“POGLEDAJTE OKO SEBE. ŽIVOT JE POSVUDA OKO NAS. PUŽE, LETI, PIŠE SIMFONIJE, GRADI KATEDRALE. NO, VIŠE OD SVEGA ŽELI ŽIVJETI I NASTAVITI ŽIVJETI.”

Albert Schweitzer (1875.-1965.)

ŠTO JE BIORAZNOLIKOST?Biološka raznolikost označava ukupnu raznolikost živog svijeta na planeti Zemlji, a nastaje tokom razvoja Zemlje i evolucije živog svijeta., Obuhvaća sve RAZLIČITOSTI i PROMJENJIVOSTI oblika, pojava i procesa živih organizama i biosfere u cjelini, koje se izražavaju na svim razinama organizacije bioloških sustava.,

GENETSKA RAZNOLIKOST(diverzitet)Genetska varijabilnost unutar jedinki iste vrsta,Ukupan broj gena, genetskih informacija realiziranih u pojedinim vrstama svih tipova organizama na Zemlji (mikroorganizama, gljiva, životinja i biljaka).,EKSPRESIJA bilo kojeg genotipa je individualni fenotip, odnosno neposredno prepoznatljiv morfološko funkcionalni oblik pojedinačnih organskih vrsta.

SPECIJSKA RAZNOLIKOST

Predstavlja raznolikost i specifičnost svih pojedinačnih organskih vrsta od nastanka života na planeti do danas.

EKOSISTEMSKA RAZNOLIKOST

Obuhvaća ukupnu raznovrsnost staništa i biocenoza kao i ekoloških procesa koji ih povezuju, (kruženje tvari, protjecanje energije, trofički odnosi,sukcesije i sl.), na osnovi kojih se ostvaruje jedinstvenost i funkcionalnost ekosustava kao elementarne ekološke jedinice biosfere.

Na sveukupnoj biološkoj raznolikosti gena, organskih vrsta i ekoloških sustava temelji se:STRUKTURA,FUNKCIONALNOST iINTEGRITET ŽIVOTA NA ZEMLJI.Pored toga, termin bioraznolikost ističe i izuzetnu varijabilnost adaptivnih oblika i funkcija različitih oblika živih organizama.

STANJE GLOBALNOG BIODIVERZITETANe postoji definitivan podatak o broju vrsta na Zemlji.Smatra se da je do sada opisano i poznato oko 1,7 milijuna vrsta, a prema pretpostavkama na Zemlji živi od 5 do 30, čak i 80 milijuna vrsta, što znači da je samo 2% do 5% specijskog diverziteta poznato,Međutim, raznovrsnost tipova i brojnost određenih vrsta nije ravnomjerno raspoređeno u svijetu. Tako npr. u svijetu živi oko 3500 vrsta žaba, od toga 13 vrsta živi u Europi, a samo dvije vrste u Velikoj Britaniji.U skladu s mišljenjima drugih znanstvenika na svijetu živi oko 14 milijuna vrsta od čega je poznatih 13% ili 1,7 milijuna.Od 17. stoljeća do danas nestalo je oko 480 životinjskih i oko 650 biljnih vrsta. Danas je globalno ugroženo oko 12% ptica i oko 24% sisavaca. Ljudska aktivnost je dovela, istovremeno, i do povećanja genetske raznolikosti, uzgojem i selekcijom korisnih biljaka i domaćih životinja, kao i do smanjenja genetske raznolikosti izvornih vrsta. Naime, široko je rasprostranjena upotreba jednoobraznih sorti.

STANJE GLOBALNOG BIODIVERZITETADecenijama je bilo poznato da mnoge ljudske aktivnosti utječu narasprostiranje, distribuciju i brojnost vrsta , ekosustave i genetsku raznolikost,međutim tek 70-tih godina prošloga stoljeća javljaju se brojnije inicijative zazaustavljanje nestajanja vrsta i uništavanja staništa i ekosustava.,

Postupno se došlo do opće suglasnosti da kao neprocjenjivi resurs, biološkaraznolikost na Zemlji može biti sačuvana samo kroz međunarodnu suradnju ifinanciranje koji bi bili temeljeni na međunarodno pravnom obvezujućeminstrumentu.,Rezultat ovih napora je bila izrada i usvajanje usuglašenog teksta konvencije22. svibnja 1992. godine u Keniji, a konačno je Konvenciju o biološkojraznolikosti , srpnja 1992. godine u Brazilu, na Svjetskom samitu o održivomrazvoju i zaštiti životne sredine, potpisalo preko 165 država. Konvencija jestupila na snagu 29.12. 1993. godine. Do 2003. godine je Konvencijuratificiralo 179 zemalja i EU.

PRIKAZ POZNATOG I PRETPOSTAVLJENOG BROJA VRSTA

CARSTVO BROJ OPISANIH VRSTA

POTENCIJALNIBROJ VRSTA

BAKTERIJE 4.000 1.000.000

ŽIVOTINJE 1.320.000 10.600.000

GLJIVE 72.000 1.500.000

BILJKE 270.000 300.000

PROTOZOE 80.000 600.000

UKUPNO 1.744.000 14.000.000

ZAŠTITA BIOLOŠKE RAZNOLIKOSTI U MEĐUNARODNIM KONVENCIJAMA

10

11

KOJE KONVENCIJE UREĐUJU PITANJA ZAŠTITE BIOLOŠKE RAZNOLIKOSTI ?

12

1. MEĐUNARODNA KONVENCIJA O ZAŠTITI PTICAInternational Convention for the protection of birds

► Donesena u Parizu 18.listopada1950.,stupila na snagu 17.siječnja 1963.,

13

1. MEĐUNARODNA KONVENCIJA O ZAŠTITI PTICAInternational Convention for the protection of birds

►Glavni cilj konvencije je zaštita ptica u divljini, u njihovim prirodnim staništima.,

►Konvencijom je prihvaćen stav da sve ptice,u principu, trebaju biti zaštićene.,

14

1. MEĐUNARODNA KONVENCIJA O ZAŠTITI PTICAInternational Convention for the protection of birds

►Osnovnim odredbama predviđeno je da zaštitom treba obuhvatiti sve vrste ptica za vrijeme sezone razmnožavanja,leta ka mjestima razmnožavanja, a ugrožene ptice treba štititi tokom cijele godine.,

►U principu, uzimanje jaja, gnijezda i mladih ptica treba biti zabranjeno.,

15

1. MEĐUNARODNA KONVENCIJA O ZAŠTITI PTICAInternational Convention for the protection of birds

►Zabranjuju se određene neodgovarajuće metode i sredstva za lov i hvatanje ptica, kao što su: ZAMKEMREŽEOTROVNI MAMCIUMJETNI MODELI PTICA KAO MAMCIMOTORNI ČAMCI I VOZILA

16

1. MEĐUNARODNA KONVENCIJA O ZAŠTITI PTICAInternational Convention for the protection of birds

►Štetočinske vrste ptica mogu biti izuzete od zaštite.Izuzeci mogu biti u interesu znanosti i obrazovanja.,

►Svaka članica konvencije može sastaviti listu vrsta ptica koje se mogu legalno loviti, uz pridržavanje odredbi konvencije.

17

1. MEĐUNARODNA KONVENCIJA O ZAŠTITI PTICAInternational Convention for the protection of birds

►Članice Konvencije poduzimaju mjere za prevenciju uništenja ptica uslijed:Zagađenosti vodeUdara električne struje sa električnih vodovaNeprimjerene i nekontrolirane primjene insekticida iLova otrovnim mamcima►Poduzimaju se mjere za edukaciju djece i javnosti o potrebi zaštite ptica.

18

2.KONVENCIJA O RIBOLOVU I OČUVANJU ŽIVIH (BIOLOŠKIH) RESURSA OTVORENIH MORA Convention on Fishing and Conservation of the Living Resources of the High Sea

►Konvencija je usvojena 24.travnja 1958. godine u Ženevi, a stupila je na snagu za članice Konvencije 20.ožujka 1966. godine., ►Oko 60 zemalja su članice Konvencije.,►Sve članice Konvencije imaju obvezu usvojiti, ili surađivati s drugim državama u usvajanju mjera neophodnih za očuvanje bioloških resursa otvorenih mora, mjera koje su u kontekstu osiguranja hrane za ishranu ljudi.,

19

2.KONVENCIJA O RIBOLOVU I OČUVANJU ŽIVIH (BIOLOŠKIH) RESURSA OTVORENIH MORA Convention on Fishing and Conservation of the Living Resources of the High Sea

►Cilj Konvencije – kroz međunarodnu suradnju rješavati probleme očuvanja bioloških resursa otvorenih mora, prvenstveno uzimajući u obzir činjenicu kako razvoj i primjena modernih tehnologija mogu ugroziti neke od ovih resursa ili dovesti do prekomjerne eksploatacije ►Priobalne države imaju poseban interes za otvoreno more u blizini njihovih teritorijalnih voda

20

2.KONVENCIJA O RIBOLOVU I OČUVANJU ŽIVIH (BIOLOŠKIH) RESURSA OTVORENIH MORA Convention on Fishing and Conservation of the Living Resources of the High Sea

21

3. KONVENCIJA O MOČVARNIM PODRUČJIMA Convention on Wetlands of International Importance Especially as Waterfowl Habitat

► “Ramsarska konvencija”, prema iranskom gradu u kojem je 1971. usvojena, predstavlja jedan od najstarijih i najznačajnijih međunarodnih sporazuma.► Konvencija o močvarnim područjima/vodenim staništima koja su od međunarodnog značaja, naročito kao staništa ptica močvarica

22

3. KONVENCIJA O MOČVARNIM PODRUČJIMA Convention on Wetlands of International Importance Especially as Waterfowl Habitat

►Terminom “močvara” obuhvaćena su močvarna zemljišta, ritovi, tresetišta i vode bilo prirodne ili umjetne, stalne ili povremene, slatke,slane ili brakične, uključujući mora čija dubina za vrijeme oseke ne prelazi šest metara.,

23

3. KONVENCIJA O MOČVARNIM PODRUČJIMA Convention on Wetlands of International Importance Especially as Waterfowl Habitat

Ramsarska konvencija ustanovila je slijedeće principe:►Čovjek i njegovo okruženje su međusobno ovisni., ►Močvare imaju fundamentalnu ekološku funkciju kao regulatori režima voda i kao staništa za karakterističnu floru i faunu, a naročito za ptice močvarice., ► Ubrzano ugrožavanje i gubljenje močvara mora biti zaustavljeno.,

24

3. KONVENCIJA O MOČVARNIM PODRUČJIMA Convention on Wetlands of International Importance Especially as Waterfowl Habitat

► Do 2003. godine je Ramsarsku konvenciju ratificiralo 133 države.,

► Do srpnja 2002. godine u Ramsarsku listu močvarnih područja / vodenih staništa od međunarodnog značenja upisano 1180 močvarnih područja s ukupnom površinom od 103 milijuna hektara.,

►Najveće područje je Okavango delta u Botsvani sa 6.864.000 hektara.

25

4.KONVENCIJA O MEĐUNARODNOJ TRGOVINI UGROŽENIM VRSTAMA DIVLJE FLORE I FAUNE Convention on International Trade in Endangered

Species of Wild Fauna and Flora

Skraćeno CITES, ova konvencija je usvojena u Washingtonu 30. travnja 1973. godine, a stupila na snagu 1.srpnja 1975. godine.,

To je međunarodni propis kojim se regulira ponašanje država članica Konvencije u području međunarodnog prometa ugroženim biljnim i životinjskim vrstama.,

Do 2003. godine je oko 150 zemalja ratificiralo konvenciju.

26

4.KONVENCIJA O MEĐUNARODNOJ TRGOVINI UGROŽENIM VRSTAMA DIVLJE FLORE I FAUNE Convention on International Trade in Endangered

Species of Wild Fauna and Flora

Cilj konvencije je uspostavljanje međunarodne suradnje, organiziranje i poduzimanje mjera kontrole prometa u svrhu zaštite ugroženih vrsta divlje flore i faune od pretjerane eksploatacije kojom bi se ugrozio opstanak vrsta in situ.,

Konvencijom se detaljno utvrđuje izdavanje potrebnih dozvola i uvjerenja, kao i poduzimanje mjera koje trebaju spriječiti kršenje propisa, poštujući pri tome suverenitet svake države.,

27

4.KONVENCIJA O MEĐUNARODNOJ TRGOVINI UGROŽENIM VRSTAMA DIVLJE FLORE I FAUNE Convention on International Trade in Endangered

Species of Wild Fauna and Flora

Posebnu pozornost Konvencija posvećuje razvoju tehnika uzgoja ugroženih biljaka i životinjskih vrsta u ex situ uvjetima, odnosno zarobljeništvu i njihovom umjetnom razmnožavanju.,

28

5.KONVENCIJA O OČUVANJU MIGRACIJSKIH VRSTA ŽIVOTINJA Convention on the Conservation of Migratory Species of Wild Animals

Konvencija je usvojena u Bonu, 23.lipnja 1979. godine, a stupila na snagu 1. studenog 1983. godine.,

Do sada je ratificirana od strane 50 zemalja.,

Cilj Konvencije je međunarodna suradnja pri organiziranju i poduzimanju mjera za očuvanje migratornih vrsta divljih životinja koje migriraju u okviru ili izvan granica nacionalne jurisdikcije.,

29

5.KONVENCIJA O OČUVANJU MIGRACIJSKIH VRSTA ŽIVOTINJA Convention on the Conservation of Migratory Species of Wild Animals

Konvencijom se utvrđuje usuglašena terminologija ili daju pojašnjenja za pojmove kao što su:Migracijska vrstaStatus očuvanja migracijske vrstePovoljan status očuvanjaNepovoljan status očuvanjaUgrožena migracijska vrstaArealStaništeHvatanje migracijska vrsteSporazum za očuvanje migracijska vrsta

30

5.KONVENCIJA O OČUVANJU MIGRACIJSKIH VRSTA ŽIVOTINJA Convention on the Conservation of Migratory Species of Wild Animals

U okviru Konvencije razvijeno je nekoliko specifičnih sporazuma koji imaju za cilj zaštitu:EUROPSKIH VRSTA ŠIŠMIŠAKITOVA MEDITERANA I CRNOG MORAMALE KITOVE I DELFINE BALTIČKOG I SJEVERNOG MORATULJANE U VADENSKOM MORUAFRIČKO EUROAZIJSKE PTICE MOČVARICETANKOKLJUNE CARSKE ŠLJUKEMORSKE KORNJAČE

31

5.KONVENCIJA O OČUVANJU MIGRACIJSKIH VRSTA ŽIVOTINJA Convention on the Conservation of Migratory Species of Wild Animals

Globalnim registrom migratornih vrsta (GRMS) obuhvaćeno je 2880 migratornih vrsta cijeloga svijeta.,

32

6.SVJETSKA POVELJA O PRIRODI World charter of nature

Generalna skupština UN ja na sjednici od 28.listopada 1982. Godine Rezolucijom broj 37/7, usvojila Svjetsku povelju o prirodi, kojom su obuhvaćeni slijedeći opći principi

►Priroda će biti poštovana i njeni bitni procesi se neće mijenjati,

►Genetska sposobnost na Zemaljskoj kugli neće biti dovedena u opasnost, a populacija svake vrste divlje ili domaće, biti će očuvana barem na takvoj razini da se osigura njeno preživljavanje, i u tu svrhu neophodna staništa će biti očuvana.,

33

6.SVJETSKA POVELJA O PRIRODI World charter of nature

► Principi održavanja biti će primijenjeni na sve prostore Zemljine površine, na kopnu i na moru. Posebno će biti zaštićeni prostori koji su jedinstveni, reprezentativni ekosustavi i staništa rijetkih ili ugroženih vrsta.,

►Ekosustavima i organizmima, kao resursima koji vode porijeklo sa kopna, mora ili atmosfere, a koje čovjek koristi, upravljati će se na takav način da se osigura i očuva njihova stalna i optimalna produktivnost, te da se time ne dovede u opasnost integritet drugih ekosustava ili vrsta sa kojima oni koegzistiraju.,

34

6.SVJETSKA POVELJA O PRIRODI World charter of nature

Priroda će biti očuvana od degradacije prouzročene ratom ili drugim neprijateljskim aktom.

35

6.SVJETSKA POVELJA O PRIRODI World charter of nature

36

6.SVJETSKA POVELJA O PRIRODI World charter of nature

37

7. OKVIRNA KONVENCIJA UJEDINJENIH NARODA O PROMJENI KLIME UN Framework Convention on Climate Change

Konvencija je usvojena 9.lipnja 1992. godine u Rio de Janeiru,nakon što je uočeno da ljudske aktivnosti na globalnoj razini dovode do značajnog povećanja koncentracije stakleničkih plinova (greenhouse gases) što rezultira zagrijavanju Zemljine atmosfere, a što može nepovoljno utjecati na prirodne ekosustave i čovječanstvo.

38

7. OKVIRNA KONVENCIJA UJEDINJENIH NARODA O PROMJENI KLIME Framework Convention on Climate Change

Glavni cilj Konvencije je međunarodna suradnja i realizacija aktivnosti radi postizanja stabilizacije koncentracija stakleničkih plinova u atmosferi na razini koja bi omogućila sprječavanje pojava takvih klimatskih promjena koje mogu omesti održivi ekonomski razvoj ili ugroziti proizvodnju hrane.,Konvencija ima 185 članova uključujući i Europsku zajednicu.

39

8. KONVENCIJA O BIOLOŠKOJ RAZNOLIKOSTI Convention of Biological Conservation

Predstavlja “krovnu konvenciju” za sve do sada navedene Konvencije.

40

HVALA NA POZORNOSTI !