APOSTOL PAVLE

Embed Size (px)

Citation preview

\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\

LJUBAV JE ODGOVOR T. H. Epp\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\

SadrajPREDGOVOR ........................................................................................1 UKORENJENI U BOZJOJ LJUBAVI....................................................2 LJUBAV DOBIJENA OD BOGA...........................................................7 DOKAZ PRAVE LJUBAVI..................................................................12 BOZJA LJUBAV SE NE MERI OSECANJIMA ...................................18 KARAKTERISTIKE BOZJE LJUBAVI................................................23 DOBRO DRUGOGA CILJ VERNIKA ...............................................29 LJUBAV ZADAJE UDARAC KORENU GREHA................................35 U CEMU LJUBAV UZIVA, A STA MRZI.............................................39 KAKO MOZEMO BITI ISPUNJENI BOZJOM LJUBAVLJU...............44

i

PREDGOVOR

PREDGOVORDanas ima vrlo malo ljubavi meu ljudima. Nae vreme karakterie mrnja i strah. Unutar Boje porodice postoji Boanska ljubav, koja je pomou Svetog Duha izlivena u srce svakog vernika. Naalost, jako esto se ne osea ta karakteristika Boanske prirode meu vernicima. Na je Bog, Bog ljubavi, kako ga naziva Biblija (2. Korinanima 13,11). Moe li se njegov narod danas nazvati narodom ljubavi! Ovo prouavanje 13. poglavlja 1. poslanice Korinanima, poglavlja o ljubavi, veoma je aktuelno za nae doba. Potrebno je da svet vidi Boju ljubav u njegovoj deci, u onima koji veruju u njega.

Don Paton

1

UKORENJENI U BOZJOJ LJUBAVI

UKORENJENI U BOJOJ LJUBAVIU dananje vreme se mnogo govori o duhovnom probuenju, i moramo biti zahvalni Gospodu na hiljadama dua koje su spaene. Ali, stvarna potreba u hrianskom svetu jeste da hriani doive probuenje. Mislim da se vide neki znaci takvog probuenja, jer mnogi hriani poinju da shvataju sutinu probuenja, iako ima i drugih koji izgledaju pospaniji vie nego ikad pre. Iako emo ovo nae prouavanje usmeriti na 13. poglavlje 1. poslanice Korintskoj crkvi, najpre bi hteo da analiziramo jedan deo iz poslanice Efescima. U 1. poglavlju te poslanice stoji zapisana jedna od dve Pavlove velike molitve. Apostol se ovde moli za Efeane da bi im srca bila prosvetljena, i da bi im bile otvorene duhovne oi, kako bi mogli upoznati koliku nadu prua Boji poziv i koliko je bogata slava u njegovom nasleu svetima, i kolika je velianstvena mo Isusa Hrista prema onima koji veruju. U treem poglavlju iste poslanice zapisna je druga Pavlova molitva, stihovi 13 do 21, u kojoj apostol naglaava jednu jedinu re Ljubav. U grkom prevodu Novog Zaveta postoje dve razliite rei za ljubav. U grkom jeziku postoje tri razliite rei, ali u Bibliji su upotrebljene samo dve. Ona koja nije upotrebljena u Bibliji oznaava strastvenu, senzualnu vrstu oseanja, a takva oseanja Biblija i ne smatra ljubavlju. Jedna od rei za ljubav koja se esto nalazi u Novom Zavetu oznaava ljudsku ljubav, kao to je ljubav mua prema eni, ili ljubav majke prema deci.2

Trea re za ljubav govori o ljubavi iji je izvor jedino u Bogu. Ta ljubav potpuno nadilazi razumevanje oveka. Ta se ljubav manifestuje uprkos mrnji, suprotstavljanju, progonstvu i svemu ostalom to je pokuava uguiti.

Pavlova molbaU 3. poglavlju poslanice Efescima Pavle u svojoj molitvi moli od Boga da vernike iz Efeza ukoreni i utemelji u toj naroitoj ljubavi. Svet ne govori o takvoj ljubavi, a i ne moe govoriti o njoj, jer ona dolazi jedino od Boga. Prouavanjem 13. poglavlja 1. Korinanima dobija se jasnija slika neizmernog bogatstva koje nosi ta re. Ali, pre toga emo analizirati neke istine koje su izraene u Pavlovoj molitvi. Pre svega, moe se primetiti da apostol moli "da vam dadne (Bog, Otac naega Gospoda, Isusa Hrista) po bogatstvu svoje slave, da se silom utvrdite u njegovom Duhu u unutranjem oveku" (16. Stih). Ve smo rekli da je ljubav "temeljna" re, pa se postavlja pitanje zato je u vezi sa tim spomenut Duh Sveti. Sveti Duh je preduslov za ljubav. U vezi sa tim apostol kae kako se moli da im Bog udeli darove prema svom bogatstvu to ga u slavi ima. Da li moemo zamisliti veliinu bogatstva Boje milosti? Ne misli se ovde na materijalno bogatstvo njegov je celi svemir nego na bogatstvo njegove milosti, blagodati, slave i ljubavi. To ljudski razum ne moe nikada shvatiti. Ali, ipak se apostol moli da bi bili silom utvreni u njegovom Duhu, u unutranjem oveku, upravo radi tih stvari koje e nam Bog udeliti "bogatstvu svoje slave". Ako smo Boja deca onda u nama ve stanuje Sveti Duh. O tome neemo ovde govoriti detaljno, ali e vam se mnogo pojasniti ako prouite 8. poglavlje poslanice Rimljanima gde su te istine vrlo jasno napisane.3

ovek je trostruko bie. Njega ine telo, dua i duh. Telo je spoljanji, vidljivi deo oveka. Dua izraava ovekov duevni ivot, dok je duh deo oveka koji pripada Bogu i koji poseduje Boga ako je taj ovek njegovo dete. Onog trenutka kad se nanovo rodimo u na duh ulazi Sveti Duh da bi tu, u tom najdubljem delu oveka koji je svestan Boga, zauzeo svoje mesto. Sa tog mesta onda vri uticaj na na duevni ivot i na nae telo ako smo mu ih podredili. Zato Pavle kae da treba da se "utvrdimo silom njegovog Duha u unutranjem oveku". Taj unutranji ovek je novi ovek, duhovan ovek, koji je stvoren u Isusu Kristu. Pavle se moli za vernike u Efezu da se tako utvrde kako bi se "Hrist uselio u vaa srca verom da bi ste ovako ukorenjeni i utemeljeni mogli rasti." Jedan drugi prevod Svetog Pisma je neto jasniji i glasi: "Da se Hrist useli u vaa srca i da bi kroz veru njegova ljubav bila ukorenjena i utemeljena u vama" (17. stih). Poto na temelju vere u nama ve stanuje Hrist Svetim Duhom, moemo oekivati da e se on brinuti za celokupno nae bie. Kod toga je veoma vana vera, jer je kroz nju mogue ostvariti ljubav. Da bi hrianin redovno rastao nije dovoljno da od Boga trai ljubav i silu, nego on mora doi i sam uzeti te stvari za sebe lino. U Jovanovom Evanelju itamo: "Ko je edan neka doe k meni i pije"(Jovan 7,37). Moramo doi, i verovati da je to postalo deo nas samih. Ljubav mora biti prisvojena verom.

Ukorenjeni u ljubaviNaa ljubav mora biti ukorenjena u Isusu Hristu. Radi boljeg razumevanja prikazaemo to slikovito. Kada je Bog izlio svoju ljubav u ovekovo srce! Najpre ju je izlio u Isusovo srce. U Hristu je njegova4

ljubav potpuna. Bog nije izlio svoju ljubav u bezvredno, opako i zlo ovekovo srce i onda oekivao da e se ona iriti dalje. Meutim, poto smo verom uli u zajednicu sa Hristom i sjedinjeni smo sa njim, Bog eli da verom prisvojimo od Hrista sve to nam je potrebno. Ljubav koja je u Hristu, poee da deluje u nama, a onda, kroz nas poee da deluje na one oko nas. To je znaenje Pavlove izjave "da smo ukorenjeni i utemeljeni u ljubavi". Mi smo tako sjedinjeni sa Hristom da smo postali jedno sa njime. Drvo koje je usaeno u zemlju usko je spojeno sa njom, jer njegovo korenje duboko prodire u nju. Ono je vrsto ukorenjeno, poput graevine koja ima dobre temelje. Takvo drvo e lako odoleti naletima vetra i oluje. To je to to Bog hoe.On hoe da se nae bie tako duboko verom ukoreni u Hrista i u ljubavi utemelji u njemu kako bi ljubav, koju je Bog izlio u Isusovo srce, ispunjavala i nae bie.

Kako Bog deluje u namaApostol Pavle nastavlja svoju molitvu reima: "da bi ste mogli razumeti sa svim svetima ta je irina i duina i i dubina i visina; i poznati jau od razuma ljubav Hristovu, da se ispunite svakom puninom Bojom". Kako moemo upoznati to to je iznad nae moi raspoznavanja? To je mogue samo ako neprestano, trenutak za trenutkom, ivimo u Hristu. Ovde se ne govori o nekom ponovnom sjedinjenju. Ako smo Boje dete, onda smo ve sjedinjeni sa Hristom. Treba da se pouzdamo u tu injenicu i da oseanjima svog srca zagrabimo duboko u srce Isusa Hrista. Ako pravilno koristimo svoje trenutke tihog asa sa Bogom i razmiljamo o onome ta nam govori njegova re, onda moemo razumeti neto od duine, irine, visine i dubine te predivne ljubavi.5

Ljubav o kojoj govorimo, ljubav o kojoj govori 13. Poglavlje 1. poslanice Korinanima, to je ljubav koja se iskazuje drugima. to se Boje prirode tie on je ljubav. Zato, ako smo ukorenjeni i utemeljeni u Isusu Hristu, i ako svakog trenutka dozvoljavamo Svetom Duhu da nas ispunjava sobom, onda e nas on ispuniti sa Bojom ljubavlju. Ta e ljubav doi od izraaja u odnosima sa drugim ljudima. Za tu ljubav Pavle govori u 1. Korinanima da je najvanija stvar u ivotu. To je najvanija stvar na svetu, jer Boja re kae: "Ali najvea od svih je ljubav!" (1. Korinanima 13,13). Kada ponemo da razumevamo karakter i silu Boje ljubavi u naim srcima, samim tim emo poeti da reavamo svoje line probleme. Moda e neko staviti primedbu: "Mislim da ste shvatili da e to uiniti tihi as, vreme kad razmiljam o Bojoj rei i posveujem svoj ivot njemu." O da, u tim trenucima Bog vri svoje delo u naim srcima. Dok razmiljamo o Bojoj rei sve vie spoznajemo da je u nama Boja ljubav.

6

LJUBAV DOBIJENA OD BOGA

LJUBAV DOBIJENA OD BOGALjubav je najznaajnija stvar na svetu. Ona je odgovor na dranje celog Zakona. Jedino ljubav moe reiti nae svakodnevne probleme i borbe. 13. poglavlje 1. poslanice Korinanima veliko je poglavlje o ljubavi. U njemu apostol nastavlja raspravu o glavnom predmetu 12. poglavlja u kome govori o razliitim darovima Svetog Duha. Verovatno su hriani u Korintu oekivali razna uda kao dokaz da imaju Svetog Duha. O tome govori i 14. poglavlje. Ali, usred analize o duhovnim darovima Gospod ukljuuje ovo divno 13. poglavlje kako bi nam pokazao stvarni rod i pravi znak prisutnosti Svetog Duha u naem ivotu. U duhovnom smislu svi su darovi Bojeg Duha dobri i korisni. Ali, oni su potpuno beskorisni ako nisu podravani ljubavlju. Bez ljubavi oni mogu zavriti u oholosti, umiljenosti, lanoj ponositosti, a to obino dovodi do toga da ovek poinje ogovarati svoje blinje i iznositi neistine o njima. Zbog toga apostol poinje ovo poglavlje o ljubavi reima: "kada bih jezicima ljudi i anela govorio (govori o jednom od darova), a ljubavi ne bih imao, bio bih kao medenica koja zvei, ili cimbal koji jei ". Izraz koji je u naem jeziku preveden reju "ljubav", u grkom je jeziku najsnanija re, za takvu vrstu oseanja, koja je ikad upotrebljena. Kao to smo ve videli, ona se u ovom znaenju nalazi jedino u Bibliji, jer je Bog njen jedini stvarni izvor. To nije ljudska ljubav. To nije onakva vrsta ljubavi koju mi izraavamo svojim bilnjima. Ponekad, kada gledamo neku majku kako se divno7

posvetila svojoj deci, ili nekog mua kako voli svoju enu, ili ena mua, mislimo da se njihova ljubav ne moe nadmaiti. To je ipak ljubav na ljudskom nivou. Postoji, meutim, ljubav koja ima Boanske kvalitete. "Bog je tako ljubio svet..." to je ta ljubav. Ona je izlivena u naa srca, i u Bibliji se o njoj govori kao o rodu Svetog Duha.

Dokaz ispunjenja Svetim DuhomU poslanici Galaanima 5,22 ta ljubav je navedena kao dokaz ispunjenja Svetim Duhom! Zapamti, ljubav je znak ispunjenja Svetog Duha, to nisu samo neki udesni darovi. Oni su manje vani. Ljubav je najvei dokaz. Ona je test prisutnosti Svetog Duha. Ako su ostali darovi propraeni ljubavlju, to nije samo dokaz da smo ispunjeni Svetim Duhom, ve i mera, tj. stepen kontrole koju nad nama ima Sveti Duh. Naprotiv, ako ti darovi nisu voeni ljubavlju, nego se uz njih javljaju tenje za prepirkom, svaom, ponosom, ili ak pogrenim optuivanjem drugih, tada se moe konstatovati da su ti darovi samo imitacija pravih koje sotona moe da podmetne. Meutim, iako avo moe imitirati mnoge darove Svetog Duha, on ne moe stvoriti imitaciju roda Duha. Ve sam naveo tvrdnju iz Galaanima poslanice 5,2223, gde stoji zapisano da je "rod Duha ljubav". Primetite da se ovde govori u jednini, pa je, prema tome, rod Duha slian jednom velikom grozdu roda. Ljubav je najvei dar od svih darova, a kao rezultat slede radost, mir, strpljivost, blagost, dobrota, vernost, krotkost i uzdrljivost. Dakle, da ponovim: prisutnost ljubavi u ivotu jedini je pravi dokaz ispunjenja Svetim Duhom.

8

Vratimo se ponovo 13. poglavlju. Tamo pie da bi bili nita makar bi govorili ljudskim ili aneoskim jezicima, ili imali dar proricanja i znali sve tajne i imali sve znanje, da smo najmudriji ljudi, i da imamo toliku veru da moemo premetati brda. Ako ti darovi ne bi bili praeni ljubavlju, ne bi imali nikakvog smisla.

Ljubav, a ne saaljenje"I kad bih razdao sve imanje svoje da siromahe nahranim, i predao i telo svoje da se saee, a ljubavi ne imao, nita mi sve to ne bi pomoglo" (3. stih). Ima ljudi koji pomau siromanima samo iz saaljenja. Moda zato socijalno evanelje toliko i odgovara mnogim hrianima. Treba misliti na usamljene, sirote, gladne i bolesne, i treba im pomoi Ali, iz istog izvora treba da istie i saoseanje sa njima, jer se onda neemo moliti samo za njihovo fiziko dobro, nego emo istovremeno misliti i moliti za njihovo duhovno dobro. ista, prava ljubav u nama e uiniti da teimo da oni upoznaju Isusa Hrista. Nemojte me pogreno razumeti. Mislim da moramo deliti to to imamo sa onima koji su u potrebi, ali to ne bi smela da bude naa jedina preokupacija u vezi sa njima. alosna je injenica da mnogi zavre svoje pomaganje upravo kod ove take, umesto da krenu dalje i prue pravu stvar, a to je Evanelje Isusa Hrista.

Vernikova prva ljubavPre nego to nastavimo prouavanje osobina ljubavi, bilo bi korisno da se jo jednom pozabavimo crkvom u Efezu. U prethodnom poglavlju9

ovog prouavanja ukazao sam na injenicu da se Pavle molio kako bi hriani u Efezu stekli jasniju sliku Boje ljubavi, i da bi bili utemeljeni i ukorenjeni u njoj (Efescima 3, 1418). To je stvarno veoma vano. U 2. poglavlju Otkrivenja nalazi se drugo pismo istoj crkvi, napisano mnogo godina kasnije od prvog. U vreme kada je apostol Jovan pisao knjigu Otkrivenja, crkva u Efezu je bila veoma aktivna i iva, ali joj je nedostajalo ljubavi. Oni su zaboravili najvaniju stvar. Zato im je Bog poruio: "Znam dela tvoja, i trud tvoj, i trpljenje tvoje. Znam da ne moe zloeste podnositi, i da si okuao one koji govore da su apostoli, a nisu, i naao si ih lane, i da ima istrajnosti i da si se trudio za ime moje i da nisi posustao. Ali to imam protiv tebe to je da si prvu ljubav svoju napustio." On ne kae da su je oni izgubili, nego su je ostavili, napustili. Postali su toliko zaokupljeni onim to rade da su ostavili i zanemarili svoju prvu ljubav. Neko se moda pita ta je to prva ljubav. To, pre svega znai biti predan Hristu, a ne samo poboan i ukljuen u Boji rad. Ta odanost njemu znai da smo usmereni da ivimo ivotom koji nee alostiti Hristovo srce. Iz toga proizilazi naa odanost prema Hristovom narodu, onima koje je on iskupio svojom krvlju. U toj ljubavi nema samoljublja. U poslanici Filipljanima 2,5 apostol preporuuje vernima da njima vlada ista tenja kojom je bio zaokupljen Isus Hrist. To se odnosi na Isusovu tenju kada je iz iste ljubavi prema oveku dao samoga sebe. Ostao je posluan do smrti, i to do smrti na krstu (8. stih). To je ljubav puna samoodricanja. To je odricanje od svega kroz ljubav koja je dala sve. Na je Spasitelj opomenuo hriane u Efezu da su napustili takvu ljubav. Oni su bili zauzeti uspesima prolosti, sadanjim radom i planovima za budunost vie nego samim Hristom. To je sluaj i danas kod mnogih hriana, gde sluba istiskuje samog Sina. Nai programi gue i ugroavaju duhovnu silu, a hrianska aktivnost istiskuje10

duhovno zajednitvo. Previe nas je slino Marti; zauzeti smo stvarima za Hrista, a promaujemo da budemo slini Hristu. Trebalo bi da sledimo Marijin primer i traimo samog Hrista.

Ljubav i odani ivotNijedan pravi Boji sluga nije se nikada udaljio od Bojeg lica, a da nije najpre prestao biti odan Hristu. U ivotu koji je odan Hristu neguje se ljubav. Srce oveka koji je odan Hristu ispunjeno je Svetim Duhom, Bojom Rei i njegovom ljubavlju. Hrianske aktivnosti koje nas odvajaju od naeg linog zajednitva sa Hristom prouzrokuju da prestajemo biti korisni za Boga. To zadovoljava sotonu, a nikako naeg Gospoda. Na je Spasitelj rekao: "Ako me ljubite, drite moje zapovesti". Takva ljubav tei da zadovolji Hrista, ali isto tako da pomogne drugim ljudima. Naalost, mi pokazujemo tako malo ljubavi. To se vidi u injenici da radije sluamo ta govore ljudi nego ta nam poruuje Bog. Mi shvatamo da kada Bog govori mi inimo to to on kae ili smo osueni zbog neposlunosti, a kada ovek govori mi to, to on kae, oblikujemo da pristaje naoj savesti. Pavle je za sebe utvrdio: "Ljubav me Hristova nagoni." Moe li ti to isto rei! Mi propovedamo i propovedamo, ali ipak su rezultati slabi. Zato! ta nas spreava da ujemo! Da nije to moda zato to smo zaokupljeni sa toliko drugih stvari umesto sa Bojom ljubavlju! Zar smo toliko zaokupljeni stvarima, slubom, tako da Bog moe govoriti koliko god eli, a da mi uopte ne ujemo njegov glas! Trebalo bi da se ugledamo na Samuila koji je rekao jo dok je bio dete: "Govori Gospode, jer uje sluga tvoj!" (1. Samuilova 3,10).

11

DOKAZ PRAVE LJUBAVI

DOKAZ PRAVE LJUBAVIU 2. poglavlju Otkrivenja Isus Hrist poruuje crkvi u Efezu: "Ali imam protiv tebe to to si svoju prvu ljubav ostavio" (Efeanima 2,4). Tu se govori o ljubavi prema njemu (Isusu), dok je u 13. poglavlju 1. Korinanima re o ljubavi prema brai. U daljoj analizi usmeriemo panju na ta dva vida ljubavi. Biblija govori da Boga treba voleti celim svojim srcem, celom svojom duom i celim svojim umom. Gledano sa ljudskog stanovita to je nemogue. Zakon je postavio taj zahtev, ali nije dao i silu da se to ispuni. Ali, mi ivimo u vremenu koje se naziva vremenom Svetog Duha. Sveti Duh stanuje u svakom verniku, a preko njega je u naa srca izlivena Boja ljubav. Zato je Pavle mogao rei: "Ljubav me Hristova goni!". Prisutnost Boanske ljubavi ga je gonila da ljubi Isusa, a takoe i druge ljude. Takva nam je ljubav potrebna. Mi je nemamo u svojoj prirodi. Ona daleko nadmauje svaku ljudsku ljubav, kao to je, na primer, ljubav koju roditelj osea prema svom detetu, a takoe se nikako ne misli na onu ljubav koju nazivamo "fizikom, strasnom, senzualnom". To je Boanska ljubav kojoj je Bog i izvor i glavna preokupacija.

ZahtevKako moemo ispoljavati takvu ljubav! Potrebno je svakodnevno predavanje Bogu, u svakom trenutku, da bi smo ga mogli voleti, i da bi On kroz nas ljubio druge ljude. Promena u nama pokazae se sama od sebe, iako to ne mora biti oigledno u poetku. Neka srca bre12

shvataju te injenice i kod njih bre dolazi do promene u stavu i ponaanju, dok je kod drugih proces prepoznavanja te ljubavi sporiji. I pored svega, mi moramo eznuti za tom ljubavlju i treba da mu se predajemo verujui da e on u nama izgraditi tu ljubav. Princip je isti kao i onaj koji se tie Svetog Duha o kome se govori u Jovanovom Evanelju: "Ko je edan neka doe k meni i pije" (Jovan 7,37). To je mesto gde moemo primiti. Zato moramo doi Rei, tj. itati Re, i svakodnevno razmiljati o njoj. Moramo biti sami sa Bogom. Ovde ne govorimo o slubi za Boga. Mnogi hriani, poput onih u Efezu pokuavaju slubom za Gospoda ispuniti prazninu ljubavi prema njemu. To je Gospod mislio kada je rekao: "Ostavili ste svoju prvu ljubav". Time im je ustvari rekao: "Vi ste vrlo aktivni, inite mnoga dela, ali ih ne inite iz ljubavi". Upravo nas na to opominje 13. Poglavlje Korinanima gde stoji zapisano: "Kada bih imao i dar proricanja, i znanje svih tajni, i celo poznanje, i kad bih imao i svu veru, da bih i gore mogao da premetam, a ljubavi ne imao, bio bih nita. I kada bih razdao sve imanje svoje da siromahe nahranim, i predao i telo svoje da se saee, a ljubavi ne imao, nita mi sve to ne bi pomoglo" (1. Korinanima 13,23). Ta ljubav dolazi od Boga, a izraava se kao rezultat linog ivota koji je posveen Bogu. Drugi vid ljubavi koji elimo detaljnije analizirati u ovom prouavanju odnosi se na ljubav prema oveku. Ova ljubav prema drugim ljudima dokaz je nae ljubavi prema Hristu. Podsetimo se na krst, koji se sastoji od vodoravnog i uspravnog dela. Uspravni deo govori o naem odnosu prema Hristu, a vodoravni o naem odnosu prema drugom oveku. Na odnos prema Hristu e biti meren naim odnosom prema drugom oveku. U 1. Jovanovoj poslanici 4,20 pie sledee: "Ko ne ljubi brata svoga koga vidi, ne moe ljubiti Boga koga ne vidi". To je znai, test prave duhovnosti. To je mesto gde je mogue reiti svaki nesporazum koji se moe13

pojaviti me u hrianima, crkvenim voama i ostalima. Potrebno je prihvatiti sledei stav. Moe se desiti da se ne slaemo sa nekim naim bratom po veri u vezi sa nekim principima ili doktrinom, ali to ne sme uticati na nae meusobne odnose. Prava e se ljubav za Hrista otkriti u naoj ljubavi za brau.

UporeenjeRei: "Ostavio si svoju prvu ljubav" moemo uporediti sa stihovima iz 1. Solunjanima. Piui crkvi u Solunu apostol Pavle je pisao ljudima koji su stvarno ljubili Gospoda Isusa Hrista. On je upotrebio rei sline onima koje je izrekao na Gospod crkvi u Efesu. Samo su izmeu njih dodane jo neke druge rei. Evo ta je apostol pisao Solunjanima: "Zahvaljujemo Bogu seajui se bez prestanka dela vere, truda ljubavi i postojanje nade u naem Gospodu Isusu Hristu" (1.Solunjanima 1,23). U Otkrivenju nalazimo ove rei: "Znam dela tvoja i trud tvoj i trpljenje tvoje" (2,2). Zar ne primeujete da su ovde izostavljene neke rei koje su navedene u poslanici Solunjanima! Tamo itamo "vae delo vere". Dakle, ta su dela rezultat vere u Boga.To moe biti istina samo tamo gde je prisutna prava ljubav, ali kada nje nestane, tada se moe rei samo: "Znam dela tvoja". U crkvi u Efesu su postojala dela, ali to nisu bila dela vere. Trud Solunjana bio je "trud ljubavi", dok se za crkvu u Efesu moglo rei samo "va trud". Re "trud" moe biti prevedena kao "napor" ili "muan posao". Posao postaje veliko optereenje ako se ne radi sa ljubavlju, ali, ako ljubimo Isusa Hrista na e rad za njega biti delo ljubavi. Uveren sam da neete nai enu koja istinski voli svog mua i svoju decu, a da se ali na kune poslove.

14

Crkvi u Efesu bile su, pored toga, upuene i rei: "Znam tvoje trpljenje". Za Solunjane je to bilo trpljenje nade. Tu se radi o nadi koja je, naravno, usmerena na Boga. Ako nema nade onda trpljenje ili istrajnost postaju samo podnoenje. Na to se misli u ovom odlomku iz Otkrivenja. "Znam da trpi", kae Gospod. "Stvarno pokazuje istrajnost, ali to nije pravo strpljenje". U crkvi u Efesu postojali su spoljanji znakovi dela, truda i istrajnosti, ali nije bilo unutranjih, duhovnih motiva. Tamo je nedostajala vera koja pokree dela, nije bilo ljubavi, pa je posao postao optereenje i nije bilo nade koja donosi strpljenje, pa je ostalo samo podnoenje. Trebalo bi esto da itamo 13. Poglavlje 1. Korinanima da ne bi pokazivali samo spoljanji oblik pobonosti, dok bi ustvari duhovno propadali.

PitanjeJesmo li odvojili svoje vreme da bismo bili sami sa Isusom, da bi ga nauili voleti! Pavlova je velika elja bila da upozna Hrista. Moda znamo neto o njemu, ali moramo biti sa njim ako ga elimo lino upoznati. To je velika razlika. Vi koji ste oenjeni sigurno se seate kada ste se zaljubili. U trenucima udvaranja niste celo vreme priali. Zbog ljubavi koju ste oseali, jednostavno ste uivali u tome to ste zajedno. Na to mislim kada govorim o ljubavi prema Isusu. Treba da odvoji odreeno vreme za itanje njegove Rei da bi mogla rasti tvoja ljubav prema njemu, jer inae moe pokazivati veliku aktivnost, moe biti vrlo revan, moe se boriti za veru, a da sve to ipak bude u suprotnosti sa pravom verom. Lako je postati borben ako nismo kontrolisani Hristovom ljubavlju. Ponekad primamo pisma koja nam razdiru srca upravo zato to su pisana bez ljubavi. Cenimo ljude koji nam piu, jer oseaju da smo pogreili u tumaenju neke doktrinarne take, ali kada postanu borbeni piui to, kao to se esto dogaa, mislim da u tome nema nikakvog15

uticaja Sveti Duh. Postoji velika razlika izmeu prepiranja u vezi sa nekim pitanjima, i saveta danog iz ljubavi. Moe postojati revnost za istinom kada se ukazuje na neki greh, ali ako ta revnost nije motivisana ljubavlju za Isusa Hrista, lako se moe pojaviti mrnja mrzi se grenik umesto da se prekori greh. Revnost koja nije motivisana sa ljubavlju nema nikakve vrednosti pred Bogom.

OpomenaMislim da ivimo u vremenu kada ljudi rade za Boga vie nego ikad, ali na alost, veliki deo toga je bez ljubavi. Opomena data crkvi u Efesu vai i za nas danas: "Opomeni se dakle odakle si ispao, pokaj se i prva dela ini. Ako li tako ne uini, doi u ti uskoro" (Otkrivenje 2,5). Moemo li zapamtiti te tri rei: seti se, pokaj se i obnovi svoja prva dela. Setimo se odakle smo pali, pokajmo se zbog toga i ponovo ponimo initi prva dela ljubavi. To znai, vratimo se natrag Bojoj Rei. Prisetite se kako se izgubljeni sin, o kome govori Isus u 15. poglavlju Lukina evanelja (stihovi 1132), setio svog doma i kako je odluio da se vrati natrag. On se pokajao. Okrenuo se i krenuo natrag. Ako ste slini hrianima iz Efesa okrenite se od zlih stvari i obratite se nazad Bogu. Ustanoviete jednu zanimljivu stvar: sami sebe ete ve prvog dana prisilti na itanje Boje Rei. To e trajati neko vreme, a onda ete shvatiti da vam se vraa ljubav za Boju Re, a takoe i ljubav za Isusa Hrista. Za one koji se ne vrate sledi opomena osude. To je alosno, ali to ne smemo prevideti. "Pokaj se i prva dela ini. Ako li tako ne uini, doi u ti uskoro, i dignuu svenjak tvoj s mesta njegova, ako se ne pokaje." (Otkrivenje 2,5).Ovo se odnosi na drugi Hristov dolazak. To je lini, kontrolni, Boji Sud. To nije preputeno nekom drugom. Sam Isus16

kae: "doi u ti uskoro, i dignuu svenjak tvoj sa mesta njegova". Svenjak nam govori o svedoanstvu sile Svetog Duha. Sveti Duh je poslan da svedoi o Hristu, a to, drugim reima, znai da je Sveti Duh u nama olienje Hristovog karaktera. To je daleko vie od obinog govorenja o Hristu. To, isto tako, ne znai biti upoznat sa doktrinarnim uenjem Biblije o Hristu, bez obzira na vanost toga. Da li se u tvom ivotu ispoljava karakter Isusa Hrista! Moda je Gospod ve sklonio svenjak iz tvog ivota. Danas ima mnogo pojedinaca, crkava i hrianskih organizacija, kojima je svenjak uklonjen. U njima se vie ne vidi Isus Hrist. Nestalo je njihovo svedoanstvo, a da oni toga nisu ni bili svesni, jer je odlaskom Duha nestalo i njihovo duhovno rasuivanje. Kao rezultat toga moe biti samo bezvredno svedoanstvo. Naui ljubiti Isusa. Prihvati re i prouavaj je. Moli se da ti Sveti Duh otkrije Isusa, jer je on zato i doao. Za sve to je potrebno vreme, i zato e ga morati odvojiti, pa makar morao napustiti neke od svojih aktivnosti. Ali, ako to uini, bie bogato nagraen stvarnim duhovnim vrednostima.

17

BOZJA LJUBAV SE NE MERI OSECANJIMA

BOJA LJUBAV SE NE MERI OSEANJIMALjubav o kojoj se govori u 13. Poglavlju 1. Korinanima je ljubav koja dolazi od Boga kroz Isusa Hrista, a oveanstvu je govorena preko nas. To je oigledan dokaz da ljubimo Boga. Svima je poznata pesma "Oh, kako volim Isusa", ali je pravo pitanje koliko ga stvarno volimo. Prisetimo se ponovo ilustracije krsta, njegovog vertikalnog i vodoravnog dela. Linija koja se die na gore predstavlja nau ljubav za Boga, dok vodoravna linija oznaava nau ljubav prema blinjima. Ljubav prema drugima pomoi e nam da izmerimo nau ljubav za Hrista. Mera nae ljubavi za ljude je dokaz, tj. odraz nae ljubavi za Boga. to se vie produbljuje naa ljubav prema Bogu, time se pojaava naa ljubav za oveka. Postavimo sami sebi pitanje: "Koliko mi je drag Isus!". Odgovor lei upravo u tome koliko su mi drage moje komije. Kakav je na odnos prema drugima! Da li smo u stanju da se sa njima sloimo, ili se neprestano javljaju neki konflikti! Imamo li duboku, vrsto usaenu ljubav za oveka! Ako imamo, onda je to dokaz da imamo vrstu ljubav za Boga i Isusa Hrista. Ali, ako je naa ljubav prema ljudima slaba i nikakva, onda nam je takva ljubav i za Hrista.

Biblijski standardNemojmo biti licemeri, nego priznajmo da je beskorisno pevati "Oh, kako ljubim Isusa" ako ne pokazujemo ljubav za oveka. Ako volim18

druge, onda u im initi to to bih hteo da oni meni ine. eleo bih im svedoiti o Hristu. Da li su nae komije saznale neto od nas o Hristu! Naa ljubav za oveka odraz je nae ljubavi za Boga. Tu nas istinu ui Biblija. U 1. Jovanovoj 4,12 stoji zapisano: "Boga nikad niko nije video; ako imamo ljubav meu sobom, Bog u nama stoji, i ljubav je njegova savrena u nama." Boga jo nismo videli, ali, ako ljubimo jedan drugoga, to je dokaz da Bog ivi u nama i da se u nama usavrava njegova ljubav. U daljem tekstu 1. Jovanove 4, 2021 stoji jo jaa poruka: "Ako ko ree: Ja ljubim Boga, a mrzi na brata svoga, laa je, jer ko ne ljubi brata svoga, koga vidi, kako moe ljubiti Boga, koga ne vidi! I ovu zapovest imamo od njega: Ko Boga ljubi, da ljubi i brata svoga." Ovde se ne govori o pretpostavci da ljubimo oveka ako ljubimo Boga. Misli se da onaj koji kae da ljubi Boga mora to dokazati svojom ljubavlju za brata svoga. Drugim reima, ako stvarno ljubimo Boga onda emo ljubiti i brau. To je provereni test duhovnosti. Naalost, mnogi dananji hriani su promaili upravo u tom podruju, pa zato i postoji nesklad meu hrianima. Zar je potrebno da na na odnos utiu neka neslaganja koja se odnose na detalje neke doktrine. Sa tugom u srcu se seam nekih sluajeva iz ranijih godina kada sam se bez ljubavi suprotstavljao drugim ljudima radi neke doktrinarne take. Stav koji sam zauzeo nije u sebi odraavao prisutnost prave ljubavi. Verujem da me je Bog promenio u tom pogledu. Ne tvrdim da sam u tome postao savren, ali mogu rei kao to je apostol Pavle rekao: "Ne da sam ve odneo nagradu, ili da sam ve dostigao savrenstvo, nego trim, ne bih li ga dohvatio, jer se i mene dohvati Isus Hrist. Brao, ja ne mislim da sam ga dostigao! Ali ipak inim jedno: zaboravljajui ta je iza mene i teei za onim to je ispred mene, trim ka cilju, da bih dobio nagradu nebeskog poziva Bojeg u Isusu Hristu." (Filipljanima 3,1214). U naa srca je izlivena ljubav Isusa Hrista i ona moe svetliti u nama i kroz nas.19

Boja ljubav nije samo obino oseanjeLjubav o kojoj ovde govorimo nije samo "neko" oseanje. To smo jo ranije utvrdili. Biblija priznaje i govori na mnogim mestima o ljubavi koja se izraava oseanjima. Tu se misli na ljubav koju imaju roditelji prema deci, ili obratno, i kada se govori o ljubavi izmeu mua i ene. Kada svoju decu vidimo nakon dueg vremena, sigurno ih vrsto zagrlimo i poljubimo. To je jedan izraz te ljubavi koja je praena oseanjima. Neka naa deca, koja su u braku, ive daleko od nas i kada nam piu da nam je, na primer, bolesno unue, neto nas stegne oko srca. Oseamo tugu zbog te vesti. Kada mukarac zavoli enu, i obratno, ta ljubav ima snana oseanja. Ali, Boja ljubav koja je izlivena u naa srca, ne mora neophodno biti izraena oseanjima. Pre nekog vremena primio sam pismo od neke ene. Izmeu ostalog je pisala: "U mom ivotu postoji jedan greh. Jedna je osoba poput trna mome telu, jer je jednostavno ne mogu voleti." Nakon tih rei sledilo je pitanje: "Da li je Boja ljubav oseanje za neku drugu osobu koju mogu ukljuiti, odnosno iskljuiti, kao to to inim sa elektrinim svetlom!" Ne, to nije mogue! U stvari Boja ljubav se ne izraava primarno oseanjima. Ja mogu podneti odluku u svom srcu da u po Bojoj milosti poeti ljubiti neku osobu koja me moda mrzi. To ne znai da e se kod mene iznenada promeniti moja dotadanja oseanja prema toj osobi, tako da u imati elju da plaem ili da se veselim zbog nje.Takva oseanja mogu doi, ali ono to je daleko bolje, to je da u uvek initi dobro toj osobi. Na svaki mogui nain u izlivati na nju svoju ljubav. Takva ljubav poinje sa odlukom u srcu da se u naem ivotu odrazi ljubav koju je Bog pokazao kada je dao svog Sina za nas. To znai da u nama ivi sam Isus Hrist i da on pokazuje svoju ljubav kroz nas. To u nama ini da zaboravljamo sve one loe stvari, i daje nam strpljenje, i pomae nam da podnosimo potekoe i nepravde. Istovremeno nam pomae da budemo ljubazni prema osobi koja nam je uinila neto loe.20

Boja ljubav moe biti izraena i oseanjima. Nekad sam preplavljen oseanjima kada razmiljam o mom Isusu Hristu, kada pevam neku lepu pesmu ili kada sluam kad neko drugi peva o Isusu. Nekad su moja oseanja snano pokrenuta nekom porukom ili propovedi o mom Gospodu. Meutim, takva iskustva ne traju dugo. Ljubav koja traje nije neophodno praena oseanjima.

Jedan primerPogledajmo sada ljubav koja je opisana u 13. Poglavlju 1. Korinanima. To je ljubav kakvu bi trebali pokazivati prema naem blinjem. Jedan primer i pouka koju je dao Henri Dramon, dobro poznati Boji sluga u 19. veku, pomoi e nam da bolje shvatimo neke od vrednih istina koje su napisane u ovom poglavlju. On je ukazao kako se svetlo, prolazei kroz prizmu, razbija na razliite boje, tri glavne i etiri sporedne, dakle u sedam razliitih boja. Uinak je prelep, jer se pojavljuje duga. Sunevo svetlo se, isto tako, prolazei kroz prizmu vodenih kapljica, razbija u svoje sastavne boje. One se reflektuju nasuprot tamnim oblacima. Ali, treba naglasiti da su potrebne sve ove boje da bi nastalo svetlo. Sve te boje zajedno ine svetlo. Takva je ljubav. Nikad je ne moemo dovoljno dobro definisati. 13. Poglavlje 1. Korinanima nam govori o razliitim komponentama i elementima ljubavi. Od 4. Do 8. stiha nalazimo petnaest tvrdnji o ljubavi koje moemo podeliti u devet razliitih grupa. Sastavljene zajedno, one nam objanjavaju ta je to ljubav. Osim toga, one nam ukazuju ta je sve ljubav u mogunosti da uini. Tu ljubav, u svoj njenoj potpunosti, Bog eli izraziti kroz nas prema spaenima, a takoe i prema izgubljenima. Neko moe prikazati vie elemenata te ljubavi, dok drugi moe omanuti u svemu. Da bi ljubav bila potpuna mora imati sve svoje temeljne elemente. Istina je da niko21

od nas nije dostigao savrenstvo. Samo je Isus Hrist izrazio ljubav u svoj njenoj punini i krasoti. Mi jo nismo dosegli to stanje savrenstva. Nemojte se zadovoljiti ako pokazujete neke od elemenata prave ljubavi. Dozvolimo Bogu da nas kontrolie, da bi se ta njegova ljubav videla u naim ivotima, u svim njenim razliitim vidovima.

22

KARAKTERISTIKE BOZJE LJUBAVI

KARAKTERISTIKE BOJE LJUBAVIU 13. poglavlju 1. Korinanima u samo etiri stiha dato je petnaest osobina ljubavi. To se tie ljubavi u njenom najdubljem smislu. Bog je predmet te ljubavi. On ju je izlio u naa srca Svetim Duhom (Rimljanima 5,5). Poto je u toj ljubavi Isus Hrist, ta je ljubav okarakterisana sledeim znaajnim kvalitetima: "Ljubav je strpljiva, puna dobrote; ljubav nije zavidljiva, ljubav se ne uznosi, ne nadima se, ne ini to ne valja, nije koristoljubiva, ne razdrauje se, nije zloslutna, ne raduje se nepravdi, a raduje se istini; sve podnosi, uvek veruje, svaku nadu uva, sve snosi. Ljubav nikad ne prestaje..." (1. Korinanima 13,48). Da bi to bolje i jasnije videli rezultate te ljubavi, podeliemo sve te karakteristike u devet grupa.

A. StrpljivostPrva karakteristika ljubavi je strpljivost. Pod ovim su oznaene etiri stvari. Ljubav dugo trpi, sve snosi, svemu se nada i sve podnosi. Uzmimo Davida kao primer. On je bio pomazan za kralja Izraelskog naroda pre nego je dospeo u zrele godine, ali je on zbog svoje ljubavi prema Bogu i oveku, bio strpljiv, i nije pokuavao da sam preuzme kraljevstvo koje mu je pripadalo. Strpljivo je ekao Boje vreme.

23

Avram je bio ovek koji je takoe pokazao strpljivost. Bog ga je pozvao iz Ura Haldejskog obeavi mu da e Hananska zemlja biti njegova. Ali, celog svog ivota Avram nije imao vlastite zemlje u Hananu osim one koju je sam kupio. Pa ipak je bio strpljiv. ekao je na Boje vreme da obeana zemlja postane njegova kao obeano nasledstvo. Nije bio nestrpljiv u vezi sa tim Bojim obeanjem.

1. Ljubav dugo trpi kad se suoi sa zlom Ljubav podnosi zlo. Bez obzira to nam drugi ljudi ine zlo, vraaju zlom nae dobro, ako u svojim srcima imamo Boju ljubav, onda emo trpeti to zlo i neemo vratiti "milo za drago", kako se to kae. To je jedan od rezultata ljubavi i jedna komponenta strpljivosti. Bog moe dopustiti da na na ivot doe mnogo toga kako bi nas nauio da budemo strpljivi. Moramo vebati strpljivost prema ljudima, da ne bi bili neprestano u nekoj uznemirujuoj urbi. Ovim ne kaem da treba da budemo lenji, ili da kasnimo na posao, tj. da se ne trudimo na naem poslu. Ovde pre svega mislim na to da moramo biti stpljivi u odnosu na ono to nam je Bog obeao. Ne smemo zahtevati da Boja obeanja budu odmah ispunjena. Kroz ljubav uimo da ekamo Boje vreme da to ostvari. Pretpostavimo da ste izabrani na neko odgovorno mesto, ali se udite da vam niko ne govori da ga preuzmete. Treba li insistirati da vam se konano dodeli to mesto! Ako su naa srca ispunjena ljubavlju, onda neemo postati nestrpljivi. Doi e pravi trenutak da preuzmemo svoje mesto u radu.

24

2. Ljubav sve snosi I ovde se radi o strpljenju. Ljubav ne poznaje granice podnoenja, ona snosi pod svim okolnostima. Ona moe prei preko mnogih greaka Ako su naa srca ispunjena Bojom ljubavlju i ako tu ljubav primenjujemo u naem odnosu prema drugima, onda emo imati snage da preemo preko njihovih greaka, bez obzira kakve one bile. Te nas greke, naroito naih blinjih, mogu iritirati do te mere da mislimo da ne moemo podneti tu osobu, ali je ipak podnosimo. Ljubav ini moguim takvo ponaanje. Odvoji odreeno vreme za itanje Boje Rei i razmiljanje o njoj, da bi bolje upoznao ivot Isusa Hrista. Videe kako je on strpljivo radio sa svojim nesavrenim uenicima sve do poslednjeg trenutka svog boravka na zemlji. On je ve trebao otii na nebo, a oni su jo uvek eleli znati kada e on uspostaviti svoje carstvo, iako ih je on celo vreme pokuavao nauiti da on nije doao da uspostavi neko svoje carstvo, nego da umre za grehe ljudi, i da oni, njegovi uenici, propovedaju njegovu smrt i uskrsnue, a ne carstvo. Isus je bi strpljiv i podneo je sve te njihove greke. Nijedan ovek, ije je srce ispunjeno Bojom ljubavlju, nee se nikada aliti ni tuiti, jer se ljubav nikada ne tui. Ona od drugih skriva sve neprijatne stvari kao to je alost, suze i kunja. Ljudi nekad ele simpatiju ili saaljenje bilo zbog tekog posla koji obavljaju, bilo zbog siromatva u kome ive. Neprestano govore drugima: "Oh, jednostavno ne mogu sastaviti kraj sa krajem.", ili neto slino tome. Ljubav to nikada ne ini. Ona to sve pokriva. Ona zna biti tiha. Jednom sam razgovarao sa nekom enom u vezi problema koji se odnosio na njenog mua. Morao sam joj rei: "Gospoo, jedna stvar za koju treba da se molite Bogu je da zatvori vaa usta. Vi previe25

govorite." . Ljubav pokriva i takve stvari koje je irila ta ena. Ljubav uklanja svaki otpor. Ako oseate odbojnost prema nekim ljudima, onda je vae srce daleko od savrene ljubavi. Prava ljubav trpi bez toga da otkriva svetu svoje nevolje. Sebinost nastoji da da oduka svojim oseanjima kada se suoimo sa problemima. Ako je nae srce ispunjeno ljubavlju, onda e nas ona obuzdavati. Moda e se neko suprotstaviti i rei: "Meni nema pomoi!". Ljubav moe pomoi! Znam da sam ne moe, ni ja to sam ne mogu, jer to ne moe grena ljudska priroda. Ali, ljudska priroda nije Boja priroda, niti je priroda ljubav. Prava ljubav je strpljiva u svemu.

3. Ljubav je puna nade Zato ljubav moe biti strpljiva pod kunjom! Odgovor nalazimo u injenici da se ljubav svemu nada (1. Korinanima 13,7). Ljubav ima nadu pod svim okolnostima i bez obzira na njih. Seam se jedne aljive prie o jednom akonu koji je esto govorio: "Dobro je, moglo je biti i gore.". Mislim da je tim reima hteo pomoi i sebi i drugima da ne gledaju mranu stranu i da se ne brinu previe zbog okolnosti. Bez obzira to bi ljudi rekli ili ma kako bila bezizlazna situacija loa etva, gubitak novca u nekom poduhvatu, ili ako je neko runo o njemu govorio on bi uvek isto govorio: "O, da, moglo je biti i gore!". Jednog dana ga je posetio njegov propovednik i rekao mu: "akone, prole noi sam sanjao o tebi, i kada ti ispriam san, mislim da nee dodati svoju uzreicu: moglo bi biti i gore.". "Ne znam," odvrati akon i upita: "A ta si to sanjao!"

26

Propovednik mu odgovori: "Sanjao sam da si umro i otiao u pakao. Dali bi moglo biti neto gore od toga!" akon se malo zamisli, pa onda ree: "Da, propovednie, moglo bi biti i gore!" "A ta bi moglo biti gore od toga!" upita propovednik. "To bi mogla biti istina, ali na sreu, to je bio samo san." Odvrati akon. Ljubav se nada u svakoj situaciji. Ona je puna optimizma. Nema dugo, alosno i mrano lice. Ne vidi uvek samo mranu stranu dogaaja. Ne oajava. Ona nije zabrinuta, ni maloduna. Kada su naa srca ispunjena Isusovom ljubavlju, onda e sve te rune i tmurne stvari nestati.

4. Ljubav podnosi U vezi sa ovim itamo da ljubav sve podnosi. Ona ima snagu da sve podnese. Moe sve preiveti. Moda poznaje majku koja pokazuje mnogo strpljenja i ljubavi za svoju erku, iako je ona bezobrazna i neposluna. Ljubav podnosi, nada se i strpljivo eka. Nedavno sam itao u nekom hrianskom asopisu o jednoj eni, i majci, koja nije popustila iako su prilike u kojima se nala bile zaista teke. Godinama je prolazila kroz mnoge potekoe jer je imala mua pijanicu koji se nije ni malo brinuo za potrebe njihove velike familije. Ona nije pokazivala samo ljubav ene za mua, nego je posle svog linog obraenja, pokazivala i stvarnu Boju ljubav za njegovu duu. Najzad je jedno vee, koje je postalo jako znaajno u njihovom ivotu, otac, iako pijan, poao na jedan evaneoski sastanak, na molbu svog malog petogodinjeg sina. Otac se to vee obratio, i to je toliko jako27

uticalo na njega da vie nikada nije okusio kap alkohola. Od tada je iveo sluei Isusu. Danas, petoro njegove dece rade kao punovremeni hrianski radnici. Svi su jako zahvalni Bogu to mama nije popustila!. Ljubav dri svoj temelj. Ona izgleda vrsta, iako izgleda da vie nema nade. Ljubav podnosi kada smo progonjeni, a uzvraa u injenju dobra onom ko nam nanosi zlo. Prema tome, prva komponenta ljubavi je strpljivost. Ako Bog dozvoli da u tvoj ivot dou kunje ili neke druge neugodne okolnosti, tada se seti da on eli usavriti tvoju strpljivost.

28

DOBRO DRUGOGA CILJ VERNIKA

DOBRO DRUGOGA CILJ VERNIKASvet mnogo dri do "ljubavi", ali nita ne zna o ljubavi o kojoj govori Biblija u 13. poglavlju 1. Korinanima. Poruka ovog poglavlja nita ne znai za svet, jer se ovde govori o ljubavi koja je Hristova ljubav izlivena u naa srca Svetim Duhom. Tu ljubav poznaje samo nanovo roeni ovek. Ta ljubav se u ivotu jednog vernika usavrava praksom, ali ona praksom ne dolazi. To moramo uvek imati na umu. Sada emo analizirati drugu komponentu ljubavi, kako nam je to objavljeno u 13. poglavlju 1. Korinanima.

B. PrijatnostDrugi sastavni deo ljubavi je dobroudnost. "Ljubav je stpljiva, puna dobrote" (4. stih), to je sve ta nam govori odlomak. Ispitajmo to malo dublje. Shvatiemo da ljubav pronalazi naine kako bi bila konstruktivna, a ne eli razarati. Srce boli kada vidimo razaranje do koga dolazi ogovaranjem, prenoenjem i irenjem lanih vesti, tj. irenjem glasina o drugim vernicima, bilo da su krenuli pogrenim putem ili ne. Kada neki brat padne u greh odmah se jave oni koji kau: "Jesi li uo to i to!" Tu nema ljubavi, jer je to sasvim suprotno Bojoj prirodi. Ljubav trai naine da bude kostruktivna, a ne eli biti destruktivna. Mi ne volimo Boga kada ogovaramo svog komiju. ak i ako su stvari koje govorimo o drugom oveku istinite, time to ih ponavljamo, mi delujemo razorno i na taj nain pokazujemo da ne volimo Boga. Zato! Zato to se naa ljubav prema Bogu meri sa naom ljubavi prema oveku. Nije mogue voleti Boga, a ne voleti29

oveka, jer je upravo Boja ljubav poslala Isusa Hrista da umre za oveka dok smo jo bili izgubljeni grenici. Kada ta ljubav deluje u nama onda mi ljubimo druge, a kada ih ljubimo sigurno neemo ii okolo i ogovarati ih. Uz takvu ljubav nema mesta nikakvoj nelagodnosti, jer je ona blaga. Ona uzvraa milost drugome i blagosilja umesto da mrzi. Ona je dobra, jer trai ono ta drugome donosi sreu. U vezi sa ovim bi bilo korisno da prouimo primer samog Hrista. Razmiljanjem o Hristu nauiemo neto o Bojoj ljubavi. Jedini nain da ta ljubav pone ispunjavati naa srca je da se puno bavimo prouavanjem Isusovog ivota. Kada shvatimo da Isus ivi u nama, shvatiemo potrebu da mu se sve vie i vie predajemo. Moda bi trebalo da se molimo ovako: "Boe, izgradi u meni svojim Duhom tu savrenu ljubav koju vidim u Isusu!" . Takvu nam ljubav moe samo on dati jer to nije neto to moemo imitirati. Ona je potpuno suprotna paloj ljudskoj prirodi. Kada ljubav deluje u nama onda smo sasvim prijatni prema svima bez obzira dali su bogati ili siromani, jer ta ljubav trai dobro drugoga. Ona je dobroudna.

C. PlemenitostMisao o plemenitosti se krije u tvrdnji da "ljubav ne zavidi" (4. stih). "Ljubav nikada ne kipi od ljubomore" prevod je jednog drugog prevodioca. Ljubav nikada nita ne prisvaja za sebe. Kao primer moemo uzeti dva deteta koja se igraju. To su komije i dobri prijatelji. U izvesnom se ljudskom smislu vole, ali ta ljubav nije duboko ukorenjena u njima, jer odjednom, usred igre, jedno od njih pone vikati: "To je moje! To je moje!" Tada i drugo dete pone vikati: "Ne, to je moje! To je moje!" Postaju uzbueni zbog te stvari. ele je prisvojiti samo za sebe. Ni mi odrasli nismo otili mnogo dalje od toga. Ne kaemo to tako30

detinjasto, i tako glasno, ali ipak esto kaemo, makar samo duboko u svome srcu: "On nema nikakvo pravo na tu stvar, jer ona pripada meni." Meutim, prava ljubav nije ljubomorna. Neki ljudi se nalaze u boljem poloaju od nas, ali, ljubav se kod takvih stvari ne spotie. Kao primer mogu izneti ljude koji rade po naim kancelarijama. Tu radimo kao Boje sluge, nas oko dve stotine. Naravno, da bi na rad bio uspean, moramo biti dobro organizovani. Nekima je data prednost, da se tako izrazim, jer su odreeni da nadgledaju druge. Poto smo ipak samo ljudi, mogue je da se nekom ne svia takvo stanje. Moda misli da nadzornik ima vie prednosti od njega, jer je blii efu. Takva se miljenja, naravno, ee uju u svetu, ali se i u naem radu mogu pojaviti. Tako je lako pomisliti kako se neko drugi nalazi u prednosti pred njim, jer dobija vie novca ili slino. Ljubav, meutim, nikada ne zavidi, ona se raduje, sretna je kada drugi ima prednosti. Moda e neko ko ovo ita rei: "Ja ne mogu biti takav!" Naravno da ne moe, zato kada vidi da nema takvu ljubav, doi ponovo gospodu, itaj ta o ljubavi govori Boja re i moli se da Sveti Duh ispuni tvoje srce i tvoj ivot takvom ljubavlju. Ako u nama ne postoji ljubav za nae blinje, ako smo ljubomorni na njihove uspehe, onda sigurno nee biti nikakve koristi da im govorimo koliko mnogo volimo Boga. A, osim toga, naom priom ne moemo prevariti Boga. Boga volimo onoliko koliko volimo nae blinje. Zapamti, ljubav nikad ne zavidi. Re koja je ovde prevedena izrazom "zavideti" u 31. Stihu 12. poglavlja prevedena je kao prieljkivati, eznuti. "eznite za veim darovima!", ili kako kae drugi prevod "Nego ozbiljno prieljkujte bolje darove!". Ovde je ta re upotrebljena u pozitivnom smislu. Govori nam da treba da eznemo za boljim darovima da bi mogli bolje31

sluiti Bogu. Ljubav, meutim, nikada ne eli i ne ezne za neim to pripada drugome. Zavist je, s druge strane, oseanje besa i zlovolje prema drugima koji rade na istom poslu kao i mi. Na primer, u neku zajednicu dolazi novi sluga Evanelja. Njemu je dodeljen odreeni posao i opseg rada. Moe se desiti da se u komiluk doseli neki drugi propovednik i onaj drugi postaje zavidan. Ljubav ne radi na taj nain. Bogu pripada sve to ti i ja posedujemo, nita nije nae. Nemamo pravo da zavidimo bilo kome na bilo emu. Apostol Pavle je rekao: "Jer sve drim za tetu prema prevanom poznanju Isusa Hrista." Ove su rei meni lino pomogle, jer sam poeo na sve da gledam kao Gospodnje vlasnitvo, a ne moje. S tim su bili reeni mnogi problemi u mom ivotu. Shvatio sam, na primer, da se novac, koji je Bog odredio za radioemisije moe upotrebiti za neki drugi hrianski rad. Isto vai i obrnuto, tj. da se za radioemisije moe upotrebiti sredstva odreena za neku drugu hriansku delatnost. Zbog takvog miljenja sam primio mnogo otrih pisama od nekih crkvenih voa. Ali, tada sam se smirio podsetivi se kako sve u ovom svetu pripada Bogu. Bogu pripada crkva. Bogu pripadam ja, pripadaju mu materijalna sredstva sve pripada njemu i sve je za njegov rad. Kada to shvatim ne mogu nikom zavideti. Zar da zavidim propovedniku ako dobije neto to mislim da bih ja trebao dobiti ili obrnuto? Zato? Jer to ne pripada meni. Ja nemam lino pravo na to. Sve pripada Bogu. Prava je ljubav, dakle, plemenita. Ona ne zavidi. Ponekad zavidimo oveku jer radi isti posao kao i mi, ali ga radi bolje. Nemojmo mu zavideti, jer ljubav nikada ne zavidi.

32

D. PoniznostSledea komponenta ljubavi je poniznost. U vezi sa time, napisane su dve istine: "Ljubav se ne uznosi, ne nadima se". Jedna od ovih stvari je povezana sa spoljanjim odrazom ivota, a druga sa unutranjim. Neko je rekao: "Poniznost znai staviti peat na usta i zaboraviti ta si uinio". Drugim reima, prava ljubav sakriva ono ta je postigla ak i od same sebe. Shvatiti da se ljubav ne hvali znai da nisam ponosan kada se u mom ivotu ispoljava ljubav. Postoji mogunost da budem iskuan, i da kaem: "Da, Bog mi je stvarno dao veliku meru svoje ljubavi", ali ljubav ne gleda ne sebe na takav nain. Ona se sakriva od sebe i potpuno zaboravlja samozadovoljstvo. Ako stvarno volimo Isusa Hrista, onda radimo na posao iz ljubavi i zaboravljamo na sva lina zadovoljstva koja mogu proizii iz tog posla. Neko je rekao ovu misao: "Mi radimo naa dela ljubavi, i onda se sklanjamo u senku i vie nita o tome ne govorimo." Tako radi ljubav. "Ljubav se ne uznosi". Nikada se ne hvali. Nikada se ne istie. ovek koji istie sebe uopte ne pokazuje ljubav za Boga. Kakav osnov ima bilo ko od nas da ide okolo i istie sebe u vezi bilo ega? Svako dobro delo koje je ikada uinjeno uinio je na Gospod. On nam je dao ivot. Dao nam je sve. Da li ima bolje darove nego to ih ima neko drugi? Nemoj se njima ponositi. Ljubav ne istie sebe. Ne eli druge impresionirati bilo kojom svojom sposobnou. Gde je ljubav nestaje hvalisanje i nametanje svoje osobe drugima. Ako stvarno volimo Isusa neemo traiti istaknuto mesto za sebe. Ljubav ne istie i ne naglaava svoje zasluge. Ljubav se ne hvalie. U unutranjosti se ljubav ne nadima. Ona nije naprasita, ni uobraena. Prihvata pouku drugih. Ima ljudi koje je nemogue pouiti. Misle da sve znaju. Moda su oni voe nekih grupa i jednostavno ne ele uti, ni shvatiti, da to nije nain na koji se ljubav izraava. Ljubav se ne33

nadima oholou, niti nosi u sebi naduvanu ideju o vlastitoj vanosti. Prava ljubav se ne nadima, i ne uznosi svojom deliminom revnou. Takvi su bili neki Korintski hriani (1. Korinanima 1,1117). Oni su stvarali male grupice. I mi se danas ponosimo naim grupama i denomincijama. Ljubav to ne radi. Ona vidi celo telo Isusa Hrista. U srcu onog koji stvarno voli nema mesta nikakvoj oholosti.

34

LJUBAV ZADAJE UDARAC KORENU GREHA

LJUBAV ZADAJE UDARAC KORENU GREHAProuavanjem 13. poglavlja 1. Korinanima do sada smo istakli da ljubav oblikuje strpljenje, prijatnost, plemenitost i poniznost. Ove etiri komponente ljubavi govore vie o onome ta ljubav radi, a ne govore toliko o tome ta ona jeste. Podsetimo se primera sa svetlom. Kada zrak svetlosti prolazi kroz prizmu, on se razbija u svih devet komponenti ljubavi koji su opisani u ovom poglavlju, koje prouavamo, pokazuju ta je ljubav i to ukazivanjem na ono ta ona radi. Pogledajmo sada sledee komponente.

E. Uljudnost, pristojnostitamo da ljubav "nije nepristojna". To je stav ljubavi u odnosu na drutvo, a kao to smo ve videli istinito je tvrenje da e se videti koliko volimo Boga na osnovu toga koliko volimo druge ljude. Ko ne voli oveka taj ne voli ni Boga. ovek bez ikakvog vaspitanja nee se ponaati nepristojno, bez obzira u kakvom se visokom drutvu naao, ako je njegovo srce ispunjeno Bojom ljubavlju. Svako se moe neoprezno zaleteti, ali ovek ije je srce puno Boje ljubavi uvek e se ponaati oprezno i prijatno. Takav ovek e se ponaati kao pravi "dentlmen", odnosno kao ovek sa dozom profinjenosti u svom ponaanju i ophoenju prema drugima. U ivotu takvog oveka nee se videti nepromiljenost, pomanjkanje simpatije, grubost i sline stvari, jer ljubav poseduje samo pozitivne osobine. Drugim reima ljubav je pristojna.35

F. NesebinostSledea komponenta, odnosno rezultat ljubavi je nesebinost. Konstatovali smo da "ljubav ne trai svoje" (1. Korinanima 13,5). Detaljno emo ispitati ovu istinu. Ljubav ne tei da postigne sebinu prednost. Ona nije sebina. To se moe primetiti i u najjednostavnijim sitnicama. Pretpostavimo da neko dobije korpicu sa jabukama i posvetom "Ovo je za tebe i tvog komiju!". Veina ljudi e odmah pomisliti: "Kako da podelim jabuke, a da ja dobijem bar malo vie nego moj komija! Meni stvarno treba malo vie, jer imam veu familiju.". To, dakle, ne bi bila prava ljubav na delu, jer ljubav tako ne postupa. Ona ne trai prednost za sebe. Ova se ilustracija odnosi na sitnicu, ali je princip isti i za velike i za male stvari. Onaj koji voli nee traiti sebinu prednost u vostvu crkve, ili u radu nedeljne kole. Ustvari, ljubav i ne insistira na svojim pravima. Ljudi mi esto kau: "Oh, brate vi ste sve dali Gospodu, vi imate pravo na to i to." Ne, ne smatram da imam nekakvo pravo, naprotiv, nemam nikakvo pravo da neto traim. Ljubav ne trai ni svoja prava. Nije sebina. Biblija nam poruuje: "Neka u vama bude isto miljenje kao i u Hristu Isusu." (Filipljanima 2,5). Proitajte deo koji je iza toga, jer je to opis nesebine ljubavi, ljubavi koja ne trai svoje. Ako su naa srca puna ljubavi onda u njima nee biti mesta za sebinost. Ljubav ne insistira da bude po njenom. Svi znamo kakva su deca. Dok se igraju esto insistiraju da bude ba onako kako ona ele. Ljubljeni, ako dozvolimo ljubavi da deluje kroz nas, onda neemo navaljivati da sve bude onako kako mi elimo. Osetiemo potrebu da insistiramo na neemu, ali, to ipak neemo uraditi, radi Boje ljubavi.

36

1. Koren svakog zla Mislim da slobodno moemo izjaviti da je sebinost koren svakog zla. Govori se da je novac koren svakog zla, ali to nije istina. Biblija tako ne govori. U Bibliji je napisano da je ljubav za novcem koren svakog zla, a u tu istu kategoriju moemo staviti i sebinost. I sebinost je koren svakog zla. Apostol Pavle je rekao: "Niko da ne gleda svoju korist, nego svaki korist drugoga neka trai" (1. Korinanima 10,24), a u 33. stihu istog poglavlja dodaje: "kao to i ja u svaemu nastojim da ugaam svima, ne traei svoje koristi, nego korist mnogih, da se spasu." Zato radimo ovo ili ono? Da li to radimo pre svega da primimo neko lino priznanje? Ako je to razlog, onda to to radimo nije raeno iz ljubavi, a ako nije uraeno iz ljubavi, onda to pred Bogom nema nikakve vrednosti. Priznanje dolazi jedino dok ne traimo svoje. Pogledajmo ta Pavle kae u poslanici Rimljanima: "Duni smo dakle mi koji smo jai da podnesemo slabosti onih koji su slabi, a ne da sebi ugaamo. I svaki od vas da ugaa blinjemu na dobro, za uzdizanje. Jer i Hristos ne ugodi sebi, nego kao to je pisano: ' Ruenja onih koji te rue padoe na mene.'" (Rimljanima 15,13). Drugim reima, sve pogrde koje je Isus primio bile su pogrde radi naeg greha. Bile su namenjene nama, a pale su na njega.

2. Hristove misli Hrist nije traio svoje. Takve misli treba da budu i u nama, a manifestovae se kroz ljubav. Ja kao jedinka po svojoj prirodi ne mogu biti takav, ali e to uiniti prava, od Boga nam dana ljubav. Pogledajmo malo paljivije tvrenje da ljubav ne trai svoje. To ne znai da treba da se odreknemo neeg ta nije nae, nego da ne37

traimo ono ta jeste nae. Rekao bi da je to neto najtee da se uini ne samo napustiti svoja prava nego ih ak i ne traiti. "Trai li velike stvari za sebe? Ne trai ih", savetuje nam Boja Re. U tome svemu i nema neeg velikog. Veliina lei u traenju ljubavi, a ne u traenju neeg za sebe. Verujem da je lake ni ne traiti neto za sebe, nego to ostaviti poto smo traili i dobili, jer imamo zemaljskog zadovoljstva u stvarima koje nazivamo svojima, jer ih mi zavolimo i postajemo vezani za njih. Meutim, prava ljubav ne poinje traenjem neega za sebe. Srea ne lei u posedovanju neega, nego u davanju. "Onaj koji hoe biti velik meu vama, neka bude sluga svima" bila je krilatica naeg Gospoda Isusa i on je po njoj iveo. Ponovo pogledajmo sve elemente, tj. komponente ljubavi. Da li si u stanju da dugo trpi? Da li si strpljiv? Moe li sve podnositi, jer ljubav ne poznaje granice podnoenja. Ona snosi pod svim okolnostima. Svemu se nada i sve podnosi. Ljubav je ponizna. Tei da bude konstruktiva. Blaga je. Umesto mrnje prenosi blagoslov i trai sreu drugih i ne misli na sebe. Ljubav je plemenita. U njoj nema zavisti. Ispitajmo sami sebe na osnovu ovih zakljuaka. Da li smo ponizni? Mislim da je jedan propovednik izneo veliku istinu kada je rekao: "Ne znam ta je zapravo poniznost, ali sam siguran da nije ponizan onaj koji govori da je ponizan." Mislim da bi to mogla biti dobra definicija poniznosti. elimo li druge impresionirati onim ta som uradili ili nismo uradili? Da li je na unutranji ovek pun ponosa i hvalisanja? Da li je tvoje srce ispunjeno ljubavlju? Ako nije, vreme je da ponovo pone razmiljati o Bojoj Rei i o Isusu Hristu. Ponovo se prihvati Evanelja, prouavaj Isusov ivot i onda trai od Svetog Duha da u tebi oblikuje Hristov lik.

38

U CEMU LJUBAV UZIVA, A STA MRZI

U EMU LJUBAV UIVA, A TA MRZIKada se predamo Svetom Duhu da bi nas ispunila Boja ljubav, tada e u naim ivotima poeti manifestacija onih devet komponenti ljubavi opisanih u 13. poglavlju 1. Korinanima. im vie se predajemo Bogu tim vie se u nama usavrava njegova ljubav.

G. Ljubav kontrolie temperamentLjubav "nije nepristojna, ne trai svoje, ne razdrauje se, zaboravlja i prata zlo" (5. stih). Iz ovog stiha uimo da ljubav kontrolie ovekovu narav, odnosno njegov temperament. Svaki ovek ima svoju narav. Kad je ne bi imao, ovek ne bi imao mnoge vrednosti, ali ta narav ili temperament moraju biti pod kontrolom. Kada se zaletimo ili zaboravimo u jednom trenutku, kaemo da se ispoljila naa narav. To se ljubavi nikad ne dogaa. Nju nije lako izazvati. To ne znai da imamo kontrolu nad naim temperamentom samo spolja, a da unutar nas sve vri. Jednom deku je reeno da sedne, ali on to nije hteo. Majka je uporno nagovarala deaka da poslua i sedne, ali je on sa istom upornou to odbijao. Tada ga je ona uhvatila za ruku i prisilila da sedne. Deak ju je pogledao i rekao: "Iako sedim na ovoj stolici, ja u svojoj unutranjosti ipak stojim". Njegovo srce, tj. njegova narav nisu bili pod kontrolom. Kada su naa srca ispunjena pravom ljubavlju, onda nas niko nee moi lako izazvati, ili razdraiti. Najtetnije ta moe izai iz ustiju39

hriana jeste ona "mala" nekontrolisana re. Moemo biti ne znam kako ljubazni i initi sva mogua dobra dela, a onda u jednom nezgodnom trenutku izgovoriti neku nekontrolisanu re koja e sve pokvariti. Re koja dolazi nekontrolisano je izgleda ona koju ne moemo zaustaviti. Zato apostol Jakov govori o jeziku kao o zlu koje je zapaljeno u samom paklu. Samo ljubav koja dolazi od Boga jeste u mogunosti da kontrolie jezik.

H. Ljubav je konstruktivnaLjubav je konstruktivna, ona gradi. U 5. i 7. stihu itamo da ljubav ne misli na zlo, nego svemu veruje. Pitam se da li je tano ako kaem da u tome lei koren mnogim problemima koje imaju hriani u svom me meusobnom ophoenju. Poto je ljubav konstruktivna, ona pokriva i greke i grehe drugog oveka. ta obino radimo kada neko sagrei! Zar nije obiaj da se to tu i tamo, ili ak svuda prepriava. Ali, tamo gde caruje ista ljubav, nema mesta nikakvom ogovaranju. Pre nekoliko godina sam bio pastor jedne crkve u kojoj sam uivao radei sa grupom akona koji su stvarno ljubili Boga. To su dokazali i svojim delima. Jednom su to naroito pokazali u odnosu na mene. Naime, u komijskoj crkvi su se irile neke jako rune glasine o meni. Ja o tome nisam jo nita znao kada su oni to saznali. Sastali su se na molitvu, i posle detaljno ispitali celu stvar. Ustanovili su da je izvor tih pria u drugom gradu. Otili su tamo i, potraili odgovornog oveka i rekli mu: "Vi ste rekli to i to o naem propovedniku. Mi smo njegovi akoni. Pre svega, to to ste rekli nije istina, i vi to sigurno znate. Drugo, elimo da priznate da ste govorili la. Zatim, zahtevamo da odete kod ljudi kojima ste to govorili i da im kaete da ste rekli la." . Kasnije, kad je sve bilo reeno, doli su k meni i sve mi ispriali.40

To je bio znak prave ljubavi. Vidite, ljubav je kostruktivna. Umesto da misli zlo, bori se za istinu. Korinani su otro kritikovalii apostola Pavla, ali je on na to odgovorio: "Meni nije nimalo stalo do toga da me vi ili neki drugi ljudski sud sudite. Jo vie: ja sam sebe nesudim. Istina, moja me savest ne prekorava ni zbog ega, ali nisam time opravdan. Moj je sudija Gospod. Zato ne sudite prerano, pre nego doe Gospod! On e osvetliti to to je sakriveno u tami i objaviti nameru srdaca! I tada e svako primiti zasluenu pohvalu od Boga." (1. Korinanima 4,35). Tako bi se moglo mnogo zla spreiti, mnogo nevolja meu hrianima kada ne bi odmah pripisivali pogrene motive na dela svoje sabrae. Ponavljam, verujem da je to razlog mnogih rascepa, kunji i testiranja i boli koje danas razdiru hriane. Neto ujemo, ponemo o tome loe misliti, i umesto da to pokrijemo, priu irimo dalje. Ako je neki vernik sagreio, treba mu pomoi. U poslanici Galaanima u 6. poglavlju itamo ta treba da se uradi ako je neki brat upao u greh. Onaj koji je duhovan treba da duhovno obnovi onoga to je pao. Ali, koje su osobine duhovnog hrianina! To je ovek koji vidi sebe kao ljudsko bie koje je sklono padu. Shvata da bi i on mogao zgreiti ako bi se moda naao u slinim okolnostima koje su dovele do pada njegovog brata u Hristu. Osim toga, on takoe poznaje divnu Boju milost i silu i sa takvim saznanjem u srcu ide za zalutalim bratom da bi mu pomogao. Sigurno e biti potrebno da duhovan hrianin opomene onog drugog radi greha, da se sa njim moli i da mu ukae na put pobede koji je u Hristu Isusu. To je sve ljubav na delu. Ljubav veruje u stvarne motive koji su podstakli blinjeg da uini odreenu stvar. Bojom sam milou zauzeo stav da ne verujem svemu ta ujem, a isto tako da ne verujem bar polovini onog ta vidim, jer mogu videti mnogo toga, a da ipak ne primetim prave motive41

srca. Vidljivi znaci mogu delovati vrlo sugestivno, a da ipak ne otkriju istinu koja je sakrivena u srcu. Ako bi se postavili u okolnosti onog drugog brata, moda bi i mi uradili potpuno istu stvar.

I. Ljubav se raduje istini"Ne raduje se nepravdi, a raduje se istini" (6. stih). Ovo se odnosi na doktrine Boje Rei, kao i na istinu izraenu u ivotima Bojih ljudi. Kada neki brat padne u greh, izgleda da to mnogim hrianima prua mogunost i zadovoljstvo da ga ogovaraju. Ljubav u tome ne nalazi zadovoljstvo. Ona ne nalazi razloga da se raduje grehu, nego se raduje samo onome koje je u vezi sa istinom. Poimo jo korak dalje. Ljubav se ne raduje lanoj nauci. Raduje se stvarnoj istini o Gospodu Isusu Hristu. Govori o istini, i ne zadovoljava se samo deliminom naukom o Isusu Hristu. Deava se da govorimo ljudima o veri u Boga i veri u Isusa Hrista za spasenje, a da oni kau:"Ne verujemo u to!". Na pitanje zato, najee odgovaraju:"Naa nauka nije takva. Nae verovanje ne govori tako i mi jednostavno ne verujemo na taj nain." Prijatelji, prava ljubav e istraiti celu istinu Boje Rei. Primamo mnogo pisama u kojima nam ljudi piu da se ne slau sa doktrinom koju mi propovedamo, istiui zato se ne slau sa nama u nekom delu naeg verovanja. Svaki put kada primetim da je Duh Boji delovao u srcu onog koji je pisao, postavljam sebi zadatak da ispitam stvar i ustanovim dali nisam moda ja promaio istinu. Naravno, ako se u pismu nasluuje ljutito i borbeno raspoloenje, kao to se u nekim pismima primeuje, ako su pisana bez ljubavi i42

saoseanja, onda se na to ni ne obazirem, i ne troim dragoceno vreme. Stvarna ljubav mrzi zabludele, a voli istinu. A kada govori istinu, iznosi je sa ljubavlju.

43

KAKO MOZEMO BITI ISPUNJENI BOZJOM LJUBAVLJU

KAKO MOEMO BITI ISPUNJENI BOJOM LJUBAVLJUMnogi postavljaju pitanje: "Kako mogu dostii tu ljubav o kojoj govori 13. poglavlje 1. Korinanima!" Zapamti, ljubav o kojoj se govori u ovom odlomku ima svoj izvor u Bogu. Ona ne poinje kod oveka. U potpunosti dolazi od Boga, jer u Bojoj Rei itamo: "Ljubav je Boja izlivena u naim srcima u Duhu Svetom" (Rimljanima 5,5). U petom poglavlju poslanice Galaanima reeno nam je da je ljubav plod Duha. U daljem tekstu se govori o celom grozdu duhovnog roda koji ide uporedo sa ljubavlju. Takva ljubav je dar Boji i ovek je po svojoj prirodi nema. To je vie nego dar to je nova priroda oveka. To je Boja priroda u nama. Kako moemo ljubiti drugog oveka ako ne ljubimo Boga! To je mnogo vie nego samo nova priroda u nama. U sutini svega jeste Hristos u nama. Tekst iz Rimljanima 5,5 mogli bi da parafraziramo na sledei nain: "Boja ljubav je izlivena u srce Isusa Hrista koji ivi u nama." Vi i ja smo sjedinjeni sa Isusom Hristom. Kako onda mogu dosegnuti tu nebesku ljubav?

44

Potrebno je novo roenjePrvo, moramo biti nanovoroeni odgore. To je prva i najbitnija injenica. Danas se o ljubavi mnogo govori u skoro svim crkvama liberalnim, modernistikim, evaneoskim... Ali, veina ljudi ustvari ne zna o emu se to govori. Jer, ne moemo imati tu ljubav bez novog nebeskog roenja jer je to, kao to sam ve rekao, priroda, linost Gospod Isus Hrist. To nije neto sa ime smo mi doli na ovaj svet, i samo treba da se razvije u nama. To je neto to moramo primiti, primiti verom. A to je osoba Isus Hrist, i on je ivot i ljubav u nama. "Sa Hristom sam razapet na krst; ne ivim vie ja, nego Hrist ivi u meni." (Galatima 2,20). To je to. Hrist koji ivi u nama. Mnogi ljudi pokuavaju imitirati Isusovu ljubav i u tome uvek promae. Sa mnogih propovedaonica se propoveda imitirana ljubav Isusa Hrista. To ne moe nikad opstati. Dozvolite da vam postavim pitanje: da li vi vie volite imitaciju, sintetian proizvod, ili elite pravu, istinsku stvar! Imitirati znai slediti uzorak koga je neko drugi napravio. To znai uiniti neto tako da izgleda kao neto drugo. to se tie ljubavi to bi znailo uiniti neto ta bi samo liilo na Hrista. Ali, to bi ipak bilo samo sintetino, a ne stvarno, i zato potpuno neefikasno. Prava je ljubav, koja je sam Isus Hrist u nama, autentina, prava, izvorna, i zato , merodavna. To je stvaran, istinit, ist proizvod, bez ikakvog licemerstva i pretvaranja. Ako smo roeni odozgo, sa neba, onda imamo novu prirodu, a poto je ta nova priroda sam Isus Hrist, onda je i glavna karakteristika nae nove prirode ljubav. Ali, ljubav se mora razvijati. To je ve karakteristika novog oveka, a ne deo starog. Moda e rei kako poznaje nekog oveka koji je jako ljubazan. To je rodbinska, ljudska ljubav, a nikako Boja ljubav.

45

Plod Svetog DuhaLjubav o kojoj ovde govorimo roena je u nebu i poslana sa neba, a u nama je izgraena putem Duha Svetog. Kada smo roeni odozgo u nas je uao Sveti Duh i on ivi u nama i po njemu, koji nam je dan, u naa srca je izlivena Boja ljubav, "jer je ljubav Boja izlivena u naim srcima po Duhu Svetom koji nam je dan" (Rimljanima 5,5). U Rimljanima 8,9 stoji: "Vi niste u telu, ve u Duhu, ako zaista Duh Boji prebiva u vama. Ako neko nema Hristovog Duha, nije Hristov.". Ta ljubav dolazi od Svetog Duha koji nam je dat, a dat nam je kad smo postali Hristovi. Onaj ko nema Duha, on nije od Boga. Sveti Duh proizvodi rod. O tome nam govori Galatima 5,22: "Plodovi Duha su: ljubav, radost, mir, strpljivost, blagost, dobrota, vernost, krotkost, uzdrljivost.". Od svih ovih rodova ljubav je najvei rod, kao to stoji napisano u 13. Poglavlju 1. Korinanima. Kao to smo ve videli, moramo biti roeni odozgo, i moramo primiti tu ljubav kao dar Duha Svetog, jer smo i Hrista primili kao dar. Sada nam se postavlja pitanje: kako emo odgovoriti na to! ta emo uraditi! Da li sklapamo ruke, vrtimo paleve i pasivno ekamo da Bog u nama uini neto veliko! Ne, sigurno ne. Postoji neto na ta moramo pristati, i to ne samo naim umom, nego i naim postupcima.

Potpuno predanjePre svega, moramo sve predati Bogu upravo iz tog jednog jedinog razloga. Da li elimo da nas Bog ispuni svojom ljubavlju! Dali elimo biti u stanju ljubiti onog koga nikako ne moemo ljubiti? Dali stvarno elimo da nam se ispuni ono o emu Bog govori u 13. Poglavlju 1. Korinanima, odlomku koji smo toliko puta navodili i koji smo ovde obradili tako paljivo i detaljno da bi nam sve istine postale jasne! Dali46

to stvarno elimo za sebe! Mi to moemo imati. Ne tvrdim da moemo odmah postati savreni u tome, ali ako teimo za tom ljubavlju, ona e se u nama usavravati. Moramo se predati njemu ba zbog tog razloga. Ljubav spada u samu sutinu oveka. Ljubav je jedno od najdubljih oseanja. Zato nae srce i oseanja moraju biti predani Bogu. Ne smemo nita zadravati za sebe i rei: "Malo u ljubiti Boga, a malo ovo ostalo." Moramo sve predati njemu.

iveti u DuhuPavle nam kae da "moramo hodati, odnosno iveti u Duhu", i to svakodnevno. To nije mogue uraditi jednom zauvek, jer hodanje ukljuuje svaki pojedini korak. Ako tako postupimo, onda e nas Bog uvati Svetim Duhom. Proitajte ta apostol Pavle govori u Efescima 4,12: "Zato vas molim, ja suanj u Gospodu, da ivite dostojno poziva kojim ste pozvani: sa svakom vrstom poniznosti i krotkosti, sa strpljenjem podnosite jedni druge s ljubavlju". Tu se jasno vidi ta znai iveti u Duhu. Kako se to postie! Pavle to kae u 3. stihu: "Nastojte uvati jedinstvo Duha, povezani mirom". Iz tog razloga nas je Sveti Duh ve sjedinio. On je doao da ivi u nam ba radi toga. Zato, predajmo mu se otvorenog srca.

47

Dnevna molitvaZadnje, iako ne i manje vano, nalazi se u potrebi da tree poglavlje poslanice Efeanima uinimo naom dnevnom molitvom posveenja. Nije dovoljno da to prihvatimo, i da se toga pridravamo samo nedelju, ili mesec dana, nego stalno. O ovome apostol Pavle kae: "Zbog toga preklanjam svoja kolena pred Ocem da vam on da silu po bogatstvu slave svoje, da se ojaate u snazi po njegovom Duhu u unutranjem oveku." (Efescima 3,1417). Zato! "da Hrist stanuje u vaim srcima po veri; da budete u ljubavi ukorenjeni i utemeljeni." Hrist stvarno ivi u nama, ali, Pavle moli da verom prihvatimo injenicu da Hrist ivi u nama, kako bi se neprestano njemu predavali, da bi bili ukorenjeni i utemeljeni u ljubavi. Postoji izvesna razlika u znaenju rei "ukoreniti" i "utemeljiti". Ona je vrlo mala, ali ipak bitna. Kua se utemeljuje tako to se postavlja na temelj. Ali, ako je graevina jako velika, temelj joj mora biti dubok, u nekom smislu "ukorenjen" u zemlji, odnosno kamenoj podlozi, jer e jedino tako biti sigurna. Drvo nema korenje samo radi toga da bi crpilo vlagu iz zemlje, ve mu korenje slui i radi toga da bi se vrsto utemeljilo i osiguralo od naleta vetrova i oluja. Pavle nastavlja: "da biste mogli razumeti sa svima svetima koja je irina i duina, dubina i visina, i poznati ljubav Hristovu, koja ide preko svakog poznanja, tako da se do pune mere Bogom ispunite" (Efescima 3, 1819). Kako moemo upoznati ono to nadilazi nae razumevanje! Razmiljam o naunicima koji su napravili novi, veliki teleskop, kojim mogu gledati dalje u prostore koji nikada do sada nisu bili dostupni ljudskom oku. I oni, gledajui to prostranstvo, dolaze do saznanja da sada znaju manje nego to su pre znali. U jednom smislu, oni znaju vie, jer vide vei komadi svemira, ali dolaze do zakljuka da postoji toliko toga o emu nisu ni sanjali.48

Slino je i u pogledu Boje ljubavi. Moemo znati sve vie o njoj, i to vie znamo, bie nam jasnije koliko jo ima toga ta ne znamo. Biti ispunjen Bojom puninom stvar je predanja i svakodnevnog dolaenja ka Bogu, sa molbom da on ispuni naa srca svojom ljubavi. Jedino e tako u sebi pronai tu ljubav ako postupi kao to kae pesma: "Poloi celog sebe na oltar".

49

Onima, koji imaju interes za Re, dela i puteve Boije Nadamo se, da e ova i druge knjige ispuniti nau viziju i elje za vas: "Za poznanje mudrosti i vaspitanja, za shvatanje izraza razuma i primanje nauke pameti, pravinosti, pravde i potenja; za davanje prostima razbora, znanja i razmiljanja mladome oveku. (Poslovice 1:24)

OVAJ FAJL JE BESPLATAN, I JEDINO TAKO MOE DA SE DALJE DISTRIBUIE!

50