ARHEOLOGIJA I DRUGI PARCIJALNI TEST

I Kulture paleolitaKafuanska kulturaNazvana po nalazitu Kafu u Rodeziji, a predstavljaju je poljsnati obluci nalik na jaje sa grubo okresanim iverjem koje se koristilo za izradu sjekakih, strugakih i rezakih orua. U kasnijim etapama kafuanske kulture kamenje se obraivalo sa obje strane, a najei oblici predmeta su uplji strugai i iljci u obliku klina. Postoje i miljenja da ljudi ove kulture uopte nisu obraivali kamen, ve su ga koristili onakvim kakvim su ga pronali u prirodi. Oldovajska kulturaNaziv je dobila po nalazitu Oldovaj u Tanzaniji. Kod kasnijih naslaga oldovajske kulture kamenje je obraeno sa obje strane u obliku jajeta sa osnovicom koju je inila neobraena povrina oblutka. Ova kultura je pretea abevilske kulture i njene nasljednice aelske. Abevilska i aelska kulturaPojavi ove dvije kulture prethodila je izrada orua sa dvije plohe, i ovo su prve kulture srednjeg paleolita i najstarije kulture na tlu Europe. Abevilska kultura je naziv dobila po nalazitu Abevil u blizi Amiena u Francuskoj, a aelska po Aelenu u predgrau Amiena. Glavna odlika ovih kultura je izrada runog klina. Abevilci su vremenom proirili svoju kulturu do Engleske i razvijali tradiciju runog klina. Najneobiniji tip runog klina je orue koje je izgledom podsjealo na jezik sa usko zailjenim ravnim dijelom. Klin se u poetku koristio za sjeu i obradu drveta, kao i za vaenje korijenja i ubijanje ivotinja. Pendabska kultura Kultura nazvana po nalazitu Pendab u Aziji, i najstarija je kultura indijskog poluostrva i ubraja se u tipine iverake kulture. Orua su uglavnom krupna iverja s ravno otesanim polohama. Ovu kulturu je nastavila soanska kultura.Soanska kulturaNazvana po nalazitu smjetenom u dolini rijeke Soan u Pakistanu.Anijatska kulturaNazvana po Anijatima koji su tvorci ove kulture iji su ostaci pronaeni u sjevernoj Burmi u dolini rijeke Iravadi. Karakterie je nekoliko otrica, predmeta za rezanje, razni sjekai i veliki strugai.Ostale kulture jugoistone Azije su ukutienska, tampanska i patditanska. Klaktonska kulturaPreteno iveraka kultura koja je ime dobila po nalazitu Klakton u Velikoj Britaniji. Klaktonski ljudi su svoje orue izraivali od grubo isjeenog iverja, a mnogi komadi su sluili kao noevi za skidanje ili struganje ivotinjske koe, i bilo je prilagoeno ivotu u hladnijoj klimi. Levalojska kulturaDobila ime po nalazitu Levalois u predgrau Pariza i predstavlja sintezu aelske i klaktonsk kulture. Karakterie je dobro osmiljena i veoma korisna izrada iverakog orua. Levalojci su bili sposobni i za ivot na podrujima sa veoma niskim temperaturama, najee orue su im bili strugai jajolikog oblika i runi klinovi u obliku srca. Tajaka kulturaPojavila se gotovo istovremeno kao i levalojska, istono od nje, a ime je dobila po narodu Taja. Ubraja se iverake kulture, srodna je klaktonskoj, s tim to su orua znatno manja, ali su jednako gruba. Sredite ove kulture je srednja i istona Europa, mada se njeni primjerci mogu nai na prostoru od Francuske do Palestine. Ona je dala podstrek raanju kulture neandertalaca. Hopefountajnska kulturaNaziv dobila po narodima koji su je stvorili u vrijeme tree kine faze u Keniji i Rodeziji, pripada iverakim kulturama. Mnogo je slina klaktonskoj i neto manje tajakoj. Mustierska kulturaRazvila se u poznoj fazi paleolita usljed mijeanja naroda i njihovih kultura. Ime je dobila po nalazitu Le Moustier u dolini rijeke Vezere u Francuskoj. Bila je iveraka kultura potekla iz klaktonske. Njen tvorac bio je neandertalac, a ostaci ove kulture su osim u Europi pronaeni i u Aziji i Africi. Karakteriu je dvije grupe orua : jedna grupa se odlikuje sitnim oruem obraenim samo po gornjoj strani, a tu spadaju razni iljci i strugai. Drugu grupu ine noevi oblikom slini strugaima, ali su se od strugaa razlikovali po udubljenom radnom dijelu. Ovo orue su koristili za struganje kore sa drveta. atelperonska kulturaNajranija kultura mlaeg paleolita, glavno obiljeje je izrada orua u obliku otrice. Naziv je dobila po nalazitu atelperon u blizini grada Monhiera u Francuskoj. Karakteriu je duge otrice, jednostavni strugai, rezbarski dlijeti i razni noevi. Ljudi ove kulture su prvi potisnuli neandertalce iz zapadne Europe. Orinjaka kulturaNasljednica atelperonske kulture, dobila ime po nalazitu Orinjak u blizini Tuluza u Francuskoj. Bila je prilino rairena, a njena originalnost je dolazila do punog izraaja. Proirila se zahvaljujui povoljnim klimatskim uvjetima, a karakterie je obrada kamena i kostiju. Najea orua su razni strugai, polukruna dlijeta, male igle, kotani iljci itd.Gravetienska kulturaOtkrivena u Francuskoj u nalazitu Gravetien, potie od atelperonske kulture to potvruje otrica noa. Oblik orua je neto manji i manje zailjen, esto mu je dodavano drveno dralo ime se postizala dugaka otrica. Gravetienski ljudi su koristili i kosti, ali su u tome bili manje vjeti u odnosu na orinjake ljude. Solutrejska kulturaNaziv dobila po nalazitu Solutre u blizini grada Makona. Ovu kulturu karakterie vjet nain tesanja komada kamena od kojih se izraivalo orue u obliku lovorovog lista koje podsjea na pljosnati no duine 5 do 33 cm. Pored kamenog orua, prisutno je i kotano, kao i umjetnine. Magdalenska kulturaKultura koja se nastavlja na gravetiensku, pronaena u jugozapadnoj Francuskoj i sjevernoj paniji u dolini rijeke Vezere na lokalitetu Magdalen. Vremenski njen nastanak se poklapa sa periodom kada je Wirm bio na vrhuncu. Karakterie je vie vrsta strugaa, dlijeta za rezbarenje i veliki izbor lijepo izraenog orua od kostiju i rogova. Magdalenski ljudi su imali i bogatu umjetnost koja je uoljiva na predmetima i zidovima peina. Mrtve su sahranjivali u grobove uz posmrtne obrede. Stilbejska kulturaNaziv dobila po nalazitu Still Bay u jugoistonoj Africi, karakterie je snaan napredak levalojske kulture.Tumbanska kulturaNastala u posljednjim decenijama mlaeg paleolita u dravi Kongo, a ime dobila po nalazitu Tumba. esto se spominje i kao pozna faza kulture Sango koja je od ranije bila prisutna u Africi, naroito na prostoru dananje Centralnoafrike Republike. Na sjeveru Afrike razvile su se tri zasebne, ali dosta sline kulture : sebilska (ime dobila po Sebil nalazitu u dolini Nila, aterienska (otkrivena na podruju Alira u nalazitu Bir el Ater) i kapsijska (ustanovljena na lokalitetu Kapsi juno od grada Tunisa, a ljudima ove kulture se pripisuje izum luka i strijele).Paleo-amerike kulture Sandijska : pronaena u nalazitu Sandija u Novom Meksiku Klovis : pronaena u istonom dijelu Novog Meksika Folsomska : pronaena na lokalitetu Folsom na sjeveru Novog Meksika Eden : pronaena na sjeverozapadu Teksasa u nalazitu Eden Skotsblaf : pronaena u nalazitu Skotsblaf u zapadu Nebraske Pleinvju : pronaena na sjeverozapadu Teksasa u nalazitu Pleinvju

II Mezolitske kultureAzilijenska, sauveterienska i tardenoaka kulturaJedne od najvanijih kultura mezolita na tlu Europe su, nazive su dobile po lokalitetima gdje su pronaeni ostaci tih kultura, a to su Azil u blizini Foiksa, Sauveter i Tardenois u Francuskoj. Narodi ovih kultura su se dobro prilagodili ivotu u umama i na obalama rijeka i mora, bavili su se sakupljakom privredom, lovom i ribolovom, izraivali su sjekire za obaranje drvea, strugae, iljke, dlijeta, noeve, vrhove strijela i harpuna, mree, udice, amce i druge predmete, a pripitomili su psa kojeg su koristili u lovu. Orua su im bila uglavnom trouglastog ili trapezastog oblika. Azilijenski i tardenoaki ljudi su predmete ukraavali linijama u obliku slova V i drugim geometrijskim oblicima.Lingbi kulturaNastala na prostoru Danske nakon povlaenja ledenog pokrivaa. Karakteriu je mikrolitska orua i oruja kao to su teke sjekire s drkom, bradve i razna drala od rogova. U peinama du danske i norveke obale pronaeni su ostaci tadanje umjetnosti, najee su to bili crtei na pljosnatom kamenu sa naslikanim sobovima, kitovima, losovima, tuljanima i sl. Sviderska kulturaOtkrivena u nalazitu Svidri Vielki u Poljskoj kod Varave. Imala je dosta zajednikog sa kulturom Lingbi. Originalnost se ogleda u izradi noeva za rezbarenje i okruglih strugaa. Maglemozijska i kundska kulturaRazvile se u sjevernoj Europi na prostoru od Britanije do Baltika. Maglemozijska je ime dobila po lokalitetu Maglemoz u Danskoj, a kundska po lokalitetu Kunda u Estoniji. Obje kulture karakterie izrada orua za obaranje i tesanje drvea, dlijeta za rezbarenje, raznih otrica i iljaka, kao i oruja kao to su luk i strijela, zatim razni tapovi za gaanje ivotinje, mree i drugi pribor za ribolov. Kundski ljudi su prvi napravili saonice, a ljude obje kulture karakterie visoka vjetina u radu vezanom za iskoritavanje svega to ih okruuje. Ertebelska kulturaDobila ime po narodu Ertebel koji je naseljavao obale Danske, pojavila prije oko 7000 godina. Ova kultura se smatra nasljednicom maglemozijske kulture. Zbog klimatskih prilika ertebelski narod bio je prinuen da se nastani na jednom mjestu, to ih je primoralo da grade naselja. Prvobitna stanita koncentrisala su se na obalama slanih i pitkih voda, tj. tamo gdje je bilo ribe, koljki, rakova kao glavnih izvora hrane. Ertebelski ljudi su izraivali jezgrake sjekire i bradve, razne tipove dlijeta, strugaa, noeva, iljaka i otrica. Osim kamena koristili su i kosti i rogove kao materijal za izradu orua i oruja. Za ovu kulturu se vee pojava prvih predmeta od peene zemlje. Asturijska i larnejska kulturaRazvile su se na sjeveru panije i Portugala i pripadale su tamonjim lovcima. One su znatno siromanije u odnosu na druge europske kulture mezolita. Najei primjeri orua su sjekire, razni strugai i iljci. Natufijska kulturaJedna od rijetkih azijskih kultura mezolita, nazvana po nalazitu Natufi u Palestini, a prostirala se dananjim dravama Palestinom, Libanom, Sirijom i Iranom. Ona se javila na prelazu iz lova u zemljoradnju i tipina je mikrolitska kultura. Natufijski ljudi su izraivali iljate vrke strelica, vie tipova dlijeta za rezbarenje, strugae, srpove itd. Potpuno identina orua i oruja pronaena su na lokalitetu Karim - ahir u dananjem Iraku.Afrike mezolitske kultureNajvanije kulture na tlu Afrike su : Magosienska (lokalitet Magosi, Uganda) Viltonska (lokalitet Vilton, JAR) Elmenteitska (lokalitet Elmenteita, Kenija) mitfildska (lokalitet mitfild, srednja Afrika)Zajedniko obiljeje ovih kultura je izrada mikrolitskog orua kao to su razni strugai, minijaturne otrice, iljci, noevi, dlijeta i kotana ila, kao i raznovrsni lonarski predmeti. Amerike mezolitske kultureMeu najvanije mezolitske kulture na tlu Amerike spadaju : Gipsumska (Gipsum, Nevada) Denbika (Denbigh, Aljaska) Koiska (Kois, SAD i Meksiko) alko (alko, Meksiko)Karakteriu ih dlijeta za rezbarenje, strugai, koplja od drveta, kameni rvnjevi, noevi, sjekire i razni kameni iljci. Tamonji ljudi ovog doba su lovili konje, jaguare, vukove i druge sitne ivotinje. Ostaci nastambi su rijetki, uglavnom male kolibe i zemunice, a najee mjesto stanovanja bile su peine. III Neolitske kulture na tlu jugozapadne AzijeJerihonska kulturaNajstarija neolitska kultura, nazvana po nalazitu fosilnih ostataka kod naselja Jerihon u Palestini. Nastala je u VIII mileniju prije sadanjosti, a izrasla iz mezolitske lovako-sakupljake privrede. Ljudi jerihonske kulture su posjedovali rvnjeve za mljevenje ita, nisu poznavali lonarstvo, a kue su bile posebnog oblika. Koristili su posue napravljeno od mehkog lokalnog kamena, a orua i oruja su pravili od kamena sa podruja dananje Turske. U kuhanju su koristili glinene pei, ivjeli su polunomadskim nainom ivota. Glavno zanimanje bila je zemljoradnja, a zadrali su i mezolitske lovake i sakupljake tradicije, a pronaeni ostaci pripitomljenih ivotinja (kao to su koze, ovce, goveda, svinje) pokazatelj su da je i stoarstvo bilo zastupljeno. Jerihonski ljudi bili su daleko napredniji od ostalih grupa ljudi u okruenju, a u samom Jerihonu ivjelo je oko 3000 ljudi. Jarmonska kulturaDruga najstarija neolitska kultura, ime je dobila po nalazitu Jarmo u dananjem Iraku. Kultura se razvila na jednom obronku Kurdskih planina, a nastala je prije oko 6300 godina. Jarmonski ljudi su ivjeli u kuama pravouglog oblika izgraenim od gline i nabijene zemlje. Poznavali su buenje i glaanje kamena to im je omoguavalo izradu finih predmeta. Pravili su i nakit, najee zrnca i narukvice. Za izradu orua i oruja su koristili opsidijan, kvarc i kamen, a njihovo glavno oruje bili su srpovi i rvnjevi. Uzgajali su ovce, koze, krave, svinje i pse od ivotinja, a od itarica uglavnom penicu i jeam. Poznavali su i obradu gline, pa su od nje pravili modele pripitomljenih ivotinja, koje su onda koristili u magijskim i religijskim obredima. Belt i Hotu kultureKulture otkrivene na obalama Kaspijskog mora u istoimenim peinama koje se nalaze blizu jedna druge. Pretpostavlja se da ostaci koji su tu pronaeni potiu iz VI milenija prije sadanjosti, a u ovim peinama su ivjeli uglavnom lovci na tuljane. Stanovnici ovih naseobina su se bavili i zemljoradnjom, pored lova i ribolova, kao i stoarstvom i lonarstvom. Hasunska kulturaPojavila se polovinom VI milenija prije sadanjosti, a ime je dobila po mjestu Hasun na podruju Asirije u dolini Tigrisa. S obzirom na plodno tlo koje su davali Tigris i Eufrat, stanovnitvo se bavilo zemljoradnjom u prvom redu, a zatim i stoarenjem i pripitomljavanjem divljih zvijeri. Izraivali su razne keramike predmete u obliku posua, zdjela i drugih sitnih predmeta. Kue su im bile od zemlje u pravougaonom ili okruglom obliku sa peinama i jamama oblijepljenim glinom koje su sluile za ostavu hrane. Zahvaljujui prakama i drugim slinim napravama oni su lovili i divlja, naroito gazele i divlje magarce. Hasunska kultura bila je znatno naprednija od jarmonske. Halafska kulturaIme je dobila po naselju Halaf nedaleko od Hasuna, a uglavnom se odlikuje keramikom. Vremenom se proirila na skoro cijeli prostor gornjeg toka Tigrisa. Stanovnici Halafa su bili veoma dobri lonari i kamenoresci, vjeti u obradi opsidijana od kojeg su pravili vaze i nakit, a poznavali su i tkanje. Glavni materijali za izradu orua i oruja su im bili kvarc i opsidijan. Orua im se nisu puno razlikovala od hasunskih, a najei predmeti su kamene sjekire, bradve, srpovi, motike, noevi itd.Lonari su koristili zemljane pei u kojima su mogli postii temperaturu i do 650oC. Posue su izraivali runo i ukraavali ga razliitim bojama i prugama. Sialk kulturaNastala je na podruju iranske visoravni pokraj jedne oaze i bila je pravo neolitsko nalazite sa brojnim kuama i kolibama napravljenim od trske i zemlje. Glavno zanimanje tamonjeg stanovnitva bilo je uzgajanje bilja i itarica, a bavili su se i stoarstvom, posebno uzgojem ovaca, koza i goveda. Zemlju su obraivali motikama, a etvu obavljali srpovima napravljenim od kostiju rebara, dok je rukohvat srpa esto bio ukraen naturalistikim likovima. Nezaobilaza djelatnost bio je i lov, posebno na gazele, pri emu se koristili prake i kuglice od gline. Poznavali su i razna ila, a u izradi nakita koristili su i bakar. Ubaidska kulturaNaziv je dobila po nalazitu sumerskog porijekla al-Ubaid u donjim tokovima Tigrisa i Eufrata na periferiji Perzijskog zaliva. Stanovnici su isuivali i navodnjavali okolno zemljite, ime je njegova plodnost znatno poveana, kanali su bili prepuni riba, a oko njih su se mogle loviti ptice i divlja. Vremenom su ubaidski ljudi dostigli visok stepen privrednog napretka i zahvaljujui tome njihova je kultura napredovala i proirila se i uzvodno i nizvodno, doavi ak do obala Sredozemnog mora, potiskujui pri tome halafsku kulturu. Stanovnici, koji su vjerovatno bili mijeanog porijekla, a mogu se zvati proto-Sumerani, morali su sav materijal za izradu orua i oruja uvoziti, i od toga praviti motike, srpove, sjekire, noeve itd. U nedostatku kamena, sluajno su doli do velikog otkria bakra, kojeg su poeli koristiti za izradu orua i oruja. Nastambe su im bile od trske, a kasnije i od suene opeke. Najstariji ubaidski ljudi su izgradili naselje Eridu, koje se vremenom poveavalo i preraslo u velikim hram Enkija u Babilonu. IV Neolitski EgipatNa razvoj kulture u starom Egiptu najvie su utjecali poljoprivredni faktori, odnosno plodnost zemljita. Sa isuivanjem prostora zapadno od Nila, stanovnitvo se koncentrisalo samo na nilsku dolinu, gdje su maksimalno iskoritavali plodno zemljite. Ti predjeli su takoer bili bogati i ivotinjama koje su ti ljudi lovili. Kulture koje su se razvile na prostoru Egipta se mogu podijeliti u dvije grupe : tazienska u Gornjem Egiptu (Taza, Badari, Amrat) i fajumska u Donjem Egiptu (Fajum, Merimde)Fajumska kulturaNa prostoru od Sredozemnog mora do krajnjeg juga fajumske oaze u Donjem Egiptu nastala je fajumska kultura. Stanovnitvo ove kulture se bavilo zemljoradnjom, a u manjoj mjeri i stoarstvom. Od itarica su uzgajali penicu, jeam i lan kojeg su koristili za izradu platna i odjee, dok su od stoke su uzgajali koze, goveda i ovce. Njihovi srpovi su bili nazubljeni kremenim otricama, sjekire su bile neobine sa bruenim otricama, a izraivali su i koplja, noeve, strijele, tanjiraste maljeve, keramike proizvode i pletene korpe. ivjeli su u kolibama napravljenim od prua, a groblja fajumskih ljudi u okolini nisu pronaena, pa se pretpostavlja da su svoje mrtve sahranjivali daleko od stanita. Nakit je bio pravljen od nizova zrnaca od koljki. Merimdska kulturaManje poznato nalazite u Donjem Egiptu, smjeteno je uz zapadni rub ua kod naselja Merimde, odakle i potie naziv ove kulture. Prvobitna stanita merimdskih ljudi bila su slaba, ali su kasnije gradili kolibe od blata sa debelim crvenim stubovima. Svako domainstvo podizalo je kolibu u svom dvoritu. Privreivanje je bilo skoro isto kao i u fajumskoj kulturi, a vee razlike prisutne su samo u lonarstvu. Svoje mrtve su sahranjivali izmeu koliba u ueem poloaju sa glavom okrenutom prema izlasku sunca. Tazienska kulturaNajstarija neolitska kultura u Egiptu, razvila se na podruju Gornjeg Egipta, odnosno na prostoru koji se protee od oaze Fajum na sjeveru do nubijskih planina na jugu. Postoje tri vrste ove kulture koje su smjenjivale jedna drugu : Taza, Badari i Amrati. Sve su isto neolitske, svaka od njih ima neto originalno i specifino za afriki prostor. Taza Najstarije zemljoradnike i stoarske zajednice Gornjeg Egipta nastanile su se na pustinjskim breuljcima kod mjesta Taza. Nastambe su bile primitivne. Tazanski ljudi su uzgajali jeam i penicu, a ito su mljeli pomou ogromnih kamenih rvnjeva. Bavili su se lovom i ribolovom koristei se lukom i strijelom i specijalnim udicama. Poznavali su izradu posua od gline, nakita, naroito ogrlica i narukvica. Svoje mrtve su omotavali koom i stavljali u koveg od slame, a onda ih sahranjivali u ueem ili savijenom poloaju. BadariVjerovatno nasljednica tazanske kulture jer se od nje bitno ne razlikuje. Razlike su u prostoru njenog nastanka, stanitima i keramikoj proizvodnji. Podruje na kojem se razvila badarska kultura je znatno vee od tazanskog, kolibe su uglavnom graene od trske, a kuanska oprema mnogo bogatija, naroito kada se radi o lonarijama. Lonari badarske kulture su pravili posue prostih, skladnih oblika svijetle boje. Proizvodili su ak i vie nego to im je bilo potrebno za ivot. Mrtve su sahranjivali kao i tazanski ljudi, a iz badarske kulture potiu najstariji pronaeni primjerci pokopavanja ivotinja uz obrede, to je kasnije postao obiaj u Egiptu. AmratiPojavila se junije od badarske kulture, za nju se pretpostavlja da je najblia civilizaciji. Vremenski njen se nastanak poklapa sa nastajanjem ubaidske kulture na prostoru Sumera. Amratski ljudi su sistematski obraivali polja uz Nil pri emu su ostvarivali velike prinose u penici i jemu. Od ivotinja uzgajali su goveda, ovce i magarce. Oni su gradili i lae sa visokim pramcem od papirusa. Vjeti su bili u izradi vaza koje su pravili od kamena, zatim drvenih varjaa, paleta i mnogim drugim proizvodima, ime su pokazivali svoj stil koji e kasnije postati jedno od osnovnih obiljeja civilizacije u Egiptu. Sa amratskom kulturom u Egiptu i ubaidskom u Aziji zavrava se neolitsko doba. V Europa u neolitsko dobaPolazna mjesta za irenje neolitske kulture irom Europe bila su na istonom dijelu Sredozemlja, u Siriji, Kilikiji, naseljima Mersina, Ras amre, Biblos itd. Preko Krete, Malte i Sicilije kultura se proirila do Francuske i istonih obala panije. Vremenski ovo irenje kulture spada u V milenij st.e. i traje preko hiljadu godina. Kreta i SicilijaNajstarije neolitske kulture na Sredozemlju su otkrivene na ostrvima Kreti i Siciliji, tamo gdje su bile plodne nizine koje su omoguavale trajno obraivanje zemljita, a samim tim i stalan boravak na istom mjestu. Prva naselja izgraena su u IV mileniju st. e. na Kreti, i III mileniju na Siciliji. Stanovnitvo ovih ostrva ivjelo je u kuama podignutim na kamenim temeljima, koje su se sastojale od vie prostorija. Izraivali su i koristili kamene sjekire i bradve, zatim lonarske predmete i oboavali su Boicu majku. Dunavska oblastNa podruju dunavskog koridora razvilo se vie razliitih kulturnih grupa, naroito na podruju dananje Maarske, eke i Banata. Privredna podloga tamonjim ljudima bila je zemljoradnja i uzgajanje itarica i drugih ivenih usjeva. Ljudi su uzgajali jeam, leu i graak, a zemlju su obraivali motikom. Od ivotinja su uzgajali goveda i ovce vjerovatno u malom broju. Lovom i ribolovom se nisu skoro nikako bavili pa su kao takvi bili tipini seljaki ljudi. Kue su im bile od drveta, obino etverougaonog oblika. Orue i oruje su izraivali od tvrdog kamena koji su uvozili. Najei predmeti su sjekire, bradve i motike, a u izvjesnoj mjeri bila je zastupljena i trgovina. AlmerijaNajranija zapadnoneolitska kultura, ime je dobila po panskoj provinciji Almeriji. Stanovnitvo, koje je bilo vjerovatno afrikog porijekla, je ivjelo u kolibama okruglog oblika, gajili su uobiajene biljke i ivotinje, a prvi su poeli uzgajati maslinu. Vjeti su bili u izradi motika, bradvi i sjekira, a poznavali su i tkanje. Ona se brzo proirila i u druge krajeve Europe, naroito dananje prostore vicarske, Njemake, Francuske i Britanije. Sojenika selaPruaju najpotpuniju sliku o neolitskom nainu ivota na prostorima zapadne Europe, a ovakva sela su pronaena u zapadnim dijelovima vicarske na obalama jezera. Tamonji stanovnici su koristili teke sjekire i bredve za krenje ume. Uzgajali su penicu, grah, graak, jeam i leu, jeli su divlje jabuke i ljive. Od ivotinja su uzgajali goveda, ovce, koze i svinje. Stoku su koristili i za dobijanje stajskog ubriva kojeg su potom koristili za ubrenje polja to je donosilo vee prinose. Orua su pravili od kamena, kostiju, rogova i drveta, a najvanije oruje im je bio luk sa strijelom napravljenom od kostiju ili rogova. Windmill HillKultura koja se razvila na britanskim ostrvima i bila je ista rana neolitska kultura. Njeni utemeljivai doli su sa podruja jugozapadne Europe i nastanili se na rijetko poumljenim breuljcima. Svojim laama su, izmeu ostalog, dovozili i pripitomljene ivotinje, kao npr. goveda, ovce, svinje i nastavili ih uzgajati. Od itarica uzgajali su penicu i jeam, dok im lov nije bio vaan, iako su koristili i luk i strijelu. ivjeli su u malim osamljenim etverougaonim kuama slinim onim u vicarskoj. U njihovim logoritima i grobnicama pronaeni su rijetki i nedovoljno ouvani kipovi Boice majke. Tripoljska kulturaNajrairenija kultura istonog dijela Europe, prostirala se ravnicama sjeverno od Crnog mora do rijeke Dnjepar. Tripoljski ljudi su uzgajali penicu, proso, jeam, ra, a od ivotinja ovce, goveda, koze i svinje. Glavna privredna grana bila je zemljoradnja, a pored nje bavili su se jo i lovom lovei jelene, losove, patke, veprove itd. U ribolovu su koristili pletenu mreu, skupljali su koljke, hrastove irove i hvatali rakove. Bili su dobri lonari, izraivali su razne predmete skladnog izgleda.VI Kulture eneolita na tlu EuropeKretska kulturaJedna od najstarijih eneolitskih kultura na tlu Europe, pojavila se na ostrvu Kreti. Postala je poznata nakon arheolokih otkopavanja u XVIII i XIX stoljeu koje je vodio Artur Evans. Na bazi njegovih iskopavanja nainjena je periodizacija najranije historije Krete na rani, srednji i kasni minoski period, koji je ime dobio po kretskom kralju Minosu, utemeljivau kretske drave. Najpoznatiji lokaliteti su gradovi Knosos, Festos, Malija, Hagija Triada i dr. Ranominoski period traje od 3000. do 2200. g. st.e. i odlikuje se starom neolitskom tradicijom, tj. izradom orua i posuda od kamena i keramikom. Karakteristini su bili predmeti koji podsjeaju na ajnike modernog doba. Srednjeminoski period traje od 2200. do 1600. g. st.e. i u njemu su prisutni novi oblici orua, oruja i drugih predmeta izraenih od bronze. Kretski narod j izraivao otrice, strijele, alatke, klijeta, pile, ae, kotlove, svjetiljke, razno posue, vaze itd. Kasnominoski period traje od 1600. do 1250. g. st. e. Njega karakterie nagli poremeaj ivota na Kreti vezan za ruenje i unitavanje svega onoga to je inilo kulturu kretskog naroda. Od poetka XIV do polovine XIII stoljea kretska kultura se vee za materijalnu kulturu Grka koji sve vie naseljavaju Kretu. Mikenska kulturaDruga znaajna eneolitska kultura nastala u egejskoj oblasti, naziv dobila po nalazitu Mikena na Peloponezu u pokrajini Argolida. Prva iskopavanja izvrio je njemaki arheolog Hajnrih liman 1874.g. Na osnovu tih iskopavanja dolo se do zakljuka da je Mikena bila najznaajniji kulturni centar kontinentalne Grke u XII i XIII stoljeu st.e. liman je traio grobnicu kralja Agamemnona, a tokom iskopavanje je otkrio est grobnica koje su pripadale mikenskim vladarima i kneevima, a unutar njih su pronaena velika bogatstva, razni predmeti, nakit, orua i oruja od metala kao to su noevi od bronze, sudovi od bakra i druge izraevine. Apeninske kultureNa Apeninskom poluostrvu pojavilo se nekoliko kultura od kojih su najznaajnije : Teramarnska (nazvana po masnoj zemlji, lat. terra amarna u sjevernoj Italiji) Junoitalska Sicilijska Sardinijska Vilanovska i Etrurska (nastale sjeverno od Rima)Poeci teramarnske kulture vezani su za polovinu III milenija st.e. Teramarnski ljudi su gradili kolibe okruglog oblika na visoko podignutoj drvenoj konstrukciji, a ostaci takvih nastambi pronaeni su kod Kremone, Parme, Bolonje, Modene itd. U tim kolibama pronaena su orua i oruja napravljena od bakra i bronze, razni keramiki predmeti, kosti ivotinja i razno sjemenje. Na bazi toga moe se zakljuiti da su tamonji ljudi uzgajali itarice, voe, povre, rogatu stoku, svinje, vinovu lozu, zatim su obraivali drvo, proizvodili glineno posue, tkanine, koristili kosti itd. Svoje mrtve su spaljivali, a njihov pepeo stavljali u posude i potom ih sahranjivali.VII Doba eljeza na tlu EuropeGrka kulturaPrva kultura na tlu Europe nastala je na prostoru dananje Grke i vremenom je postala podloga za sve druge europske kulture. Najstarije spomenike ine ostaci starih razruenih naselja i gradova, zatim orua za rad, grobnice i razni predmeti iz stalne upotrebe. Nakon velike seobe naroda krajem II milenija st.e. krajnji jug Balkanskog poluostrva naselili su narodi koji su kasnije postali poznati pod imenom Grci, i nametnuli su vlast nad Mikenjanima i Kreanima, ali zadrali su njihove kulture kako bi na temelju njih gradili i svoju kulturu. Tadanji ljudi su se bavili zemljoradnjom i stoarstvom kao glavnim zanimanjima, a prisutni su bili lov i ribolov. Od usjevnih kultura uzgajali su penicu i jeam, u manjim koliinama groe, maslinu, razno voe i povre, a od ivotinja ovce, koze, konje, te volove i mazge koje su koristili pri obradi zemlje. Vilanovska kulturaNajstarija eljezna kultura na Apeninskom polustrvu nastala u I mileniju st.e., a ime je dobila po nalazitu Vilanova u blizini Bolonje. Utemeljivai ove kulture bila su italska plemena koja su se na Apenine doselila poetkom I milenija st.e. Meutim, kasnije je uslijedio znatno vei kulturni preobraaj na jugu Italije gdje je dolazilo do irenja raznih kultura sa Sicilije i Sredozemlja. Tim putem se i eljezo proirilo na podruje cijele dananje Italije. Umbrijska kulturaNajznaajnija kultura srednje Italije koja se razvila u gornjem toku rijeke Tibar. Tamonji stanovnici su ivjeli u dobro utvrenim selima, a svako od tih sela je bilo dobro izolovano. Umbrijci su svoje mrtve spaljivali, osnovno zanimanje im je bila zemljoradnja, a djelomino je bilo prisutno i stoarstvo. Na prostorima koja su oni naseljavali vremenom je dolo do procvata eljezne industrije. Etrurska kulturaKrajem IX i poetkom VIII stoljea st. e. nastala je na prostoru Italije, a njeni osnivai su Etrurci. Oni su podizali gradove na prirodno zaklonjenim mjestima dodatno ih ogradivi kamenim zidovima. Prvobitna etrurska kultura bila je slina kulturi italskih plemena, ali kasnije se ona posebno razvijala i bitno se razlikovala od italske kulture, naroito bogatstvom predmeta izraenih od gvoa, zatim tenjom za raskonou, uvozom iz Kartage i Grke itd. Etrurci su sve ee svoje mrtve sahranjivali uz obrede potiskujui staru tradiciju spaljivanja. Najei predmeti od eljeza su razni bodei, dugi maevi, sjekire, britve i posue.