel i Scrovegni uPadovi nasl ikao je . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Giotto Zaokrui i medubrovakogrenesansnogs l ikara. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . NikolaBoidarevi S l ikuSlobodanabarikadama1830. nasl ikao je . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . EugeneDelacroix Trg i kolonadupredcrkvomSv. PetrauRimuprojektirao je. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Bernini Arkadenazagrebakomgrobl juMirogojuprojektirao je. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . H.Bole Napojavukubizma(oko1907.g.) djeloval i sucrnakaplast ika i s l ikarstvo jednog francuskogs l ikara. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . P.Cezannea Djeloaustr i jskogs l ikaraGustavaKl imtapripada. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . secesi j i Aureola je. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . krugokoglavesvetih l ikova GustaveCourbet je . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . francuski s l ikar19. st.

    Cinktor je. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . izvanazatvorentr i jemokohodoasnikihcrkava

    Kompozici juucrvenom,utomi plavomnasl ikao je. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Mondrian

    Tal i janski s l ikar Giottodjelovao jenapri jelazu. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . XII I uXIVst.

  • 9ZbirkaprijemnihpitanjaiodgovorazaStudijArhitekture

    Tlocrt crkveSv.Troj iceuSpl itu je. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . kruni saest apsida Francuskihparkova imakod. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . baroknihdvoraca Perist i l je . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . dvor i l i trgokruentr i jemomsastupovima Erehteionsenalazi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . naAkropoli uAteni GrobnicavladaraMauzolanalazi seu. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Halikarnasu PaskojeMil ievi je . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .dubrovaki renesansni arhitekt16.st. Propi lejesu. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . monumentalni ulaznaAkropolu Futurizamje. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . umjetniki pokretkoj i je nastaou Ital i j i u20.st. AutorkompleksaHel io laboratori ja JonsonWaxCo.uRacineWi je . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . F.L.Wright Prakistel je . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .grki kipar4.st. Secesi ja je . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . pokretuumjetnosti SrednjeEurope

    koncem19.st. i po. 20.st. ; protivakademizmai histori jskihst i lovarazvi jaoblikeudekorativnost, doksarajnoostajebezidejan.

    VelazquezoveDvorskedamesu. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . s l ika17.st. Karakterist ikakojanajbol jeodgovaras lobodnostojeoj arhajskoj skulpturi :

    Skulptura jestrogofrontalna, volumenit i jelaoblikovani suglatkimnapetim plohama.

    KatedralaBamberg je. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . romanikakatedrala

    Li jnbaan je

    . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . imetrgovakogsreditauvidupjeakeul ice izgraenog1956. ubombamarazruenomcentruRotterdama

    Jedanodnajznaajni j ih egipatskihhramova je . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . hramAmonauKarnaku

  • 10ZbirkaprijemnihpitanjaiodgovorazaStudijArhitekture

    Koj i suprincipi arhitektonskeorganizaci jestambenekueLeCorbusierauMarsei l lesu? . . . . . . . . . . Viekatnastambenakuas jednoi dvoetanimstanovimai unutranjomulicom.

    Arhajski st i l (6.st . ) je . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . tvrd i ukoen

    Prvi gradkoj i je zapoetpostrunomplanu je. . . . . . . . Philadelphia . . . . . . . . . i j i je planu 17.st . napravio. . . . . . . . . . . . . . Penu.

    Zagrebaki arhitekt 20.st . je . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .DragoGali AutorkueFarnsworth, izgraenoj 1950.g. ukojoj je ostvarenamaksimalnapovezanostunutarnjeg i vanjskogprostora je. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . MiesvanderRohe KompleksTaMahalakarakteriz iran je prostornoobl ikovnimkonceptom. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . strogegeometri jskesimetrinosti Gotika jest i l . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .XII I XIVst. Travej je . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .gredadorskoghrama Mati ja Grunewald jeautorvel ikogoltarapoznatogkao. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Isenheimski oltar Armiranobetonskukonstrukci justupa( jezgre) i konzola(horizontalni istaci) izumio je . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . R.Mail lart oko1910.g. Cinktor je. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . izvanazatvorentr i jemhodoasnikihcrkava Ljudski l ikovi zajednosa ivotinjskiml ikovima,udovit ima i veomabogatimornamentompredstavl jajukonkretiz iranes imbole. Over i jei karekteriz iraju. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . romanikuskulpturu PalaaOriRauchnalazi seu. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Zagrebu Najveeegipatskepiramidegraenesu. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . sredinom3.milenijapr.n.e. Pol ipt ih je. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .sl ikasastavl jenaodviedi jelova Keopsovapiramida. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .visokavieod140m, jednajeodnajveihgraevinanasvi jetu AjuSof i juuCarigradu(6.st . ) sagradi l i su. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .Antemije iz Tralesa i Iz idor iz Mileta

  • 11ZbirkaprijemnihpitanjaiodgovorazaStudijArhitekture

    Zr injevac je. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . kombinaci jaengleskog i francuskogparka Maksimir je pr imjer. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .engleskogparka Eufrazi jevabazi l ikasesastoj i od. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .velikebazi l ike i trobrodneapsidalnebazi l ike CrkvuSv.VlahauDubrovnikugradio je. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . MarioGropell i Ol impija jes l ikavel ikogs l ikara. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .E.Maneta Tzv. neosti lovi karakteriz iraju.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . povijest arhitekture19.st. CrkvaSv.Stoi jeuZadrudjelo je.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . romanike PalaaBujovi nalazi seu. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Perastu AutorRadnikogsveui l itaMoaPi jadeuZagrebu je. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .R.Niki AlbertoGiacometti je je . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .kipar20.st. VenerinhramuBaalbeku je. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . centralnagraevina iz 3.st.n.e. Poznati suvremeni francuski designerzovese. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .G.Laroche HieronymusBosch je. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . holandski s l ikar15.16.st. SantaMariaNovel la uF irenzi djelo je . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .L.Alberti ja FreskeumanastiruSopoani potjeu iz . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .13.st. V.Kandinski je . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . s l ikar 20.st. , jedanodosnivaaapstraktne umjetnosti Peripter je. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .hramuokvirenstupovima M.Kauzlar i je . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .poznati arhitekt

  • 12ZbirkaprijemnihpitanjaiodgovorazaStudijArhitekture

    Rimski historiar Azini jePol ionosnovao je39.g.pr.n.e. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .prvujavnubibl ioteku AlfredAlbini je . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .hrvatski arhitekt20.st. Lascaux je. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . imespi l je poznatepopaleolitskimsl ikari jama ZgraduBauhausuDessau(1924.) projektirao je. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .WalterGropius B.Rossett i autor je. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . palaeDiamanti uFerrari Pol ik letovaskulpturaDorifor (kopl jonoa) znaajna jekao. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .kanonl judskogt i jelau5.st.pr.n.e. Diokleci janovmauzolej je postao. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . najstari jomhrvatskomkatedralom JanvanEyck je. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .veliki s l ikar15.st. Hrvatski s l ikar geometri jskeapstrakci je, poznatpovariranjumotivameandra je . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . J .Knifer Gospaodkrapjela, baroknacrkvanaumjetnomotoiunalazi se. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .kraj PerastauBoki Kotarskoj Agora je. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . grki trg, administrativno i drutvenosreditegrada Abakus je. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . kvadratinaploanaantikomkapitelustupa RanaGotikauFrancuskoj pojavl jujeseu. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12.st. AutorPlacedelaConcordeuParizu(18.st) je . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . J .A.Gabriel Vrstes l ika: Minijatura, inic i jal i , tr iptih, tafelajnasl ika. Elementi forme(skulptura): volumen,prostor, l ini ja, ploha, povrina, boja. L inorez je. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . grafikatehnikavisokogt iska, s l inadrvorezu(matrica: meki l inoleum) I luzionizamje.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .prividproduljavanjarealnogprostoraus l iku W.Turner je. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .engleski s l ikar19.st.

  • 13ZbirkaprijemnihpitanjaiodgovorazaStudijArhitekture

    Naos je. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . g lavnaprostori jagrkoghrama Narteks je. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .crkvenopredvorje Atr ibutu l ikovnimumjetnostima je. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . predmetkoj imseoznaavapojedini l ik Poznati austr i jski arhitekt (18791956), jedanodosnivaabekesecesi je, autorpalaeStoclet uBruxel iesuzvaose. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . J .Hoffman Piranesi je . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . prezimetal .arhitekta, s l ikara i grafiara, autoraZatvora( I l carceri)

    raenihtehnikombakropisa.

    EmileNolde je. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .sl ikar19./20.st. SkulpturaTimpanona i MetopaZeusovoghramauOl impij i potjee iz . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5.st. pr.n.e. Eufrazi jevabazi l ikauPoreupripadadobu. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .caraJustini jana Interpolaci ja je: Uprazneprostore, unutargradskog

    tkiva, trebasmjestit i novegraevine. Ur imskoj stambenoj arhitekturi perist i l je . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . vrt okruenportic ima. Helenizamtraje. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .od4. 1.st pr.n.e. Secesi ja je st i l koj i dominira. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .oko1900. godine Bernini jevaEkstazaSv.Tereze je. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .scenska, i luzionist iki postavljenaskulptura Antika je. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . razdobljegrke i r imskekulture. Akromatskeboje: crna i bi jela Elementi forme(s l ikarstvo): l ini ja i boja i l jast i lukpripada. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . is lamskoj c ivi l izaci j i Mrtveprirode, interi jere, s l ike iz svakodnevnog ivotagraanskogstaleaudobaRokokoas l ikao jefrancuski s l ikar . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . J .B.Chardin(1699.1779.)

  • 14ZbirkaprijemnihpitanjaiodgovorazaStudijArhitekture

    Radovanovadekoraci ja naglavnomportalutrogirskekatedrale jedno jeodnajznaajni j ih skulporskihdjeladalmatinske. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . romanike

    FrancescoBorromini je. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .barokni arhitekt

    Emona = L jubljana Poetovio= Ptuj Pola=Pula Parentium=Pore Mursa=Osijek S iscia=Sisak Cuccium= I lok Senia=Senj Iader=Zadar Salona=Solin

    Optikapiramidatvori osnovu.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . l inearneperspektive Znaajkearhitektureegipatskoghrama:. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .obodnaasimetrinakompozici japri lagoenaterenu CrkvapoznatogarhitektaViktoraKovaiauZagrebuzovese. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . crkvaSv.Blaa ibenskakatedralagraena jeust i lu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . gotikorenesansnom BievanjeKrista iz Urbinanasl ikao je . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .Pierodel laFrancesca Rakovica je . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .dekorativni motivkoj i nastaje iz antikevolute KatedralaSt.Paul uLondonuspomenik je . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . baroknoggraditel jstva HenryMoore je. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . istaknuti predstavnikmoderneskulptureuEuropi Ciklusfresakaukapel i Sv.Mari jekodBermadjelo je . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Vincenta iz Kastva Sf inga, tovjenogledasuncenapomolupostala jes imbolom. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .nerjeivetajneznamenbogaAmonaRa S l ikuHrvatski preporodnasl ikao je. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . VlahoBukovac

  • 15ZbirkaprijemnihpitanjaiodgovorazaStudijArhitekture

    Refektori j je . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . zajednikablagovaonicausamostanima Autorrel jefaSv.Petra, Sv.Dujma i Sv.StaauSpl itu je . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . IvanDuknovi

    Najvani j i predstavniks l ikarstvaromantizmaje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .EugeneDelacroix

    GustaveCourbet . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . francuski s l ikar19.

    MajstorBuvina jeautor. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . romanikihvratnicaspl itskekatedrale

    CrkvaSv.Troj iceuSpl itu je.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . esterol isnazgradas kupolom

    IzgradnjaNotreDameuParizuzapoeta jeu. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12.st.

    Sl ikuHrvatski sabornasl ikao je. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . D.Weingartner

    Rel ikvi jar je . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . spremnicazasmjetaj rel ikvi ja(t jelesnihostatakanekogsveca)

    Svjetskaudesa: Rodski kolos; Artemizi j ; Fidi j inol impijski Zeus; Egipatskepiramide; SfingakodGizeha; Faros; Semiramidini visei vrtovi.

    Arhitektonski konstruktivni element izgraenuobl ikumasivne istakez ida, koj i pojaavaz id i neutral iz iraboneprit iske luka, svoda, kupole i l i krovanazivase. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . KONTRAFOR

    Autorcrtanogf i lmaSatiemania je . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .Z.Gaparovi

    Futurizamje l ikovni pokretkoj i sebavi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . pr ikazivanjempokreta

  • 16ZbirkaprijemnihpitanjaiodgovorazaStudijArhitekture

    Prezbiteri j je . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . istoni diokoraucrkvi odreenzasveenike

    Tambur je. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .valjkasti i l i pol igonalni graevinski elementkoj i neposrednonosi kupolu

    St iskorazdobl jeuumjetnosti srednjeEuropeotpri l ike izmeu1815. i 1848. g.nazivase. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .Bidermajer

    Fr iz je . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .kamenagredagrkoghrama

    S imbol izamjest i l . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . kraja19.st.

    Eskulapovkapitel nalazi seu. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .Puli

    tuko je. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .smjesagipsa, vapna i pi jeska

    Vi l la RotondauVicenzi djelo je.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . A.Pal ladija

    GotikakatedralauAmiensugraena jeu. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .13.st.

    CrkvaSv.DonatauZadrugraena jeu. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .predromanici

    Vladimir Turinabio je.. . . . . . . poznati arhitekt, autorDinamovogstadiona i BanovinskepalaeuSpl itu(20.st.)

    Patio je. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . unutarnjedvoriteupanj.arh.; obinopoploenoi ukraenozelenilom

    Lazurnebojesu. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .prozirnebojekrozkojesemoevidjeti podloga.

    TudorStyle je. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . jednafazakasnegotikeuEngleskoj

    (dolazi dospajanjakasnogotikih i renesansnihelemenata).

  • 17ZbirkaprijemnihpitanjaiodgovorazaStudijArhitekture

    Stupa je. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .najproirenij i obl ik indijskesakralnegraevine

    ukojoj susesauvalebudistikesvetinje i rel ikvi je. Aula je . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . predvorjegrkekue Tvravadvoracmuzej uVaradinut ipian jepr imjerarhitekture. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . baroka

    Bramante jegradiou. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .Rimu

    S l ikarstvoHenri Matisseapripada. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .Fovizmu

    Balatori j je . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . vanjskokamenostepenites tr i jemom

    NaumGabo je. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .moderni kipar

    PredstavnikMetaf iz ikogs l ikarstva je . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . GiorgiodeChir ico

    Ikonografskatopograf i ja je . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . sustavrasporeda l ikova i prizorausakralnimgraevinama

    Tumbaje. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . jedanodoblikasrednjovjekovnegrobniceucrkvama

    Paul Gaugine jepredstavnik. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .Simbolizma

    JanVermeervanDelft s l ikar je . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .17.st.

    Vihara je. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . samostanpored indijskihhramovaajt i ja.

    Najvei francuski k ipar19. st . je . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .A.Rodin

  • 18ZbirkaprijemnihpitanjaiodgovorazaStudijArhitekture

    1474.g. je .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Vincent iz Kastvasl ikaoFreskeuBermu

    Jednaodnajznaajni j ih baroknihcrkavauSj .Hrvatskoj , crkvaSv.Mari jeSnjeneuBelcu, imaunutranjost izraenuu. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .18.st.

    Wimperg je. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .ukrasni trokutni zabat, javl jaseugotikoj arhitekturi

    iznadprozora i portala, obino ispunjenmreitem.

    AutorTWAaerodromauNewYorku je. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . EeroSaarinen

    JosephPaxton je. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .projektantKristalnepalaeuLondonu

    AutorstambenekueuNewCanaanu je. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . P.Johnson

    Mezzotinta je . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . jednavrstabakroreza(matrica: hrapavabakrenaploa)

    Oinochoe je. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .nazivposudazavino, samos jednomrukom.

    Palmeta je. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ornamentalni motiv( l ie i v it ice)

    Svetitekojesesatoj i odkrunopostavl jenihdolmena i menhirazovese. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Kromleh

    Laterna je. . . . . . . . . . . . . . . mali tornj i naprednjemvrhukupolekroz i je zatvorenezidoveulazi svjetlo

    Apstraktnos l ikarstvodi jel i sena: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .geometri jsko i organiko

    Predstavnikapstraktneskulpture je. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .AntoinePevsner

    FrankL loydWrightprojektirao je. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .Guggenheimmuzej uNewYorku

  • 19ZbirkaprijemnihpitanjaiodgovorazaStudijArhitekture

    DiegoVelasquezglasovit je kaos l ikar . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .portreta

    HansHolbein jepoznatpos l ikanju. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .portreta

    FrancescodeGoyaglasovit je kaos l ikar . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .portreta

    Panoramaje. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . krunasl ikari jakojaomoguavapromatrau i luzi judalekoghorizonta

    CrkvaSv.DonatauZadru izvedena jeu. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9.st.

    Piscina je . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ( lat.) mali bazen;zdjelas vodomzakrtenje

    KuuSchroderuUtrechtuprojektirao je. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . G.Rietveld

    KatedralabiskupaEufrazi ja uPoreugraena jeu. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6.st.

    Apstraktnos l ikarstvo javl ja seoko. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1910. godine

    PojamBauhausvezan jeuz imepoznatogarhitekta. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . WalteraGropiusa

    Deambulatori j je . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ophodokoapside

    F i ja la je . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .vitki , i l jat i krovi i l i piramidalni zavretakstupova;

    estoupotrebljavanugotikoj arhitekturi , kaozavretakpotpornihstupova

    Geizon je. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . zavrni vi jenacantikihhramova

    KatedralauHi ldesheimuprimjer je . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .Romanike

  • 20ZbirkaprijemnihpitanjaiodgovorazaStudijArhitekture

    Faksimil je . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . v jernareprodukcijanekepodlogeut isku

    Fond je. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . prvi s loj bojekoj i s lui zapozadinu

    Frontalnost je. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .nainprikazivanja l judskog l ikatakodasenjegovot i jelo,

    bezobziranapoloaj i pokretrasporedi s imetrino.

    Gal i leja je . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .nazivzaprostrano, otvorenopredvorjesrednjovjekovnihcrkvi

    Glori jeta je. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . graevinauoblikuokruglogotvorenoghrama,

    smjetenanauzvisinamabaroknih i klasic ist ikihparkova

    Groteska je. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .antiki ornamentalni motivkoj i stvarajuprepleti ,

    unutarkoj ihse javl jajurazni l judski i ivotinjski l ikovi, cvi jee, voe, posude.. . Ovaj antiki motivoivjela jeRenesansa.

    Radovanovportal uTrogirunatpisomjedatiranu: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .XII I st .

    Biedermeier je . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .sti l njem. i srednjoeuropskoggraanstvaodoko1820. do1850.

    ovjekseodrievel ikogsvi jeta i okreesesamsebi (zatvaraseuporodini krug) potjeuprvi urnali . Arhitektura: jednostavnefasade, iroki ulazi , dekorativni luk i

    v i jenac.

    DieBrucke=njem.MOST,grupanjem.umjetnikakoja jeformirana1905.g. uDresdanu,Ekspresionist i

    Cela je. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .zatvoreni unutranj i prostorantikihhramova, pravokutnogoblika

    Borbuprotiv ornamentauarhitekturi vodio jepoetkomXXst. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .Adolf Loos

    ajt i ja je . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .peinski hramuIndij i s bogatoukraenimpredvorjem

  • 21ZbirkaprijemnihpitanjaiodgovorazaStudijArhitekture

    DecoratedStyle je. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .sti l engleskegotike14.st.

    Moissac jepoznatpo. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . romanikoj katedral i

    Diafanas l ika je . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .prozirnasl ikanastaklu

    Izokefal i ja je . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .nainkompozici je l judskih l ikovaurel jef imai l i s l ikama,

    takodasu imsveglaveu istoj vis ini .

    Jonski stup= . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . stablokaneliranos 24kanelura

    Zaokrui imepoznatogdizajnerastolca. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .Ch.Eams

    Plutej je . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .ploaoltarnepregrade

    Al la Pr ima je. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . nains l ikanja izravnonapodlogu

    Anulus je. . . . . . . . . . . pl itki dekorativni l i jebuoblikuprstena izmeukapitela i stabladorskogstupa

    Atr i j je . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .sredinj i prostorustarimitalskimkuamaukojemsenalazi loognjite,

    zbogega jekrovusredini biootvoren

    Kanela je . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . (franc.) c i jev, c i jevica, l i jeb

    Poznati autorumjetnikefotograf i je je . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .H.Cartier Bresson

    Spol iasu. . . . . . . . . . . . . . . . . fragmenti ranijeupotrebljenegrae i l i obraenogkamenaunovijoj gradnji

  • 22ZbirkaprijemnihpitanjaiodgovorazaStudijArhitekture

    Sl ikarsketehnike: olovka, kreda, ugl jen, pastel , akvarel, tempera, ul jeneboje, enkaustika, kola, freska, mozaik, vitraj , tapiseri ja, drvorez, bakrorez, bakropis, l i tografi ja.

    J .Pol lock je. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . znaajni s l ikar20.st.

    AutoresejaSluaj arhitekta Iblerapri jelomnogzapoimanjesuvremenosti uarhitekturi kodnas, je . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . MiroslavKrlea

    ViktorKovai studirao jeuBeukod. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .arhitektaO.Wagnera

    1960.g. je . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .donesenzakonozatit i hrvatskihspomenikakulture

    Pinakoteka je. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . zbirkasl ika

    DvoracOdescalchi nalazi seu. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . I loku

    Antiki teatar imagledal iteuobl iku. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .polukruga

    Trajanovakolumnaje. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . samostojei stupprekrivenspiralnimrel jefom

    Donatel lo jebio. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . skulptoru Ital i j i u15.st.

    Bazi l ikast .Lorenzofuori le muranalazi seu. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Rimu

    UHelenizmu. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . podutjecajemIstokakuepostajuraskonije

    Pompeji suprimjer. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . helenist ikoggrada

  • 23ZbirkaprijemnihpitanjaiodgovorazaStudijArhitekture

    S imbol i evanel ista:

    Matej = aneo

    Ivan=orao

    Marko = kr i lat i lav Luka = kr i lat i vol

    Zadar je. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .antikosrednjovjekovni grad, imapravi lnugeometri jskushemuBazi l ika je . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .t ip javnezgradekoja jeuRimubi laobinosudnica i l i trnica

    Katedralauibenikuposveena jesvetom. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Jakovu

    Predstavnikmoderneorganikearhitekture je. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .FrankLloydWright

    Autors l ikeJust it ia(Pravda) je . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . KrstoHegedui

    Kolonada je. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . redstupova; tr i jemsastupovima

    Pl inta je . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .podnojegkoghrama

    Antiki hramPantheonnalazi seu. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Rimu

    Vrstekompozici ja: plona, piramidalna, otvorena, kompozici ja l ini ja, komp.boja, apstraktnakomp.

    HenryMoore je. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .kipar20.st.

    OsnivaEkspresionizmaus l ikarstvu je . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .VincentvanGogh

    Transept je. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .popreni broducrkvenomgraditel jstvu

  • 24ZbirkaprijemnihpitanjaiodgovorazaStudijArhitekture

    GeorgeBraqueveeseuztermin. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .kubizma

    Poznati MetrovievmonumentIndi janci nalazi seu. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .Chicagu ikakakola: Pripadali su joj ameriki arhitekti 80t ihgod. 19.st.

    PodutjecajemarhitektaRichardsonaprojektiral i suvisokeuredskezgrades metalnomkonstrukci jom.Pripadnici : L .Sul l ivan i LeBarenJemey.

    Prekidrada1893.g. (svj . iz loba)

    S l ikarski smjerkoj i je nastaopoetkom20.st . , a obi l jeavagadominaci ja jarkihboja i naputanjeplast inogmodel iranjaobl ika, nazivase. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Fovizam

    Parthenon je. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .hramboiceAteneuAteni

    Manir izamjest i l . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .XVIst.

    Karakterist ikagotikeskulptures portalakral jevauChartesu je . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .statinost i izduenost

    Juraj Dalmatinacgradio je . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .krstionicuuibeniku

    Gotikuarhitekturuomoguujus l jedeakonstruktivnar jeenja: i l jat i luk, kr inorebrasti svod, s istemkontrafora.

    AutorpalaeStocklet uBruxel lesu je. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . J .Hofman

    Apsida je. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .prostorpolukrunogt locrtanasvoenkalotom

    Eufrazi jevabazi l ikauPoreudjelo je . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .Bizantskearhitekture

    Autormodulora, suvremenogproporci jskogsustavazaarhitekturu i d izajn je . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .LeCorbusier

  • 25ZbirkaprijemnihpitanjaiodgovorazaStudijArhitekture

    KatedralauBeauvaisuvisoka je . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .48metara

    PalaaDivonauDubrovniku jespoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .Gotike i Renesanse

    S l ikarstvoromanikeodl ikujese. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . l inearnou i plonou

    AutorVjesnikovaneboderauZagrebu je. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . arhitektA.Ulbrich

    Hadri janovagrobnicadanassezove. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .Aneoskatvrava(poanelukoj i je navrhu)

    Bramante jeprojektirao. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .S.Pietro inMontoriouRimu

    KuaTugendhatuBrnu(1930.) ukojoj njezinautornastavl ja koncepci juzapoetupavi l jonomuBarceloni djelo je . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .MiesvanderRohea

    JedanodnosiocaEkspresionizmaje. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .OskarKokoschka

    Rimski akvadukt i mostu junoj Francuskoj poznat jepod imenom. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .PontduGard

    Dvageometri jska l ikakojasuzastupl jenaut locrtutrga ispredcrkveSv.PetrauRimusu. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . elipsa i trapez

    BronanaRajskavratakrst ioniceuFirenci radio je. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .Ghiberti

    Tehnikaukraavanjadrvenihpredmetaulaganjemornamenata i f iguraodraznobojnogdrva, metala i l i s lonovaezovese. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . intarzi ja

    GradSunca, djeloukojemjeopisansoci ja lni i prostorni sustav idealnogrenesansnoggrada, napisao je . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . F i larete

  • 26ZbirkaprijemnihpitanjaiodgovorazaStudijArhitekture

    Vel ik i hrvatski k ipar, jedanodpokretaa i organizatora l ikovnog ivotauZagrebunapri jelazu iz 19. u20.st bio je . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .R.Frange Mihanovi

    Ikonograf i ja je . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . znanstvenadiscipl inakojasebavi opisivanjem,

    svrstavanjemi interpretiranjemtemal ikovnihprikaza.

    Skulptura jepretvorenauteatarskuscenu, aarhitekturauscenski okvir . Over i jei karakteriz iraju: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . skulpturubaroka

    Sumerskeskulpture iz Tel Amarapotjeu iz . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3.milenijapr.n.e.

    Autori Partenonasu: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Ikt in i Kal ikrat

    Elementi arhitekture: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . FUNKCIJA(namjena), KONSTRUKCIJA(odnostereta i nosaa) i FORMA

    Koloseumjenazivza. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . F lavi jski AmfiteataruRimu

    Autortzv. Barcelonskognaslonjaa je . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .L.MiesvanderRohe

    Zazgraduukojoj je i Strossmayerovagaler i ja, moeserei da jes l ina. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .renesansnimf irentinskimpalaama

    Agripa jedaosagradit i u Rimu. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Pantheon,hramsvimbogovima

    Na jedini oskardodi jel jen1962.g. DuanuVukotiu(zg.k.crtanogf i lma)za animirani f i lm: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .Surogat

    Dvoj icas l ikarakoj i supoetkomstol jeauParizupoelaprikazivat i svi jet pomouosnovnihgeometri jskihobl ika, inauguriravi takonovi l ikovni izrazKubizamsu. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .G.Braquei P.Picasso

    Bjegunci iz Epidauraosnoval i sudananj i . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Dubrovnik

  • 27ZbirkaprijemnihpitanjaiodgovorazaStudijArhitekture

    Radovanovportal nalazi seu. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .Trogiru

    Poznati hrvatski arhitekt je . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .ViktorKovai

    Giotto je iv io. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .napri jelazu iz 13. u14.st. (1266.1337.)

    Impresionizamse javl ja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .uposl jednjoj etvrtini 19.st.

    CrkveSanCarloal le quattrofontaneuRimui KarlskircheuBeu istaknuti suspomenici iz razdobl ja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .baroka

    Najznaajni jedjeloFrancescaRobbe je. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .oltar uKrievcima

    Skulpturamoebit i vezanauz: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . arhitekturu, prirodu, zaupotrebnepredmete, knj igu, itd.

    Jednoodnajznaajni j ih djelaF i l l ipaBrunel leshi ja je . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . kapelaPazzi

    Trohi lus je. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . udubljenjenabazi jonskogstupa.

    Bast ion je. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .sredinjakulatvrave(stambenidio)

    Tzv. Munchenskomkrugupripadajus l ikar i : . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .Kraljevi, Beci, Rai

    PojamOrganikaarhitekturaveeseuz imeamerikogarhitekta. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .F.L.Wrighta

    Voluta je. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .spiralni ukrasni element(karakterist ika jonskogkapitela)

    Chandi Ghar je. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . novi gradu Indij i ukojemjeLeCorbusier prvi putreal iz iraosvojeteori je

    ozoniranju i segregaci j i pjeakaodkolnogprometa.

  • 28ZbirkaprijemnihpitanjaiodgovorazaStudijArhitekture

    Novi g lavni gradu jednoj junoamerikoj dravi proglaen1960.g. , koj i je raenpourb.planuL.Coste, dok jeglavni arhitekt bioO.Niemeyerzovese. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .Brasi l ia

    PiazzaNavonanastala jenamjestu. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . r imskogstadiona

    Rel jef s ogradehramaAteneNikenaAtenskoj Akropol i , Nike, kojaveesandalu jepr imjer. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .helenist ikedinamikesavladavanjaprostora

    Bizant je. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . nazivzadravukoja jeu4.st. nastalanatemelj ima

    IstonogRimskogCarstva i trajalado1453.g.

    MarmontovaGlorietanalazi se.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .uTrogiru

    Romantizamjest i l . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .kraja18.st.

    Kolosej je . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .najveazgradauRimu,djeloFlavi jaVespazi jana

    PanteonuRimu(hramsvihbogova) dao jesagradit i . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .Agripa

    Tlocrt je. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . vertikalnaprojekci janahorizontalnuravninu

    Trgnakojemsenalazi palaaFarnese, Rim, je. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . pravokutnogt locrta i organizirandvijemafontanama

    S istonestranePerist i la uSpl itunalazi seDiokleci janovmauzolej : . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . monumentalnagraevinacentralnog t locrta

    ( izvanaosmerokutna, aunutrini kruna) nasvedenakupolomi perimentalno

    obrubljenaperist i lnimtr i jemom.

    Hrizelefantinskatehnika je . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .starogrkatehnika izradekipova

    kodkojesedrvenapodlogaoblagalaz latom,aneodjevenamjesta l judskogt i jelas lonovomkosti i jantarom.

  • 29ZbirkaprijemnihpitanjaiodgovorazaStudijArhitekture

    NikolaBoidarevi je bio. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . dubrovalki s l ikar

    Namjestur imskognasel ja razvi ja sedananj i grad. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Spl it

    Balustrada je. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .ogradaoddrvenih i l i kamenihstupia

    CrvenoZelenosu. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . komplementarneboje

    Egipatski hramterasastousjeenust i jenu je. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . hramkral j iceHatepsutuDeir el Bahari

    UmjetnostMayanalazimonater itori judananjedrave. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Mexico

    UzBarcelonu jevezanradpoznatogarhitekta, autorameuostal im i CasaMila. To je . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .A.Gaudi

    Komplementarnebojesuone. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .kojef iz ikimmijeanjemdajubi jeluboju

    Varadinskatvrava jespomenik. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .Baroka

    OttoWagner je. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . poznati austr i jski arhitekt

    FrankL loydWrightni jedjelovaounutar. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .koleBauhaus

    Vrstakonstrukci jekoritenazakapeluNotreDameuRonchampuje. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . armiranobetonskakonstrukci ja

    AmadeoModigl iani , tal i janski s l ikar, svojanajznaajni ja djelanasl ikao jeu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Parizu

    Pulena je. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . l ik ene i l i ivotinjekaoukrasbroda

    uvenaMichelangelovas l ikaPosl jednj i sudnalazi seu. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . S ikstinskoj kapeli uVatikanu

  • 30ZbirkaprijemnihpitanjaiodgovorazaStudijArhitekture

    Transf iguraci ja je . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . preobraenjeKristapreduenicima

    Skulpturalnetehnikesu: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . g l ina, kamen,metal, drvo, ica

    Cezanneovos l ikarstvopretea jekoncepci jenovogst i lskog izraza. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .kubizma

    Trgnakojemsenalazi palaaFarnese.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .pravokutnogjet locrta i organizirandvjemafontanama

    DivonuuDubrovnikugradio je. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . PaskojeMil ievi

    S l ikarstvoGustavaKl imtapripada. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Secesi j i

    Najveer imsketermedao jesagradit i . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . car Caracal la

    F.vonErlacha, A.Loosa i H.Hol leinapovezuje. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Be

    DvoracEltz nalazi seu. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Vukovaru

    Bifora je. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .otvorpodijel jennadvadi jela

    Gotikakatedrala jeonau. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Milanu

    AutorRekviz ic i je je. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . KrstoHegedui

    Kuuodstakla(GlassHouse), NewCanaan, Conneticut, projektirao je . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . P.Johnson

    Piet Mondrianpripadao jegrupi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .DeSti j l

    AugustePerret je poznatzbog.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .primjenearmiranobetonskihkonstrukci ja

  • 31ZbirkaprijemnihpitanjaiodgovorazaStudijArhitekture

    Mil jana je . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .barokni dvorac

    Utzv. ikakoj kol i djelovao jearhitekt . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . LouisH.Sull ivan

    Imepoznatogf inskogarhitekta, projektantameuostal imDomakultureuHels inki ju(1955.1958.) je . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . A.Aalto

    Naantologi jskoj s l ic i EduardaMonetaDoruaknatravi nalazese. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .