19
S engleskoga preveo Marko Kovačić JOHN HIGGS Apsolutno nezamislivo POKUŠAJ SHVAĆANJA DVADESETOG STOLJEĆA Zagreb, 2016.

Apsolutno nezamislivo - znanje.hr · To su područja kao što su relativnost, kubizam, Somme, kvantna mehanika, id, egzistencijalizam, Staljin, psihodelija, kaos matematike i klimatske

  • Upload
    others

  • View
    23

  • Download
    5

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Apsolutno nezamislivo - znanje.hr · To su područja kao što su relativnost, kubizam, Somme, kvantna mehanika, id, egzistencijalizam, Staljin, psihodelija, kaos matematike i klimatske

S engleskoga preveoMarko Kovačić

JOHN HIGGS

ApsolutnonezamislivoPOKUŠAJ SHVAĆANJA DVADESETOG STOLJEĆA

Zagreb, 2016.

Page 2: Apsolutno nezamislivo - znanje.hr · To su područja kao što su relativnost, kubizam, Somme, kvantna mehanika, id, egzistencijalizam, Staljin, psihodelija, kaos matematike i klimatske

Naslov originalaJohn Higgs

STRANGER THAN WE CAN IMAGINECopyright © John Higgs 2015

Copyright © za hrvatski prijevod Marko Kovačić i Znanje d. o. o. 2016.Sva prava pridržana. Ni jedan dio ovog izdanja ne smije se umnožavati ili

javno reproducirati u bilo kojem obliku bez prethodnog dopuštenja nakladnika.

Page 3: Apsolutno nezamislivo - znanje.hr · To su područja kao što su relativnost, kubizam, Somme, kvantna mehanika, id, egzistencijalizam, Staljin, psihodelija, kaos matematike i klimatske

Liji, odjavnom prevratu iz dvadesetog stoljeća, i Isaacu, izdvojenom prizoru iz dvadeset prvog stoljeća.

Sva ljubav, tata x

Page 4: Apsolutno nezamislivo - znanje.hr · To su područja kao što su relativnost, kubizam, Somme, kvantna mehanika, id, egzistencijalizam, Staljin, psihodelija, kaos matematike i klimatske

vii

Uvod 1

1. RELATIVNOST 9Brisanje omfalosa

2. MODERNIZAM 29Šokiranost novim

3. RAT 47Nek´ se krpa vijori

4. INDIVIDUALIZAM 63Čini što te volja

5. ID 79Pod pločnikom, plaža

6. NEODREĐENOST 95Mačka je i živa i mrtva

7. ZNANSTVENA FANTASTIKA 113Nekoć davno, u jednoj vrlo vrlo dalekoj galaksiji

8. NIHILIZAM 129Ni za koga ne stavljam glavu na panj

SADRŽAJ

Page 5: Apsolutno nezamislivo - znanje.hr · To su područja kao što su relativnost, kubizam, Somme, kvantna mehanika, id, egzistencijalizam, Staljin, psihodelija, kaos matematike i klimatske

APSOLUTNO NEZAMISLIVOviii

9. SVEMIR 145Dolazimo u miru u ime cijelog čovječanstva

10. SEKS 173Tisuću devetsto šezdeset treća (što je bilo prilično kasno za mene)

11. ADOLESCENTI 191Wop bom a loo mop a lomp bom bom

12. KAOS 207Leptir zamahne krilima u Tokiju

13. RAST 223Današnji ulagač ne profitira od jučerašnjeg rasta

14. POSTMODERNIZAM 245Slučajno baš ovdje imam gospodina McLuhana

15. MREŽA 263Planet pojedinaca

Bilješke i izvori 283Bibliografija 297Zahvale 303Indeks 305

Page 6: Apsolutno nezamislivo - znanje.hr · To su područja kao što su relativnost, kubizam, Somme, kvantna mehanika, id, egzistencijalizam, Staljin, psihodelija, kaos matematike i klimatske

»Morali smo činiti ono što smo htjeli.«Keith Richards

Page 7: Apsolutno nezamislivo - znanje.hr · To su područja kao što su relativnost, kubizam, Somme, kvantna mehanika, id, egzistencijalizam, Staljin, psihodelija, kaos matematike i klimatske

UVOD

Page 8: Apsolutno nezamislivo - znanje.hr · To su područja kao što su relativnost, kubizam, Somme, kvantna mehanika, id, egzistencijalizam, Staljin, psihodelija, kaos matematike i klimatske

3

Godine 2010. u Galeriji moderne umjetnosti Tate u Londonu održana je retrospektiva djela francuskog postimpre-

sionističkog slikara Paula Gauguina. Posjetiti tu izložbu značilo je satima šetati kroz Gauguinov romantizirani prikaz južnog Pacifika na Tahitiju krajem devetnaestog stoljeća. Bio je to svijet živih boja i seksualnosti lišene osjećaja krivnje. Na Gauguinovim slikama nije bilo vidljive razlike između čovječanstva, božanstva i prirode, a kad pogleda izložbu do kraja, čovjek se osjeća kao da je pojmio raj.

Posjetitelj je zatim bačen u dvadeseto stoljeće galerije Tate. Nije bilo nikakve najave te brutalnosti naglog prelaska iz jednog u pot-puno drugo.

Ovdje su djela Picassa, Dalíja, Ernsta i još mnogih. Odmah se upitate je li možda osvjetljenje drugačije, a to zapravo umjetnost stva-ra hladnoću u toj prostoriji. Prevladavaju smeđe, sive, plave i crne nijanse. Tu i tamo viđaju se i živi crveni preljevi, ali nisu dovoljno utješni. Uz iznimku jednog kasnijeg Picassovog portreta, zelene i žute nije uopće bilo.

Bile su to slike egzotičnih krajeva, nepojmljivih građevina i izmu-čenih snova. Ono malo ljudskih prilika bilo je apstraktno, for malno i izuzeto iz dodira s prirodnim svijetom. Kipovi su bili pod jednako oprečni. Jedan je primjer Cadeau Mana Raya, skulptura koja pred-stavlja glačalo u čiju su podlogu zabijeni čavli tako da razderu svaku tkaninu koju biste htjeli izglačati. Susret sa svime time u stanju ugođe-nosti duha s Gauguinovim vizijama nije preporučljiv. U toj prostoriji

Page 9: Apsolutno nezamislivo - znanje.hr · To su područja kao što su relativnost, kubizam, Somme, kvantna mehanika, id, egzistencijalizam, Staljin, psihodelija, kaos matematike i klimatske

APSOLUTNO NEZAMISLIVO4

nije bilo nikakve sućuti. Zašli smo u apstraktno polje teorije i kon-cepta. Nakon dolaska ravno iz stvaralaštva koje je zborilo srcu, nagli prelazak na stvaralaštvo usmjereno samo na um bio je traumatičan.

Gauguin je stvarao sve do smrti 1903. godine, pa bismo mož-da očekivali blaži prijelaz u galeriju s početka dvadesetog stoljeća. Doduše, njegov rad nije baš bio tipičan za njegovo doba, a u širokim krugovima prihvaćen je tek poslije smrti. Taj grubi prijelaz svejedno nas tjera da se mučimo tražeći odgovor na temeljno pitanje: što se to, dovraga, dogodilo s ljudskom psihom na početku dvadesetog stoljeća? Galerija moderne umjetnosti Tate prikladan je prostor za postavljanje takvog pitanja — to je neka vrsta svetišta dvadesetog stoljeća. Riječ »moderan« u svijetu umjetnosti znači da će zauvijek biti povezana s tim razdobljem. S obzirom na to, popularnost galerije otkriva i našu opčinjenost tim godinama i našu želju da ih razumijemo.

Dvije spomenute izložbe razdvajalo je jedno predsoblje. Njime su prevladavali obrisi industrijskoga grada devetnaestoga stoljeća talijansko-grčkoga umjetnika Jannisa Kounellisa, nacrtani ugljenom izravno na zid. Crtež je bio neodređen i lišen ljudskih pojava. Iznad njega visjele su mrtva čavka i siva vrana, obje pribijene na zid stri-jelama. Nisam siguran kakvu je poruku umjetnik htio prenijeti, ali meni je ta prostorija poslužila kao upozorenje za onu u koju sam trebao stupiti nakon nje. Možda bi bilo humanije da je Tate tu sobu iskoristio u svojstvu komore za dekompresiju, čime bi se spriječio ekvivalent kesonske bolesti u vizualnoj umjetnosti.

U popratnom tekstu natuknuto je da su mrtve ptice »poslužile kao simbol posljednjih trzaja slobode maštanja«. Ipak, promatrano u kontekstu između Gauguina i dvadesetog stoljeća, nekako je prihvat-ljivije drugačije tumačenje. To što je umrlo iznad toga industrijskoga grada iz devetnaestog stoljeća nije bila sloboda maštanja. Naprotiv, ta se neman tek spremala izroniti iz dubina.

Nedavno sam kupovao darove za Božić i ušao u lokalnu knjižaru u potrazi za knjigom Lucy Worsley, omiljene povjesničarke moje maloljetne kćeri. Ako imate dovoljno sreće da imate maloljetnu kćer koja ima omiljenog povjesničara, ne treba vas previše uvjeravati da potičete takvo zanimanje.

Page 10: Apsolutno nezamislivo - znanje.hr · To su područja kao što su relativnost, kubizam, Somme, kvantna mehanika, id, egzistencijalizam, Staljin, psihodelija, kaos matematike i klimatske

UVOD 5

Knjige iz povijesti bile su u kutu na drugom kraju prostorije na četvrtom katu, na samom vrhu zgrade, kao da je povijest neka priča o suludim precima koje moramo sakriti na tavan, poput likova iz Jane Eyre. Knjige koju sam tražio nije bilo na zalihama, pa sam lije-po izvadio telefon da je kupim na internetu. Zatvorio sam novinsku aplikaciju koja mi je ostala otvorena, pritisnuo sam pogrešnu ikonu i nehotice pokrenuo videogovor predsjednika Obame održan nekoliko sati ranije. Bio je prosinac 2014. godine i govorio je o tome treba li virtualni upad u zabavnu industriju Sony, za koji je predsjednik optužio Sjevernu Koreju, smatrati ratnim činom.

Svako toliko dogodi se nešto što ilustrira kako život u dvadeset prvom stoljeću može biti čudan. Bio sam u Brightonu u Engleskoj i držao u ruci tanku plohu od stakla i metala koja je izrađena u Južnoj Koreji — vrti američke programe i može mi prikazati kako američki predsjednik prijeti vrhovnom vođi Sjeverne Koreje. Odjednom sam shvatio koliko je prvi dio dvadeset prvog stoljeća drugačiji od svega što se prije dogodilo. Što je u vezi s tim incidentom na kraju prošlog stoljeća bilo neobičnije: to da ta sprava postoji i da mi omogućuje gledati predsjednika Sjedinjenih Američkih Država dok obavljam božićnu kupnju? Možda i to da se definicija rata mogla toliko pro-mijeniti da sad uključuje ponižavanje izvršnih direktora Sonyja? Ili su drugi kupci tako ravnodušni prema mojem čudesno nehotičnom prijemu?

Stajao sam kraj polica s knjigama o povijesti dvadesetog stoljeća. Bilo je divnih knjiga na tim policama — velikih, debelih i detaljno sročenih tekstova o stoljeću o kojem najviše znamo. Te knjige djeluju kao autokarta s potankostima puta na koji smo krenuli da bismo stigli u svijet u kojem danas živimo. Prenose jasno određenu priču o velikim pomacima geopolitičke moći: Prvi svjetski rat, Velika gos-podarska kriza, Drugi svjetski rat, američko stoljeće i pad Berlinskog zida. No ta priča nekako nas ipak ne uspijeva dovesti do svijeta u kojem smo sada, okruženi mrežom stalnog nadzora, neodržive kon-kurencije, poplave trivijalnih podataka i izvanrednih mogućnosti.

Zamislite da je dvadeseto stoljeće krajolik koji se prostire pred vama. Zamislite da su događaji iz njegove prošlosti planine, rijeke, šume i doline. Naš problem nije u tome što nam je to razdoblje

Page 11: Apsolutno nezamislivo - znanje.hr · To su područja kao što su relativnost, kubizam, Somme, kvantna mehanika, id, egzistencijalizam, Staljin, psihodelija, kaos matematike i klimatske

APSOLUTNO NEZAMISLIVO6

skriveno, nego u tome što znamo previše o njemu. Svi znamo da taj krajolik ispunjavaju planine Pearl Harbora, Titanic i južnoafrički apar-theid. Znamo da u njegovu središtu leži pustoš fašizma i neizvjesnost hladnog rata. Znamo da žitelji tog krajolika znaju biti surovi, očajni ili uplašeni — i znamo zašto su takvi. Teritorij je temeljito ubilježen u karte, unesen u kataloge i snimljen. To može biti i pretežak teret.

Svaka povijesna knjiga preda mnom prati neku drugu stazu kroz to polje, a te staze nisu tako različite kako biste pomislili. Mnoge su ispisali političari ili politički novinari ili su politički vrlo pristrane. Njihovo je gledište da su te nevoljne godine zacrtali političari i stoga slijede put koji pripovijeda tu priču. Druge nam označavaju staze kroz umjetnost ili tehnologiju tog razdoblja. Te su možda korisnije, ali mogu ostavljati dojam apstraktnog i odmaknutosti od ljudskih života. Premda se ti putovi razlikuju, oni se skupljaju duž dobro uta-banih magistrala.

Traženje drugačije staze kroz to polje je smiono. Putovanje kroz dvadeseto stoljeće može se činiti kao epska potraga. Odvažni pusto-lovi koji se upuste u tu potragu prvo se moraju uhvatiti u koštac s tri diva poznata po imenima Einstein, Freud i Joyce. Moraju se probiti kroz šumu kvantne indeterminiranosti i preko zamka konceptualne umjetnosti. Izbjegavat će gorgone Jean-Paula Sartrea i Ayn Rand koje promatrača mogu emotivno okameniti, ako već ne i fizički, a morat će riješiti i zagonetke sfingi Carla Junga ili Timothyja Learyja. Tada stvari postaju teže. Konačni je izazov probiti se kroz močvaru post-modernizma. Budimo iskreni, to nije nimalo privlačno putovanje.

Rijetko koji pustolov što se drzne baviti dvadesetim stoljećem prevlada postmodernizam i dospije na drugu stranu. Tipičnije je da priznaju poraz i povuku se u bazu, odnosno svijet kako je shvaćan krajem devetnaestog stoljeća, odmah preko granice, siguran i na savezničkom teritoriju. Ugodno nam je u društvu dotadašnjih veli-kih pronalazaka. Inovacije kao što su električna struja i demokracija shvatljive su i lako savladive. No je li nam tu baš najbolje biti? Dva-deset prvo stoljeće neće imati nikakva smisla promatra li se očima devetnaestog stoljeća.

Područje dvadesetog stoljeća uključuje mračne predjele dubo-ko u gustoj šumi. Utabane staze obično samo okrznu ta područja,

Page 12: Apsolutno nezamislivo - znanje.hr · To su područja kao što su relativnost, kubizam, Somme, kvantna mehanika, id, egzistencijalizam, Staljin, psihodelija, kaos matematike i klimatske

UVOD 7

nakratko skrenu u njih, ali tad brzo šmugnu, kao da se boje zapinja-nja. To su područja kao što su relativnost, kubizam, Somme, kvantna mehanika, id, egzistencijalizam, Staljin, psihodelija, kaos matematike i klimatske promjene. Poznata su po tome što na samom početku nastupaju kao teška — što ih se više proučava, sve više smućuju. Kad su se tek pojavila, bila su toliko korjenita da je suočavanje s njima značilo opće preoblikovanje našega viđenja svijeta. U prošlosti su se doimala zastrašujućima, ali više nisu takva. Sada smo građani dvade-set prvog stoljeća. Preživjeli smo jučerašnje doba. Pred nama je susret sa sutrašnjicom. Možemo svladati mračne šume dvadesetog stoljeća.

Dakle, evo našeg plana: krećemo na put kroz dvadeseto stoljeće, na kojem ćemo skretati s glavnih cesta i udariti koji put prema mrač-nim šumama u potrazi za blagom. Svjesni smo da je stoljeće arbitrarno vremensko razdoblje. Povjesničari govore o dugom devetnaestom sto-ljeću (1789. — 1914.) i kratkom dvadesetom stoljeću (1914. — 1991.) jer ta razdoblja sadrže jasan početak i kraj. Ali za naše potrebe bit će dovoljno dvadeseto stoljeće jer krećemo na put koji traje od trenutka kad je sve prestalo imati smisla pa do sadašnjeg trenutka.

Mislimo li stići do kraja, morat ćemo biti selektivni. Postoje milijuni tema koje vrijedi uključiti u pripovijest o ovome razdoblju, al nećemo stići daleko budemo li se osvrtali na sve omiljene trenu-tke samo zbog nostalgije. Iza svega na što naiđemo postoji obilje fascinantne literature i rasprava, a sve ćemo to morati bezobzirno izbjegavati da u njima ne zaglibimo. Pred nama je misija, a ne krsta-renje. Krećemo u nju ne kao povjesničari, nego kao radoznali putnici ili pustolovi s određenom nakanom jer se upuštamo u putovanje s jasnim osjećajem toga na što ćemo obraćati pozornost.

Naš je plan tragati za istinski novim, neočekivanim i radikalnim. Nećemo se zadržavati na nuspojavama tih zamisli, pa uzmite zdravo za gotovo da je svako mjesto koje posjetimo izazvalo skandal, bijes i gnjevne optužbe zbog statusa quo. Te posljedice važan su dio povi-jesti, ali usredotočenost na njih može zakriti pritajeni obrazac. Naša će pozornost biti usredotočena prema smjeru na koji su sve te nove zamisli ukazivale. One i ukazuju na općenito suvisli smjer.

Kod svakog naraštaja postoji trenutak u kojem sjećanje prelazi u povijest. Dvadeseto stoljeće odmiče u daljinu i prelazi u perspektivu.

Page 13: Apsolutno nezamislivo - znanje.hr · To su područja kao što su relativnost, kubizam, Somme, kvantna mehanika, id, egzistencijalizam, Staljin, psihodelija, kaos matematike i klimatske

APSOLUTNO NEZAMISLIVO8

Zbivanja iz tog stoljeća sada kao da pripadaju kategoriji povijesti, pa bi upravo i bio pravi trenutak da se provede inventura.

Evo alternativne rute kroz krajobraz dvadesetog stoljeća. Njezina je svrha ista kojim god se putem krene. Odvest će vas onamo kamo idete.

Page 14: Apsolutno nezamislivo - znanje.hr · To su područja kao što su relativnost, kubizam, Somme, kvantna mehanika, id, egzistencijalizam, Staljin, psihodelija, kaos matematike i klimatske

1RELATIVNOST

Page 15: Apsolutno nezamislivo - znanje.hr · To su područja kao što su relativnost, kubizam, Somme, kvantna mehanika, id, egzistencijalizam, Staljin, psihodelija, kaos matematike i klimatske

11

Brisanje omfalosa

Tog popodneva, 15. veljače 1894. godine, francuski anar- hist Martial Bourdin izašao je iz unajmljene sobe u Ulici Fitzroy

u Lon donu. Nosio je bombu kućne izrade i golemu svotu novca. Vrijeme je bilo sunčano i on se u Westminsteru ukrcao u zaprežni tramvaj bez krova koji ga je preko rijeke poveo u Greenwich.

Sišavši s tramvaja, prešao je preko Greenwich parka prema Kra-ljevskom opservatoriju. Bomba je eksplodirala prerano, dok je još bio u parku. Eksplozija mu je raznijela lijevu ruku i dobar dio trbuha, ali opservatoriju nije nanijela nikakvu štetu. Skupina školaraca našla ga je kako zbunjen leži na tlu i moli da ga vode kući. Njegova krv i ostaci tijela poslije su pronađeni više od šezdeset metara dalje. Bour-din je umro pola sata nakon eksplozije bombe, ne ostavivši nikakva objašnjenja za svoj čin.

Ti događaji nadahnuli su poljskoga pisca Josepha Conrada na roman Tajni agent 1907. godine. Conrad je opću zgranutost Bour-dinovim postupcima rezimirao kad je aktiviranje bombe opisao kao »glupost punu krvi, toliko lišenu smisla da je njezino porije-klo nemoguće pojmiti bilo kakvim razumnim ili čak nerazumnim misaonim postupkom. […] Ostajemo suočeni s činjenicom čovjeka raznesenog u komade bez ikakve potrebe koja bi makar imala obrise neke zamisli, bila anarhistička ili ne.«

Conrada nije zbunjivala Bourdinova politička strana. Značenje pojma »anarhizam« doživjelo je tijekom prošloga stoljeća pomak i sad se općenito shvaća kao manjak pravila, gdje svi mogu činiti što

Page 16: Apsolutno nezamislivo - znanje.hr · To su područja kao što su relativnost, kubizam, Somme, kvantna mehanika, id, egzistencijalizam, Staljin, psihodelija, kaos matematike i klimatske

APSOLUTNO NEZAMISLIVO12

im se prohtije. Anarhizam Bourdinovog doba više je bio usmjeren na neprihvaćanje političkih struktura negoli na zahtjeve za nesputanom osobnom slobodom. Anarhisti devetnaestog stoljeća nisu prisvajali pravo na potpunu slobodu, nego pravo na to da ih se ne kontroli-ra. Riječima jednog od njihovih slogana, nisu priznavali »nikakvih bogova ni gospodara«. Opisano pojmovima kršćanske teologije, počinili su zločin ponosa. Bila je to Sotonina pobuna i razlog što je bačen s neba: non serviam, »neću služiti«.

Conrada nije zbunjivala ni Bourdinova želja da podmetne bom-bu. Svijet je bio usred razdoblja nasilja i anarhističkih bombi, počevši od atentata na ruskog cara Aleksandra II., 1881. godine, pa sve do izbijanja Prvog svjetskog rata. To je stanje bilo poticano spremnom raspoloživosti dinamita i anarhističkim konceptom zvanim »propa-ganda djelom«, prema kojem su pojedinačna nasilna djela sama po sebi bila vrijedna jer su služila kao inspiracija drugima. Možemo dati jedan primjer: u rujnu 1901. anarhist Leon Czolgosz izvršio je uspje-šan atentat na predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, Williama McKinleyja.

Ne, ovo ga je zbunjivalo: zašto bi se razuzdani anarhist s bom-bom u Londonu uputio u Kraljevski opservatorij u Greenwichu? Kakvu je metu ta ustanova predstavljala a da je nedostajala, na primjer, Buckinghamskoj palači ili zgradi Parlamenta? Obje su te zgrade bile u blizini mjesta gdje je Bourdin živio, bile su višeg profila i simbolizirale su državnu moć. Zašto nije njih pokušao raznijeti? Očito je u Kra-ljevskom opservatoriju vidio neki aspekt ili svojstvo koje je smatrao dovoljno važnim da se za njegovo uništenje isplati riskirati život.

Kod događaja i priča koje je nadahnuo bombaš iz Greenwicha malo se pozornosti poklanja meti. Eksplozija je pretočena u priču u Conradovu romanu, a ta je knjiga utjecala na američkog terorista Teda Kaczynskog, poznatijeg kao Unabomber. Alfred Hitchcock pri-ču je ekranizirao u svojem filmu iz 1936. godine, Sabotaža, u kojem je bombaševo kretanje Londonom tramvajskom zapregom premjestio u suvremeni autobus. Kod Hitchcocka je bomba eksplodirala prera-no, kad je autobus bio na The Strandu, što je sablasna fiktivna naja-va incidenta koji će uslijediti šezdeset godina poslije, kad se terorist IRA-e nehotice raznio u autobusu upravo kod The Stranda.

Page 17: Apsolutno nezamislivo - znanje.hr · To su područja kao što su relativnost, kubizam, Somme, kvantna mehanika, id, egzistencijalizam, Staljin, psihodelija, kaos matematike i klimatske

RELATIVNOST 13

Ako Conradu meta bombardiranja nema mnogo smisla, to ne znači da je jednako nevažna bila i za Bourdina. Kao što bi američki pisac cyberpunka William Gibson rekao: »Budućnost je već ovdje, samo nije ravnomjerno raspoređena.« Zamisli se šire nejednako i kreću se neočekivanim brzinama. Možda je Bourdin osjetio nešto što blijedo podsjeća na ideju koja je Conradu nevidljiva. Kad je nastupilo dvadeseto stoljeće, polako je dolazila do izražaja logika u pozadini njegove mete.

Zemlja je padala kroz nebesa. Na njezinoj površini gospoda su po-gledavala na svoje džepne satove.

Bio je 31. prosinca 1900. godine. Zemlja se kretala oko Sun-ca, a kazaljke minuta preko brojčanika satova. Kad su obje kazaljke pokazale dvanaest, to je značilo da je Zemlja, nakon što je prevalila tisuće milja, na svojoj godišnjoj putanji dospjela na traženi položaj. U tom trenutku počelo je dvadeseto stoljeće.

Iz davne prošlosti postoji pojam omfalos. Omfalos je centar svi jeta — preciznije, ono što se kulturološki smatra centrom svijeta. Promatrano u vjerskom kontekstu, omfalos je bio poveznica između neba i zemlje. Katkad se nazivao pupkom svijeta ili axis mundi, osi svijeta, i fizički ga je predstavljao stup ili kamen.

Omfalos je univerzalni simbol prisutan u gotovo svim kultura-ma, ali na različitim lokacijama. Drevnim Japancima bila je to pla-nina Fudži. Siuksima Crne planine. U grčkome mitu Zeus je pustio dva orla kako bi pronašao središte svijeta. Susreli su se iznad Delfa koji su time postali grčki omfalos. Sam je Rim bio rimski omfalos jer su onamo vodile sve ceste, a još kasnije kršćanske su se karte kon-centrirale na Jeruzalem.

Na Silvestrovo 1900. globalni omfalos bio je Kraljevski opser-vatorij u Greenwichu, u južnom Londonu.

Kraljevski opservatorij lijepa je zgrada koju je 1675. godine utemeljio Charles II., a inicijalno ju je projektirao Sir Christopher Wren. Godine 1900. svijet se mjerio crtom koja se protezala od sjevera na jug sijekući tu zgradu. Taj međunarodni standard prihva-ćen je šesnaest godina prije, na konferenciji u Washingtonu, kad su delegati dvadeset pet zemalja glasali za to da se Greenwich prihvati

Page 18: Apsolutno nezamislivo - znanje.hr · To su područja kao što su relativnost, kubizam, Somme, kvantna mehanika, id, egzistencijalizam, Staljin, psihodelija, kaos matematike i klimatske

APSOLUTNO NEZAMISLIVO14

kao prvi meridijan. San Domingo glasao je protiv, dok su Francuska i Brazil ostali suzdržani, no sjednica je uvelike bila formalnost; 72 % svjetskog teretnog prometa služilo se morskim kartama koje su navo-dile Greenwich kao nulti stupanj zemljopisne širine, a SAD je svoje vremenske zone već temeljio na Greenwichu.

Ovdje je dakle bilo središte svijeta, sjedište znanosti pod kra-ljevskim pokroviteljstvom. S njega se pruža pogled na Temzu u Lon-donu, prijestolnicu najvećega carstva u povijesti. Dvadeseto stoljeće počelo je tek kad su satovi u toj zgradi objavili da je počelo jer se namještanje tih satova temeljilo na položaju zvijezda ravno iznad nje. Taj moderni znanstveni omfalos nije izgubio poveznicu između neba i zemlje.

Danas, kad posjetite opservatorij u sumrak ili noću, vidjet ćete prvi meridijan prikazan zelenom laserskom zrakom, ravnom i po-stojanom, projiciranom preko neba. Počinje kod opservatorija i u savršenom je poravnanju s nula stupnjeva širine. Dakako, laser nije postojao 1900. Crta je tada bila tek apstraktan pojam, projekcija u mislima prenesena u stvarni svijet. Odatle se mreža sličnih meridija-na protezala dalje na istok i zapad, sežući zaobljenošću zemaljske kugle dok se ne spoji s druge strane. Te linije ukrštale su se sa sličnim ni zom linija zemljopisne širine s bazom kod ekvatora, koje su se pro-te zale na sjever i na jug. Zajedno je ta zamišljena mreža tvorila uni-verzalnu vremensku zonu i sustav pozicioniranja koji bi mogao sin-kronizirati sve i svakoga na svijetu.

Na Staru godinu 1900. ljudi u različitim gradovima i zemljama diljem svijeta izašli su na ulice i pozdravili novo stoljeće. Gotovo stoljeće poslije, proslave koje su obilježile novo tisućljeće održane su na Silvestrovo 1999. godine, a ne 2000. Bilo je to godinu prerano i tehnički pogrešno, no malo tko je mario za to. Kad je osoblje opser-vatorija u Greenwichu objasnilo da dvadeset prvo stoljeće zapravo ne počinje do 1. siječnja 2001. godine, njihovo je mišljenje odbačeno kao cjepidlačenje. No početkom dvadesetog stoljeća opservatorij je imao autoritet i svijet je slavio po njihovu diktatu. Greenwich je bio točka od značaja. Tako su članovi viktorijanskog društva s određenim zadovoljstvom pogledavali na satove, čekali točan trenutak i svjedočili rađanju nove ere.

Page 19: Apsolutno nezamislivo - znanje.hr · To su područja kao što su relativnost, kubizam, Somme, kvantna mehanika, id, egzistencijalizam, Staljin, psihodelija, kaos matematike i klimatske

RELATIVNOST 15

Gledana na površini, bila je to naizgled uređena i ustrojena era. Viktorijanski svjetonazor počivao je na četirima stupovima: monar-hija, Crkva, Carstvo i Newton.

Stupovi su se doimali čvrstima. Britansko će carstvo za nekoliko godina prekrivati četvrtinu globusa. Unatoč poniženju Burskoga rata, malo tko je uviđao koliko je carstvo duboko ranjeno, a još ih je manje shvaćalo kako će se brzo urušiti. Položaj Crkve činio se podjednako sigurnim, uza sav napredak znanosti. Možda su se autoritetu Bibli-je suprotstavili Darwin i geološka otkrića, ali društvo je smatralo nepristojnim predugo se zadržavati na takvim pitanjima. Newtonovi zakoni bili su dobro proučeni, a uredni mehanizam svemira koji su opisivali kao da je bio nepobitan. Doduše, bilo je nekoliko čudnova-tosti nad kojima je znanost razbijala glavu. Orbita Merkura pokazala se, na primjer, nešto drugačijom od očekivane. Zatim je tu bilo i pitanje etera.

Eter je teorijska tvar koja bi se mogla opisati kao tkanina sve-mira. Bilo je naširoko prihvaćeno da mora postojati. Eksperimenti su opet i iznova pokazivali da se svjetlost širi u valovima. Svjetlosnim valovima treba sredstvo da bi se njime širili, baš kao što morskom valu treba voda, a zvučnome zrak. Svjetlosni valovi koji se kreću kroz prostor od Sunca do Zemlje moraju prolaziti kroz nešto, a to nešto bio bi eter. Problem je bio u tome što ga eksperimenti, čiji je cilj bio izdvojiti taj eter, nikako nisu uspijevali pronaći. Ipak, to se nije smatralo ozbiljnom preprekom. Bili su nužni daljnji napori i bolje osmišljeni eksperimenti. Očekivanja od otkrića etera bila su slična onima koja su okruživala Higgsov bozon u vrijeme koje je prethodilo postojanju CERN-ova Velikog hadronskog sudarača. Znanstvena mu-drost ustrajavala je na tome da mora postojati, pa je vrijedilo osmisliti sve više skupih eksperimenata da ga se locira.

Kad je počelo novo stoljeće, znanstvenici su se držali samouvje-reno. Imali su solidan okvir znanja, koji će odoljeti svim naknadnim dodacima i dotjerivanjima. Lord Kelvin navodno je na predavanju koje je održao 1900. izjavio: »U fizici se više nema otkriti ništa novo. Preostaje nam samo sve više preciznog mjerenja.« Takva stajališta bila su razumno raširena. »Svi su važniji temeljni zakoni i činjenice fizikalne znanosti otkriveni,« zapisao je njemačko-američki fizičar