72
1 Autori: I.Čorid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec ARHITEKTONSKE KONSTRUKCIJE III 1.dio -Veršid tema: KONSTRUKCIJE OPLOŠJA ZGRADE 1. Koji je kriterij za podjelu konstrukcija oplošja na masivne i lagane i koja je bitna razlika između njih (sa gledišta fizikalnih procesa)? Kriterij za podjelu konstrukcije na masivne i lagane je površinska masa konstrukcije: 100kg/m² Bitna razlika između masivnih i laganih konstrukcija(sa gledišta fizikalnih procesa) očituje se u ljetnoj toplinskoj stabilnosti: Masivne konstrukcije imaju zadovoljavajuda svojstva. Lagane konstrukcije postižu zadovoljavajuda svojstva samo ako imaju propisanu vrijednost U za zidove i za krovove: za vanjske zidove: U ≤ 0,35 W/ (m²K) za krovove: U ≤ 0,30 W/ (m²K) Što znači da, u odnosu na masivne konstrukcije, moraju imati vedu debljinu toplinske izolacije! 2. Principi rješavanja sastava građevnih dijelova u smislu ispravnog fizikalnog procesa: prikažite na primjerima jednoslojnih zidova. Jednoslojni građevni dijelovi oplošja su zidovi izgrađeni od toplinsko-izolacijskih blokova, obostrano ožbukani. Ispravan fizikalni proces postiže se s paropropusnim materijalima (blok opeka i žbuka) koji unutar zida omoguduju difuziju vodene pare bez zaustavljanja. Ovdje je najbitnije svojstvo paropropusnosti vanjske žbuke (produžna žbuka ili toplinsko-izolacijska žbuka) 3. Principi rješavanja sastava građevnih dijelova u smislu ispravnog fizikalnog procesa: prikažite na primjerima višeslojnih zidova kada je toplinska izolacija bliže vanjskoj strani. Toplinska izolacija je bliže vanjskoj strani, s vanjske strane paropropustan sloj Vanjski zaštitno-dekorativni sloj koji se izvodi na toplinskoj izolaciji (odnosno u kontaktu s njom) treba biti paropropustan. Žbuka je najčešdi oblik vanjskog paropropusnog zaštitnodekorativnog sloja. Sastav i izvedba vanjske žbuke ovisi o vrsti podloge (vrsti toplinske izolacije).

Arhitektonske Konstrukcije III

Embed Size (px)

DESCRIPTION

arhitektura

Citation preview

Page 1: Arhitektonske Konstrukcije III

1

Autori: I.Čorid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

ARHITEKTONSKE KONSTRUKCIJE III

1.dio -Veršid

tema: KONSTRUKCIJE OPLOŠJA ZGRADE

1. Koji je kriterij za podjelu konstrukcija oplošja na masivne i lagane i koja je bitna razlika između njih (sa gledišta fizikalnih procesa)?

Kriterij za podjelu konstrukcije na masivne i lagane je površinska masa konstrukcije: 100kg/m² Bitna razlika između masivnih i laganih konstrukcija(sa gledišta fizikalnih procesa) očituje se u ljetnoj toplinskoj stabilnosti: Masivne konstrukcije imaju zadovoljavajuda svojstva. Lagane konstrukcije postižu zadovoljavajuda svojstva samo ako imaju propisanu vrijednost U za zidove i za krovove: za vanjske zidove: U ≤ 0,35 W/ (m²K) za krovove: U ≤ 0,30 W/ (m²K) Što znači da, u odnosu na masivne konstrukcije, moraju imati vedu debljinu toplinske izolacije! 2. Principi rješavanja sastava građevnih dijelova u smislu ispravnog fizikalnog procesa: prikažite na primjerima jednoslojnih zidova.

Jednoslojni građevni dijelovi oplošja su zidovi izgrađeni od toplinsko-izolacijskih blokova, obostrano ožbukani. Ispravan fizikalni proces postiže se s paropropusnim materijalima (blok opeka i žbuka) koji unutar zida omoguduju difuziju vodene pare bez zaustavljanja. Ovdje je najbitnije svojstvo paropropusnosti vanjske žbuke (produžna žbuka ili toplinsko-izolacijska žbuka)

3. Principi rješavanja sastava građevnih dijelova u smislu ispravnog fizikalnog procesa: prikažite na primjerima višeslojnih zidova kada je toplinska izolacija bliže vanjskoj strani.

Toplinska izolacija je bliže vanjskoj strani, s vanjske strane paropropustan sloj

Vanjski zaštitno-dekorativni sloj koji se izvodi na toplinskoj izolaciji (odnosno u kontaktu s njom) treba biti paropropustan. Žbuka je najčešdi oblik vanjskog paropropusnog zaštitnodekorativnog sloja. Sastav i izvedba vanjske žbuke ovisi o vrsti podloge (vrsti toplinske izolacije).

Page 2: Arhitektonske Konstrukcije III

2

Autori: I.Čorid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

Toplinska izolacija je bliže vanjskoj strani, s vanjske strane paronepropustan sloj

Ukoliko se vanjska paronepropusna obloga izvede bez provjetravanog zračnog sloja dolazi do kondenzacije vodene pare unutar zida! Vanjski paronepropustan sloj, t.j. oblogu, treba odvojiti od unutarnjeg dijela zida sa zračnom šupljinom koja mora biti dobro provjetravana! Za dobro provjetravanje potrebno je oblogu projektirati na način da na najnižem mjestu omogudimo ulaz vanjskog zraka u šupljinu, a na najvišem mjestu izlaz zraka iz šupljine u vanjski prostor.

4. Principi rješavanja sastava građevnih dijelova u smislu ispravnog fizikalnog procesa: prikažite na primjerima višeslojnih zidova kada je toplinska izolacija unutar konstrukcije.

Ako je fizikalni proces nepovoljan (2.slučaj) tada treba ugraditi parnu branu. Parnu branu ugrađujemo prije materijala u kojem bi došlo do navlaženja. Parnu branu treba izbjedi ako su moguda druga rješenja kao: ugradnja

paronepropusnije toplinske izolacije, vanjski zid izvest od paronepropusnijeg materijala i /ili manje debljine, unutarnji zid izvest od paronepropusnijeg materijala i sl.

U slučajevima kada se s unutarnje strane nalazi paropropustan materijal (na pr. blok opeka) na lokacijama s vrlo niskim vanjskim temperaturama može dodi do prekomjernog navlaženja. Ugradnja parne brane u ovakav zid nije preporučljiva jer se zbog povezivanja zidova metalnim sponkama (sidrima) probija parna brana u mjeri da ona gubi svoju funkciju. Tada treba primijeniti druge mogudnosti izbjegavanja navlaženja.

Page 3: Arhitektonske Konstrukcije III

3

Autori: I.Čorid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

5. Principi rješavanja sastava građevnih dijelova u smislu ispravnog fizikalnog procesa: prikažite na primjerima višeslojnih zidova kada je toplinska izolacija bliže unutarnjoj strani.

Ovaj slučaj se najčešde pojavljuje kod projektiranja fasade s vanjskim vidljivim betonom, kod sanacija starih zgrada te kod prostora koje treba brzo kratkotrajno ugrijati. Ovisno o lokaciji gradnje (klimatsko područje gradnje) i materijalima koji se koriste, u ovom slučaju vjerojatna je pojava prekomjernog navlaženja što se rješava s ugradnjom parne brane. Kod novih se zgrada treba ugraditi element za prekid toplinskog mosta.

Page 4: Arhitektonske Konstrukcije III

4

Autori: I.Čorid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

6. Principi rješavanja sastava građevnih dijelova u smislu ispravnog fizikalnog procesa: prikažite na primjerima višeslojnih zidova kada je toplinska izolacija u cijeloj debljini građevnog dijela.

Lagane stijene s vedim debljinama toplinske izolacije radi ljetne toplinske stabilnosti. Iz istig razloga najpovoljnija je izvedba s provjetravanom zračnom šupljinom. Danas su česte kod projektiranja drvenih niskoenergetskih kuda (primjeri s nosačima s kojima se prekida toplinski most):

Varijanta izvedbe – nosiva konstrukcija je drveni sastavljeni profil

Lagana konstrukcija – toplinskoizolacijski panel s ventiliranom oblogom (staklo)

Lagana konstrukcija s ventiliranom oblogom Lagana konstrukcija s ventiliranom oblogom (umjetne ploče) (drvo)

Page 5: Arhitektonske Konstrukcije III

5

Autori: I.Čorid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

7. Prikažite primjer vanjske stijene (zida) kada je vanjska obloga od obložne opeke ili keramike. obloga od zidane fasadne OBLOŽNE OPEKE

obloženje ŠUPLJIM KERAMIČKIM PLOČAMA na metalnoj podkonstrukciji

obloženje KERAMIČKIM PLOČAMA na metalnoj podkonstrukciji

Page 6: Arhitektonske Konstrukcije III

6

Autori: I.Čorid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

8. Prikažite primjer vanjske stijene (zida) kada je vanjska obloga od kamenih ploča.

obloga tankim kamenim pločama

9. Prikažite primjer vanjske stijene (zida) kada je vanjska obloga od predgotovljenih armirano betonskih elemenata.

određivanje debljine elementa armirano betonske obloge u odnosu na dužinu elementa

Veda dimenzija ploče iziskuje i njezinu vedu debljinu. To znači da de ploča biti teža što je vede opteredenje za nosivu konstrukciju zida, a potrebni su i jači elementi za sidrenje.

Page 7: Arhitektonske Konstrukcije III

7

Autori: I.Čorid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

10. Prikažite primjer vanjske stijene (zida) kada je vanjska obloga od limenih ploča. trapezni lim

11. Prikažite primjer vanjske stijene (zida) kada je vanjska obloga od drvenih elemenata. obloga drvenim daskama

Page 8: Arhitektonske Konstrukcije III

8

Autori: I.Čorid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

12. Prikažite primjer vanjske stijene (zida) kada je vanjska obloga od vlaknastocementnih ili sličnih ploča.

obloga pločama (vlaknastocementne i slične ploče) na drvenoj podkonstrukciji

Obloga pločama (vlaknastocementne i slične ploče) na metalnoj podkonstrukciji

velikoformatne obložne ploče na fasadi

Page 9: Arhitektonske Konstrukcije III

9

Autori: I.Čorid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

tema: OSTAKLJENE FASADE

1. Navedite vrste ostakljenih fasada.

kontinuirane fasade- sa vertikalnom i horizontalnom pokrivnom kapom strukturalne fasade- sa ljepljenim staklom, horizontalnom ili vertikalnom gumeno-silikonskom fugom polustrukturalne fasade- strukturalna fuga sa dodatnom letvicom koja ujedno služi kao mehaničko osiguranje stakla kombinirane fasade- vertikalna ili horizontalna fuga/vertikalna ili horizontalna pokrivna kapa element fasade- sa kontinuiranim, strukturalnim, i kombiniranim izgledom- elementi se izrađuju u radioni, slažu na objektu bez skele dvostruke fasade-mogu biti kontinuirane i prekinute „spider “ fasade- fasade s točkasto učvršdenim staklom 2. Navedite i opišite dvije osnovne vrste oslonaca (sidra) ostakljene fasade.

MOBILNI OSLONACprima samo kontinuirano poprečno opteredenje od pritiska vjetra i dozvoljava aksijalnu pokretljivost profila koja se javlja uslijed širenja izazvanog promjenom temperature. FIXNI OSLONACnosi cjelokupnu težinu konstrukcije i prihvada poprečna i opteredenja od vjetra- natpritisak i potpritisak

3. Nacrtajte podni priključak kontinuirane ostakljene fasade.

Page 10: Arhitektonske Konstrukcije III

10

Autori: I.Čorid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

4. Opišite i skicom prikažite pojedinu vrstu ostakljenih fasada:

a/ Kontinuirane fasade; PRINCIP MONTAŽE 1. Vertikalni nosači se prema projektiranom rasteru pričvršduju na konstrukciju, te se nakon toga, pomodu kliznih spojnica umedu horizontalni nosači 2.Prvo se učvrsti jedan vertikalni nosač za konstrukciju, na koji se nataknu, te pričvrste horizontalni nosači, nakon čega se natakne drugi vertikalni nosač i pričvrsti za konstrukciju 3. Da se u radionici izrade gotova polja koja se kao takva pričvršduju na konstrukciju. Spajanje tako montiranih polja, izvodi se horizontalnim nosačima pomodu kliznih spojnica ZA MONTAŽU KONTINUIRANE FASADE POTREBNA JE SKELA

Page 11: Arhitektonske Konstrukcije III

11

Autori: I.Čorid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

Pr.

b/ Strukturalne fasade; izgled vanjskog djela fasade identičan u svim poljima (nisu naglašena otvarajuda polja) princip montaže- sastavljena i ostakljena krila dolaze na gradilište te učvršduju na ranije pričvršdenu aluminijsku konstrukciju

Page 12: Arhitektonske Konstrukcije III

12

Autori: I.Čorid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

c/ Polustrukturalne fasade;

d/ Kombinirane fasade; strukturalne s naglašenom horizontalom/vertikalom

Page 13: Arhitektonske Konstrukcije III

13

Autori: I.Čorid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

e/ Element fasade; (+6.pitanje)

f/ Dvostruke fasade; dvostruke fasade sastavljene su od dviju staklenih fasada koje odvaja međuprostir (fasada ispred fasade) Takve fasade imaju niz prednosti: - dugotrajnost - bolju toplinsku i zvučnu izolaciju - ekološku zaštitu - prirodno kruženje zraka - bolje iskorištavanje energije (prirodne i rekuperirane)

Page 14: Arhitektonske Konstrukcije III

14

Autori: I.Čorid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

NEPREKINUTA (kontinuirana) - izvedena je bez međuprekidanja po visini, pri čemu zrak kruži od donjeg dijela prema gore, gdje izlazi iz međuprostora. Prednost ove fasade je lakša konstrukcija, bolja toplinska i zvučna izolacija. Nedostatak je (naročito u toplim klimatskim uvjetima) topli zrak koji se diže dolazi do gornjih katova i prekomjerno ih zagrijava. Problem je i kod požara gdje se dim širi prema gornji katovima i tamo širi. PREKINUTA FASADA - zrak putuje u prostoru između prekida. Na mjestu prekida rješeni su i ulazi za zrak koji putuje do slijededeg prekida. Na taj način fasada ima više ventilacijskih prekida koji osiguravaju optimalno prozračivanje. Ovaj sustav je skuplji i složeniji za izvedbu.

Dvostruke fasade omoguduju: zaštitu od buke (dupla stijena) toplinsku zaštitu (dupla stijena) zaštitu od kiše i vlage (višestruko brtvljenje) zaštitu od sunca (žaluzine u međuprostoru) zaštita od vjetra cirkulaciju svježeg zraka tijekom dana i nodi, te provjetravanje amortizaciju troškova u roku 10-15 godina

Page 15: Arhitektonske Konstrukcije III

15

Autori: I.Čorid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

g/ Točkasto učvršdene fasade

5. Na crtežu / slici prepoznajte određenu vrstu ostakljene fasade. primjeri prethodnog pitanja 6. Koje su prednosti element fasada u odnosu na "klasične" ostakljene fasade?

izrada kompletnih ostakljenih elemenata u radionici (smanjen broj propusta koji su se događali na montaži)

bitno ubrzana montaža (fasada raste zajedno sa objektom)

broj radnika na montaži smanjen u odnosu na ugradbu klasičnih fasada

katno zatvaranje fasade, koje omoguduje rad drugim izvođačima

nije potrebna skela kod montaže fasade

Page 16: Arhitektonske Konstrukcije III

16

Autori: I.Čorid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

7. Koje su prednosti dvostrukih fasada?

dugotrajnost bolja toplinska i zvučna izolacija ekološka zaštita prirodno kruženje zraka bolje iskorištavanje energije (prirodne i rekuperirane)

8. Navedite i skicom prikažite osnovne grupe dvostrukih fasada obzirom na provjetravanje. Neprekinuta (kontinuirana fasada)-izvedena je bez međuprekidanja po visini, pri čemu zrak kruži od donjeg dijela prema gore, gdje izlazi iz međuprostora. Prednost: lakša konstrukcija, bolja toplinska i zvučna izolacija. Nedostatak: topli zrak koji se diže dolazi do gornjih katova i prekomjerno ih zagrijava. Problem je i kod požara gdje se dim diže prema gornjim katovima i tamo se širi. Prekinuta fasada-zrak putuje u prostoru između prekida. Na mjestu prekida riješeni su i ulazi za zrak koji putuje do sljededeg prekida. Na taj način fasada ima više ventilacijskih prekida koji osiguravaju optimalno prozračivanje. Ovaj sustav je skuplji i složeniji za izvedbu.

Page 17: Arhitektonske Konstrukcije III

17

Autori: I.Čorid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

tema: DVOSTRUKE OSTAKLJENE FASADE 1. Kao sustav, ostakljene fasade trebaju zadovoljiti sljedede: -osvijetljenost prostora -ograničenje toplinskih gubitaka -zaštita od pregrijavanja -zvučna zaštita -mehanička svojstva -ventilacija prostora

2. Navedite bitna svojstva kompozicije ostakljenja i kretanje vrijednosti tih svojstava kod različitih kompozicija ostakljenja.

3. Opišite svojstva pojedinih ostakljenih fasadnih sustava u odnosu na koeficijent prolaska topline «U».

Najvedi U ima dvoslojno Low-E staklo kod jednostruke fasade pa kod dvostruke fasade s otvorenim međuprostorom,onda troslojno Low-E staklo kod jednostruke fasade pa kod fasade s otvorenim međuprostorom,zatim dvoslojno Low-E staklo kod fasade sa zatvorenim međuprostorom,dok najmanji U ima troslojno Low-E staklo sa zatvorenim međuprostorom.

Page 18: Arhitektonske Konstrukcije III

18

Autori: I.Čorid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

4. Dvostruke ostakljene fasade se sastoje od tri elementa. Navedite ih i svaki opišite.

Dvostruke ostakljene fasade sastoje se od: vanjske fasade, zračnog međuprostora i unutarnje fasade. Vanjska fasada-ima ulogu zaštite od vanjskih utjecaja(kiša,tuča,buka...). Sadrži otvore za dobro provjetravanje zračnog međuprostora i prostorija zgrade. Može imati uređaje za zatvaranje otvora. Najčešde je ostakljena jednoslojnim staklom,a stakla su sigurnosna (kaljena,laminirana). Zračni međuprostor-može biti kontinuirano otvoren zbog provjetravanja i s mogudnošdu zatvaranja međuprostora. U međuprostoru se najčešde smješta uređaj za zaštitu od sunčeva zračenja. Širina- min 20cm do 120cm. Često je prohodan u ravninama stropova radi kontrole i održavanja. Unutarnja fasada-glavni element ostakljenja fasade za smanjenje toplinskih gubitaka. U pravilu je od dvoslojnog stakla (IZO). Ostakljene plohe se najčešde mogu otvarati radi prirodnog provjetravanja prostora.

5. Opišite djelovanje (funkciju) dvostruke ostakljene fasade u zimskom razdoblju (varijante).

Zimi se može računati s dobicima topline od sunčevog zračenja (bez zasjenjenja). 1. unutarnji prostor zatvoren i kondicioniran. Međuprostor zatvoren. Zrak u međuprostoru se zagrijava i služi kao tampon prostor između unutarnjeg i vanjskog prostora. 2. međuprostor otvoren za ulaz svježeg zraka. Lagano zagrijani svježi zrak međuprostora ulazi u sustav dogrijavanja za grijanje unutarnjeg prostora. 3. unutarnji prostor grijan, odvod zraka iz unutarnjeg prostora putem podnog kanala u međuprostor. Međuprostor dodatno zagrijavan potrošenim zrakom iz unutarnjeg prostora (tampon prostor).

6. Opišite djelovanje (funkciju) dvostruke ostakljene fasade u ljetnom razdoblju (varijante).

Ljeti je u međuprostoru zaštita od sunčevog zračenja. Međuprostor je ventiliran. 1. sunčevo zračenje se reflektira od vanjske plohe ostakljenja, od zaštite od sunca i od unutarnje plohe ostakljenja. Unutarnji prostor je zatvoren i klimatiziran. 2. sunčevo zračenje reflektira se od vanjske plohe ostakljenja, od zaštite od sunca i od unutarnje plohe ostakljenja. Unutarnji prostor se ventilira na međuprostor.

7. Navedite osnovne tipove dvostrukih ostakljenih fasada. Za svaki tip kratko navedite posebnosti djelovanja.

-pregrađena dvostruka fasada- zračni međuprostor je prekinut horizontalnom i vertikalnom pregradom. Pregrade sprječavaju prijenos buke, mirisa, vatre i dima iz prostorije u prostoriju. Svaki zasebni dio zračnog međuprostora ima otvore za ulaz i izlaz zraka. Projektira se kada su naglašeni zahtjevi zaštite od buke i požara. -pregrađena dvostruka fasada sa nepregrađenim dijelovima za ventilaciju- pregrađena dvostruka fasada s vertikalno neprekinutim dijelovima zračnog međuprostora. Neprekinuti dio zračnog međuprostora služi za pojačanu ventilaciju- odvođenje potrošenog zraka iz prostorije. -dvostruka fasada s horizontalnim koridorima- horizontalno spojen zračni prostor po etažama. Horizontalni koridori se prekidaju samo na mjestima gdje je potrebna pojačana zvučna zaštita između prostorija i na mjestima požarnih odsječaka zgrade. Zbog razloga bolje ventilacije izvode se prekidi i na uglovima zgrade. Svaki horizontalni koridor ima otvore pri dnu i pri vrhu koridora. -nepregrađena dvostruka fasada- zračni međuprostor je spojen vertikalno i horizontalno na cijeloj fasadi. Veliki otvori za ventiliranje su u prizemlju i kod krovova zgrada. Za vrijeme sezone grijanja međuprostor može biti zatvoren radi smanjenja toplinskih gubitaka.

8. Obrazložite opasnost od kondenzacije vodene pare u sustavu dvostruke ostakljene fasade (gdje i kada se pojavljuje).

Vanjsko staklo dvostruke fasade zimi je hladno. Kod otvorenog međuprostora i provjetravanja prostorije preko međuprostora dvostruke fasade može se pojaviti manja količina kondenzacije na gornjem dijelu unutarnje strane stakla pri otvoru za izlaz zraka ( gdje izlazi ugrijani zrak). Kod zatvorenog međuprostora kondenzacija de se pojaviti po cijeloj površini stakla jer de ugrijani zrak ispuniti cijeli međuprostor i kondenzirati se na hladnoj plohi stakla. U takvim slučajevima prozori se ne smiju otvarati,a ventiliranje prostorija treba biti mehaničko (sustav ventilacije prostorija).

Page 19: Arhitektonske Konstrukcije III

19

Autori: I.Čorid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

9. Obrazložite kakva je osvijetljenost unutarnjeg prostora kod jednostruke i dvostruke ostakljene fasade.

Kod jednostruke fasade faktor D (koji označava odnos između osvijetljenosti prostorije i istodobne jačine osvijetljenosti vanjskog prostora) je maksimalno 18%, a kod dvostruke ostakljene fasade je maksimalno 14%. Dvostruka fasada produljuje dubinu prostorije za širinu zračnog međuprostora. Dvostruka fasada smanjuje količinu svjetla u prostoriji radi vanjskog dodatnog stakla- za 10% kod običnog prozirnog stakla, a 7-8% kod visokotransparentnih stakala.

10. Obrazložite svojstva zvučne izolacije dvostruke fasade.

Zvučna izolacija dvostruke fasade ovisi o: -vrstama unutarnjeg i vanjskog ostakljenja -širini međurazmaka između unutarnje i vanjske plohe fasade -stupnju otvorenosti unutarnjeg i vanjskog ostakljenja Najbolji učinak bio bi kod potpuno zatvorenih sustava fasade što je rijetko slučaj. To bi mogao biti slučaj samo u sezoni grijanja kod zatvorenog unutarnjeg prozora (mehanička ventilacija prostorija) i zatvorenog međuprostora fasade (u koji se ubacuje iskorišteni topli zrak iz zgrade). Međutim ljeti međuprostor dvostruke fasade mora biti ventiliran. Zbog potrebe ventilacije međuprostora i otvorenih otvora za prozračivanje efekt zvučne izolacije je slabiji nego u slučaju kad bi fasada bila potpuno zatvorena. Utjecaj vanjskog ostakljenja na ukupnu zvučnu izolaciju može se odrediti približnim računskim metodama, točnije mjernim ispitivanjima. Tema: PROČELJA – OTVORI, IZVEDBA I UGRADNJA

1. Što nazivamo simetrično, a što asimetrično IZO staklo? Koji su razlozi za primjenu asimetričnog IZO stakla?

Pod simetričnim izo-staklima podrazumijevamo ona izo-stakla u koja su ugrađena oba stakla iste debljine,dok je asimetrično izo-staklo ono u kome je jedno staklo (najčešde vanjsko) deblje od drugoga. Razlozi za primjenu asimetričnog stakla su:

različiti zahtjevi koji se postavljaju na otpornost i deformacije unutarnjeg i vanjskog stakla. To ima posebnu vrijednost kada je vanjsko staklo reflektirajude jer je deblje staklo otpornije na deformacije pa je i odraz slike okoliša na njemu pravilniji,a pritisci na deformaciju u vedoj se mjeri oslobađaju na unutarnjem, tanjem staklu. Preporučuje se u asimetrično izo-staklo ugraditi unutarnje staklo za 1mm deblje od polovine debljine vanjskog stakla. (npr. 6+4; 8+5; 10+6…itd)

razlozi zvučne izolacije Staklo s različitim debljinama staklenih ploha ima različitu površinsku masu- poboljšanje zvučne izolacije. Povoljno je da je jedno staklo dvostruko deblje od drugog, čime se u prosjeku mogu očekivati povoljnije izolacijske vrijednosti za 2-4 dB. Deblje staklo treba upotrijebiti kao vanjsko staklo, zbog jačeg naprezanja uslijed pritiska (tlaka) vjetra i kod očekivane buke niskih frekvencija koja dolazi izvana.

2. Navedite i objasnite mogude deformacije IZO stakla.

-nevidljive deformacije: -promjene vrijednosti toplinske izolacije -povedanje napetosti zaptivnih materijala -povedanje napetosti stakla -vidljive deformacije: -nepravilan odraz slike okoliša -prekid cjelovitosti odraza na spojevima stakala u pročelju -orošavanje IZO-stakla u međuprostoru ili na vanjskim površinama -pucanje stakla -pojava duginih boja na staklu Vidljive i nevidljive deformacije usko su međusobno povezane svojim uzročnicima i svojim posljedicama. Nevidljive deformacije uglavnom ne uočavamo, ved ih mogu utvrditi samo specijalizirane institucije i laboratoriji. Vidljive deformacije pokazuju nam da postoji neko djelovanje na IZO-staklo koje može imati za posljedicu, ili ved ima posljedicu, u nevidljivim deformacijama kojih je krajnji rezultat trajni gubitak djelotvornosti IZO-stakla.

Page 20: Arhitektonske Konstrukcije III

20

Autori: I.Čorid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

3. Nacrtajte i opišite crtež priključka zida i doprozornika jednostrukog drvenog prozora s IZO staklom.

Zrakonepropusna priključna reška između zida i doprozornika osnovni je preduvjet za toplinsku zaštitu, zaštitu od vlage i za zvučnu zaštitu. Pukotine, rupe, otvorene reške i slično dozvoljavaju nesmetani prolaz zraka. Takva se mjesta mogu pojaviti na priključku između doprozornika i pregrade u koju je prozor ugrađen, i to na bočnom prislanjanju, na nadvoju i na prozorskoj klupčici. Stoga kod ugradnje prozora treba paziti na izvedbu potpuno brtvljenog spoja prozora i njegovih elemenata s pregradom u koju su ugrađeni. Kod brtvljenja potrebno je uvažavati upute i preporuke proizvođača masa za brtvljenje, profila za brtvljenje, folija, pjenastih materijala kao i pravila ugradnje proizvođača prozora i prozorskih profila.

4. Što su izoterme? Nacrtaj skicu vanjskog zida s ugrađenim prozorom i ucrtajte (skicirajte) izoterme.

Izoterme su linije koje spajaju točke istih temperatura pomodu kojih je mogude proračunima prikazati raspodjelu temperatura unutar građevinskih elemenata.

5. Navedite mogude načine ugradnje prozora. Opišite pojedini način ugradnje

-mokra ugradnja -polusuha ugradnja -suha ugradnja Polusuha ugradnja-u zid se istodobno sa zidanjem ugrađuju okviri od letvi na koje se kasnije učvrsti gotovi prozor. Suha ugradnja-gotovi prozor se učvrsti na posebne ugrađene elemente u ožbukan zid. (za ovaj opis nisam sigurna jer nema nikakvog opisa u predavanju, pitat du još Veršida)

Page 21: Arhitektonske Konstrukcije III

21

Autori: I.Čorid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

6. Što je propisano Tehničkim propisom za prozore i vrata?

Tehničkim propisom za prozore i vrata se, u svrhu ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevinu, propisuju tehnička svojstva i drugi zahtjevi za građevne proizvode-prozore i vrata koji se ugrađuju u građevine,te način potvrđivanja sukladnosti prozora i vrata s navedenim zahtjevima. Tehnička svojstva prozora i vrata moraju biti takva da, u predviđenom roku trajanja građevine , uz propisanu odnosno projektom određenu ugradnju i održavanje, oni podnesu sve utjecaje uobičajene uporabe i utjecaje okoline, tako da građevina u koju su ugrađeni ispunjava bitne zahtjeve. Svojstva prozora odnosno vrata za predvidive uvjete uobičajene uporabe građevine i predvidive utjecaje okoliša na građevinu u njezinom projektiranom uporabnom vijeku moraju se odrediti projektom građevine, osobito u vezi: -otpornosti na opteredenje vjetrom -vodonepropusnosti -propusnosti zraka -prolaska topline -zvučne izolacije -otpornosti na požar i propuštanje dima Uvjeti za ugradnju, uporabu i održavanje prozora i vrata moraju se odrediti projektom građevine tako da se ispune bitni zahtjevi i drugi uvjeti koje mora ispuniti građevina. Ako je projektirani uporabni vijek građevine duži od projektiranog uporabnog vijeka prozora i/ili vrata, projektom se moraju odrediti uvjeti i način njihove zamjene.

7. Što je zidarsko sidro? Nacrtajte primjer učvršdenja prozora u zid upotrebom zidarskog sidra.

Zidarsko sidro je element koji učvršduje doprozornik u nosivi dio zida, a omoguduje različito pozicioniranje - izmicanje prozora po dubini zida.

8. Nacrtajte prozor i prozorsku klupčicu (vanjska i unutarnja). Opišite crtež.

Parapet na gornjoj strani završava prozorskom klupčicom: vanjskom (lim/kamen...) i unutranjom (drvo/keramika/kamen...). 1 donja prečka doprozornika 2 toplinska izolacija – mineralna vuna 3 nepropusni mikrobeton 4 podložna PE folija ili bitumenska traka 5 trajnoelastični kit 6 vanjska limena klupčica (nagib min. 5°) 7 bočni spojni profil 8 unutranja drvena klupčica

Page 22: Arhitektonske Konstrukcije III

22

Autori: I.Čorid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

9. Navedite i opišite ulogu materijala potrebnih za ugradnju prozora u vanjski zid.

S vanjske strane je potrebno spriječiti ulazak oborinske vode, a osigurati difuziju vodene pare, odnosno spriječiti vodenu paru da se kondenzira u materijalima ugrađenim u spoj. Iz tog razloga se ugrađuju različiti materijali koji de osigurati navedeno. 1) trake za brtvljenje

trake za brtvljenje prozora s posebnom membranom koja se brzo suši – za unutranje i vanjsko brtvljenje

vlaknasta traka za unutranje brtvljenje – za unutranje spojne fuge koje je potrebno naknadno ožbukati

unutarnja traka za brtvljenje - nepropusna za zrak i vodenu paru

prozračna, elastična i na vremenske uvjete postojana traka za brtvljenje – trajno i sigurno brtvljenje vanjskih fuga

visokovrijedna impregnirana, prethodno stlačena, jednostrano samoljepljiva traka za brtvljenje – nepropusna na udar kiše do 300 pascala

EPDM – ljepilo za traku za brtvljenje 2) PUR ekspandirajude pjene – uloga toplinske izolacije Tema: PREGRADNE STIJENE

1. Što podrazumijevamo pod pojmom pregradnih nenosivih zidova i koji se zahtjevi postavljaju na iste?

Pod pojmom pregradnih nenosivih zidova podrazumijevamo građevne dijelove koji pregrađuju prostor i ne preuzimaju opteredenja drugih građevnih dijelova. Zahtjevi:

zvučna zaštita

toplinska zaštita

zaštita od požara

zaštita od zračenja i radijacije

ostali zahtjevi ovisno o namjeni i specifičnosti prostora; npr. neprobojnost

2. Navedite mogude načine izvedbe pregradnih nenosivih zidova i stijena?

1. čvrsto ugrađene stijene – izvedene na gradilištu od manjih ili vedih elemenata; najčešde ožbukane ili gletane 2. montažne, premjestive stijene – izvedene od tvornički zgotovljenih elemenata (paneli ili dijelovi stijene koji se

spajaju na gradilištu). Lako se rasklapaju i premještaju. 3. pokretne stijene – klizne ili preklopne – ulaze u kategoriju vrata

3. Čvrsto ugrađene stijene. Nabrojite vrste čvrsto ugrađenih stijena i materijale od kojih se izvode.

1. zidane stijene od opeke, blokova ili ploča – od pečene gline, običnog i laganog betona, staklene opeke... 2. stijene izvedene od ploča visine etaže – ploče od porobetona, gipsa, drvocementa... 3. monolitne stijene od armiranog betona – tzv. 'monier' stijene (tanke ab stijene)

4. Čvrsto ugrađene stijene. Prikažite varijante stijena od zidanih elemenata (opeke različitih debljina) s kratkim opisom posebnosti pri izvedbi (kada se koriste, kako se zidaju i ostalo). Izvode se u dužnjačkom vezom u debljinama koje su određene dimenzijama opeka, blokova ili ploča.

opeka NF – 12cm i 6.5cm blokovi i ploče – 8, 9, 10, 11.5, 12, ≥ 19cm

Zidovi od opeke debljine 6.5cm Samo za manje ploštine zidova. Ne podnose oslabljenja zbog vođenja instalacija. Za povedanje črvstode mogu se zidati u cementnom mortu i armirati.

Zidovi od opeke debljine 12cm Od svih zidanih pregradnih zidova imaju najvedu čvrstodu (puna opeka). Mogu preuzeti manja opteredenja. Podnose oslabljenja zidova zbog vođenja instalacija. Za zidove vede dužine i visine trebaju se izvesti horizontalni i vertikalni serklaži.

Page 23: Arhitektonske Konstrukcije III

23

Autori: I.Čorid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

Zidovi od opeke debljine ≥ 19cm Izvode se tamo gdje su potrebne vede ploštine zidova (vede visine ili dužine kod dvorana, skladišta i sl.). Potrebna je izvedva horizontalnih i vertikalnih serklaža.

5. Prikažite u presjeku pregradni zid izveden od pune opeke (NF). Međukatne konstrukcije armiranobetonske ploče d=20 cm s izvedenim plivajudim podom i spuštenim stropom.

6. Pregrade od porobetonskih blokova – opišite ukratko način izvedbe i posebnosti.

Pregrade se izvode u debljini (najčešde) Ytong blokova 10, 12.5 i 15cm. Svaki tredi red po visini potrebno je učvrstiti u bočnu nosivu konstrukciju pomodu elastičnog ankera, a svaki drugi blok zadnjeg reda u stropnu konstrukciju. Pregradne zidove od Ytong blokova je potrebno dilatirati od nosivih zidova; od bočnih vertikalnom fugom širine 1 cm, a od stropne konstrukcije horizontalnom fugom širine 2 cm. Fuge se zapunjaju pur pjenom. U Ytong blokove je mogude pričvrstiti sve vrste tereta posebnim pričvrsnim priborom za poraste betone, a ovisno o vrsti tereta. Rupe za tiple se buše svrdlom manjeg promjera od promjera tiple. Na uglove se postavljaju aluminijski ugaoni profili, pa se na cijelu površinu nanosi tankoslojna žbuka u debljini 2 do 9 mm.

7. Čvrsto ugrađene stijene. Prikažite varijante stijena od ploča visine etaže s posebnostima pri izvedbi.

Ploče su u modularnim širinama, a bočne stranice često predviđene s perom i utorom.

(opis za prvu skicu; u kombinaciji s čeličnom konstrukcijom) 1 porobetonska ploča 4 žlijeb u porobetonskoj ploči 7 kit za fugiranje 2 čelični nosač 5 metalna pločica za pričvršdenje 3 metalna traka 6 elastični materijal (MW)

Page 24: Arhitektonske Konstrukcije III

24

Autori: I.Čorid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

8. Prikažite varijante izvedbe stijena od staklene opeke s posebnostima izvedbe.

Staklene stijene mogu biti vanjske i (češde) unutarnje. Zid od staklene opeke treba od drugih konstrukcija biti odijeljen dilatacijom (elastični materijal). U slučaju velikih dimenzija zidova (više od 15m

2 , dužine vede od 7.5m, visine vede od

6m) potrebne su dilatacije zida.

Stijene od staklene opeke se izvode:

u mortu Zidaju se nearmirano do 10-12 m

2, a za vede ploštine se armiraju čelličnim šipkama ili metalnim trakama. Danas se

izvode u metalnim okvirima s posebnom armaturom.

Suvremena izvedba je s plastičnim graničnicima. Graničnici služe kao vodilice za brže i preciznije postavljanje staklenih opeka, te pridržavanje armature. Postoje graničnici koji ostaju unutar zida i oni čiji se vanjski dijelovi uklanjaju nakon izvedbe zida. Prikaz potonjih: (:D)

s reškama zapunjenim silikonskim kitom

Kitom se fugira reška, a obostrano samo dio reške uz vanjske rubove.

suhomontažnim postupkom Izvedba u rešetkastim okvirima koji imaju otvore veličine staklene opeke u koje se ona ugrađuje i mehanički ugrađuje.

Page 25: Arhitektonske Konstrukcije III

25

Autori: I.Čorid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

Page 26: Arhitektonske Konstrukcije III

26

Autori: I.Čorid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

9. Stijene od staklenih U-lamela – mogudi načini izvedbe. Presjek U-oblika omogudava preuzimanje vedih opteredenja i različite načine primjene.

Važedi propisi o toplinskoj zaštiti i uštedi toplinske energije ne dozvoljavaju primjenu U-lamela za vanjske stijene grijanih prostora (dvostruko ugrađene lamele U≈3.5 W/m

2K). Iz tog se razloga dvostruko ugrađene ploče ispunjaju

materijalima koji doprinoste toplinskoj izolaciji uz minimalno umanjenje prolaska svjetlosti (U=0.7 – 1.5 W/m2K).

10. Što su „Monier“ stijene i kako se izvode. Opišite i prikažite crtežom.

Monier stijene su tanke ab stijene (debljine 8 – 12 cm) koje se izvode u oplati s jednostrukom ili dvostrukom armaturnom mrežom Ø 5-6 mm. Najčešde se izvode kao pregrade s velikim ploštinama u zgradama s vedim rasponima i gdje je potreba veda črvstoda pregradne stijene (pregrade dvorana, skladišta). Nisu adaptabilne (teško se ruše).

Page 27: Arhitektonske Konstrukcije III

27

Autori: I.Čorid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

11. Prikažite varijante montažnih stijena s posebnostima izvedbe.

Montažne, premjestive stijene su izvedene od tvornički zgotovljenih elemenata (paneli ili dijelovi stijene koji se spajaju na gradilištu). Lako se rasklapaju i premještaju. Montažne stijene se sastoje od:

(a) nosača - metalni ili drveni nosači

(b) obloge - najčešde drvene ploče 18-20mm i gispkartonske ploče 12.5-15mm

(c) ispune - zvučna izolacija – meke ploče mineralne vune Razmak nosača se krede od 50 – 80cm, a određuje se prema proizvodnoj dimenziji obložnih ploča (npr. gipskartonska ploča širine 125 cm na nosače na razmaku od 62.5 cm).

Mogudi su sustavi s jednostrukim nosačima i jednostrukom oblogom (gornji prikaz), jednostrukim nosačima i dvostrukom oblogom ili dvostrukim nosačima i dvostrukom oblogom.

Mogu se izvoditi i unutarnji senvič paneli od čeličnog lima s ispunom od materijala za zvučnu ili TI. Takvi se paneli učvršduju u vodilice na podu i stropu.

Instalacijski zid je pregradna stijena s točno raspoređenom podkonstrukcijom – nosačima za pričvršdenje sanitarnih elemenata. Za prostore s manjim zahtjevima za zaštitu od buke mogu se koristiti pregradni ormari s drvenom ili metalnom konstrukcijom.

Page 28: Arhitektonske Konstrukcije III

28

Autori: I.Čorid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

Tema: SUHOMONTAŽNI SUSTAVI

1. Što se podrazumijeva pod pojmom suhomontažna gradnja? Navedite prednosti suhomontažne gradnje.

Suhomontažna gradnja – izvedba nenosivih pregrada i obloga:

pregradni zidovi

zidne obloge

spušteni stropovi

plivajudi (novi naziv 'plutajudi') podovi

Prednosti suhomontažne gradnje:

male debljine i težine pregradnih zidova

za statiku objekta nema proračunskih teškoda

bez naknadnih izvedva utora za instalacijske vodove

čistoda s manje građevinskog otpada

brzo, fleksibilno i ekonomično

bez sušenja – odmah se nastavlja daljna obrada površina

gips jamči za ugodnu klimu stanovanja

certificirana zaštita od buke i požara

dodatna i naknadna toplinska izolaci

2. Što su gips-kartonske ploče? Navedite vrste gips-kartonskih ploča.

Gips je univerzalan gradbeni materijal – mala gustoda i dobra čvrstoda, TI, biološki ispitan, ekonomičan (mali utrošak energije za proizvodnju i transport), negoriv materijal, apsorbira zvuk, regulira mikroklimu, paropropusan, ne nadražuje kožu, električki neutralan (ne stvaraju se vlakna ili prašina), bezmirisan, ekološki kod iskopa, u proizvodnji, primjeni i zbrinjavanju kao otpad. Gips- kartonske ploče su ploče napravljene iz gipsane jezgre postavljene između dva kartona. Vrste gips-kartonskih ploča:

tip debljina izgled

standarne ploče tipa A A10, A13, A15, A18 sivi karton + plavi natpis

impregnirane ploče tipa H H13, H15 zeleni karton + plavi natpis

protupožarne ploče tipa F F13, F15, F18 sivi karton + crveni natpis

impreg.-protup. ploče tipa HF HF13, HF15 zeleni karton + crveni natpis

masivne ploče:

Knauf fireboard ploča 15, 20, 25, 30 mm stakleno vlakno + crveni natpis (jezgra gips, izvana stakleno

vlakno)

Knauf Aquapanel ploča 12.5 mm cementna ploča

Page 29: Arhitektonske Konstrukcije III

29

Autori: I.Čorid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

4. Navedite (i prikažite crtežom) osnovne vrste metalnih profila za izvedbu gipskartonskih pregrada.

4. Lagana pregrada – od čega se sastoji? Prikažite crtežom s opisom.

1 – min. 250 kg/m2 bočna stijena

2 – savitljiva i koliko je mogude teška membrana (sadrena ploča s ljepenkom 12.5mm ili iverica 35mm) 3 – elastično brtvilo 4 – rubni okviri (odvojeni) 5 - isto kao 2 6 - brtvilo membrana - elastični kit 7 – učvršdenje ploče – čavao ili ljepilo 8 – nosivi drveni stupac 9 – min 40 mm MW

Page 30: Arhitektonske Konstrukcije III

30

Autori: I.Čorid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

5. Lagani pregradni zidovi s gips-kartonskim pločama i metalnom potkonstrukcijom – osnovne vrste. Prikažite crtežom s opisom.

6. Opišite i prikažite crtežom način izvedbe laganih pregrada od gips-kartonskih ploča na metalnoj potkonstrukciji.

Page 31: Arhitektonske Konstrukcije III

31

Autori: I.Čorid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

7. Nacrtajte i opišite spoj zida i lagane pregrade izvedene od gips-kartonskih ploča na metalnoj potkonstrukciji.

8. Navedite kada se moraju izvesti dilatacije u laganim pregradama. Prikažite crtežom dilatacijski spoj lagane pregrade izvedene gipskartonskim pločama na metalnoj potkonstrukciji. Kod projektiranja potrebno je dilatacijske spojeve u pregradnim zidovima predvidjeti u nacrtima i u troškovničkim opisima:

- na mjestima gdje je zgrada dilatirana - svakih 15 m duljine kontinuirane duljine zidova - kod naglih promjena visine prostorija

Posebno treba naglasiti izvedbu za protupožarne zidove koja se razlikuje od standardnog dilatacijskog spoja.

9. Navedite o čemu ovisi dopuštena visina pregradnih zidova izvedenih gips-kartonskim pločama na metalnoj potkonstrukciji. Dopuštena visina pregradnih zidova izvedenih gips-kartonskim pločama na metalnoj potkonstrukciji ovisi o:

- debljini lima odabranog profila - razmaku profila

Page 32: Arhitektonske Konstrukcije III

32

Autori: I.Čorid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

10. Opišite način ugradnje sanitarne opreme na lagane gips-kartonske pregrade. Postoje posebni tipski sanitarni elementi sa posebnim čeličnim nosačima za tipske zidne wc-e. Takav se element predmontira u tvornici sa ugrađenim vodokotlidem i kao takav dolazi na gradilište.

Proizvode se posebni nosači za umivaonike sa potrebnom opremom za montažu istih,

te čelični nosači za bojler. To su dva okomita UA profila sa tipskim utičnim kutnicima na podu i stropu.

11. Načini vješanja tereta na lagane gips-kartonske pregrade (skica).

tiple

5 kg 10 kg 15 kg

Page 33: Arhitektonske Konstrukcije III

33

Autori: I.Čorid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

12. Zidne obloge od gips-kartonskih ploča. Kada se koriste. Navedite i opišite načine izvedbe. Zidna obloga iz gipsanih ploča koristi se za:

- poboljšanje toplinske izolacije (s polistirenom ili mineralnom vunom) - poboljšanje zvučne izolacije (s mineralnom vunom) - izradu ravne površine bez posebnih zahtjeva (lijepljenjem na podlogu)

13. Prikažite crtežom i opišite zidnu oblogu od gips-kartonskih ploča za poboljšanje zvučne izolacije masivne pregrade.

Debljina obloge: 40-135 mm Razmaci profila: maks. 62,5 cm Visina obloge: do 10 m Težina obloge: 13-23 kg/m

2 (bez izolacije)

Konstrukcije obloge: CD i UD profili Ovjes pregrade: direktni ili akustični

Debljina obloge: min. 90 mm Razmaci profila: maks. 62,5 cm Visina obloge: do 5 m Težina obloge: 14 kg/m² (bez izol.) Konstrukcija obloge: CW ili UW profili Ovjes pregrade: bez kontakta sa zidom

14. Stupnjevi kvalitete završne obrade površina.

1. Stupanj kvalitete Q1 - temeljito zaglađivanje

2. Stupanj kvalitete Q2 - standardno zaglađivanje

3. Stupanj kvalitete Q3 - posebno zaglađivanje do 2mm

4. Stupanj kvalitete Q4 - vrhunska površina 2 do 4 mm

Page 34: Arhitektonske Konstrukcije III

34

Autori: I.Čorid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

15. Navedite osnovne vrste plivajudih podova izvedenih gips-kartonskim pločama.

1. Troslojni element TUB F 141 – pero/utor – 1x25 mm - elementi suhog estriha se polažu na nosivu ravnu podlogu prema uputama proizvođača

2. Troslojni element TUB F 141 – pero/utor – 1x 25 mm ili sustav F142 s PS 20 izolacijom - podni elementi se polažu na ravnu podlogu - spojevi su pero/utor i stepeničasti - mjere podnih elemenata su 600 x 2000 mm - elementi se od zidova odvajaju mineralnim trakama 3. Podne gipsane ploče tipa F146 – dvoslojno polaganje – 2x12.5 mm - ploče suhog estriha debljine 12.5 mm polažu se na nosivu ravnu podlogu prema uputama proizvođača

4. VIDIFLOOR gipsvlaknaste ploče – požarna zaštita odozgo F30 do F90 - dvoslojno polaganje elemenata Vidifloor podnih ploča debljine 10 mm na kamenu vunu minimalne debljine

10 mm - elementi se polažu na nosivu ravnu podlogu prema uputama proizvođača

Page 35: Arhitektonske Konstrukcije III

35

Autori: I.Čorid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

16. Nacrtajte (spoj poda i zida) i opišite primjer plivajudeg poda izvedenog gips-kartonskim pločama.

17. Povišeni (dvostruki) pod – opišite i prikažite crtežom.

18. Nabrojite i ukratko opišite vrste spuštenih stropova (obzirom na potkonstrukciju) izvedenih gipskartonskim pločama.

Page 36: Arhitektonske Konstrukcije III

36

Autori: I.Čorid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

19. Nacrtajte (crtež spoja spuštenog stropa i vertikalne pregrade – zida) i opišite spušteni strop izveden gips-kartonskim pločama na čeličnoj potkonstrukciji – direktni ovjes.

20. Nacrtajte (crtež spoja spuštenog stropa i vertikalne pregrade – zida) i opišite spušteni strop izveden gips-kartonskim pločama na čeličnoj potkonstrukciji – na visilicama.

21. Nacrtajte (crtež spoja spuštenog stropa i vertikalne pregrade – zida) i opišite samonosivi spušteni strop izveden gips-kartonskim pločama s čeličnom potkonstrukcijom.

Page 37: Arhitektonske Konstrukcije III

37

Autori: I.Čorid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

22. Spušteni stropovi od gips-kartonskih ploča na metalnoj potkonstrukciji. Kada se moraju izvesti dilatacije u spuštenim stropovima. Prikažite crtežom s opisom dilatacijski spoj.

Izvode se na mjestima dilatacija zgrada i kod prostorija čija je dijagonala veda od 15 m. 23. Kada se izvode spušteni stropovi s akustik pločama? Prikažite crtežom s opisom.

- izvode se u slučaju potrebe za dobrom apsorpcijom zvuka, upotrebljavaju se perforirane ili užlijebljene akustik ploče

24. Dvostruki spušteni strop – kada se izvodi? Prikažite crtežom s opisom.

Visilice Nosivi profil? Montažni profil? Perforirane akustik ploče

Dvostruki spušteni strop izvodi se u slučaju

potrebe za dobrom zvučnom izolacijom i zaštitom

od požara.Perforirana ploča služi za apsorpciju

zvuka, a drugi niz ploča služi za zvučnu zaštitu i

zaštitu od požara

Page 38: Arhitektonske Konstrukcije III

38

Autori: I.Čorid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

25. Kasetni spušteni strop – prikažite crtežom s opisom. -kasetirani – raster strop

26. Klima stropovi – kratak opis s crtežom i prednosti. Prednosti:

- Ravnomjerna raspodjela temperature - Ugodna klima u prostoru - Bez šuma od uređaja - Minimalno zračno strujanje - Pada bakterijsko - Niski troškovi održavanja - Arhitektonska sloboda oblikovanja

Prijenos E zračenjem 65% / strujanjem35%

Page 39: Arhitektonske Konstrukcije III

39

Autori: I.Čorid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

Tema: ZAŠTITA OD POŽARA

1. Navedite produkte izgaranja u požaru.

Produkti izgaranja u požaru – termičkom razgradnjom nastaje dim – smjesa plinske, tekude i čvrste komponente/ produkti gorenja kao kemijske reakcije su toplina (porast temperature), svjetlost i dim

2. Navedite faze razvoja požara.

Faze razvoja požara: - početna faza – relativno niske temperature, mali intenzitet izgaranja, pojava paljenja, dima, toksičnih plinova - razbuktala faza (flash over) – nagli prijelaz iz početne faze, gore svi materijali, požar se prenosi na ostale

prostore - faza punog razvoja požara – vatra zahvada zidove, vrata, prozore, širi se u susjedne sobe; temperatura je >

1000°C i gori kompletni sadržaj građevine; javlja se opasnost od urušavanja konstrukcije

3. Što je ukupno, a što specifično požarno opteredenje? Kakvo specifično požarno opteredenje može imati zgrada?

Ukupno požarno opteredenje – toplina koja se može osloboditi iz kalorične modi svega zapaljivog materijala u promatranom prostoru Specifično požarno opteredenje – prosječni iznos ukupnog požarnog opteredenja po jedinici površine Zgrada može imati nisko, srednje ili visoko specifično požarno opteredenje

4. Navedite na koje pravilnosti treba obratiti posebnu pažnju kod projektiranja zaštite od požara zgrada.

Kod projektiranja zaštite od požara objekta važno je: - pravilan odabir građ. materijala u pogledu njihovih požarnih značajki (gorivost, brzina širenja plamena,

dimljivost, toksičnost) - pravilan odabir građ. elemenata i konstrukcija u pogledu otpornosti na požar - pravilno projektiranje građevine – požarni sektori, izlazni putevi, vatrogasni pristupi

5. Što je otpornost na požar? Otpornost na požar je svojstvo konstrukcije koje se definira vremenom u kojem konstrukcija, pri djelovanju standardnog požara, ne izgubi ni jednu od standardom predviđenih funkcija – nosivost, stabilnost, izvijanje/ integritet, cjelovitost/ toplinska izolacija

6. Ukratko opišite ponašanje čeličnih konstrukcija u požaru.

Primjer deformacije čeličnog nosača

1. faza: toplinsko rastezanje nosača ruši oslonce

2. faza: savijanje i kolaps konstrukcije Porastom temperature čelik gubi na čvrstodi – dijagram

Page 40: Arhitektonske Konstrukcije III

40

Autori: I.Čorid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

7. Ukratko opišite ponašanje drvenih konstrukcija u požaru.

U požaru drvo gorenjem stvara zaštitni pougljenjeni sloj koji ima vrlo nizak koeficijent provodljivosti topline i tako u požaru drvo samo sebe štiti. Kod dimenzioniranja presjeka najbolje je povedati presjek zbog djelovanja požara

8. Navedite osnovna načela zašite od požara preuzeta iz zakonodavstva Europske unije (zaštite od požara) koja se moraju poduzeti pri projektiranju i izgradnji objekata. Pri projektiranju i izgradnji objekta mora se osigurati:

- očuvanje nosivosti konstrukcije u požaru tijekom određenog vremena utvrđenog posebnim propisom - sprječavanje širenja vatre na susjedne građevine - osiguravanje osoba da neozlijeđeni napuste građevinu, odnosno da se omogudi njihovo spašavanje - omogudavanje zaštite spašavatelja

9. Što je požarni sektor? - PS Požarni sektor - dio građevine odijeljen od svih ostalih dijelova konstrukcije otpornih na požar u vremenu u kojem de biti isključen rizik od njegovog širenja na druge dijelove građevine ili iz drugih dijelova na taj dio (po ISO/IEC GUIDE 52) Požarni sektor – dio zgrade koji se sastoji od jedne ili više prostorija izgrađen tako da u određenom trajanju spriječi širenje požara u taj dio zgrade iz ostalih dijelova ili iz tog dijela u ostale (po ISO/TC 21) Veličina PS ovisi o - požarnom opteredenju, otpornosti građevinskih elemenata na požar, katnosti objekta (> visina, manja površina PS) , vrsti tehnološkog procesa, ugradnji stabilnih sustava za gašenje, vatrodojavi i dr.

10. Što je evakuacijski put? O čemu ovisi projektiranje evakuacijskih putova? Evakuacijski put – mora voditi do izlaza iz objekta ili do sigurnog prostora. U svakom objektu namijenjenom za rad mora se omoguditi evakuacija i spašavanje radnika u slučaju ugrožavanja života i zdravlja. Projektiranje EP ovisi o:

- namjeni i vrsti građevine - broju ljudi u građevini (50-500.. min 2 izlaza/ 500-1000 min 3/> 1000 min 4) - tehnološkom procesu - požarnom opteredenju - stupnju opremljenosti - lokaciji …

Osnovno načelo pri projektiranju EP je da osoba ugrožena u požaru mora imati mogudnost izlaska u najmanje dva različita smjera (u slučaju prodora dima i vatre u jedan dio, mogao bi se koristiti drugi izlazni put) Prema hrvatskim propisima duljina puta iz prostorije do stubišta u jednom požarnom sektoru: 30 m za objekte do 75 m visina / 20 m za objekte iznad 75 m visine

Page 41: Arhitektonske Konstrukcije III

41

Autori: I.Čorid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

11. Objasnite vatrogasni pristup. U pravilu vatrogasni pristupi sastoje se od: vatrogasnih prilaza i površina za operativni rad vatrogasnih vozila

- vatrogasni pristupi su čvrste površine koje svojim parametrima (širina, radijus, nosivosti i dr.), omogudavaju da vatrogasna i spasilačka vozila i oprema dođu do ugrožene građevine i svih otvora na njenom vanjskom zidu radi spašavanja osoba i gašenja požara;

- vatrogasni prilazi su površine koje se direktno nastavljaju na javne prometne površine, a omogudavaju kretanje vatrogasnih vozila do površina uzduž građevina

- potrebna širina >3m - radius 13-15 m - razmak površine za operativni rad vozila od vanjskih zidova 6m (za građevine >16m), 12 m (za građevine

visine od 16m) - operativna površina – uzduž zgrade – 5,5 x 11 m ? - Samo pristupi koji se nalaze uzduž vanjskih zidova građevina na kojima su otvori, mogu se koristiti kao

vatrogasni pristupi.

http://www.hvz.hr/vatrogasni-pristupi-i-vatrogasni-prilazi/

Page 42: Arhitektonske Konstrukcije III

42

Autori: I.Čorid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

2. dio – Biluš

tema: DRVENA KROVIŠTA - REKAPITULACIJA

1. Primjerene konstrukcije drvenih krovišta za manje raspone, temeljna razlika u konstrukciji između dva osnovna tipa krovišta za manje raspone (1 bod)

Drvena krovišta za manje raspone mogu biti - Krovišta bez potkonstrukcije – ROŽENIČKI KROV (prazan krov) - za manje raspone i vede nagibe - Krovišta s potkonstrukcijom – PODROŽENIČKI KROV –za vede raspone, sve nagibe, složene geomerije

Razlika je u konstrukciji krovišta – roženički krovovi nemaju podkonstrukciju, dok podroženički imaju. Ta podkonstrukcija (krovni vezači) može biti u ubliku stolica, visulja, drvenih rešetkastih nosača ili drvenih lameliranih nosača (grede i okviri)

2. Elementi za formiranje krovne plohe drvenih krovišta – rogovi, letve, oplata – način definiranja dimenzija i raspona – skice i opisi (3 boda)

drvena krovišta = nosiva potkonstrukcija (podrožnice, krovi vezači) + krovna ploha (rogovi, letve, drvene oplate) + pokrov Definiranje dimenzija: ROGOVI (roženice) – dimenzije ovise o rasponu između elemenata potkonstrukcije (između podrožnica ili između dva ležaja) i o opteredenju – pokrov, težina čovjeka, snijeg, vjetar (npr. 10/14) Postavljaju se na razmacima oko 80 – 100 cm Letve i drvena oplata služe kao nosači pokrova

LETVE - letve 5/3 cm (manji razmak) ili 8/5 cm za vedi razmak DRVENA OPLATA : daske d = 2.5 cm ili OSB ploče 15 ili 18 mm

3. Primjereno područje primjene roženičkih i podroženičkih konstrukcija krovišta s obzirom na raspone, složenost geometrije i nagibe krovišta (1 bod)

Roženički krovovi primjenjuju se za manje raspone i za vede nagibe, a podoženički za vede raspone, složene geomerije i sve nagibe (manje i vede).

Page 43: Arhitektonske Konstrukcije III

43

Autori: I.Čorid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

4. Sheme prijenosa opteredenja kod roženičke i kod podroženičke konstrukcije drvenog krovišta, skice i opisi (3 boda)

ROŽENIČKI KROV - svaki par rogova čini nosač koji direktono prenosi vertikalno opteredenje na ležaj, horizontalno razupiranje mora preuzeti zatega

PODROŽENIČKI KROV - rogovi prebacuju opteredenje na podrožnice, a podrožnice na krovne vezače (nosive trokute)

5. Roženički drveni krovovi – problemi i prednosti, opis i skice (3 boda)

PREDNOSTI - lagana konstrukcija, mala količina građe - slobodan (prazan) prostor potkrovlja

MANE - mala bočna stabilnost - veliki horizontalni potiska na ležajevima kod manjih nagiba - relativno mali rasponi - primjena samo lakih pokrova (valovite i ravne cementne ploče, bitumenska i drvena šindra, slama) - samo kod vedih nagiba krovova >35º (preporučljivi > 40º) - neprikladni za složenije geometrije krovova (samo simetrične sheme)

6. Primjereni nagibi i pokrovi za roženičke konstrukcije drvenih krovova – objasniti zašto (1 bod)

Primjereni su vedi nagibi (>35°), a preporučljivi su nagibi >40°; smiju se izvoditi samo laki pokrovi (valovite i ravne cementne ploče, bitumenska i drvena šindra, slama) – kako bi horizontalna sila bila što manja.

Page 44: Arhitektonske Konstrukcije III

44

Autori: I.Čorid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

7. Statički problemi i mogudnosti izvedbe nadozida kod roženičkog krova – opis i skice (3 boda)

Zbog jake horizontalne sile, nadozid mora biti izveden samo kao AB konzola.

8. Suvremene mogude izvedbe podroženičkih konstrukcija krovišta s masivnim i rešetkastim nosivim trokutima – skica i opis (3 boda)

9. Podroženičke konstrukcije drvenih krovišta – stolica i visulja – skice i opisi karakterističnihpresjeka jednostrukih

konstrukcija s naznakom elemenata za bočnu stabilnost u oba smjera(3 boda)

STOLICA – krovni vezač direktno, preko stupova, prenosi opteredenje na strop ili unutrašnje i vanjske zidove

VISULJA – krovni vezač prenosi opteredenje samo na vanjske zidove preko konstrukcije kosih tlačnih štapova i jake

horizontalne vezne grede

Page 45: Arhitektonske Konstrukcije III

45

Autori: I.Čorid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

10. Primjereno područje primjene pojedine vrste drvene konstrukcije podroženičkog krovišta s

obzirom na vrstu stropne (međukatne) konstrukcije zgrade prema krovištu – opis (1 bod)

RASPONI ≤ 7 m (jednostruka stolica) ≤ 7 m (jednostruka visulja) STROPNA KONSTRUKCIJA - ab strop - polumontažni strop

- zidovi točno ispod stupova - drveni strop - bez stropa!

POKROV - svi pokrovi - svi pokrovi NAGIBI KROVNIH PLOHA - svi nagibi (može i minimalni) - svi nagibi RAZMAK ROGOVA 80-100cm 80-100cm RAZMAK PUNIH VEZOVA 3,5 - 4,5m 3,5 - 4,5m

11. Konstrukcija skošenog krova - roženički krov s pajantom – tlocrt i presjek u zoni skošenog dijela konstrukcije drvenog krovišta (3 boda) [crtaj presjek B-B] ; [A-A je tu tek tako]

Page 46: Arhitektonske Konstrukcije III

46

Autori: I.Čorid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

12. Konstrukcija skošenog krova - podroženički krov s nadozidom - jednostruka visulja - tlocrt ipresjek u zoni skošenog dijela konstrukcije drvenog krovišta (3 boda)

Drveni strop - primjena konstrukcije visulje kod skošenog krova. Nadozid za povedanje korisnog prostora krovišta je zidan - konstrukcija se ne smije oslanjati na njega, ved na donje horizontalno stabilizirane stupove.

13. Konstrukcija skošenog krova - podroženički krov s nadozidom - jednostruka stolica - tlocrt ipresjek u zoni

skošenog dijela konstrukcije drvenog krovišta (3 boda)

Armiranobetonski strop - primjena konstrukcije stolice kod obostrano skošenog krova (četverostrešni krov) s AB

nadozidom za povedanje korisnog prostora kroviša.

Page 47: Arhitektonske Konstrukcije III

47

Autori: I.Čorid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

tema: MATERIJALI - METALI, OBLOGE OD METALA (po 1 bod)

1. Mane limenih obloga i načini izbjegavanja nedostataka metalnih obloga (3 boda) VELIKO TOPLINSKO RASTEZANJE Za temperaturnu razliku 50°C po 1m dužine lim se povedava:

- cink 1.5 mm - bakar 0.86 mm - čelik 0.61 mm

- osigurati klizne detalje fiksiranja radi stalnih promjena dimenzija vanjskih metalnih obloga (klizni ležajevi, izbegavati kruto fiksiranje limova na potkonstrukciju vijcima, zakovicama i sl.) - dilatiranjeu polja sa dovoljnim širinama reški između ploha u istoj ravnini POTPUNA VODONEPROPUSNOST I PARONEPROPUSNOST Mogudnost pojave kondenzata ispod pokrova ili fasadne obloge limom - osigurati uvijek dobro provjetravanje potkonstrukcije ispod vanjske završne metalne (limene) obloge ili jaku parnu branu ispod sloja toplinske izolacije KOROZIJA U KONTAKTU S MATERIJALIMA NA BAZI CEMENTA, VAPNA Razaranje alkalnim spojevima - isto i u kontaktu sa drvom - agresivni organski spojevi - osigurati odvajanjem bitumenskim izolacijskim trakama ili premazati metal GALVANSKE STRUJE I KOROZORIJA Elektrolitska pojava na dodiru metala različitih električnih potencijala u prisustvu elektrolita (voda najčešde) - metal višeg potencijala razara metal nižeg potencijala na kontaktu limova, profila, ali i vijaka, zakovica u prisustvu vode i vlage -osigurati odjeljivanje različitih metala (ljepenkom, premazom, gumom, plastikom) ili osigurati iste metale za potkonstrukciju i spojna sredstva, kao i za materijale obloge (bakreni lim, bakrene ili pobakrene kuke, vijci i čavli) ili osigurati potpuno suhe uvjete u eksploataciji - samo u interieuru i to ne svugdje! - različitim metalima ne smiju se izvoditi konstruktivni detalji u kontaktu

2. Što su limovi, područje primjene i materijali koji se najčešde koriste u graditeljstvu

Limovi su metalni materijali u obliku folija ili tankih ploča (0.5 -5mm najčešde). Limovi su najčešde korišteni metali za obloge - obloge fasada, obloge kosih krovnih ploha, interieurske obloge (najčešde podgledi stropova). Ostale primjene su izvedba krovnih žlijebova i oluka, opšavi, klupčice i drugi limarski detalji, konstruktivni limovi (ravni-deblji, profilirani -tanji), limovi u toplinskoizolacijskim sendvič panelima.

3. Najčešde korišteni metali za obloge i ugrađenu metalnu galanteriju u arhitekturi

Najčešde korišteni metali za obloge su limovi (i druga metalna galanterija) - aluminijski limovi, čelični limovi, bakreni limovi, cinčani limovi, titancink i druge legure. Rjeđe korišteni limovi za obloge ili metalne prevlake na drugim metalima su mesing (bronca), mjed, titan, olovo, krom, nikal, srebro, zlato...

4. Najčešdi oblici metalnih proizvoda za obloge

Najčešdi oblici su: valjani profili, cijevi, nosivi profili, plosni profili, šipke, žice, limovi *ravni i profilirani; deblji limovi (1 -5 mm) u pločama i protukliznoprofilirani limovi - aluminij, inox; i tanji limovi (0.5 -0.8 mm) )u svitcima], ekstrudirani (aluminijski) profili, metalna galanterija (čavli, vijci, matice...), specijalne forme...

5. Načini proizvodnje metalnih elemenata

Načini proizvodnje su lijevanje, kovanje, valjanje, izvlačenje, ekstrudiranje, valjanje metala kroz sustave glatkih ili

profiliranih valjaka. Također, izvode se i početne i antikorozivne obrade metalnih površina. Početne su pjeskarenje,

brušenje, tokarenje, a antikorozivne su premazi (lakovi, ulja), plastificiranje, eloksiranje, cinčanje, niklanje, kromiranje,

predoksidacija, bruniranje, pozladivanje (ovisno o vrsti metala) ili legiranje s nehrđajudim metalima gdje nije potrebna

naknadna antikorozivna zaštita

6. Mogude antikorozivne zaštite čeličnih metalnih elemenata i obloga

Čelični limovi, profili i galanterija od niskolegiranog čelika podložni su hrđanju, stoga je potrebna antikorozivna zaštita, najčešde je ličenje (lakovi, uljne boje), pocinčavanje, plastificiranje, kromiranje, niklanje, bruniranje, prethodno korodiranje (Corten)... Pocinčavanje kod limova je najjeftinije, ali je i najmanje kvalitetno u slučaju da se lim naknadno oblikuje - prevlaka cinkom je krta i puca. Ličenje se izvodi na čistu podlogu ličenjem ili prskanjem temeljnim premazom i završnim premazom, dok lak, boje i premazi (suvremene metalik boje) mogu i bez temeljnog premaza.

Page 48: Arhitektonske Konstrukcije III

48

Autori: I.Čorid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

7. Mogude antikorozivne zaštite aluminijskih metalnih elemenata i obloga

Aluminij prirodno patinira tako što stvara zaštitni sloj oksida žudkaste boje koji je neugledan nakon oksidacije i zbog toga se na aluminiju izvodi antikorozivna zaštita. Najčešde se izvodi plastificiranjeili eloksiranje, koje pruža trajnu zaštitu površine, ali ima relativno malu otpornost na habanje - ne koristiti na podovima! Plastificiranje je nanošenje plastičnog praha prskanjem, taljenje u čvrsto sljubljenu plastičnu prevlaku u pedima. Veličine elemenata ograničene su veličinom pedi. Veliki spektar boja i izgleda površine (glatka monokromatska, prskana, narančina kora...) Eloksiranje je nanošenje nehrđajudeg metalnog praha čime se postiže metalik izgled površine. Boje su ograničene na tonove metala -natur aluminijska boja, mesing, mjed, zlatna, crna, tamnosmeđa -vide se pruge od ekstrudiranja aluminijskih profila radi male debljine zaštitnog filma.

8. Mogude antikorozivne zaštite bakrenih metalnih elemenata i obloga

Bakar na zraku patinira u plavozelenu pastelnu boju, može se dobiti i prethodno patiniran, a može se i preparirati bezbojnim lakom da ne patinira. Što se tiče legura, najpoznatija je mesing (bronca), koja je legura bakra i kositra. Mesing patinira samo površinski u zeleno, stoga se uglavnom koristi za interieurske obloge limom i nosive profile ako se ne predviđa trajno održavanje. Površinska obrada polirana, satinirana, ličena bezbojnim lakom za spriječavanje patiniranja (ne kod površina izloženih habanju - podne trake). Također postoji i mjed - legura bakra i cinka. Ima slična svojstva i izgled kao mesing.

9. Galvanske struje, način izbjegavanja, štete

Galvanske struje su elektrolitska pojava na dodiru metala različitih električnih potencijala u prisustvu elektrolita (najčešde voda) - metal višeg potencijal razara metal nižeg potencijala. Ta se pojava događa na kontaktu limova, profila, ali i vijaka, zakovica u prisustvu vode i vlage, što dovodi do zaključka da se konstruktivni detalji u kontaktu ne smiju izvoditi različitim metalima. To se može izvesti odjeljivanjem različitih metala (ljepenkom, premazima, gumom, plastikom) ili osigurati iste metale za potkonstrukciju i spojna sredstva, kao i za materijale obloge (bakreni lim, bakrene ili pobakrenekuke, vijci i čavli) ili osigurati potpuno suhe uvjete u eksploataciji -samo u interieuru i to ne svugdje.

10. "Nehrđajudi" metali i finalne površinske obrade nehrđajudih metala

-ne oksidiraju, ne patiniraju izloženi atmosferi -krom, nikal-uglavnom se koriste kao prevlake, nanose se u vrudim kupkama na čelik ili druge metale -mikronske debljine sloja podložne mehaničkim oštedenjima prirodni izgled prevlake je polirani, zrcalni -zlato -rijetko (krovovi), srebro -nikad u arhitekturi -samo kao prevlake -titan-u glavnom u legurama, limovi za obloge ČELIK, ČELIČNI LIMOVI -legura Fe-železa -ugljikaji C -“nehrđajude”legure (manje ili vede kvalitete) s kromom, niklom, vanadijem, manganom: inox, rostfrai, stainlesssteel, prokrom-različiti nazivi (sinonimi) za nehrđajude legure čelika inox18/10 (najčešdi u primjeni - 18% krom, 10% nikal), također u primjeni i 18/0 i 18 /8 -ne trebaju površinsku antikorozivnu zaštitu, ali manje kvalitetni žute, pogotovo na varenim spojevima -za vidjive površine koristiti samo najkvaitetnije legure inoxall -površinska obrada -polirana, satinirana, pjeskarena -osim limova –inox užad (sajle) i sve vrste valjanih, cijevnih, punih profila i metalne galanterije danas je inox vrlo skupna svjetskom tržištu, velika potražnja jer nema potrebe za održavanjem -smanjeni troškovi održavanja u periodu eksploatacije zgrade, ali visoka početna investicija 11. Načini povezivanja limova u graditeljstvu, opis svojstava pojedine vrste povezivanja.

-lemljenje -tanji limovi -spajanje kovinom nižeg tališta (za pocinčane i cinčane i bakrene limove koristi se spoj legurom bakra s veliki udjelom kositra), mjesto lemljenja -1.5 -3 cm širine, dobro očišdeno

-zakivanje-spoj zakovicama od istovjetnog metala -potpuno nefleksibilan kao i spoj lemljenjem -samo za manje duljine ploha -spoj prijevojem(utorom) potpuno fleksibilan -rub jedne ploče preklapa se s rubom druge ploče kao jednostruki ili dvostruki prijevoj, stojedi ili ležedi, osiguranje od odizanjaodpodloge s prikvačnicama(perima) koje osiguravaju klizni ležaj

Page 49: Arhitektonske Konstrukcije III

49

Autori: I.Čorid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

12. Vrste limova i metalne galanterije za izvedbu limarskih detalja na zgradama

-prozorske klupčice, horizontalni gornji opšavi zidova, rubni opšavi krovova s raznim vrstama pokrova, žlijebovi, oluci, rubni limovi uz nadozide, dimnjake, žbukane plohe -limarski detalji izvedeni s ravnim limovima, odvojeni od podloge hidroizolacijskim trakama za izbjegavanje kondenzata i korozije -koriste se razne vrste limova i odgovarajuda spojna sredstva i metalni nosači za potkonstrukcije rad i izbjegavanja galvanskih struja: -pocinčani limovi s pocinčanim čeličnim kukama, čavlima, zakovicama, vijcima -aluminijski limovi s aluminijskim kukama, zakovicama, inox vijcima (plastificirani i eloksirani) -bakreni limovi s pobakrenim čeličnim kukama, bakrenim čavlima, zakovicama i vijcima (natur ili prethodno patinirani ili naknadno lakirani) -plastificirani čelični limovi s plastificiranim čeličnim kukama, inox zakovicama i vijcima

13. Vrste limova i metalne galanterije za izvedbu fasadnih obloga na zgradama

LIMOVI ZA FASADNE OBLOGE -fasadne obloge -obavezno provjetravanje potkonstrukcije obloge radi evakuacije vlage iz konstrukcije i spriječavanje kondenzata ispod završne limene obloge -koriste se razne vrste limova i odgovarajuda spojna sredstva i metalni nosači za potkonstrukcije rad i izbjegavanja galvanskih struja: -aluminijski limovi s aluminijskim kukama, zakovicama, inox vijcima (plastificirani i eloksirani) -ravni lim (legiran) ili ekstrudirani gotovi profili -bakreni limovi s pobakrenimčeličnim kukama, bakrenim čavlima, zakovicama i vijcima (naturili prethodno patinirani ili naknadno lakirani) -pocinčani, cinčani, cinkotit limovi s pocinčanim čeličnim, čavlima, zakovicama, vijcima -plastificirani čelični limovi s plastificiranim čeličnim kukama, inox zakovicama i vijcima -inox, corten čelični limovi -debljina lima ovisno o načinu ukrute -kompozitni limovi(višeslojne ploče s jednostranom ili obostranom oblogm tankim limom, srednji sloj daje krutost plohi -obično tvrde ploče XPS-a (debljine 1-2 cm) ili tvrde plastične mase (Alucobondili sl. ploče debljine 2-3 mm), obično aluminijski plastificirani ili eloksiranilimovi kao obloga

OBLICI LIMOVA ZA FASADNE OBLOGE -ravni limovi izvedeni s prijevojima -tanji limovi (0.6-0.8 mm) na drvenoj podložnoj oplati(daščana oplata, OSB, stolarske ploče), bududi da su male vlastite krutosti, razdjelna hidroizolacijska folija, provjetravana vertikalna potkonstrukcija (bakrenim, pocinčani, cinčani, cinkotit lim) -valoviti ili trapezno profilirani limovi izvedeni s preklopima -tanji limovi male krutosti (0.6-0.8 mm) formirani u trapezne ili valovite zaobljene forme kako bi plohe lima dobile krutost u jednom smjeru), provjetravana potkonstrukcija od letvi obavezno izvedena okomito na smjer protezanja profilacije lima -posebna podvrsta -limena korita (falc-dach) (aluminijski, čelični lim) -ravni limovi s ukrudenim rubovima-tanji limovi izvedeni na drvenoj potkonstrukciji ili deblji limovi (2-3 mm) kao plitke kutije -samonosivi, kruti,na provjetravanoj metalnoj potkonstrukciji za ovjes i distanciranje od sloja toplinske izolacije (aluminijski lim, deblji čelični limovi) -fasadni sendvič limeni paneli-obostrana obloga tanki čelični plastificirani lim ili aluminijski plastificirani ili eloksiranilim, obložni limovi jednostrano ili obostrano profilirani, debljine obložnih limova 0,5 -0.6 mm, debljine ploča i ispune toplinskom izolacijom MW, PU, XPS 2 -20 cm -ne provjetrava se potkonstrukcija, ploče obloge čine cijeli sastav pregrade prema vanjskom prostoru.

a. dvostruki stojedi prevoj

b. kutni stojedi jednostruki prevo

c. poprečni ležedi jednostruki prevoj-zabrtvljeno (kod malih nagiba)

d. poprečni ležedi jednostruki prevoj

a.

b. d.

c.

Page 50: Arhitektonske Konstrukcije III

50

Autori: I.Čorid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

14. Vrste limova i metalne galanterije za izvedbu krovnih obloga na zgradama

LIMOVI ZA KROVNE OBLOGE -krovne obloge –provjetravanje potkonstrukcije obloge radi evakuacije vlage iz konstrukcije i spriječavanje kondenzata ispod završne limene obloge ili jake parne brane ispod toplinske izolacije i svi slojevi u kontaktu -koriste se razne vrste limova i odgovarajuda spojna sredstva i metalni nosači za potkonstrukcije rad i izbjegavanja galvanskih struja: -pocinčani, cinčani, cinkotitlimovis pocinčanimčeličnim kukama, čavlima, zakovicama, vijcima -ravne forme lima na drvenoj oplati -aluminijski limovi s aluminijskim kukama, zakovicama, inox vijcima (plastificirani i eloksirani) -valovite forme lima (legiraniAl) -bakreni limovi s pobakrenim čeličnim kukama, bakrenim čavlima, zakovicama i vijcima (naturili prethodno patinirani ili naknadno lakirani)ravne forme lima na drvenoj oplati -plastificirani čelični limovi s plastificiranim čeličnim kukama, inox zakovicama i vijcima -valovite forme lima OBLICI LIMOVA ZA KROVNE OBLOGE -ravni limovi izvedeni s prijevojima -tanji limovi (0.6-0.8 mm) na drvenoj podložnoj oplati (daščana oplata, OSB, stolarske ploče), bududi da su male vlastite krutosti, razdjelna hidroizolacijska folija, provjtravana vertikalna potkonstrukcija (bakrenim, pocinčani, cinčani, cinkotit lim) -valoviti ili trapezno profilirani limovi izvedeni s preklopima -tanji limovi male krutosti (0.6-0.8 mm) formirani u trapezne ili valovite zaobljene forme kako bi plohe lima dobile krutost u jednom smjeru), provjetravana potkonstrukcija obavezno izvedena okomito na smjer protezanja profilacije lima -posebna podvrsta -limena korita tkz. falc-dach (aluminijski, čelični lim) -profilirani krovni limovi kaširaju se filcom s donje strane, za apsorpciju kondenzata i buke kiše, kod izvedbe s provjetravanim zračnim slojem -krovni sendvičlimeni paneli-obostrana obloga tanki čelični plastificirani lim ili aluminijski plastificirani ili eloksiranilim, obložnilimovi s gornje strane visoko profilirani, debljine obložnih limova 0,5 -0.6 mm, debljine ploča i ispune toplinskom izolacijom MW, PU, XPS 2 -20 cm -ne provjetrava se potkonstrukcija, ploče obloge čine cijeli sastav pregrade prema vani 15. Materijali metalne galanterije za izvedbu podnih dilatacija, pragova, rubnih letvica izloženih habanju – zašto

-metalni profili za izvedbu graničnika podnih obloga, dilatacija, pragova, rubnih letvica -izložene su habanju-svaka zaštita plohe de se brzo pohabati ili iskrzati u zoni prohodavanja-koristiti samo nehrđajude metale bez dodatne zaštitne obrade površine -inox, mesing, naturaluminij (Al samo u interieuru)! 16. Područje primjene perforiranih i istegnutih limova na zgradama, materijali i obrada površine

-interieurske obložne maske otvora za provjetravanje, dekorativne obloge zidova i stropova -tanji limovi do 2 mm -Al, inox, čelik, mesing -plohe gazišta stubišta, ispune ograda stubišta, balkona, vanjske ograde deblji limovi 2 -5 mm vede nosivosti -Al, inox, čelik -obrada kao i glatki limovi, ovisno o materijalu (čelik pocinčano na podu, na plohama neizloženima habanju i plastificiran ili ličen, inox i mesing satiniran ili poliran, aluminij eloksiran, plastificiran ili lakiran -ne na podu) -razne forme perforacija i veličine oka mreže kod istezanja lima -perforirane limene ploče za stropne obloge na potkonstrukciji –čelik, Al (visoka zvučna apsorpcija za ploče kaširane filcem odozgora) 17. Područje primjene naboranih limova na zgradama, materijali i obrada površine

-podne limene plohe protuklizne naborane površine u raznim uzorcima -inox ili aluminij gotove ploče s naborima gornje površine, ne predviđa se naknadna obrada površine, deblji limovi (obično 2 -5 mm)

Page 51: Arhitektonske Konstrukcije III

51

Autori: I.Čorid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

18. Kompozitne metalne ploče, opis, područje primjene

-višeslojne ploče s jednostranom ili obostranom oblogom tankim limom -srednji sloj daje krutost plohi i smanjuje učešde skupog metalnog materijala u ploči -ispuna obično tvrde ploče XPS-a (debljine 1-2 cm) ili tvrde plastične mase (Alucobond, Alpolic ili sl. ploče debljine 2-3 mm) -obično aluminijski plastificirani ili eloksirani limovi kao obostrana obloga -kompozitne ploče za interieusrku oblogu -kombinacija limova i laminatnih (HPL) ploča

19. Sendvič limeni toplinskoizolacijski paneli, opis, područje primjene

-fasadni i krovni paneli -obostrana obloga tanki čelični plastificirani lim ili aluminijski plastificirani ili eloksirani lim, debljine obložnih limova 0,5 -0.6 mm -obložni limovi s gornje strane visoko profilirani kod krovnih panela, nisko profilirani kod fasadnih panela -ispune toplinskom izolacijom MW, PU, XPS 2 -20 cm -ne provjetrava se potkonstrukcija, ploče obloge čine cijeli sastav pregrade prema vanjskom prostoru

20. Polaganje limenih obloga fasada i krovova na podlogu - ravni limovi - skicirati oblogu s izvedbom potkonstrukcije (5 bodova) RAVNI LIMOVI – KROVNE I FASADNE OBLOGE (POTREBNA JE PODLOŽNA OPLATA)

Page 52: Arhitektonske Konstrukcije III

52

Autori: I.Čorid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

21. Polaganje limenih obloga fasada i krovova na podlogu - profilirani limovi - skicirati oblogu s izvedbom potkonstrukcije (5 bodova)

PROFILIRANI LIMOVI- SAMONOSIVI U JEDNOM SMJERU

22. Polaganje limenih obloga fasada na podlogu - ukrudene limene ploče (kazete) - skicirati oblogu s izvedbom potkonstrukcije (5 bodova)

Ventilirana fasadna obloga limom : ravne limene ploče s ukrudenim rubovima –kolokvijalni nazivi : limene kazete, limene tave, „tacne“, „kofer“ sistem

- Eloksirani Al lim (galavanizirani) ili plastificirani Al lim Ili

- Kompozitne Al-PP ploče ( Alucobond, Alpolic, Reynobond, Tecubond) d=3mm

Page 53: Arhitektonske Konstrukcije III

53

Autori: I.Čorid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

23. Sendvič laki paneli s limenim oblogama - vrste, opis, skica rubnog spoja dva panela za toplinsku izolaciju bez toplinskog mosta - zidni i krovni paneli (5 bodova) Vrste- fasadni, zidni i krovni -obostrana obloga, plastificirana ili eloksirana

Sendvič laki paneli s limenim oblogama- zidni paneli

Sendvič laki paneli s limenim oblogama- krovni paneli -rubni spoj dva panela za t.i.krovova s rubnim spojevima panela zabrtvljenima trajnoelastičnim kitom i pjenastim brtvenim trakama, paneli bez metalne veze između vanjske i unutrašnje obloge limom!

24. Laki termoizolacijski sendvič fasadni zid formiran in situ - skicirati oblogu s izvedbom potkonstrukcije (5 bodova)

laki termoizolacijski sendvič zid formiran in situ - dva sloja profiliranog lima s toplinskom izolacijom u međuprostoru između metalnih nosača -sve pozicije toplinskih mostova na vezama metala moraju biti podložene trakama toplinske izolacije (pozicije c i g)

Page 54: Arhitektonske Konstrukcije III

54

Autori: I.Čorid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

tema: POKROVI OD LIMA I STAKLA (po 5 bodova)

1. Minimalni nagibi krovnih ploha prema vrstama pokrova – skica i opis (5 boda)

2. Izvedba prijevoja i podloge kod pokrova ravnim limom – skice i opis (5 bodova)

IZVEDBA PRIJEVOJA I PODLOGE KOD POKROVA RAVNIM LIMOM: - osigurati klizne ležajeve lima za neometano temperaturno dilatiranje (izbjegavanje deformacija ravnog lima) - limena pera za fiksiranje – klizni ležaj i učvršdenje lima na oplatu bez bušenja limenih traka! - drvena oplata - daske, ramaknute daske ili ploče od prerađenog drva (danas najviše OSB) - hidroizolacijska podložna folija između drvene oplate i lima – ovisno o vrsti lima - krovna bit. ljepenka s posipom kvarcnim pijeskom, PES filc ili druga odgovarajuda razdjelna folija za sprečavanje korozije lima

Page 55: Arhitektonske Konstrukcije III

55

Autori: I.Čorid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

3. Uvjeti izvedbe pokrova ravnim limom - skice i opisi izvedbe prijevoja i učvršdenja (5 bodova)

POKROV RAVNIM LIMOM oplata, rubni opšavi,žlijebovi, prijevoji - izvedba konstrukcije hladnog krova ispod pokrova limom - nužna radi to ga što je lim apsolutna parna brana! - ventilirani prostor drvenog krovišta ispod pokrova ravnim limom na podložnoj foliji i drvenoj oplati – drveno krovište i nekorišteni tavanski prostor ispod pokrova limom

Page 56: Arhitektonske Konstrukcije III

56

Autori: I.Čorid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

4. Određivanje potrebnog poprečnog presjeka žlijeba – skice i opisi (5 bodova)

5. Limeni žlijeb kod hladnog krova za pokrove crijepom - visedi žlijeb - skica i opisi (5 bodova)

Page 57: Arhitektonske Konstrukcije III

57

Autori: I.Čorid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

6. Limeni žlijeb kod toplog krova za pokrove limom – žlijeb na vijencu ili žlijeb u vijencu - skica i opisi obaveznih detalja izvedbe (5 bodova)

7. Pokrov ravnim limom na hladnom krovu - odzračivanje ispod žlijeba i u sljemenu (5 bodova)

Page 58: Arhitektonske Konstrukcije III

58

Autori: I.Čorid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

8. Pokrov limenim koritima – opis svojstava pokrova i skica karakterističnog presjeka toplog krova (5 bodova) pokrov limenim koritima - topli krov - limena korita - mineralna vuna -tvrde ploče - folija za apsolutnu parnu branu - drvena oplata ili profilirani nosivi lim

9. Poprečni spoj dvije ploče IZO dvostrukog ostakljenja kod izvedbe kosog krovnog ostakljenja (5 bodova)

Page 59: Arhitektonske Konstrukcije III

59

Autori: I.Čorid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

10. Uzdužni spoj dvije ploče IZO dvostrukog ostakljenja i mogude varijante uzdužnih metalnih nosača pokrova staklom kod izvedbe kosog krovnog ostakljenja (10 bodova)

tema: MATERIJALI - OBLOGE OD DRVA (po 1 bod)

1. Podjela unutrašnjih podova od drva - parketne daščice (parketi raznih dimenzija) - podovi od drvenih dasaka (seljački pod, brodski pod, sportski pod) - podovi od ploča (podignuti podovi, prenosivi podovi)

2. Površinske obrade drvenih podova

a) neobrađeno drvo koje se brusi, kita i lakira ili premazuje nakon ugradnje b) gotovi parket -prethodno površinski obrađeno drvo koje se samo učvršduje na podlogu

3. Nabrojite najčešde vrste parketa

- lam parket (10mm), klasični parket (10/20mm), gotovi parket (2-slojni) (10/14mm), tehno parket (15/20mm), gotovi parket – masivni (15mm)

4. Razlika između višeslojnih i masivnih parketnih daščica i dasaka 5. Načini polaganja drvenih podova na podlogu?

- lijepljenje (preferiraju se dvokomponentnafleksibilna ljepila) - čavlanjeili uvijanje na drvenu podlogu (ili vezanje na metalne kopče) - slobodno polaganje (laminat parket od prerađenog drva) - podignuti podovi na nosačima - sportski podovi na potkonstukciji

Page 60: Arhitektonske Konstrukcije III

60

Autori: I.Čorid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

6. Što je drveni sportski pod?

To su podovi kod kojih je potrebna posebna razina fleksibilnosti, koja je postignuta postavljanjem sloja elastičnog materijala (kao neoprenske ploče, koje se savršeno prilagođavaju/prijanjaju uz drvo) ili sa dvoslojnim sistemom pragova (nekakva potkonstrukcija, na engleskom = sleepers) u instalacijama (nisu osmišljene za natjecanja visoke razine).

na slici: 1. dvoslojni sistem pragova 2. sportski pod zabijen na pragove na gumenim podmetačima 3. plutajudi sa spojnicama (mislim da se ovo ne mora crtat, al da shvatite o čemu se radi)

7. Koji se drveni podovi mogu koristiti za podna grijanja i pod kojim uvjetima?

Plutajudi drveni podovi – načinjen od dijelova koji nisu fiksirani za podlogu, pa se parket može slobodno skupljati i širiti. Elementi su lijepljeni po rubovima, položeni direktno na potkonstrukciju ili pjenaste/filc ploče. Zbog skupljanja i širenja potrebno je predvidjeti dilatacijske reške. Drveni podovi od višeslojnog parketa. donji dio je sperploca koja sprjecava skupljanje i sirenje drva. stoga gotovi parket moze i na tlo s podnim grijanjem. panel parketi, parketi do 11 mm, koji se ne lijepe, dilatacijske reske da se ne dize parket.

8. Vrste premaza za drvene podne površine

- lakovi, lazurni premazi (bajc), uljni premazi

9. Karakteristike lakova za parkete, mane lakiranja drvenih podova

mogu biti: mat, polumat, sjajni bezbojni ili tonirani vodeni, nitro, poliuretanski (posebno kvalitetni, otporni na habanje, najskuplji)

10. Što je lazurni premaz za drvo, funkcija, svojstva.

Lazurni premazi prodiru u drvo, ostaje vidljiva tekstura, ali mijenjanju boju površine (moguda je imitacija druge kvalitetnije ili skuplje vrste drva -mahagonij, eban, trešnja ili sl.). Vodootporne su i štite od vanjskih utjecaja, reguliraju vlažnost drveta.

11. Prednosti premaza drvenih podova s voskom Brzo sušenje i korištenje poda neposredno nakon namaza omoguduju “disanje”

drva Nema toliko problema s podizanjem parketa uslijed zaostale građevinske vlage kao

kod lakiranih podova

12. Funkcija zidnih i stropnih drvenih obloga Obloge su najčešde dekorativne ili u funkciji zvučne apsorpcije

13. Forme drvenih vanjskih podnih obloga Daske, kvadratne ploče, nautik parketi

14. Nabrojite nekoliko vrsta drva za vanjske podne obloge i potrebne karakteristike drva.

Koriste se uglavnom egzotične vrste drva kao: -tik, iroko, lapacho, bangkirai, azobe, sibirski ariš, daglasova jela ili posebno tretirana drva drugih vrsta. Drva trebaju imati visoku otpornost na atmosferilije, biološke štete (truljenje, insekte), savijanje, udarce.

Page 61: Arhitektonske Konstrukcije III

61

Autori: I.Čorid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

15. Način postave drvenih paluba.

DASKE - Potkonstrukcija palube se može postaviti na betonske podloške visine 4 cm, na razmacima do 50 cm po širini i do 70 cm po dužini (osno). Na njih se postavljaju drvene letve pričvršdene za betonske podloške. Poprečno na letve koje čine potkonstrukciju se postavljaju letve drvene palube koje se međusobno povezuju principom utora i pera, a letve palube je potrebno pričvstiti za podkonstrukciju vijcima KVADRATNE PLOČE – su tvornički pričvršdene na drvenu potkonstrukciju što omogučava direktno polaganje na samu podlogu. PARKET NAUTIK - se lijepi na posebno pripremljenu podlogu i to posebnim vodootpornim ljepilima, dok se reške pune sa posebnom gumom koja spriječava klizanje i prodor vode.

16. Vrste fasadnih obloga drvom.

a) DAŠČANE OPLATE - daščice (drvena šindra - horizontalne i vertikalne daske b) DRVENE PLOČE - vodootporne furnirane šperploče - bakelitne furnirane ploče - umjetne drvene ploče (HDF)

17. Koje vrste drva se najčešde koriste za daščane fasadne obloge. Najčešde se koriste drva trajnih crnogorica.

18. Kako se izvodi potkonstrukcija za fasadne obloge drvom i zašto. Fasadne obloge drvom moraju biti odvojene od površine nosivog dijela zida, na provjetravanoj potkonstrukciji zbog izbjegavanja deformacija uslijed razlike u vlažnosti te povečanja trajnosti.

19. Skicirati i opišite principe provjetravanja i izvedbe potkonstrukcije za fasadne obloge drvom (3 boda).

Page 62: Arhitektonske Konstrukcije III

62

Autori: I.Čorid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

tema: MATERIJALI OBLOGA I HIDROIZOLACIJE PODNOŽJA ZGRADE (po 3 boda)

1. Materijali za obloge podnožja zgrade - povoljni, nepovoljni, koje žbuke dolaze u obzir? Zaštita podnožja ožbukane fasade od prskanja kiše - skice i opis principa.

POVOLJNI MATERIJALI – kamen, fasadna opeka, keramičke i gres pločice, hehrđajudi lim, staklo, vodoneupojni beton, HPL ploče, vlaknocementne vodootporne ploče NEPOVOLJNI METRIJALI – žbuka, drvene ploče, daske PRIMIJENJIVE ŽBUKE – kamena ili debeloslojna, polimercementna žbuka armirana staklenom mrežicom sa završnim slojem silikonske ili akrilne žbuke, tankoslojne žbuke s vodootpornim fasadnim premazom

2. Ožbukano podnožje - zgrada s grijanim (izvana toplinski izoliranim) podrumom - skica i opis.

Page 63: Arhitektonske Konstrukcije III

63

Autori: I.Čorid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

3. Obložni zid kod podrumljene ili nepodrumljene zgrade - moguda varijanta oslanjanjaja na podnožje s pozicijom hidroizolacije i toplinske izolacije - skica i opis.

4. Obloga podnožja ovješenim prefabriciranim betonskim pločama - skica i opis. Sidrenje bušenjem samo kroz najviši dio vertikalne hidroizolacije, iznad zone prskanja kiše, donji dio ploča prislonjen uz zid uslijed pritiska slojeva nabijenog vanjskog nasipa. 5. Obloga podnožja ožbukanim pločama XPS-a skica presjeka na poziciji kontakata s terenom i opis.

Page 64: Arhitektonske Konstrukcije III

64

Autori: I.Čorid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

6. Ventilirane fasadne obloge – skica principa izvedbe fasadne obloge bez obzira na tip toplinske i hidroizolacije u zoni kontakata s terenom i opisi (10 bodova) 7. Ožbukana fasadna obloga ETICS sustava toplinske izolacije s toplinski izoliranim podrumom - obloga podnožja ožbukanim pločama XPS-a - skica presjeka na poziciji kontakata s terenom i opis.

Page 65: Arhitektonske Konstrukcije III

65

Autori: I.Čorid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

8. Fasadna provjetravana obloga - drvena oplata daskama s toplinskom izolacijom MW – obloga podnožja ožbukanim pločama XPS-a - skica presjeka na poziciji kontakata s terenom i opis.

9. Fasadna provjetravana obloga - vlaknocementne ploče s toplinskom izolacijom MW – obloga podnožja ožbukanim pločama XPS-a - skica presjeka na poziciji kontakata s terenom i opis.

Page 66: Arhitektonske Konstrukcije III

66

Autori: I.Čorid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

10. Fasadna obloga ravnim limom na drvenoj oplati - obloga podnožja - skica presjeka na poziciji kontakata s terenom i opis. 11. Ostakljena fasadna stijena - moguda varijanta izvedbe obloge podnožja Al ravnim limom - skica presjeka na poziciji kontakata s terenom i opis.

Page 67: Arhitektonske Konstrukcije III

67

Autori: I.Čorid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

12. Nacrtajte vertikalni presjek podnožja grijanih prostora zgrade s masivnim zidovima od blok opeke i grijanim podrumskim prostorom.

Materijali obloga: a) pročelje iznad razine podnožja - fasadna obloga s HPL pločama; b) podnožje - kamene ploče d = 4 cm; c) u tlu - armiranobetonski podrumski zid grijanog prostora. Opišite sastav slojeva na sve tri pozicije (a, b, c), opišite sve pozicije detalja kojima je osigurano ispravno funkcioniranje fasadne obloge s HPL pločama s otvorenim reškama (10 bodova)

13. Nacrtajte vertikalni presjek podnožja ostakljene stijene na poziciji izlaska na terasu - ravni krov iznad grijanih prostora niže etaže, uz zadovoljenje slijededih uvjeta:

- unutrašnji i vanjski gotovi pod u istoj ravnini; - vanjska obloga poda terase - procjedna drvena paluba; - slojevi ravnog krova terase izvedeni kao klasični topli ravni krov sa sintetskim hidroizolacijskim trakama - osigurano sprječavanje prelijevanja vode u unutrašnjost Opisati sastav svih slojeva ravnog toplog krova, opisati sastav unutrašnjih podnih slojeva kod međukatne konstrukcije između grijanih prostora stambene i bučne poslovne namjene ispod Opisati detalje na poziciji spoja ostakljene stijene i poda (10 bodova)

14. Spoj unutrašnjeg poda i vanjske uređene površine terena oko zgrade kod izvedbe gotovih podova u istoj ravnini. Opišite probleme koji se javljaju pri rješavanju ovakvih detalja podnožja zgrade. Opišite mogude varijante rješenja (4 mogudnosti) te prednosti i mane svakog rješenja (10 bodova)

Glavni problem koji se javlja prilikom izvedbe ovakvih detalja je zaštita od prodora vode u zgradu na poziciji vrata (opasnost se naročito javlja kod jakog pljuska ili prilikom otapanja vedih debljina snijega) te je potrebno osigurati min. 12 cm visinske razlika između praga vrata, krila prozora ili ostakljene stijene i vanjske površine po kojoj se evakuira voda. 4 varijantna rješenja: 1 - podignuti prag (nepovoljno, potrebno je preskakati preko praga) 2 - podignuta razina unutrašnjeg poda (izvedivo kod podova na tlu, teško izvedivo kod izlaska na ravne krovove - veda potreba visina slojeva podne konstrukcije vani (ravni krov) nego unutra (međukatna konstrukcija) – eventulano rješenje: denivelacija vanjske zone stropne ploče u odnosu na unutrašnju ili izvedba dodatnog lakog sloja za povedanje visine slojeva poda u interieuru po cijeloj površini etaže (tvrde ploče toplinske izolacije velike debljine, porobetonske blokete ili sl. – neekonomično rješenje!); 3 - upuštena površina vanjskog poda po kojem se evakuira voda u odnosu na površinu poda po kojoj se hoda (podne plohe s otvorenim reškama za procjeđivanje vode do razine na kojoj je hidroizolacija) – vanjsko opločenje betonskim pločama na podmetačima s otvorenim reškama između ploča ili drvene oplate s otvorenim reškama između dasaka, za projcjeđivanje vode do zone hidroizolacije izvedene u nagibu; 4 - izvedba linijskog drenažnog kanala prekrivenog rešetkom u zoni spoja fasade i vanjske površine terena, terase ili balkona, vanjski pod izveden u istoj razini s unutrašnjim podovima - obično s podizanjem razine gotovog unutrašnjeg poda u odnosu na razinu nosive konstrukcije stropa ili poda na tlu

Page 68: Arhitektonske Konstrukcije III

68

Autori: I.Čorid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

15. Spoj unutrašnjeg poda i vanjske uređene površine terena oko zgrade kod izvedbe gotovih podova u istoj ravnini – skica i opis odabrane varijante izvedbe za zaokretna i klizna balkonska vrata (10 bodova).

Page 69: Arhitektonske Konstrukcije III

69

Autori: I.Čorid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

16. Spoj unutrašnjeg poda i vanjske terase – ravnog krova kod izvedbe gotovih podova u istoj ravnini – skica i opis odabrane varijante izvedbe za zaokretna i klizna balkonska vrata (10 bodova)

Prilikom izvedbe zaokretnih vrata potrebno je vrata okrenuti tako da se otvaraju prema unutra kako bi se spriječilo bilo kakvo otjecanje vode u unutrašnji prostor, također je potrebno isperd vrata postaviti rešetku za procjeđivanje kako bi savvišak vode mogao nesmetano otjecati. Kod izvedbe kliznih vrata uvijek se rade dvostruka klizna vrata te se podnožje takvih vrata kanalizira kako bi se sva voda koja ipak prođe kroz određene rupe mogla vratiti van te se ispred vrata radi mala dilatacijska reška, odnosno podna obloga se ne postavlja u potpunosti do vrata kako bi ista ta voda mogla otjecati. tema: MATERIJALI - PODNE OBLOGE (po 1 bod)

1. Što su podovi u širem smislu, a što u uže smislu značenja termina.

Podovi su u širem smislu svi slojevi iznad nosive stropne konstrukcije ili iznad tla, a prema potrebi sastoje se od: podloge, izolacije, zaštite i završnog gornjeg sloja. U užem smislu pod je samo gornji završni sloj po kojemu se hoda ili se kredu vozila (vidljiva obloga).

2. Temeljni tehničko-uporabni zahtjevi za pod.

1. Pod mora imati ravnu i ne previše hrapavu površinu, sa što manje reški jer se u protivnom brzo troši i teško održava, u reškama se sakuplja nečistoda, a u podlogu ispod poda de lagano prodrijeti vlaga. Radi sigurnosti kretanja podna površina ne smije biti preglatkaniti skliska.

Normalno je podna površina vodoravna, osim kad namjena prostorije uvjetuje njezin nagib (kupaonice, laboratoriji, radionice, staje). Podovi izvan zgrada u pravilu se izvode u nagibu zbog odvodnje vode. 2. Pod mora biti otporan na površinsko trošenje i habanje što je osobito važno u prostorijama s velikim prometom (školske učionice, hodnici). Trajnost poda znatno se povedava stalnim i stručnim održavanjem. 3. Pod treba biti stabilan i dovoljno čvrst na plošni pritisak (plošni pritisak noge stolice iznosi 50÷100 N/cm2, a glasovira i do 500 N/cm²). Najosjetljiviji su podovi od gume, linoleuma i asfalta.

4. Pod mora osigurati dovoljnu toplinsku zaštitu, tj. povoljnu toplinsku izolaciju stropova i difuziju vodene pare kroz stropnu konstrukciju.

Položaj toplinskog zaštitnog sloja u stropu vrlo je važan s obzirom na difuziju vodene pare i mogudnost stvaranja kondenzata u konstrukciji. Kondenzacija vodene pare nastaje kad para difuzijom, kroz kapilare i pukotine, prodre u unutrašnjost konstrukcije i dopre doslojeva čija je temperatura niža od temperature rošenja. Kako bi se izbjegla pojava kondenzata, treba ili spriječiti prodor pare u konstrukciju ugrađivanjem paronepropusnemembrane (metalni listovi, bitumenska ljepenka s uloškom aluminijskih folija, različite trake na osnovi kaučuka, premazi na osnovi kaučuka i polivinil-klorida i sl.) ili omoguditi slobodno strujanje zraka ugradbomparoodvodnogsloja (šuplje opeke, rebrasta bitumenska ljepenka, ljepenkas krupnim donjim posipom i sl.). Toplinski zaštitni sloj treba ugraditi na hladnoj strani stropne konstrukcije, a paronepropusnina toploj strani sloja toplinske izolacije. Toplinski zaštitni slojevimogu biti izvedeni u obliku suhog nasipa pijeska ili drugoga laganog usitnjenog materijala ili u obliku laganih namaza ili ploča: pločaplinobetonai pjenobetona, namaza od cementa, magnezita, sadre i sintetskih smola s laganim agregatima (troska, ekspandirana glina, granule perlita, piljevina i sl.), zatim u obliku ploča od sintetskih pjena na osnovi fenola i poliuretana, ploča i jastuka od mineralne ili staklene vune, ploča od trske i slame te od laganih ploča vlaknatica, iverica i pluta.

Page 70: Arhitektonske Konstrukcije III

70

Autori: I.Čorid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

5. Pod u stambenim i radnim prostorijama mora biti topao, izveden od materijala koji od tijela dodirom ne odvodi previše topline. Podovi se dijele na tople, polutople, hladne i vrlo hladne podove.

6.Pod mora osigurati dovoljnu zvučnu izolaciju

Zvučna izolacija za zračni zvuk se postiže dovoljnom masom stropne konstrukcije ili izvedbom punog ovješenog podgleda stropa koji treba biti što neovisniji o stropnoj konstrukciji, a za udarni ugradnjom slojeva plivajudeg poda ili elastične završne podne obloge.

Armiranobetonski stropovi mase ≥350 kg/m²zadovoljavaju s obzirom na zvučnu izolaciju za zračni zvuk.

Smanjenje udarnog zvuka (topota) postiže se izvedbom poda od elastičnih materijala obloge (guma, linoleum, tekstilne i sintetske prevlake) koji apsorbiraju udarni zvuk, izvedbom plivajudeg poda ili ulaganjem elastičnog sloja ispod završnog sloja podne obloge. Plivajudi se pod obično radi u obliku 3.5÷5 cm debeloga lagano armiranoga betonskoga namaza (cementni estrih) koji je položen preko elastičnog sloja mineralne ili staklene vune ili sličnog materijala. Namaz mora biti odijeljen elastičnim slojem i od bočnih stijena i od donjih slojeva.

7. Pod se mora lagano čistiti, održavati i popravljati. Čišdenje i sredstva za čišdenje i održavanje ovise o materijalu od kojeg je pod te o svrsi prostorije. Neodržavanje ili pogrešno održavanje čest je uzrok brzom propadanju poda.

3. Podjela podovi obzirom na toplinu poda, čime se izražava, navedite po dva primjera iz svake kategorije po toplini poda.

Podovi se dijele na:

tople (brodski pod, linoleum, parket, guma, tepison od prirodnog materijala) S < 6 W/m2K

polutople (PVC ploče, asfalt, magnezijski namaz) 6 < S < 10 W /m2K

hladne (cementni namaz, betonski namaz, keramičke pločice) 10 < S < 20 W /m2K

vrlo hladne podove (pločice od prirodnog kamena i čelične pločice) S > 20 W /m2K

4. Posebni tehničko-uporabni zahtjevi za pod. Gdje se zahtijeva povedana protukliznost poda.

1. vatrosigurnost (škole, radionice i prostorije s lakoupaljivimmaterijalom, bolnice, tavani); 2. nepropusnost za vodu i otpornost na vlagu (kupaonice, kuhinje); 3. povedana protukliznosti (terase, nenatkriveni balkoni i loggie, bazeni, vanjska stubišta); 4. otporanostna mraz (hladnjače ili prostori izvan zgrada); 5. osiguranje zaštite od spoja s električnom instalacijom i od skupljanja statičkog elektriciteta (radionice); 6. otpornost na djelovanje kemikalija (laboratoriji, skladišta, prostorije koje se moraju povremeno dezinficirati).

5. Kako odabrati pod za određenu prostoriju. Navedite dva primjera.

Niti jedan pod ne odgovara svim tim zahtjevima. Treba odabrati onaj koji je najbolji za određenu namjenu prostorije.

Podovi izloženi vlazi ili vatri moraju se izvesti isključivo kao masivni, bez prisustva materijala podložnoga truljenju odnosno gorenju.

Podovi u stanovima trebaju biti topli, dovoljno elastični i imati mogudnost dovoljnog prigušenja zvuka udara i zračnog zvuka prema susjednim stanovima.

U uredskim prostorima traži se topli pod, dovoljno elastičan i s naročito dobrim svojstvom prigušenja zvuka u prostoru (zvučna apsorpcija zračnog zvuka, smanjenje jeke u prostoriji).

U školama i bolnicama pod treba biti higijenski, lakoodržavajudi, ne smije zadržavati prašinu, treba biti otporan na kiseline i polutopli.

U industrijskim pogonima pod je otporan na vede mehaničko opteredenje, eventualno na kemijske utjecaje. U laboratorijima pod mora biti otporan na kemijske utjecaje i elektrostatičke udare

U podrumskim prostorijama i u prizemlju nepodrumljenihzgrada podovi leže izravno na tlu. Za zaštitu prostorija od kapilarnog dizanja vlage iz tla treba u podnu konstrukciju staviti trajnu i elastičnu izolaciju koja sprječava prodor vlage u konstrukciju i prostoriju. Podna hidroizolacija treba s izolacijom obodnih stijena činiti cjelinu.

Page 71: Arhitektonske Konstrukcije III

71

Autori: I.Čorid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

6. Označavanje podova u nacrtima i prilikom izvedbe zgrade. Što je "vagris".

U izvedbenim nacrtima potrebno je za svaku prostoriju upisati vrstu završne obloge poda i njegovu visinsku kotu, površinu podne obloge i opseg koji treba obraditi kutnim letvicama ili opločenjem podnožja zida. Kao početna kota (±0,00) uzima se gotovi pod, gornja kota podne obloge poda prizemnog stubišnog prostora, odnosno ulaza u zgradu. Prilikom izvedbe zgrade u svim se prostorijama po obodnim stijenama označi vodoravna crta koja se nalazi točno jedan metariznad površine gotovoga poda (niveletaza odmjeravanje, vagris).

7. Razvrstavanje podova prema izgledu i načinu izvedbe završnog sloja. Nabrojite po tri česta primjera za svaku vrstu po ovakvoj podjeli podne obloge. Mane podova s reškama.

Najčešde ih razvrstavamo prema izgledu i načinu izvedbe završnog sloja u: -podove s reškama -podove bez reški

PODOVI S REŠKAMA Kod podova s reškama podna se ploha ostvaruje slaganjem različitih jediničnih elemenata (parketne daščice, pločice). Ne mogu se primijeniti za prostore visokih higijenskih zahtjeva jer se u reškama sakuplja nečistoda (bolnice). Prema vrsti materijala razlikuju se podovi od prirodnog ili umjetnog kamena, drveni podovi, podoviod asfaltnih, azbestnih ili PVC ploča te stakleni i metalni podovi za posebne namjene. PODOVI BEZ REŠKI Izvode se u obliku namaza ili kao prevlake ( betonski, cementni, teraco, asfaltni i magnezitninamazi te namazi naosnovi sintetskih spojeva.)

9. Što su završni podni namazi, a što podne prevlake. Navedite po dva primjera najčešde primjenjivanih završnih podnih obloga za obje vrste podova bez reški.

Namazi su smjese različitih sastava koje se u mekanome stanju nanose u tankim ili debljim slojevima na čvrstu i ravnu podlogu na kojoj otvrdnu gubitkom vode, kemijskim procesom ili ohlađivanjem. Tako se dobiva pod bez reški. Upotrebljavaju se: betonski, cementni, teraco, asfaltni i magnezitninamazi te namazi naosnovi sintetskih spojeva. Najčešde se izvodi betonski namaz (estrih), debljine ≥4,0 cm. Cementni se namaz izvodi u debljini ≥2 cm, a asfaltni u dva sloja po 1,5 do 2,0 cm. Namaz zahtijeva mokri postupak u završnoj fazi izvedbe zgrade što je vrlo neugodno jer produljuje vrijeme izvedbe radi dugotrajnog sušenja. Prevlake služe za oblaganje podova, a proizvode se ili u obliku manjih ploča ili pak smotaka velike površine. Lijepe se, napinju ili polažu na ravnu, glatku i suhu podlogu zaštidenu od vlage, a reške se obrade na način da su skoro nevidljive. Sastav prevlaka je vrlo raznolik i ovisi o namjeni prostorije. Najčešde su to prevlake iz vlaknastih materijala, prirodnih ili sintetskih, a mogu se izvesti i kao prirodne ili sintetske mase nanesene natkanu podlogu. Različiti tekstilni proizvodi od biljnih i životinjskih, dakle prirodnih vlakanaca (kokos, pust, sisal, manila, vuna) ili od vlakanaca sintetskoga porijekla (perlon, nylon) ili od njihovih kombinacija Gumene prevlake su smjesa prirodnoga ili sintetskoga kaučuka, mljevenih mineralnih dodataka i pigmenata valja se i tlači. Ta se masa uvalja na podlogu od gustoga pletiva u jednome sloju ili se izvodi bez pletiva u 2 do 3 sloja, a gornjije isti kaučuk.

Page 72: Arhitektonske Konstrukcije III

72

Autori: I.Čorid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

tema: MATERIJALI - OBLOGE OD GLINENIH I SLIČNIH MATERIJALA (po 1 bod)

1. Navedite nekoliko posebnih vrsta opeka i područje primjene

POSEBNE VRSTE OPEKA Prepekaili klinker

-visoko otporna na mraz, kemikalije habanje -za prostore izložene agresivnim utjecajima, podna i zidna opločenja

Šamotna opeka -vatrostalne opeke, za prostore i konstrukcije izložene dugotrajnim vrlo visokim

temperaturama Vapnenosilikatne(silikatne) opeke i blokovi

-kvarcni pijesak, vapno i voda -prešane pod tlakom i izlažu vodenoj pari pod visokim pritiskom u autoklavima

-osnovna boja je bijela, ostale s raznim mineralnim dodacima

2. Grubi keramički elementi osim opeka

Crijep, drenažne i kanalizacijske cijevi (Proizvode se od teško taljive plastične gline s dodacima feldspata, kvarcnog pijeska, a često i šamotnog brašna), dimnjački elementi i vatrostalni materijali (teško taljivi materijali velike otpornosti i trajnosti, Koriste se u industriji za zidanje pedi i sličnihp ostrojenja.)

3. Bitna svojstva crijepa

-keramika smanjenje poroznosti i povedane otpornosti na mraz -povedana otpornost na udar i lom (hodanje po crijepu, tuča) -vodonepropusnost za minimalno 2,5 h -minimalan sadržaj topivih soli (ne tolerira se eflorescencija) Izvedba crijepa:

-vučeni crijep (ekstrudiranje-izvlačenje gline kroz usnike) -samo uzdužne profilacije -tlačeni crijep (prešan u kalupima) -uzdužne i poprečne profilacije

Dodatne dekorativne obrade površine crijepa: -engobiranje-jednoliko obojena mat površina

-glaziranje -glatka i sjajna površina u boji

4. Fini keramički materijali u graditeljstvu

PLOČICE -za zidne i podne obloge -polaganje na podlogu podnih (i zidnih) pločica danas: punoplošno u sloj građevinskog ljepila -preporučljivo na fleksibilno građevinsko ljepilo za unutrašnje ili vanjske radove -keramičke pločice-vidljivi tanki sloj glazirane površine, otporniji na habanje i udar, posebno kod podnih pločica SANITARNI KERAMIČKI MATERIJALI -keramika se peče nakon glaziranja, visokokvalitetna glazura

5. Razlika u svojstvima podnih i zidnih keramičkih pločica

Podne pločice su povedane otpornosti na udar i habanje, po potrebi reljefne protuklizne površine.

6. Što su umjetno granitne pločice, razlika u odnosu na keramičke pločice

Umjetno granitne(gresili porculanske) pločice -masa prešana pod visokim pritiskom, pečena na vrlo visokim temperaturama, nisu glazirane, isti sastav po cijelom presjeku materijala

7. Uobičajene površinske obrade umjetno granitnih pločica

Površinska obrada mat, polirana, reljefna (protuklizna)