Anita Seminari 1

SEMINARI

Seminar 1

SVEUILITE U MOSTARUAGRONOMSKI I PREHRAMBENO-TEHNOLOKI FAKULTETOpi smjerDODIPLOMSKI STUDIJKEMIJA(opa, anorganska i organska)

Dr.sc. Anita Ivankovi, docent

MJERENJE I MJERNE JEDINICE

Mjerenje je spoznajni proces u kojem se fizikim eksperimentom usporeuje dana veliina s nekom njezinom vrijednou uzetom za jedinicu.

Svojstva prirodnih pojava (tvorevina i zbivanja) koja se mogu mjeriti nazivaju se fizike veliine.

Da bismo mogli izvesti mjerenje moramo definirati mjernu jedinicu ili izraditi njezin etalon.

Svaka fizika veliina odreena je produktom mjernog broja i mjerene jedinice.

19860. g. Meunarodni sustav jedinica SI (le Systeme International d`Units)

1971.g. koliina tvari osnovna fizika veliina

Osnovne fizike veliine i pripadne SI-jedinice

Fizika veliinaOsnovna SI-jedinicaNaziv SimbolNaziv Simbolduljinalmetar mmasamkilogramkgvrijemetsekundaselektrina strujaIamperAtermodinamika temperaturaTkelvinKkoliina tvarinmolmolintenzitet svjetlostiIvkandelacd

Izvedene fizike veliine i pripadne SI-jedinice

Fizika veliinaIzvedena SI-jedinicaDefinicija SI-jediniceNazivSimbolNazivSimboltlakppascalPakg m-1s-2 = N m-2volumenVm3gustoa (= m/V)kg m-3koncentracija otopljene tvaric (=n/V)mol m-3

Prefiksi u meunarodnom sustavu jedinica

prefikssimbolznaenjeprefikssimbolznaenjedecid110-1dekada1101centic110-2hektoh1102milim110-3kilok1103mikro110-6megaM1106nanon110-9gigaG1109pikop110-12teraT11012femtof110-15petaP11015atoa110-18eksaE11018

Doputene mjerne jedinice koje ne pripadaju SI

Volumen 1 L (litra) = 1 dm3

Tlak 1 bar = 105 Pa

Temperatura

Seminar 2

RELATIVNA ATOMSKA I MOLEKULSKA MASA

John Dalton, 1803. godine uveo pojam atomske teine, odnosno relativne atomske mase, a kao osnovu je uzeo vodikov atom kao najlaki, oznaivi mu atomsku teinu sa 1.

Kao standard za odreivanje relativnih atomskih masa uzet je i kisik, ali kako maseni udjeli triju izotopa kisika nije uvijek svugdje isti, predloen je novi standard izotop ugljika masenog broja 12.

Ugljikov izotop 12C uzet je kao standard zato to se time nove relativne atomske mase vrlo malo razlikuju od starih, a zbroj protona i neutrona u atomskoj jezgri vrlo je blizu toga da bude jednaka relativnoj atomskoj masi.

Click to edit the outline text formatSecond Outline LevelThird Outline LevelFourth Outline LevelFifth Outline LevelSixth Outline LevelSeventh Outline LevelEighth Outline LevelNinth Outline LevelKliknite da biste uredili stilove teksta matriceDruga razinaTrea razinaetvrta razinaPeta razinaClick to edit the outline text formatSecond Outline LevelThird Outline LevelFourth Outline LevelFifth Outline LevelSixth Outline LevelSeventh Outline LevelEighth Outline LevelNinth Outline LevelKliknite da biste uredili stilove teksta matriceDruga razinaTrea razinaetvrta razinaPeta razina

Relativna atomska masa elementa je omjer prosjene mase atoma elementa i 1/12 mase atoma nuklida 12C:

Click to edit the outline text formatSecond Outline LevelThird Outline LevelFourth Outline LevelFifth Outline LevelSixth Outline LevelSeventh Outline LevelEighth Outline LevelNinth Outline LevelKliknite da biste uredili stilove teksta matriceDruga razinaTrea razinaetvrta razinaPeta razina

Relativna molekulska masa je omjer prosjene mase molekule, odnosno formulske jedinke i 1/12 mase atoma nuklida 12C: Relativna molekulska masa jednaka je zbroju relativnih atomskih masa atoma prisutnih u molekuli.

Mr(CaCO3) = Ar(Ca) + Ar(C) + 3 Ar(O) = 40,08 + 12,01 + 3 16,00 = 100,09

Mol i masa atoma i molekulaMasa bilo koje elementarne tvari izraena jedinicom gram, koja je brojano jednaka relativnoj atomskoj masi, sadre isti broj atoma kao 12,000000 g ugljikova izotopa masenog broja 12. Taj broj atoma naziva se Avogadrovim brojem i iznosi:

NA = L = 6,0221023Avogadrova konstanta: NA = L = 6,0221023 mol-1


Mol je mnoina (koliina) tvari onog sustava koji sadri toliko jedinki koliko ima atoma u 0,012 kg ugljika 12C.Mol sadri Avogadrov broj jedinki tvari.M = Mr [gmol-1]M = Ar [gmol-1]

n = 1 mol m(Fe) = 55,8 gm(S) = 32,1 gm(H2O) = 18 gm(C6H12O6) = 180,2 gm(Al) = 27 gm(NaCl) = 58,4 gN = 6,0221023

Unificirana atomska jedinica mase, u, je 1/12 mase nuklida 12C i pogodna je jedinica za mjerenje mase atoma i molekula.u = 1/12 ma 12C = 1,660610-27 kgNpr., prosjena masa atoma Cu iznosi:ma(Cu) = Ar(Cu) u = 63,55 1,660610-27 = 105,53 10-27 kg

Kemijska analizaCHw = 97,26%w = 7,74%C6H6iliC2H2

Maseni udio (w) elemenata u kemijskom spoju predstavlja omjer mase jednog elementa prema sumi masa svih elemenata u spoju.

Npr. H2O w(H) = masa vodika/molarna masa vodew(H) = 2Ar(H)/Mr(H2O)w(H) = 2 1,007 /18w(H) = 0,11111,1 %teinskih udjela vodika u vodi

w(O) = Ar (O2)/Mr(H2O)w(O) = 16 /18 = 0,88988,9%teinskih udjela kisika u vodi

Seminar 3

KEMIJSKI EKVIVALENTI

Znaenje kemijske jednadbe1 molekula 1 molekula 1 molekula 1 mol 1 mol 1 mol 100 g = 56 g + 44 g

1 mol 3 mol 2 mol 28 g + 6 g = 34 g

Zakon o odranju mase

Neutralizacija kiselina i baza ista kiselina vodena otopina HNO3 H+ + NO3- H2SO4 2H+ + SO42- H3PO4 3H+ + PO43- ista baza vodena otopina NaOH Na+ + OH- Ca(OH)2 Ca2+ + 2OH- Al(OH)3 Al3+ + 3OH-

NaOH + HNO3 NaNO3 + H2O

Na+ OH- H+ NO3- Na+ NO3-

2NaOH + H2SO4 Na2SO4 + 2H2OCa(OH)2 + 2HNO3 Ca(NO3)2 + 2H2O

Ekvivalencija soliPb(NO3)2 + Na2SO4 PbSO4 + 2 NaNO3NaCl + AgNO3 AgCl + NaNO3

Seminar 4

OKSIDACIJA I REDUKCIJA

Oksidacija i redukcija

Oksidacijski broj i stehiometrijska valencijaStehiometrijska valencija predstavlja broj valentnih veza koje atom stvara s drugim atomima u molekuli. Valencija je dakle, sposobnost atoma da se vee s odreenim brojem drugih atoma.

kovalencija / ionska valencija

Danas se koristi pojam oksidacijski broj Oksidacijski broj je broj koji predstavlja naboj koji bi atom imao u ionskom spoju.

na temelju oksidacijskog broja piu se formule spojeva u kojima su atomi u stehiometrijskom omjeru.

oznaava se arapskim brojem iznad simbola elementa za razliku od ionskog naboja koji se pie desno od simbola elementa

kod pisanja imena kemijskih spojeva oksidacijski broj se oznaava rimskim brojem u zagradi ugljikov(IV) oksid

- suma oksidacijskih brojeva atoma u molekuli mora biti jednaka nuli, a u ionu jednaka naboju iona

oksidacijski broj monoatomnih iona u ionskim spojevima jednaka je ionskoj valenciji naboju iona (F-, S2-)

u kovalentnim spojevima atom vee elektronegativnosti ima nii oksidacijski broj (H2O)

atomi metala imaju pozitivan oksidacijski broj.

prosjean oksidacijski broj srednja vrijednost kada 2 ili vie atoma imaju razliit oksidacijski broj (S2O3 2-, S4O6 2-).

Pravilno odreivanje omoguuje poznavanje strukture.

Pravila za odreivanje oksidacijskih brojeva:oksidacijski broja atoma u elementarnom stanju = 0.

- oksidacijski broj elemenata 1. skupine = +1, a elemenata 2. skupine = +2, a aluminija = +3

oksidacijski broj vodika = +1 -1 (hidridi; NaH, CaH2)

oksidacijski broj kisika = -2 (oksidi; Na2O, CaO) -1 (peroksidi; H2O2, BaO2)

najvei (maksimalan) oksidacijski broj za atome elemenata 13. 17. skupine periodnog sustava jednak je ukupnom broju valentnih (vanjskih) elektrona (broj skupine 10)

Npr. za elemente 17 skupine maksimalan oksidacijski broj 17 10 = 7 (primjer: HClO4)

najmanji (minimalan) oksidacijski broj za atome elemenata 13. 17. skupine periodnog susutava jednak je ukupnom broju valentnih (vanjskih) elektrona 8

Npr. za elemente 17 skupine - minimalan oksidacijski broj 7 8 = -1(primjer: HCl)

Seminar 5

KONCENTRACIJA OTOPINA

Mnoinska ili molarna koncentracija (molaritet) c(B) = n(B)/V mol m-3 ; mol dm-3 [B] = 0,1 mol dm-3 ; c(B) = 0,1 mol dm-3 ; 0,1M

Masena koncentracija (B) = m(B)/V ; kg m-3 ; g dm-3

Molalitet (molalna koncentracija) b(B) = n(B)/m(A) ; mol kg-1 A-otapalo; B-otopljena tvar


Maseni udio

Koliinski udio

Volumni udioW(B)100 = % (maseni postotak)wi = w1 + w2 + +wi =1

x(B)100 = % (koliinski postotak)xi = x1 + x2 + +xi =1

(B)100 = % (volumni postotak) i = 1 + 2 + + i =1

Razrjeivanje ototpina

n1 = n2 m1 = m2

c = n/V = m/Vc1V1 = c2V2 1V1 = 2V2

H2O

Seminar 6

PLINSKI ZAKONI

Seminar 7

FIZIKALNA SVOJSTVA OTOPINA

Seminar 8

TERMOKEMIJA

Promjena entalpije pri kemijskoj reakcijiaA + bB pP + rRjednaka je rHo = [ pfHo(P) + rfHo(R)] - [afHo(A) + bfHo(B)]

rHo = fHo (produkata) _ fHo(reaktanata)

rH =nfHo

Seminar 9

RAVNOTEA KEMIJSKIH RAKCIJA


nA + mB pC + qD

stanje dinamike ravnotee= Kc (koncentracijska konstanta ravnotee)


Seminar 10

RAVNOTEE U OTOPINAMA ELEKTROLITA


HA + H2O A- + H3O+

HA H+ + A-

MOH M+ + OH-


H2O H+ + OH-

Kw = [H+][OH-] = 10-14 mol2dm-6 (pri 25C)ista voda [H+] = [OH-]

[H+] = [OH-] = 10-7

pH = - log [H+]/mol dm-3

[H+] = 10-pH

[H+][OH-] = 10-14log [H+] + log [OH-] = -14 | (-1)-log [H+] - log [OH-] = 14

pH + pOH = 14

Documents

Anita Seminari 1