Andrej Grubačić~Noam Čomski-Kritika kapitalističke demokratije

Embed Size (px)

Text of Andrej Grubačić~Noam Čomski-Kritika kapitalističke demokratije

  • 5/26/2018 Andrej Grubai~Noam omski-Kritika kapitalistike demokratije

    1/65

    Andrej Grubai

    NOAM CHOMSKY I KRITIKA

    KAPITALISTIKE DEMOKRACIJEU svojim analizama politike stvarnosti i kapitalistike demokracije, Noam Chomsky, najpoznatijisuvremeni lingvist i najznaajnije ime suvremenog anarhizma, esto polazi od glasovitog paradoksakojeg je definirao kotski filozof David Hume od !paradoksa vlasti!" #rema Humeu, jedan odnajzanimljivijih pro$lema svake politike konstrukcije jest lako%a kojom se ve%ina, nad kojom sevlada, uvijek preputa manjini koja ima mo%" !#otinjavanje je implicitno"! &ako je, doista, mogu%e damanjina, koja ima samo monopol nad milju, vlada ve%inom koja raspola'e silom( Humeov zakljuakglasi da svaka vlast mora poivati na !kontroli misli!" Chomsky ovome suprotstavlja nekolikoprimjed$i od koji se najznaajnija odnosi na Humeovu tezu po kojoj kategorija sile pripada iskljuivove%ini nad kojom se vlada" Chomsky tu tezu od$acuje jer smatra da svaka dr'ava i svaka vlast, kao

    o$lik institucionaliziranog nasilja, !poivaju na mau!, odnosno sili, a to, opet, znai na principu klasneorganizacije" )edan od povijesnih primjera predstavlja Centralna *merika gdje se, podpokroviteljstvom +*Da, u organizaciji dr'avnih !odreda smrti!, kroz !internalizaciju terora! i!kolektivnu generalizaciju straha! kontroliraju sindikati, studentske organizacije i seljake udruge" +veto, meutim, ne umanjuje originalnost Humeovog paradoksa- svaka dr'ava, pa i otvoreno totalitarna, nemo'e postojati $ez odreene !proizvodnje pristanka! i kontrole misli, kojom se javno mnijenje pretvarau !z$unjeno stado pasivnih promatraa! ./" 0ippman1" Chomsky rado citira misao 2*leksandra3ersenkrona4 da je !$ez o$zira na snagu vojske i vjetinu tajne policije, naivno vjerovati da su ovisustavi fizike prinude dovoljni, neophodno je indoktrinacijom osigurati i pristanak naroda!" Humeovparadoks se, dakle, odnosi i na otvoreno totalitarne i na demokratske dr'ave" +luaj ovih potonjih je,dakako, daleko zanimljiviji"

    &ategoriji sile, imanentnoj oso$ini svake dr'ave .ako prihvatimo radikalnu politiku semantikuChomskog1, posve%ena je knjiga !5he /ashington connection and third 6orld fascism- 5he politicaleconomy of human rights! .suautorstvo s 7d6ardom Hermanom1, dok su ovoj drugoj, manipulativnojoso$ini dr'avnog nasilja, !kontroli misli!, posve%ene knjige !8anufacturing consent- political economyof mass media! .takoer u suradnji s Hermanom1 i !Necessary 9llusions! koja se, u ovom tematskomkontekstu, u krugovima kritiara smatra najzrelijim i najuspjelijim radom Noama Chomskog"

    #otre$a za !proizvodnjom pristanka! i !nu'nih iluzija! zanemarena je tema u prouavanju suvremenepovijesti ideja" :na se javlja zajedno s prvim demokratskim prevratom u povijesti, s engleskomrevolucijom u sedamnaestome stolje%u, kada se !radikalni demokrati! suprotstavljaju uvrije'enomstavu po kojemu !ne mo'e $iti prave vlasti $ez odgovaraju%ih misterija!, pomo%u kojih se, opet,stvaraju !odgovorni pojedinci!, posve u duhu 0ockeovog aksioma po kojemu !o$ini ljudi moraju $itiiskljueni iz javnih poslova!"

    :vaj 0ockeov aksiom je, mutatis mutandis, usvojio i Henry &issinger, po kojem su za !implicitnupotinjenost! zadu'eni intelektualni menad'eri koji o$likuju konsenzus elita" &issinger nipoto nijeusamljen- slian stav formulirala je itava plejada li$eralnih i konzervativnih intelektualaca od kojih%emo spomenuti samo one najpoznatije, /altera 0ippmana i ;einhold Nei$uhr" :ni su zdunozastupali tezu da !odgovorni ljudi! moraju !proizvoditi pristanak! i !nu'ne iluzije! kako $i !z$unjenostado! titili od demokratskog dogmatizma" :va svojevrsna politika teologija postala je o$ilje'jemintelektualnog diskursa, korporativne prakse i geopolitike strategije"

  • 5/26/2018 Andrej Grubai~Noam omski-Kritika kapitalistike demokratije

    2/65

    5eko je, zaista, iz$je%i uspored$u s lenjinistikom koncepcijom avangardne partije koja usre%iteljskivodi !neprosvje%eni narod! prema eshatolokoj predstavi istinske demokracije" 0enjinov entuzijazam irjenik dananjih dr'avnih intelektualaca je zapanjuju%e slian" Chomsky navodi predvianje 8ihaila

  • 5/26/2018 Andrej Grubai~Noam omski-Kritika kapitalistike demokratije

    3/65

    Rber! P"a#e$

    %&ODU razvijenim demokracijama, o$janjava Chomsky, narod se najefektivnije mo'e kontrolirati

    kontroliranjem misli" 8isli su one koje mogu odvesti do djela te ih je stoga potre$no dr'ati na uzici" Usvome dugogodinjem radu, Chomsky razotkriva ulogu medija u cjelokupnome sustavu kontrole inadziranja, kojim upravljaju megakorporacije, odnosno privatno $ogatsvo" #o njemu, mediji imajupresudnu ulogu u sustavu indoktrinacije, zajedno s o$razovnim ustanovama, sveuilitima i koled'ima,poevi ve% od najranijih dana, od samoga vrti%a" +ustav indoktrinacije jest taj koji nas ui kako setre$amo ponaati, to tre$amo misliti i zastupati"

    5akve stvari, ka'e Chomsky, se mogu lako otkriti pratimo li medije te pokuamo otkriti njihovustrukturu" !+truktura medija je vrlo slina ostalim institucijskim strukturama!, iji je cilj proizvodnjaintelektualne i poslovne elite koja %e podr'avati interese mo%nih" Dakle, proizvodnja !odgovornihljudi! koji tre$aju stvari preuzeti u svoje ruke" 5i !odgovorni ljudi! posjeduju odreenu mo%, aktivnosudjeluju u politikome 'ivotu, dogovaraju kandidate za iz$ore, te, du$oko indoktrinirani, kontroliraju,

    ili $arem pokuavaju kontrolirati, !z$unjeno stado pasivnih promatraa! koji nisu sposo$ni odluivatisami za se$e, te, z$og tog razloga, kontrolu nad njihovim 'ivotima moraju preuzeti !odgovornipojedinci!"

    Da $i odreene stvari $ile otkrivene potre$no je mnogo rada i ustrajnosti te povezanost s odreenomgrupom .formalnom ili neformalnom1, organizacijom, pokretom" Chomsky naglaava da je odreeneistine teko otkriti kao !usamljeni pojedinac! jer pojedinac !nema pristup alternativnim izvorimainformacija!" *lternativni izvori informacija su vrlo va'ni u dananjemu svijetu, u kojemu vladanekoliko korporacija i u kojemu mediji, uglavnom, pripadaju odreenome lancu" +lika stvarnosti koju timediji prikazuju je vrlo esto u suprotnosti sa stvarnim pro$lemima i teko%ama" #ro$leme malih ljudimainstream mediji redovito izostavljaju, ili, ako se ve% odlue na to, spominju $esmislene stvari vezane

    uz njihove vlade i gospodare" U takvoj situaciji su alternativni izvori neophodni 'elimo li saznati pravusliku svijeta i $aviti se realnim pro$lemima"

    )edan od alternativnih izvora informacija predstavljaju i kompjutorske mre'e, koje Chomsky naziva!elitnom privilegijom!" Usporedimo li $roj prikljuenih s $rojem ljudi na svijetu, vidjet %emo da, u $iti,mali $roj ljudi ima pristup takvome izvoru informacija" +vejedno, taj je izvor informacija vrlo $itan teje u nekoliko sluajeva odigrao kljunu ulogu u irenju relevantnih informacija .ponekad $a toArelevantnoA predstavlja pro$lem kad su u pitanju kompjutorske mre'e1" )edan od tih sluajeve jestsluaj meksike pokrajine Chiapas" U Chiapasu je =>>B" iz$ila po$una potlaenih 9ndijanaca i jediniizvor koji je permanentno opskr$ljivao informacijama su $ile kompjutorske mre'e" 5akvih primjeraima mnogo"

    No, nisu kompjutorske mre'e jedini alternativni izvor informacija" 8nogi pokreti i mnoge grupeposjeduju vlastite knji'nice, arhive, dokumentacijske centre koji sadr'e grau koju je u mainstreamtisku nemogu%e prona%i" !9zvora je mnogo, samo tre$ate dr'ati oi otvorenima!, ka'e Chomsky"

    :va knjiga predstavlja svojevrstan uvod u analizu i kritiku medija Noama Chomskog" :n se ve%tridesetak godina $avi, izmeu ostalog, prouavanjem medija, te ovaj z$ornik predstavlja radove od @ih do dananjih dana" 8o'da je va'no napomenuti da su najznaajniji radovi Chomskog vezani uzpropagandu i medije nastali potkraj @ih, od kojih se, pak, istiu !8anufacturing consent- the politicaleconomy of mass media! te !Necessary 9llusions- 5hought Control 9n Democratic +ocieties!"

  • 5/26/2018 Andrej Grubai~Noam omski-Kritika kapitalistike demokratije

    4/65

    'TO MAINSTREAM MEDIJE INIMAINSTREAM

    I( )#ra na * Media In"!i!u!u+ ,i-anj .//01

    )edan od razloga zato piem o medijima jest taj to me zanima cijela intelektualna kultura, a dio tekulture koji je najjednostavniji za prouavanje su mediji" #ojavljuju se svaki dan" 8o'ete napravitisustavno ispitivanje" 8o'ete usporediti jueranju verziju sa dananjom" #ostoji puno dokaza kojiukazuju na ono to je la', a to nije, te nain na koji su stvari strukturirane"

    8oj dojam je taj da mediji nisu nimalo drugaiji od o$razovanja ili, recimo, asopisa intelektualnogmiljenja postoje odreena ogranienja ali nita $itno drukije" :ni djeluju jedni na druge, i to jerazlog zato se ljudi vrlo lagano izmijenjuju unutar njih"

    #ogledajte medije ili $ilo koju drugu instituciju koju $iste 'eljeli razumjeti" anima vas njihovaunutarnja struktura" Eelite saznati neto o njihovoj ulozi u iremu drutvu" U kakvome su oni odnosu sdrugim sustavima mo%i i autoriteta( *ko imate sre%e, vode%i ljudi u informacijskome sustavu dr'e

    unutarnji zapisnik koji vam govori to kane .to je jedna vrsta naunog sustava1" 5aj zapisnik nijenekakav dokument na papiru, nego ono to vode%i ljudi u informacijskom sustavu govore jedandrugome o tome to smjeraju" #ostoji dosta zanimljivih dokumentacija"

    5o su tri najva'nija izvora informacija o prirodi medija" Eelite ih prouavati kao to $i, recimo,znanstvenik prouavao slo'ene molekule" Do$ro $i pogledali strukturu i na temelju toga izveli hipotezuo tome kako $i medijski proizvod tre$ao izgledati" Nakon toga ispitujete medijski proizvod i gledatekako se prilagoava hipotezi" U $iti, sav posao oko analize medija se svodi na ovaj zadnji dio, pa'ljivoprouavanje medijskog proizvoda i da li se on prilagoava oitim pretpostavkama o prirodi i strukturimedija"

    Fto otkrivate( #rvo, da postoje razliiti mediji koji rade razliite stvari, kao to su industrija za$ave,

    Holly6ood, sapunice, itd", pa ak i ve%ina novina u zemlji .velika ve%ina njih1" :ni usmjeravajumasovnu pu$liku"

    9mamo jo jedan sektor medija, elitne medije koji odreuju program rada i okvir unutar kojega sviostali djeluju, djeluju zato to su elitni mediji ti koji imaju dovoljno sredstava za takve stvari" 8edijikao Ne6 Gork 5imes i C

  • 5/26/2018 Andrej Grubai~Noam omski-Kritika kapitalistike demokratije

    5/65

    toga" #ostoji mnogo naina na koje vas igre mo%i mogu vratiti na pravi put ako ste sluajno odmaknuli,jer inae ne%ete dugo trajati" 5aj okvir je prilino pouzdan i razumljivo je da je on samo odraz oitihstruktura mo%i"

    +tvarni masovni mediji 'ele odvratiti pozornost ljudi" Neka rade neto drugo, ali neka nam .vode%imljudima1 ne smetaju" Neka se za$avljaju uz profesionalne sportove, na primjer" Neka svatko postanezaluen profesionalnim sportovima, seks skandalima ili poznatim oso$ama i njihovim pro$lemima, ili

    neim slinim"

  • 5/26/2018 Andrej Grubai~Noam omski-Kritika kapitalistike demokratije

    6/65

    postoje odreene stvari o kojima nije prikladno govoriti i odreene misli o kojima nije prikladnorazmiljati" 5o je socijalizacijska uloga elitnih institucija i ako se tome ne prilagodite, naje%e ste vani"5e dvije reenice sve govore"

    &ada kritizirate medije i ka'ete- !#ogledaj, ovo pie *nthony 0e6is, ili netko drugi, jako se naljute"!&a'u, s pravom, !nitko meni ne govori to da piem" #iem to god 'elim" +ve ovo o pritisku iogranienjima su gluposti jer ja nikada nisam pod nikakvim pritiskom!" Fto je i tono, ali radi se o

    tome da ti ljudi ne $i $ili na tim pozicijama da ve% prije nisu dokazali da slijede partijsku liniju" Da suzapoeli za stolom 8etroa, ili neemu takvom, te radili neprikladne prie, nikada ne $i doli dopolo'aja na kojemu sada mogu re%i to god 'ele" 9sto se mo'e re%i za fakultete u okviru vie ideolokihdisciplina" #roli su kroz sustav socijalizacije"

    #ogledajmo strukturu itavog sustava" &akve vijesti oekujete( #rilino je oito" Uzmimo na primjerNe6 Gork 5imes" 5o je jedna korporacija koja prodaje svoj proizvod" #roizvod je italaka pu$lika":ni ne zarauju kada mi kupimo novine" Kak su i sretni to ih mogu staviti $esplatno na internet" :ni,zapravo, gu$e novce kada mi kupimo novine" #roizvod su privilegirani ljudi, $a kao i ljudi koji piu zanovine, znate, ljudi najviega ranga koji donose odluke u drutvu" #roizvod morate prodati tr'itu, atr'ite su, naravno, oglaivai .druge korporacije1"

  • 5/26/2018 Andrej Grubai~Noam omski-Kritika kapitalistike demokratije

    7/65

    to su preglupi i ako ih ukljuimo samo %e stvarati neprilike" Njihov posao je da $udu !promatrai!, ne!sudionici!"

    +vako malo im je doputeno glasati, iza$rati jednog od onih pametnih tipova" 5ada se od njih oekujeda odu doma i rade neto drugo, gledaju nogomet, na primjer" *li !neo$razovani i dosadninestrunjaci! moraju $iti promatrai, ne sudionici" +udionike zovemo !odgovorni ljudi!, a pisac je,naravno, uvijek jedan od njih" Nikad se ne postavlja pitanje zato sam ja !odgovoran ovjek!, a netko

    drugi je u zatvoru( :dgovor je oit" 5o je zato to je ta oso$a pokorna, a ova druga samostalna" *li topitanje se ne postavlja, naravno" nai, imamo pametne ljude od kojih se oekuje da upravljaju svime iostale od kojih se oekuje da $udu izvan svega, a mi ne smijemo podle%i .citiram iz jednogaakademskog lanka1 !demokratskim dogmatizmima o ljudima kao naj$oljim sucima svojih interesa!":ni to nisu" 0judi su jako loi suci svojih interesa i zato smo mi tu da radimo za njihovo do$ro"

    apravo, to je jako slino lenjinizmu" 8i radimo za vas i mi to radimo za svaiji interes, i tako dalje"aljda je to jedan od razloga zato je ljudima kroz povijest $ilo tako jednostavno pre$aciti se odzanesenog staljinista do pristalice mo%i +*Da" 0judi se $rzo pre$acuju s jedne pozicije na drugu,$udu%i da je to sve, u $iti, ista pozicija" Ne radi se o nekom velikom pomaku, ve% o drukijoj procjenipozicije mo%i" U jednome trenutku pomisli da je ovdje, u drugome da je tamo" Uzima istu poziciju"

    &ako se sve ovo razvilo( 9ma zanimljivu povijest" Dosta toga proizlazi iz #rvoga svjetskog rata koji je$io velika prekretnica" natno je promijenio polo'aj +*Da u svijetu" &valiteta 'ivota, zdravlja i dug'ivot nije $io postignut meu viim slojevima u elikoj

  • 5/26/2018 Andrej Grubai~Noam omski-Kritika kapitalistike demokratije

    8/65

    odnosno Creelov od$or" :so$a koja ga je vodila zvao se Creel" adatak :d$ora je $io natjerati naroduz pomo% propagande na rodolju$nu histeriju" Djelovalo je nevjerojatno do$ro" Unutar par mjesecidolo je do luake ratne histerije i *merika je $ila spremna za rat"

    0judi su $ili impresionirani tim postignu%ima" )edna od zadivljenih oso$a, a on ima i du$ljuumijeanost u sve to, je $io Hitler" *ko ste proitali !8ein &ampf!, on zakljuuje, s opravdanjem, da jeNjemaka izgu$ila #rvi svjetski rat jer je izgu$ila $itku u propagandi" Nisu se mogli natjecati s

    $ritanskom i amerikom propagandom koje su ih nadjaale" :$e%ao je da %e sljede%i put imati vlastitisustav propagande, to se i dogodilo tijekom Drugoga svjetskog rata" a nas je va'nije to to je iamerika poslovna zajednica $ila zadivljena nastojanjima agencije za propagandu" U to je vrijemepostojao pro$lem" emlja je, formalno, postajala sve vie demokratska" #uno vie ljudi je imalo pravoglasati i sudjelovati, zemlja je postajala sve $ogatija, a pristizalo je i sve vie novih imigranata"

    9 to se radi u takvim okolnostima( 5e'e %e $iti kontrolirati stvari djeluju%i kao zatvoreni klu$" #rematome, oito, tre$alo $i kontrolirati to ljudi misle" +trunjaci za odnose s javno%u su postojali i ranije,ali nikada nije postojala industrija za odnose s javno%u" #ostojali su ljudi koji su ;ockefellerov imid'inili ljepim, ali velika industrija za odnose s javno%u, inae amerika izmiljotina, proizlazi iz#rvoga svjetskog rata" ode%e oso$e su $ili lanovi Creelovog od$ora" )edan od glavnih, [email protected], je $ilo navikavanje 'ena napuenje" Eene tada nisu puile, a on je vodio velike kampanje za Chesterfield" 8etode su vam ve%poznate modeli i filmske zvijezde s cigaretama u ustima, i sline stvari"

  • 5/26/2018 Andrej Grubai~Noam omski-Kritika kapitalistike demokratije

    9/65

    Njihovi rani dokumenti, nedavno o$javljeni, pokazuju da su i oni cijenili postignu%a $ritanskoga8inistarstva 9nformacija" +hvatili su da zemlja postaje sve vie demokratska i da vie ne mo'e postojatizatvoreni klu$" akljuak je $io, kako su sami rekli, da politika mora postati politiko ratovanje koje %eprimjenjivati mehanizme propagande koji su $ili jako korisni u kontroliranju ljudskih misli tijekom#rvoga svjetskog rata"

    5o je okvir doktrine koji se sla'e s institucijskom strukturom" 5a doktrina jaa predvianja o tome kako

    $i stvari tre$ale djelovati" * ta su predvianja jako do$ro potvrena" 8eutim, o tim zakljucima nijedozvoljeno priati" +ve je to sad dio mainstream literature, ali samo za ljude iznutra" &ada idete nafakultet, ne itate klasike o kontroliranju ljudskih umova"

  • 5/26/2018 Andrej Grubai~Noam omski-Kritika kapitalistike demokratije

    10/65

    PROI*&ODNJA PRISTANKANedavno sam s o$itelji i prijateljima etao Nacionalnim parkom" U jednom smo trenutku doli dospomenika na kojemu je pisalo- !:vdje le'i 9ndijanka, /ampanoang, ija su o$itelj i narod dali se$e isvoj imetak da $i ova velianstvena nacija mogla nastati"!

    Naravno, nije $a prikladno re%i da su uroenici 'rtvovali se$e i svoju zemlju za tako plemenitu svrhu"5onije je da su $ili poklani, desetkovani i rastjerani u jednome od najve%ih genocida u ljudskojpovijesti" 5renutne procjene govore da je u vrijeme &olum$ova otkri%a kako mi to ka'emo u0atinskoj *merici moglo $iti oko dvadeset milijuna 9ndijanaca plus jo dvanaest do petnaest milijunasjeverno od ;io 3randea" Do [email protected]", kada je oko >MO populacije 0atinske *merike $ilo iz$risano ikontinentalne granice +*Da uspostavljene, samo je nekih dvjesto tisu%a domorodaca preostalo"Ukratko, rije je o masovnome genocidu kojega *merikanci slave svaki listopad veliaju%i &olum$a znaajna masa je na &olum$ov dan poinila samou$ojstvo"

    +totine amerikih graana, do$ronamjernih i potenih ljudi, stoje okupljeni oko spomenika, proitali suto pie, oigledno $ez reakcijeP osim mo'da osje%aja zadovoljstva to $arem odajemo dolinopriznanje 'rtvovanju uroenika, jer je vjerojatno spomenik zato postavljen" 8o'da $i drugaije

    reagirali kada $i $ili u posjetu *usch6itzu ili Dachau i pronali spomenik na kojemu pie- !:vdje le'i'ena, 'idovka, ija su o$itelj i narod dali se$e i svoj imetak da $i ova velianstvena nacija mogla nastatii prosperirati"!

    9stina nije u potpunosti zatajena" 9staknuti Harvardov povjesniar i $iograf &olum$a, +amuel 7liot8orrison, komentira !da je okrutna politika inicirana od &olum$a, a koju su sprovodili njegovinasljednici, rezultirala potpunim genocidom"! :vaj je navod !izostao iz slavne romanse!, o$janjavaHo6ard inn u svojoj knjizi !#eoples history of the U+*!, nita od toga nema u zadnjem odlomkuknjige u kojemu 8orrison zakljuuje svoje velianje &olum$a-

    &olum$o je imao svojih propusta i pogreaka, no to su uvelike pogreke kvaliteta koje su ga uinilevelikim njegove neukrotive volje, njegove velianstvene vjere u

  • 5/26/2018 Andrej Grubai~Noam omski-Kritika kapitalistike demokratije

    11/65

    prvi !agresori! s kojima se tre$alo suoiti u naem slavlju slo$odeP definicija agresora je takva da ihmoramo napasti, to je kasnije uslijedilo s 8eksikancima, Iilipincima, ijetnamcima, Nikaragvancimai mnogim drugima" 5re$a dodati da su +*D ovdje jedinstven primjer, sve do dananjih dana"

    +misao u kojem je uroenika populacija !dala stvarni pristanak u ovome dogovoru due s duom! jedalje o$jasnio jedan od ranih amerikih sociologa, Iranklin Henry 3iddings, u vrijeme kada smopostizali pristanak s Iilipincima" :n je skovao frazu !pristanak $ez pristanka! da $i opisao uspjeh

  • 5/26/2018 Andrej Grubai~Noam omski-Kritika kapitalistike demokratije

    12/65

    !nesposo$nost da razumije to vladavina zakona znai ovoj zemlji!" 0e6is je primijetio da je senator8oynihan uinio !veliku stvar! kada je u govoru na Fkoli prava kritizirao ;eaganovu administracijuz$og !naputanja stolje%ima stare predanosti ideji zakona u voenju nacije!, z$og njezine !misterioznekolektivne amnezije!, z$og !gu$ljenja sje%anja kojima smo neko% $ili toliko predani!" !Naa delegacijapri UNu!, kazao je 8oynihan, !ne poznaje povijest svoje zemlje"!

    Na'alost, ;onald ;eagan i )ane &irkpatrick su ti koji razumiju to vladavina zakona znai ovoj zemlji,

    dok senator 8oynihan i *nthony 0e6is pate od misteriozne kolektivne amnezije" +luaj o kojemuraspravljaju je vrlo do$ar primjer" 9sta se stvar dogodila i ranije, praktiki na isti nain" #riu je ispriao/alter 0eIe$er u svojoj vrijednoj knjizi !9nevita$le ;evolution!" =>@S" je +ud pravde za Centralnu*meriku uspostavljen na inicijativu /ashingtona, sa zadatkom da presuuje o konfliktima izmeudr'ava te regije" !&roz devet godina!, o$janjava 0aIe$er, !institucija je $ila $ezvrijedna $udu%i da su+*D dva puta =>=L" i =>=?" od$ile priznati odluku +uda koja je $ila protiv njihovih interesa uNikaragvi"! =>=L" +ud je osudio ameriku intervenciju u NikaragviP a /ashington je tu odlukujednostavno ignorirao" =>=?" +ud je podr'ao tvrdnju Costa ;ice da akcije +*Da u Nikaragvi krenjezina prava" +*D su opet od$acile odluku, efikasno unitavaju%i +ud" !U uspostavljanju kontrole nadCentralnom *merikom!, komentira 0aIe$er, !+*D su unitile instituciju koja je Centralnu *merikupokuavala ujediniti"! Do konanoga kraha je dolo =>LL" kada je dr'avni sekretar Charles 7vans

    Hughes u /ashingtonu sazvao konferenciju dr'ava Centralne *merike" 0aIe$er to komentira-Namjera nije $ila da se ponovi konferencija iz =>@S", kada su dr'ave Centralne *merike tre$ale samedo%i do vlastitih zakljuaka" :vaj put su +*D, uz pomo% vjerne .i marincima okupirane1 Nikaragve,uspostavile agendu koja je ukljuivala opomenu koju kasnije nije nitko spominjao neoplakani +ud zaCentralnu *meriku"

    #ostoje razlike izmeu ranijeg sluaja i ovoga sada, dodue ne one koje $i naa povijesna amnezijarado predlo'ila" Danas Nikaragva nije pod okupacijom marinaca samo pod napadom amerikepla%enike vojske zvane !$orci za slo$odu!, a ni +*D nisu vie dovoljno mo%ne da $i jednostavnood$acile +vjetski sud"

    5eko je povjerovati da je senator 8oynihan $io oz$iljan kada je govorio o naoj predanosti vladavini

    zakona, vjerojatnije je da je on jedno govorio, a drugo mislio, ili je mo'da u pitanju $ila njegova irskaduhovitost( U svojim memoarima, u kojima opisuje vrijeme svoga mandata, UNov am$asador8oynihan daje grafike primjere vlastite predanosti vladavini zakona, pose$no povelji Ujedinjenihnaroda koja za$ranjuje upotre$u sile u meunarodnim suko$ima" 5ako, kada je 9ndonezija upala u9stoni 5imor =>SM", ilegalno koriste%i ameriko naoru'anje i s oitim $lagoslovom +*Da, 8oynihanse posvetio $lokiranju svih poteza UNa kojima se nastojala sprijeiti agresija z$og ega su ljudimasudili u Nurn$ergu te se kasnije ponosio svojim uspjehom u toj situaciji, koja je, kako je samo$jasnio, vodila velikom masakru" animljivo je da to to se ponosio suuesnitvom u ratnom zloinunije utjecalo na njegovu reputaciju kao vode%eg zagovornika nepovredivosti vladavine zakona meuamerikim li$eralima"

    9ncident sa +vjetskim sudom nudi neke lekcije koje se tiu sistema indoktrinacije" 0ako se ismijavati iz;onalda ;eagana, no to je takoer odvra%anje od same stvari" Nasilje, varanje i $ezakonje su prirodneodlike dr'ave, svake dr'ave" :no to je va'no u datome kontekstu jest doprinos najotrijih kritika.unutar mainstreama1 jaanju sistema indoktrinacije, kojega su i oni sami .kritiari1 'rtve to jepravilo za educirane klase, koje su uvijek najdu$lje indoktrinirane i, u du$ljem smislu, najignorantnijegrupe, ujedno i 'rtve i pronosioci dogmatinosti vjere" eliki uspjeh kritike jest upravo to toonemogu%ava shva%anje da ovo to se dogaa danas nije odstupanje od povijesnih ideala i prakse, koje$i se moglo pripisati ovome ili onome pojedincu" ;adije, rije je o sistematskom prikazivanju naina nakoji nae institucije funkcioniraju i nastavit %e funkcionirati, ukoliko ih ne sprijei uz$uena javnostkoja je razumjela njihovu prirodu i njihovu stvarnu povijest upravo ono to edukacijske institucije

  • 5/26/2018 Andrej Grubai~Noam omski-Kritika kapitalistike demokratije

    13/65

    moraju sprijeiti 'ele li ispuniti svoju funkciju, to jest, slu'iti mo%i i privilegiji"

    #raktino nam iskustvo govori- ukoliko 'elite nauiti neto o propagandnom sistemu, pogledajte do$rokritike i njihove preu%ene pretpostavke" 5o u pravilu konstruira doktrinu dr'avne religije"

    #ogledajmo jo jedan aktualan sluaj" Na napad na Nikaragvu opravdavamo time to je Nikaragvaprodu'ena ruka +ovjetskoga +aveza, koja prijeti 8eksiku a samim time i +*Du" rijedno je naglasitida se temeljne pretpostavke ovoga doktrinarnog sistema ire preko politikoga spektra" #risjetimo se$ajke o ruskim 893ovima navodno poslanim u NikaragvuP pria je izmiljena da $i se odvratilapozornost s iz$ora u Nikaragvi, koje je tre$alo potkopati, i s injenice da aljemo naprednozrakoplovstvo u 7l +alvador da $i omoguili masakr seljakaP koji je rezultirao po$oljanomefikasno%u zahvaljuju%i direktnom sudjelovanju amerikih vojnih snaga smjetenih u naimhondurakim i panamskim sklonitima, koje su koordinirale $om$ardiranje sela i seljaka u $ijegu, doksmo mi de$atirali o du$okom pitanju da li je Nikaragva pri$avila avione kojima $i se mogla oduprijetinapadu nae pla%enike vojske, ne !gerile!, ve% do$ro opremljene vojske koja premauje vojskuNikaragve po koliini i kvaliteti naoru'anja"

    &ada je vremenski vrlo vjeto oda$rana pria putena iz administracije, uspostavljaju%i tako okvir zadaljnju diskusiju o pitanjima unutar ideolokog sistema, senatorski su glasnici dali do znanja da ako su

    893ovi zaista poslani, tada mi imamo pravo $om$ardirati Nikaragvu z$og njezine prijetnje nama"+enator Dodd je izjavio da %e +*D !morati u%i i rijeiti stvar morat %ete $om$ardirati gaj$e!"

    +enator 5songas je dodao-

    Ne mo'ete im dozvoliti da sastave te 893ove, jer 893ovi nisu upotre$ljivi samo protiv 7l +alvadora iHondurasa, ve% i protiv +*Da, a Nikaragvanci znaju ve% dugo vremena da ne mogu to uiniti $ezpovrede amerike sfere utjecaja" ." studeni1"

    #ustimo sada neo$inu ideju da $i Nikaragva nezakonito !postupila! pri$avivi zrakoplove kojima $ise o$ranila od naeg napada ili da $i mogla napasti Honduras ili 7l +alvador a da za to vrijeme +*Dstoje sa strane kao milostiv $espomo%an div, kako je NiJon jednom zacmizdrio" ;azmotrimo prijetnjukoju Nikaragva upu%uje nama" #rema tim standardima, +++; ima pravo $om$ardirati Dansku, koja

    nije nita manja prijetnja njima nego Nikaragva nama u stvari, puno je ve%a prijetnja $udu%i dapripada neprijateljskom vojnom savezu velike mo%i takoer ima pravo $om$ardirati i 5ursku granicui N*5: $aze uz nju koje prijete sigurnosti +ovjetskoga +aveza" #rije pedeset godina Hitler je upozorioda je Kehoslovaka $ode' uperen u srce Njemake, neprihvatljiva prijetnja njezinoj sigurnosti" #remanaim standardima, Hitler je izgleda $io pri zdravoj pameti" #onavljam, rije je o doprinosu kritika kojenisu vrijedne spomena"

    ratimo se tvrdnji da je Nikaragva produ'ena ruka +++;a koja prijeti 8eksiku" 8arinci su ponovno=>L?" poslani u Nikaragvu, koju su okupirali ve%i dio stolje%a, da $i suz$ili prijetnju $oljevika" 5ada jeprodu'ena ruka +++;a $io 8eksiko, koji je prijetio Nikaragvi a samim time i +*Du" !8eksiko jeprvi na kunji!, o$znanio je predsjednik Coolidge kada je poslao marince u Nikaragvu, u intervencijukoja je dovela do uspostavljanja +omozine diktature i njegovih terorista Nacionalne garde koju suistrenirali *merikanci te do u$ojstva autentinoga nikaragvanskog nacionalista +andina" 9ako su selica izmjenila, uloga ostaje ista- u$iti Nikaragvance"

    Fto smo radili ranije kada se nismo mogli potu'iti na prijetnju $oljevika( /oodro6 /ilson, velikiapostol samoodreenja, slavio je istu ovu doktrinu alju%i ratnike na Haiti i u Dominikansku ;epu$liku,gdje su ponovno uspostavili ropstvo, spalili i unitili sela, muili i u$ijali, ostavljaju%i Haitiju nasljeekoje danas le'i u jednom od naj$jednijih kutaka jednog od naj$jednijih dijelova svijeta, a uDominikanskoj ;epu$lici ostavili pozornicu diktaturi 5rujilla, koja je uspostavljena nakon $rutalnograta po$unjenika, rata koji je izostavljen iz povijestiP prva knjiga koja se tim $avi je tek nedavno izala,

  • 5/26/2018 Andrej Grubai~Noam omski-Kritika kapitalistike demokratije

    14/65

    nakon ezdeset godina" Nije $ilo $oljevika kojima $i mogli opravdati svoje akcije pa smo se zato$ranili od divljaka" apovjednik marinaca 5horpe opisao je kako je marincima koji su uplovljavalirekao !da su slu'ili svojoj domovini jednako vrijedno kao i njihovi sretni drugovi preko mora, te da %erat trajati dovoljno dugo da svaki ovjek do$ije priliku $oriti se protiv divljaka u 7uropi kao i protivdivljaka u +anta Domingu!" ;uka divljaka je $ila pose$no prisutna na Haitiju" 5horpe je o$jasnio- !5kogod vodi ovu revoluciju, mudar je ovjekP sigurno ima mnogo koristi od crnuga""" idi se rad

    Nijemaca"! !Napravim li do$ar posao i oistim ovu""" provinciju od po$unjenika te ih mnogo u$ijem!,dodao je, !znai da $ih $io do$ar njemaki u$ojica"!

    U ranijim smo se godinama $ranili od drugih agresora" &ada je #olk.L1zauzeo tre%inu 8eksika $ranilismo se od meksike agresije, i to du$oko unutar meksikog teritorijaP takoer smo morali zauzeti&aliforniju z$og mogu%e $ritanske prijetnje" 9ndijanski ratovi su isto tako $ili o$ram$eniP 9ndijanci sunas napadali iz svojih $ritanskih i panjolskih sklonita pa smo $ili prisiljeni zauzeti Iloridu i zapad .sposljedicama po uroeniku populaciju koje su, ili $i tre$ale $iti, poznate1" #rije toga, doktrina Cotton8athera je $ila zadovoljena- on je iskazao svoje zadovoljstvo time to je !uma praktiki oi%ena odtih tetnih stvorenja pa sada mo'e $olje rasti!" 5o su, sluajno, $ila tetna stvorenja koja su !dala se$e isvoju zemlju da $i ova velianstvena nacija mogla nastati i prosperirati!" #osao je $io tako do$roo$avljen da vie nismo klali 9ndijance ovdje, ve% smo nastavili podr'avati masakre, koje konzervativna

    katolika crkva naziva genocidom, u podrujima u kojima zadatak jo nije $io uspjeno o$avljen, kao u3vatemali, odnosno unutar !sfere utjecaja! koju smo morali o$raniti, sude%i po senatorskimglasnicima, isto kao to smo je $ranili od vlastite populacije tako efektivno proteklih godina"

    3ledaju%i stvarnu povijest, vidimo aktualne napade na Nikaragvu u perspektivi drugaijoj od onekonvecionalne i mo'emo vidjeti uzroke tih napada u normalnom i esencijalno nepromijenjivomfunkcioniranju vlastitih institucija" 5akoer, mo'emo razumjeti tehnike ispiranja mozga zadu'ene zaprikrivanje onog to nae oi nisu stigle vidjeti" #rilino je lako opovrgnuti dokaze administracije, $ezo$zira to se stalno nalazimo u visoko indoktriniranome drutvu u kojemu se osnovne istine lakoizgu$e" :no to tre$a uvidjeti jest to da je ovo jo samo jedan doprinos poznatoj povijesnoj prijevari,dok su sami dogaaji jo jedno poglavlje u sramotnoj i prljavoj historiji, prikriveni od nas pomo%uizmiljene povijesti o$likovane terminima ideala poput vladavine zakona, 6illsonovskih principasamoodreenja, demokracije i ljudskih prava, te ostalih slinih termina koji ameriku povijest dovode uvezu s irelevantno%u"

    &ako je ova znaajna kolektivna povijesna amnezija ostvarena( Da $i $olje razumjeli sistem,pogledajmo prvo na koji se nain taj proces odvija u totalitarnome drutvu, po unutarnjemu ureenjuprilino razliitome od naeg"

    U svi$nju =>T" znaajan se dogaaj dogodio u 8oskvi" Hra$ar spiker, ladimir Danchev, u pet jeemitiranja izvjetavao o ruskoj invaziji u *fganistan, pozivaju%i istodo$no po$unjenike na pru'anjeotpora" 5o je izazvalo veliko divljenje na apadu" Ne6 Gork 5imes je taj dogaaj proglasio!odstupanjem od slu'$ene sovjetske propagande! te komentirao da je Danchev $io revoltirandvostrukim standardima i novogovorom .T1" U #arizu je uspostavljena nagrada za !novinare koji se

    $ore za pravo na informacije!" Danchev je skinut s radija i poslan u psihijatrijsku $olnicu" U prosincu jevra%en na poziciju" ;uski je slu'$enik izjavio da !ga nisu kaznili jer se $olesne ljude ne mo'e kazniti!"

    Na apadu je sve ovo $ilo shva%eno kao provirivanje u svijet !=>B!" Danchev je $io slavljen z$ogsvoje hra$rosti, z$og trijumfa do$re volje, z$og toga to ga nije prestrailo totalitarno nasilje" +ve je toistina"

    :no to je $ilo oso$ito znaajno u vezi Danchevog emitiranja nije to to je on iskazao protivljenjesovjetskoj invaziji i pozvao na otpor, ve% to to je invaziju nazvao invazijom" U sovjetskoj teologiji nepostoji dogaaj poput ruske invazije u *fganistanP radije, postoji ruska o$rana *fganistana od $andita

    http://openwindow%28%27005_f02.php%27%2C%20%27450%27%2C%20%27200%27%29/http://openwindow%28%27005_f02.php%27%2C%20%27450%27%2C%20%27200%27%29/http://openwindow%28%27005_f03.php%27%2C%20%27450%27%2C%20%27200%27%29/http://openwindow%28%27005_f02.php%27%2C%20%27450%27%2C%20%27200%27%29/http://openwindow%28%27005_f03.php%27%2C%20%27450%27%2C%20%27200%27%29/
  • 5/26/2018 Andrej Grubai~Noam omski-Kritika kapitalistike demokratije

    15/65

    koji operiraju iz pakistanskih sklonita, a podr'ava ih C9* i ostali ratni hukai" ;usi tvrde da su $ilipozvani u *fganistan, i u odreenom tehnikom smislu to je tono" No, kao to je londonski 7conomistznaajno o$znanio- !Upada je upada ukoliko nije zakonito pozvan od vlade!, a vlada koja jepostavljena od strane +++;a, upravo s ciljem da ih pozove, mo'e teko to uiniti izvan svijeta:r6ellovog Novogovora"

    #reutno u pokrivanju Danchevog sluaja na zapadu je $ila nota samoestitanja- tako neto se ovdje ne

    $i moglo dogoditiP ni jedan ameriki spiker nije $io poslan u psihijatrijsku $olnicu zato to je amerikuinvaziju nazvao !invazijom! ili zato to je pozvao 'rtve na pru'anje otpora" 8ogli $i se dalje zapitatizato se to nikada nije dogodilo" $og toga to ni jedan ameriki novinar ne $i nikada oponaaoDanchevu hra$rost, ili ne $i nikada shvatio da je amerika invazija afganistanskoga tipa u $iti invazijaili da razumna oso$a mo'e pozvati 'rtve na otpor" *ko je tako, tada $i ovo $ilo stanje indoktrinacijedaleko iznad onoga to je ostvareno pod sovjetskim terorom, daleko iznad $ilo ega to je :r6ellmogao zamisliti" Da li je to samo apstraktna mogu%nost ili je rije o neugodnoj istini koja oslikavaokolnosti pod kojima 'ivimo(

    ;azmotrimo sljede%e injenice" =>?L" su +*D napale )u'ni ijetnam" 5e je godine predsjednik&ennedy, poslao amerike zrane snage da napadnu ruralni )u'ni ijetnam, u kojemu je 'ivjelo vie [email protected] stanovnitva" +ve je to $ilo u sklopu programa kojim je tre$alo dovesti nekoliko milijuna ljudi ukoncentracijske logore .zvane !strategijska sela!1 koji su $ili okru'eni $odljikavom 'icom i naoru'animuvarima da $i se ljude zatitilo od gerile koju su oni, kako smo mi zakljuili, do$rovoljno podr'avali"+ve slii onome to danas radimo u 7l +alvadoru, samo to su u sluaju ijetnama ameriki piloti $ilidirektno anga'irani u $om$ardiranju civilnih ciljeva, umjesto da samo vode i koordiniraju napade nacivile i ostalo od strane snaga koje smo mi istrenirali i naoru'ali" Direktnu invaziju +*Da u )u'niijetnam popratila je i podrka Irancuzima u pokuaju ponovnog osvajanja $ive kolonije, zatim naapovreda mirovnoga procesa iz =>MB" godine te teroristiki rat protiv populacije )u'noga ijetnama kojije iza se$e dotad ostavio sedamdesetpet tisu%a mrtvih, pozivaju%i stanovnitvo na otpor, kojeg je pru'aosjeverni dio zemlje nakon =>M>" te istodo$no prijetio ruenjem teroristikog re'ima koji su +*Dpostavile" U narednim su godinama +*D nastavile od$ijati svaki pokuaj mirovnog sporazuma te su=>?B" poele planirati zastrauju%u invaziju na )u'ni ijetnam" 9nvazija se dogodila rane =>?M", zajednos $om$ardiranjem +jevernoga ijetnama i intenzifikacijom $om$radiranja na jugu koje je $ilo tri putajae od viespominjanog $om$ardiranja na sjeveru" ;at su +*D takoer proirile na 0aos i &am$od'u"

    +*D su uvjeravale da su $ile pozvane, no kao to je londonski 7conomist prepoznao u sluaju*fganistana .nikad u sluaju ijetnama1, !upada je upada ukoliko nije zakonito pozvan od vlade!, aizvan svijeta Novogovora muterijski re'im +*Da u ijetnamu nije nita legitimniji od ruskog re'imau *fganistanu" Kak ni same +*D nisu smatrale tu vladu zakonitom, tonije, najjednostavnije $i jez$acile i postavile novu kada $i njezini voe postali nezadovoljni amerikim planovima o pove%anjuterora ili kada $i postali za$rinuti z$og mirovnog sporazuma" +*D su jednostavno priznale da jepolitiki sporazum $io nemogu% $udu%i da $i neprijatelj glatko po$ijedio u politikom takmienju, toje za njih $ilo neprihvatljivo" &ontakt je tre$ao $iti ogranien unutar vojnih dimenzija, u kojima su se

    +*D mogle nadati po$jedi" ;ijeima amerikoga vladinog znanstvenika Douglasa #ikea, trenutnovoditelja arhiva o 9ndokini u

  • 5/26/2018 Andrej Grubai~Noam omski-Kritika kapitalistike demokratije

    16/65

    amerika o$rana )u'noga ijetnama od terorista podr'avanih izvana .to jest iz ijetnama1, o$rana kojanije $ila mudra, govore golu$ovi"

    Ukratko, ovdje nema Dancheva" Unutar mainstreama ne postoji nitko tko $i invaziju nazvao!invazijom! ili shvatio injeniceP nezamislivo je da $i $ilo koji ameriki novinar pozvao ju'neijetnamce na pru'anje otpora" 5akva oso$a ne $i $ila poslana u psihijatrijsku $olnicu, no sigurno ne$i $ila vra%ena na svoju profesionalnu poziciju" Kak i danas oni koji spominju invaziju +*Da na )u'ni

    ijetnam =>?L", pojaanu =>?M", nagraeni su nevjerovanjem vjerojatno su z$unjeni ili jako ljuti" Nemo'emo se $raniti strahom od dr'avnog nasilja, kao to to mogu sljed$enici partijske politike utotalitarnoj dr'avi"

    )edna oso$na $iljeka, u knjizi koju sam napisao odmah nakon ruske invazije u *fganistan usporediosam tu invaziju s amerikom invazijom u )u'ni ijetnam, i opirnije prodiskutirao o odgovornosti o$ijuvelesila za hladnoratovski sistem konflikata i intervencija" *meriki kritiari nisu uspjeli shvatiti mojerijei te su se 'alili da, iako mo'da ima neto istine u tome to sam napisao, $ilo $i uvjerljivije da jepria malo !pravednije! ispriana .Cristopher 0ahmannHaupt u Ne6 Gork 5imesu1" 5akoer su pisalida se osje%am krivim z$og !dvostrukih moralnih standarda! .)ames Iallo6s u *tlantic 8ontly1" 9sta jeknjiga recenzirana i u komunistikom tisku, koji je od$acio moj !neuvjerljiv i neosnovan koncept pokojem su o$je strane ostvarile interese u Hladnome ratu! .)ames /est iz *merike komunistikepartije, u /orld 8arJist ;evie61, nude%i argumente po kojima je Hladni rat $io iskljuivo amerikaafera" 9nteresantno je to to je komunistiki komentar, iako netoan, $arem svrsishodan, dok komentaramerikog mainstreama odra'ava neku vrstu nemogu%nosti shva%anja ili razmiljanja o jednostavnimpitanjima koja se ponekad mogu prona%i kod fanatinijih religioznih kultova"

    +ada je normalno ismijavati se svakoj analogiji izmeu sovjetske invazije u *fganistan i amerikeinvazije u 3vatemaluP one zaista i jesu radikalno razliite po opsegu i karakteru" Uspored$a samerikom invazijom u )u'ni ijetnam $i $ila prikladnija, no unutar mainstreama ona je nezamisliva":vdje takoer vidimo jedan tipian aparat visokoindoktriniranog intelektualca .nekako redudantanizraz1- iza$eri ili izmisli jadnu kritiku +vete Dr'ave i od$aci je s prezirom, tada njome zamijeniracionalnu kritiku analizu i rastjeraj mogu%nost razumijevanja"

    U znaajnoj analizi !Demonstration 7lections!, 7d6arda Hermana i Iranka L"godine na kojima je $io promatraP iz$ori su $ili najavljivani kao korak naprijed prema onome to mizovemo !demokracija!" :pis slike glasi- !+ve%enik 5heodore Hes$urgh promatra iz$ore u 7l+alvadoru, ali ne vidi glasaku kutiju!, jasno prikazanu na fotografiji" )edan od glavnih zadatakauspjenog edukacijskog sustava jest o$dariti vlastite 'rtve mogu%no%u promatranja, no ne i uoavanja,mogu%no%u koja je karakteristika Aodgovornih intelektualacaA"

    Neka vrsta opozicije ratu u ijetnamu razvijena je i unutar mainstreama, no ona je $ila prete'noApragmatinaA, tako da je kritiku okarakterizirala kao samododvoravanje, distanciraju%i se odAemocionalnihA ili AneodgovornihA paranoika koji su prigovarali ratu s principijelnih stajalita"

    A#ragmatiniA su protivnici dokazivali da se rat ne mo'e do$iti uz prihvatljivu cijenu, ili da postojenejasno%e oko ciljeva, ili dvostrukost, ili propusti u proved$i" +lino tome, njemaki su generali $ili$ez sumnje kritini prema Hitleru nakon +taljingrada" +tav naroda je $io prilino drugaiji" =>L" jepreko [email protected] populacije rat smatralo !temeljno nepravednim i pokvarenim!, a ne samo ApogrekomA"8eu Apredvodnicima mnijenjaA takvo je stajalite jako rijetko, dok meu artikuliranom inteligencijomono u potpunosti izostaje, nije $ilo prisutno ni na vrhuncu protivljenja ratu =>[email protected]"

    &ako je ta znaajna podlo'nost naunome sistemu ostvarena( Ne mo'emo re%i da su injenice $ilenedostupne, to je ponekad sluaj" Devastiraju%e $om$ardiranje sjevernog 0aosa, $om$ardiranje =>?>"i ostali napadi zatakani su od strane medijaP te su injenice unutar mainstreama zatajene sve do danas

  • 5/26/2018 Andrej Grubai~Noam omski-Kritika kapitalistike demokratije

    17/65

    .takve se stvari nazivaju Atajnim ratovimaA, to znai da vlada uva tajnu to je i inila, uz suuesnitvomedija1" No, u sluaju ijetnama dovoljan $roj injenica je $io uvijek dostupan" :ne su $ilepromatrane, ali ne i viene"

    *meriko o$razovanje je pose$no zanimljivo" +lu'$eni povjesniar &ennedyjeve administracije,*rthur +chlesinger, cijenjen kao vode%i golu$, uistinu je spominjao agresiju" !=>?L" nije $ila loagodina!, napisao je u svojoj povijesti !* 5housand Days!- !agresija je 2$ila4 provjerena u ijetnamu"!

    nai, godina u kojoj su +*D poduzele direktnu agresiju u ju'nome ijetnamu je godina u kojoj jeagresija provjerena" :r6ell $i $io zadivljen" )o jedna respektirana figura u li$eralnom panteonu, *dlai+tevenson, naglasila je pri UNu da smo se u ijetnamu $orili protiv !unutranje agresije!, jo jednafraza kojoj $i se :r6ell divioP znai, $orili smo se protiv agresije ijetnamaca protiv nas u ijetnamu,$a kao to smo se stolje%e ranije $orili protiv agresije 8eksikanaca protiv nas u 8eksiku" 9sto smouinili i u 3rkoj kasnih =>[email protected], o$janjavao je +tevenson, interveniraju%i da $i zatitili 3rku od!agresora! koji je !stekao kontrolu nad ve%im dijelom zemlje!" 5i !agresori! su $ili 3rci koji su vodiliotpor nacizmu i koje smo mi smijenili uz masakr, muenje, progon i op%e nasilje, inivi tako uslugunaim nacistikim suradnicima" *nalogija je $ila mnogo prikladnija nego je +tevenson oito vrloignorantska oso$a mogao zamisliti" &ao i uvijek, ameriko je stajalite o$ram$eno, ak i kadnapadnemo dr'avu na drugoj strani svijeta, nakon to nismo u njoj uspjeli unititi politiku opoziciju uz

    veliku dozu terora i nasilja"8alo du$lji pogled na de$atu koja se razvila oko ijetnamskoga rata otkriva nam neke mehanizmeindoktrinacije" De$ata je suprotstavila jastre$ove golu$ovima" )astre$ovi su, poput novinara )osepha*lsopa, smatrali da uz dovoljnu upotre$u nasilja mo'emo ostvariti svoje ciljeve" 3olu$ovi su tosmatrali nevjerojatnim, premda, kao to je *rthur +chlesinger o$jasnio, !svi mi molimo da je gosp"*lsop u pravu!, i !svi mi pozdravljamo mudrost i rukovodstvo amerike vlade! ako +*D uspije.suprotno od njegovih oekivanja1 u ratnoj politici koja je pretvorila ijetnam u !zemlju krhotina iruevina!" 5o je knjiga koja je +chlesingera postavila kao !vode%eg protivnika rata!, rijeima 0eslie3el$"

    )asno je vidljivo da je jedna mogu%a pozicija izostavljena iz ove 'estoke diskusije, pozicija koja je

    navodno podijelila zemlju u tim tekim godinama- tonije, pozicija mirovnog pokreta, pozicija koju jezastupala velika ve%ina graana, $a kao i =>L- rat nije samo ApogrekaA kako su to slu'$eni golu$ovinavodili, ve% !temeljno nepravedan i pokvaren!" Da razjasnim- ratni zloini, ukljuuju%i i zloinpokretanja agresivnog rata, su zlo, ak i ako se koriste u Aplemenite svrheA" 5akvo stajalite nije $iloprisutno u diskusiji, ak niti da $i $ilo opovrgnutoP ono je nezamislivo unutar ideolokog maistreama"

    5re$a naglasiti da su odstupanja od ortodoksnosti $ila rijetka meu artikuliranom inteligencijom"Nekoliko je kritiki raspolo'enijih novinara od *nthony 0e6isa koji je zakljuio svoje stavove =>SM",o$janjavaju%i da je rat poeo s !tapkaju%im pokuajima da se uini do$ro!, no da je ve% =>?>" .=>?>"1$ilo jasno da se radi o !katastrofalnoj pogreci!" U akademskim $i mainstream krugovima $ilo tekoprona%i predanije kritike rata od onih )ohna &irka Iair$anka s Harvarda, dekana amerikoazijskihznanstvenika, koji je $io smatran toliko ekstremnim da su mu pred$acivali da je !kronino zara'en

    komunizmom!" Iair$ank se =>?" o$ratio *merikome drutvu povjesniara, godinu dana nakon to je5et ofenziva o$ratila ve%inu korporacijske elite i ostalih vode%ih krugova u golu$ove" Iair$ank je $iooekivano kritian prema ijetnamskome ratu- ovo je !do$a u kojem smo nau politiku mo% proirilina strane katastrofe poput ijetnamskoga rata, uglavnom kroz prekoraenja pravednosti i nese$inedo$rohotnosti!" !Naa uloga u o$rani juga nakon =>?M"! je $ila $azirana na analitikim pogrekama,tako !da smo imali velikih pro$lema u uvjeravanju nas samih da postoji svrha vrijedna napora"!3olu$ovi su rat smatrali !$eznadnim sluajem!, to znamo od *nthony 0akea, vode%eg golu$a koji jenapustio vladu u znak protesta protiv invazije u &am$od'u" +vi su se slo'ili da je to $io !neuspjelikri'arski rat!, !plemenit!, ali !iluzoran!, te poduzet s !najuzvienijim intencijama!, kako je to rekao

  • 5/26/2018 Andrej Grubai~Noam omski-Kritika kapitalistike demokratije

    18/65

    +tanley &arno6 u svojem najprodavanijem programu na #

  • 5/26/2018 Andrej Grubai~Noam omski-Kritika kapitalistike demokratije

    19/65

    eskalacija ijetnamskoga rata mogla !polarizirati miljenja do te granice da %e golu$ovi u +*Dupoeti izmicati kontroli masovno od$ijaju%i slu'iti, ili se $oriti, ili suraivati, ili jo gore(!" A3olu$oviAkoji ga za$rinjavaju nisu slu'$eni Agolu$oviA doktrinarnog sustava, ve% op%a populacija" No takav otpor,iako ponekad djelotovran u pove%anju trokova dr'avnoga nasilja, ograniene je efikasnosti tako dugodok nije zasnovan na razumijevanju snaga na djelu i razloga svojeg sistematskog ponaanja, te tendiranestanku jednako $rzom kao i nastanku" U isto vrijeme, preplaena i nesigurna populacija, trenirana da

    vjeruje kako su ruski demoni i horde tre%ega svijeta naumile zauzeti ono to stignu, sklona jenacionalistikom fanatizmu" 5o se pokazalo dramatinim u narodnom odgovoru na invaziju u 3renadi"+*D su opet !nepokorena veliina!, izjavio je ;eagan, nakon to je est tisu%a elitnih trupa uspjelosvladati otpor aice ku$anskih vojnika i neto grenadske milicije, osvojivi osam tisu%a i sedamstomedalja za junatvo, te izazvavi reakciju ovdje koja se ne mo'e podrediti pro$uenom sje%anju drugihvelikih sila koje su ne tako davno ostvarile $analne po$jede"

    #rofinjenije metode indoktrinacije, upravo ilustrirane, znaajnije su od izravnog varanja ili zatakivanjane'eljenih injenica, iako su i ove posve dovoljne" #rimjera je $ez$roj"

    ;azmotrimo, na primjer, trenutnu diskusiju o tome postoji li AsimetrijaA izmeu 7l +alvadora iNikaragve $udu%i da su u o$a sluaja po$unjenici potpomognuti izvana i pokuavaju svrgnuti vladu" Ujednom sluaju administracija tvrdi da su po$unjenici !$orci za slo$odu!, a vlada nezakonita tiranija,dok su u drugom sluaju po$unjenici teroristi, a vlada jo uvijek predstavlja nekakvu napuknutudemokraciju" &ritike se pitaju da li Nikaragva jo uistinu potpoma'e gerilu u 7l +alvadoru ili je ve%podlegla totalitarizmu"

    U diskusiji je izgu$ljena jo oitija slinost" U o$je je dr'ave prisutna teroristika vojna sila kojamasakrira civile, i u o$je dr'ave mi podr'avamo tu silu- vladu 7l +alvadora i kontrae" Da je tako nemasumnje, pose$no u 7l +alvadoru nakon to se Caterova administracija potrudila unititi narodneorganizacije koje su se razvile tijekom =>[email protected]" 5akoer je to oito i u vezi Nikaragve, samo to uovom sluaju moramo prelistati strani tisak koji pie o destruktivnim litanijama kontraa, koji u$ijaju,siluju, osaka%uju, teroriziraju i $rutaliziraju civilno stanovnitvo koje padne pod njihove ake" #rimarnisu im ciljevi radnici u zdravstvu i o$razovanju te seljaci u kooperativima .)onathan +telee i 5ony

    )enkins, u londonskom 3uardianuP 8arion /ilkinson, u australskom National 5imesuP i mnogi drugiizvori kojima su detalji dostupni1" 3lavni zapovjednik Ademokratskih snagaA, *dolfo Coleso, citiran je uNe6 Gork 5imesu- !Ne postoji nikakva linija, nikakva vrsta linija izmeu civilne farme kojuposjeduje vlada i izvidnikih polo'aja sandinista!P ak i neredoviti izvjetaji upu%uju na posljediceovakovih pretpostavki, no izvjetavanje tiska je loe i sporadino, te posve%eno znaajnim stvarima,poput protivljenja iz$orima .u Nikaragvi1"

    5o je prava AsimetrijaA izmeu Nikaragve i 7l +alvadora" Njezin je znaaj izgu$ljen u diskusiji oispravnosti vladinih postupaka, dok sama vlada nastavlja funkcionirati pod misterioznom kolektivnomamnezijom koja nas spreava da vidimo kako je malo toga novoga, i z$og ega je to tako"

    :krenimo se drugome dijelu svijeta i onome to se o$ino naziva Amirovni procesA na +rednjem 9stoku,

    a ve'e se uz Camp David sporazume" +porazumi koje vodi 9zrael pokazuju da se stanovnitvo teritorijakoji je pod izraelskom vojnom okupacijom uvelike protivi Amirovnome procesuA, smatraju%i ga tetnimpo vlastite interese" ato $i to tako $ilo( asigurno su stanovnici te regije jedni od onih koji najvie'ude za mirom" 8eutim, ni jedan novinar nije prouio ovaj udan paradoks"

    #ro$lem se mo'e vrlo lako rijeiti" 8irovni je proces, kao to je $ilo vidljivo u datom trenutku i kao to$i tre$alo $iti oigledno pogledamo li unatrag, osmiljen na taj nain da se glavna arapska vojna sila,7gipat, povue iz konflikta, tako da 9zrael mo'e slo$odno, uz veliku pomo% +*Da, pojaatinaseljavanje i represiju u osvojenim podrujima, te napasti svoje sjeverne susjede $a kao to je iuinio te stalno ini" 5eko je vjerovati da uenje mo'e izazvati to to 'rtve Amirovnog procesaA sam

  • 5/26/2018 Andrej Grubai~Noam omski-Kritika kapitalistike demokratije

    20/65

    proces osuuju i od$acujuP mo'da je i zauuju%e to takve elementarne istine, oite na samomepoetku, jo uvijek nisu uoene" U meuvremenu, mi moramo nastaviti podr'avati Amirovni procesA"5ko se mo'e protiviti miru(

    U ovom $i sluaju, takoer, $ilo korisno nadjaati nau misterioznu kolektivnu amneziju koja se tieinjenica iz nedavne prolosti" remena za pregled diplomatskih zapisa nema, no svatko tko to uiniu$rzo %e uvidjeti da su mogu%nosti za mir, koji $i ukljuivao i neto malo pravednosti, postojale

    petnaest godina te su svaki put $ile $lokirane od strane +*Da i 9zraela" U ranim je [email protected] tood$acivanje $ilo toliko ekstremno da je ak $lokirana i arapska inicijativa .upu%ena od 7gipta i)ordana1 za uspostavljanje op%eg mira, koja je u potpunosti ignorirala prava #alestinaca" Nakon to semeunarodnim konsenzusom pristalo na dvodr'avni sporazum, svaka takva mogu%nost je konstantnoonemogu%avana od strane +*Da i 9zraela, koji ustraju u neprihva%anju tvrdnje da uroenikapopulacija nesumljivo posjeduje prava, $ez o$zira na 'idove koji su ih naveliko razmijestili" *merika jeslavila ovakav stav, nagovaraju%i #alestince da prihvate program ;adnike partije koji je opovrgavaopalestinska nacionalna prava te im oduzimao A$ilo kakvu uloguA u $ilo kojem sporazumu .radnikigolu$ *$$a 7$an1" :vdje nitko ne protestira, niti ak ne izvjetava o injenicama, kada vlada +*Dastopira mirovnu inicijativu UNa, s tvrdnjom da %e prihvatiti iskljuivo pregovore !izmeu stranadirektno ukljuenih u arapskoizraelski konflikt!, iskljuuju%i #alestince koji nisu jedna od tih strana

    .sijeanj =>>B"1" +lian pro$lem 0i$ije i manjine #0:a se u *merici osuuje kao rasistiki iekstremistiki- jednako takvo stajalite +*Da i 9zraela, rasistiko u sutini, smatra se uzoromumjerenosti"

    *ktualni su izvjetaji prikrivani, opovrgavani pa ak i izvrnuti u jednom od najuspjelijih djelovanjaagitacijske propagande u modernoj povijesti" &omentirao sam u nedavno izaloj knjizi .!5he Iaitfull5riangle!1 izvjetaj koji se odnosio na razdo$lje do =>T" :tada se sve ponavlja $ez promjena" Daspomenem samo jedan nedavni sluaj- u travnju =>B" )aser *rafat je prilikom govora u 3rkoj i *ziji,te putem izvjetaja o$javljenog u francuskom i engleskom mainstream tisku uputio niz zamol$i koje suse odnosile na mir" *rafat je eksplicitno pozvao na direktne pregovore s 9zraelom, pod prisutstvompromatraa UNa, te na !meuso$no priznanje dviju dr'ava!, 9zraela i #alestineP to je godinama $ioosnovni o$lik meunarodnog konsenzusa, ukljuuju%i i od$acivanje amerikoizraelskog AmirovnogsporazumaA" 9zrael je ponudu odmah od$acio, dok su je +*D jednostavno ignorirale" 9zvjetavanjemedija u +*Du slijedi zanimljiv model" Nacionalni tisak Ne6 Gork 5imes i /ashington #ost nijeprenio injenice" 0okalni Akvalitetniji tisakA .

  • 5/26/2018 Andrej Grubai~Noam omski-Kritika kapitalistike demokratije

    21/65

    *rafat pozove na meuso$no priznanje i pregovore s 9zraelom, itat %ete o tome na naslovnoj straniNe6 Gork 5imesa" .naglaeno dodano1

    9z ove komunikacije se mnogo mo'e otkriti" #rvi odlomak je $lizu istini, iako netko to ne mo'e znatiitaju%i Ne6 Gork 5imes koji stalo nijee te injenice" No, najzanimljiviji dio je posljednja reenica"*rafat je otvoreno pozvao na !meuso$no priznanje i pregovore s 9zraelom!, svejedno to nismoproitali na naslovnoj strani ili $ilo gdje drugdje u Ne6 Gork 5imesu" 5imes radije ustraje sa svojim

    zauuju%im popisom zatakivanja i falsificiranja, o$javljenih ranijih godina u mojoj knjizi te citiranihiznad" 5eko da je $ilo to oitije od injenice da nita novo ne%e u%i u slu'$enu povijest u kojoj 5imesvidi se$e donekle s pravom kao kustosa" ", je to to je !javno mnijenje""" po mome sudujedina oz$iljna prijetnja s kojom se kompanija mora suoiti"! 9deja je takoer odluno preuzeta i udrutvenim znanostima" ode%i je politiki znanstvenik Harold 0as6ell napisao =>TT" da moramoiz$je%i !demokratski dogmatizam! poput onog da su ljudi !naj$olji suci svojih vlastitih interesa!"Demokracija dozvoljava da se glas ljudi uje, a zadatak je intelektualaca da osiguraju da taj glas imapeat ispravnog kursa" #ropaganda je demokraciji isto to i nasilje totalitarizmu" 5ehnike su iz$ruene uvisoku umjetnost, daleko iznad $ilo ega o emu je :r6ell sanjao" *parat zamiljene razliitosti umiljenju, koji inkorporira doktrine Dr'avne religije i eliminira racionalnu kritiku diskusiju, jedna je

    od profinjenijih metoda, premda su i sirovije tehnike u upora$i, i takoer nas efektivno spreavaju davidimo ono to gledamo, da nauimo i razumijemo svijet u kojem 'ivimo" #otre$no je ponovnonaglasiti da ono to komunisti nazivaju agitacijskom propagandom ima mnogo ve%i znaaj udemokracijama nego u dr'avama koje vladaju uz pomo% nasilja" U *merici Dancheva nema, osim nane$itnim marginama politike diskusije"

    a one koji tvrdoglavo tra'e slo$odu, najva'niji je zadatak da razumiju mehanizme i praksuindoktrinacije" 5akovi se mehanizmi lako zamijete u totalitarnom drutvu" 8nogo ih je te'e zamijetiti usustavu Aispiranja mozga pod slo$odomA, kojem smo izlo'eni i kojem svi preesto slu'imo kaodo$rovoljni i svjesni instrumenti"

  • 5/26/2018 Andrej Grubai~Noam omski-Kritika kapitalistike demokratije

    22/65

    S%STA& PROPAGANDE

    Da#id 2ar"a3ian " A,!erna!i#n) Radija in!er#juira je Na3a C4"35) u 6C4rni$,e" 7Di""en!6 89:1 "!udeni ./; Mn) "!e -ria,i -,i!i$i je(i5a i "e3an!i5e+ i )#ri,i "!e da+ ?e,i3 ,i d5ui!i i"!inu+63ra3 ,[email protected]!i!i ",j - ",j i"5ri#,jen"!i61 Mje -i!anje je+ u(i3ajui u b(ir a3eri5ibra(#ni "u"!a# u #3 re,,#"53 dbu+ 5je in!e,e5!ua,ne a,a!e (a [email protected] i -re#Benje re,,"5i4 !er3ina !aj "u"!a# 3)ua#a "!uden!i3a

    :- Dopustite mi prvo da ka'em ovo" 9ako svi mi stalno, pa i ja, ovo do$a nazivamo or6ellovskim,injenica je da je :r6ell zakasnio na pozornicu" *merika industrija za odnose s javno%u, jedna vrlosofisticirana industrija, ve% je u =>[email protected] razvijala alate i pisala o njima" apravo jo ranije, tijekom#rvog svjetskog rata ameriki su povjesniari ponudili predsjedniku /oodro6u /ilsonu zadatak kojisu nazvali !povijesno upravljanje!, to je znailo dizajniranje povijesnih injenica tako da one slu'edr'avnoj politici" 5o je :r6ell davno prije nego to je :r6ell pisao" +lavni ameriki novinar /alter

    0ippman je =>L=" rekao da umije%e demokracije zahtijeva proizvodnju pristanka, jo jedan or6ellovskiizraz koji u $iti znai !kontrola miljenja!" 9deja je $ila da dr'ava koja ne mo'e kontrolirati ljude silomkontrolira ljudske misli" nai, i prije :r6ella ovo je $ilo jasno, tehnike su $ile razraene i estoupotre$ljavane"

    Fto se tie vaeg pitanja, to kole ine kako $i o$ranile ljude od toga, odgovor je nita" apravo, kolesu na suprotnoj strani, one su dio aparata za dezinformacije" 9 to se jako do$ro razumije, ak i od straneli$eralnih intelektualaca i teoretiara demokracije" Na primjer, u va'nom istra'ivanju !&rizademokracije!, jo jednom or6ellovskom terminu koji zapravo znai !poeci demokracije!, koje jeizdala 5rilateralna komisija, grupa meunarodnih, oso$ito li$eralnih elita kojima je )immy Carter $ioneka vrsta predstavnika, oni kole vide kao !institucije odgovorne za pouavanje mladih!" Naravno, toostaje izmeu njih, takve stvari se ne govore javnosti" *li tako oni shva%aju ulogu kole" 9nstitucije za

    pouavanje, za nametanje poslunosti, za spreavanje mogu%nosti $ilo kakvog samostalnograzmiljanja" Fkole imaju institucijsku ulogu u sustavu kontroliranja i prinude" #rave kole $i tre$aleopskr$iti ljude s tehnikama samoo$rane, to $i znailo uenje istine o svijetu i drutvu" Da to rade,kole ne $i mogle dugo opstati"

    P> C1P1 O!er+ uredni5 5,e5$ije #[email protected] e"eja 6Radi$a, Priri!ie"6+ na-i"a je u -red)#ru da je6!!a,i!arni "u"!a# 5n!r,e [email protected],jenja (na!n 3anje uin5#i! ne) de35ra!"5i "u"!a# 5n!r,[email protected],jenja+ " b(ir3 da "e ",u?bena d5!rina 5ju "!a,n -na#,jaju dr?a#ni in!e,e5!ua,$i 3?e,a5 iden!i7i$ira!i 5a i"!a -r-a)anda+ a ! -3a?e ",bBenju u3a1 Na"u-r! !3e+de35ra!"5i "u"!a# !e?i dreBi#anju i )rania#anju $ije,)a "-e5!ra ra([email protected],janja+ "!a#,jajui"n#ne -re!-"!a#5e nei(ra?eni3a1 One "e 3)u -re!-"!a#i!i+ a,i ne i d5a(a!i16

    :- 5o je tono" Dosta sam pisao o tim stvarima" ;azmislite malo o tome" Uzmimo na primjer zemljukoja je na suprotnoj strani spektra od nas, +ovjetski +avez" 5om zemljom, zapravo, upravlja $atina" 5oje dr'ava zapovijedi- dr'ava kontrolira, a svi ostali slijede nared$e" &ompliciranije je od toga, ali u $itito tako djeluje" 5amo se $ez poteko%a mo'e odrediti to je propaganda- sve ono to dr'ava ini" 5akvoneto opisuje :r6ell u !=>B! ne $a do$roj knjizi, zapravo, looj knjizi" )edan od razloga njezinepopularnosti je njezina trivijalnost i to to pria o naim neprijateljima" Da se :r6ell $avio oz$iljnimstvarima knjiga ne $i $ila popularna, vjerojatno ne $i $ila ni izdana" U zemlji koju :r6ell spominje utoj knjizi, u kojoj postoji 8inistarstvo 9stine, lagano mo'emo identificirati propagandu""" +vi znaju to

  • 5/26/2018 Andrej Grubai~Noam omski-Kritika kapitalistike demokratije

    23/65

    ona jest, mo'e $iti ponovljena ako 'elimo, ne pokuava znatno kontrolirati na um, daje nam misaovodilju" 3ovori nam- !7vo slu'$ene doktrine, dok joj se pokoravate niste u neprilici" ae misli nisunikome oso$ito $itne" *ko prekrite nae nared$e, $it %e te ka'njeni jer mi imamo mo%"!

    Demokratska drutva ne mogu tako djelovati jer dr'ava ne mo'e kontrolirati ponaanje koriste%i silu"8o'e do neke granice, ali su mogu%nosti kontroliranja silom ograniene" ato mora kontrolirati vaemisli" Da ponovim, teoretiari demokracije shva%aju ovo ve% pedeset ili ezdeset godina i vrlo su jasni"

    *ko se uje glas naroda, $olje kontroliraj to glas govori, to jest kontroliraj to ljudi misle" 8etoda kojuspominje :tero je jedna od najva'nijih metoda" )edan nain kontrole ljudskih misli je stvaranje iluzije ovoenju diskusije, ali tre$a osigurati da ta diskusija ostane unutar odreenih granica" 5o jest, moramoosigurati da o$je strane u de$ati usvoje odreene pretpostavke koje su, u $iti, propagandni sustav" +vedok o$je strane prihva%aju propagandni sustav, mo'emo voditi de$atu"

    &lasian primjer toga je ijetnamski rat" U mainstream medijima NG 5imes, C

  • 5/26/2018 Andrej Grubai~Noam omski-Kritika kapitalistike demokratije

    24/65

    +lino je s jo nekim stvarima" 8nogo je razloga za to, na primjer, do o$razovanih %e doprijeti viepropagande jer vie itaju" :sim toga, oni su agenti propagande" 9pak je njihov posao da $udukomesari- oni su agenti propagandnog sustava tako to mu vjeruju" 5eko je re%i neto u to ne vjeruje"9sto tako, ve%ina o$razovanih ljudi je dio povlatene elite, oni dijele svoje interese i percepcije, dok jemasovna populacija vie marginalizirana" 8asovna populacija ne sudjeluje u demokratskom sustavukoji prete'no igra za elitu" 0judi ue $iti skeptini na temelju svojih 'ivota, i ve%ina ih je takva" #uno je

    skepticizma i neslaganja"7vo jednog zanimljivog sluaja" Dok su tehnike kontroliranja misli $ile iznimno djelotvorne, ak iapsolutno djelotvorne meu o$razovanim dijelom populacije, nakon godina okrutnosti, masakra i tisu%eu$ijenih ljudi, te su se tehnike poele raspadati meu masovnom populacijom" 9me te pojave je!vijetnamski sindrom!, smrtonosna $olest ljudi previe toga razumiju" rlo je zapanjuju%e iprosvjetljuju%e vidjeti kako propaganda do$ro djeluje meu o$razovanima" Uzmite knjigu o amerikojpovijesti i pogledajte poglavlje o ijetnamskome ratu" Ne%ete nai%i na dogaaj kada je *merika napala)u'ni ijetnam" 5o je kao da u +ovjetskome +avezu ka'u da nije dolo do ruske invazije u *fganistan,nego da je ;usija $ranila *fganistan" 5o se ne%e dogoditi" 0judi priaju o ruskoj invaziji *fganistana,mo'da je $rane, a mo'da i ne, ali priznaju da se dogodila" *li u +*Du, gdje je nauni sustav punodjelotvorniji, o$razovaniji dio populacije ne zna ni da se taj napad dogodio" 8i ne mo'emo vidjeti da

    se amerika invazija )u'nog ijetnama desila" 5e injenice nema u povijesti, nestala je u :r6ellovojrupi za pam%enje"

    P> T5 !i3e u-ra#,ja+ !5 u"-ije#a u !3e+ !5 "u #Be+ i,i da u-!rijebi3 Gra3"$ije# !er3in+ !5"u "!runja$i (a (a5ni!"!

    :- +trunjaci za zakonitost su oni koji rade na tome da sve to mo%ni ljudi rade izgleda zakonito, oni suu najve%oj mjeri privilegirana, o$razovana elita" Novinari, akademici, uitelji, strunjaci za odnose sjavno%u, ta cijela kategorija ljudi ima institucijski zadatak stvaranja vjerovanja koje osiguravadjelotvorno upravljanje pristankom" 8alo je onih koji kritiziraju takvo stajalite" )edan od njih jepoznati socioloki znanstvenik ;o$ert Dahl koji je istaknuo da se politiki sustav u kojemu name%emo

    opcije s privilegirane pozicije i to jo zovemo demokracijom ne razlikuje od totalitarizma" ;ijetki ljuditakvo to istiu"

    U industriji za odnose s javno%u, koja je ve% oko ezdeset godina najva'nija industrija u *merici,takvo to se podrazumijeva" U $iti, to je svrha te industrije" )edan od razloga jake podijeljenostiamerikog drutva jest injenica da korporacije mogu dr'ati svoj prst na pulsu naroda i ustanoviti kadatre$a poraditi na promjeni stavova" #od tim se podrazumijeva industrija za odnose s javno%u" &adadoete do takozvanih institucija odgovornih za !pouavanje mladih!, kola i sveuilita, to postajejedva zamjetljivo" U kolama i na sveuilitima ljudi su uvjereni da govore istinu" Ne mo'ete zavriti teinstitucije, s rijetkim iznimkama, ako niste prihvatili njihovu doktrinu" 8oglo $i se re%i da ste usputiskorjenjeni" +amostalno mo'ete razmiljati u znanosti, ali u ovome polju ste odvra%eni od toga" *koljudi to ine, iskorjenjeni su jer ih se smatra radikalnima ili pro$lematinima" 5o ne mora djelovati u

    potpunosti, zapravo za sustav je i $olje da tu i tamo postoji koja iznimka" 5o stvara iluziju de$ate ilislo$ode" *li u ve%ini sluajeva, takva taktika jest djelotvorna"

    U medijima su takve stvari jo oitije" 9pak su mediji korporacije integrirane u najve%e korporacije uzemlji" 0judi koji ih posjeduju i upravljaju njima pripadaju uskoj eliti vlasnika i upravitelja kojikontroliraju privatnu ekonomiju i dr'avu, jedan vrlo uzak lanac vlasnika i upravitelja korporacijskihmedija i dr'ave" Dijele jednaka vienja i razumijevanje stvari" 5o je $itno jer na taj nain onipercipiraju pro$leme, spreavaju ih, kontroliraju i o$likuju u interesu grupe koju predstavljaju uinteresu privatnoga vlasnitva" Na tome se, zapravo, sve zasniva" Nadalje, mediji imaju tr'ite jer ljudimoraju kupovati novine, a novine su dizajnirane na taj nain da do$iju pu$liku pomo%u koje mogu

  • 5/26/2018 Andrej Grubai~Noam omski-Kritika kapitalistike demokratije

    25/65

    podi%i cijene oglaavanja" Novine se u stvari prodaju oglaivaima preko italake pu$like" + o$ziromda ih prodaje korporacija, a njezino tr'ite su druge korporacije, to je jo jedan vid preko kojega jekorporacijski sustav u mogu%nosti kontrolirati sadr'aj medija" Drugim rijeima, ako $i nekom pukomsluajno%u mediji skrenuli s pravoga puta, oglaivai $i propali, i ta injenica predstavlja ogranienje"

    Dr'avna mo% ima jednaki efekt" 8ediji nastoje odr'ati intimni odnos s dr'avnom mo%i" Eele saznatitajne informacije, 'ele $iti pozvani na tiskovne konferencije" Eele poznanstvo s dr'avnim tajnikom"

    &ako $i to postigli, moraju igrati igru koja podrazumijeva laganje i slu'enje dr'avi u formi aparata zadezinformacije" anemarimo sad injenicu da $i mediji i $ez takvih pritisaka to ionako radili z$ogsvojih interesa i polo'aja u drutvu" 5o je jedan vrlo uski sustav kontrole"

    5u se postavlja pitanje samostalnog novinara, znate, klinac koji odlui postati iskreni novinar" #a, nekapokua" U$rzo %e mu urednik javiti da se malo udaljio od onog to tre$a raditi, malo je preemocionalan,previe je upleten u priu, tre$ao $i $iti malo o$jektivniji" #ostoji hrpa ifri za takve stvari, a sve znae-!vrati se na pravi put ili izlazi"! ra%anje na pravi put podrazumijeva pra%enje partijske misli" Kesto sedogodi da ljudi tada odustanu" :statak koji se odlui prilagoditi naje%e pone vjerovati u la'i" *ko'eli napredovati mora re%i odreene stvari ono to 'eli tehniki urednik, ono to vam daje natragglavni urednik" 8o'e pokuati ne vjerovati, ali to tako ne%e dugo i%i" 0judi jednostavno nisu tolikoneiskreni, ne mogu 'ivjeti s takvim stvarima, rijetke su oso$e s tom sposo$no%u" 5ako pone govoritila'i, uskoro i vjerovati u njih s o$zirom da ih govori, i onda si unutar sustava" a ljude koji igraju igrupo pravilima, u $ogatom drutvu kao to je ameriko postoje o$ilne nagrade" +ituirani ste, privilegirani,$ogati, imate presti', imate udio u mo%i ako 'elite, ako vam se sviaju takve stvari mo'ete postatiglasnogovornik +tate Departmenta, nalazite se nadomak centru, u najgorem sluaju privilegije,ponekad mo%i, u naj$ogatijoj i najmo%nijoj dr'avi na svijetu" +ve dok ste pokorni, ponizni idisciplinirani mo'ete daleko dospjeti" 0judi koji su ipak malo nezavisniji jednostavno %e odustati ili $itiiz$aeni, ali jo je mnogo faktora u igri" 8alo je iznimaka u ovakvim sluajevima"

    Dat %u vam jedan primjer- u o'ujku =>?" izglasana je pomo% teroristikoj vojsci u Nikaragvi" 5rimjeseca prije glasanja administracija je podgrijavala atmosferu pokuavaju%i promijeniti ogranienja&ongresa u vezi pomo%i teroristikoj vojsci .&ontraima1 koja je napadala Nikaragvu" 5u vojsku su oni

    meu so$om zvali !slu'$ena vojska!, slu'$ena teroristika vojska, to ona zapravo i jest"

    P> *#a,i "u je i 6br$i (a ",bdu61

    :- Naziv !$orci za slo$odu! je $io za javnost" *ko pogledate tajne dokumente, vidjet %ete da su oni $ilislu'$ena vojska koju je prije par godina #entagon opisao kao teroristiku vojsku, ali to nije za javnostpa %u ih ja zvati po tonim internim terminima slu'$ena teroristika vojska"

    Dakle, pitanje $i $ilo da li mi mo'emo promijeniti kongresna ogranienja vezana uz tu pomo%( 5o je$io pro$lem vlade" #rva tri mjeseca te godine su $ila jako zanimljiva u tome pogledu" &ako %e medijiodgovoriti na vladinu kampanju za promjenu odluke &ongresa( 8ene je to zanimalo pa sam uzeo dvanacionalna lista, /ashington #ost i Ne6 Gork 5imes, i proao sve lanke gdje su se iznosila miljenja,

    svaku kolumnu njihovih vlastitih kolumnista, svaki autorski lanak i tako cijeli sijeanj, veljau io'ujak"

  • 5/26/2018 Andrej Grubai~Noam omski-Kritika kapitalistike demokratije

    26/65

    meu srednjeamerikim dr'avama u tom pogledu to ne kolju svoj narod" : tome se ne mo'e niraspravljati jer je to injenica" Drugo, Nikaragva je jedina takva zemlja gdje je vlada pokuala usmjeritiusluge prema siromanima, u $iti se usmjerila prema drutvenoj reformi" Ni o tome ne tre$a diskutirati,to mo'ete proitati u dokumentima 9nteramerike $anke za razvoj ili gdje god 'elite" 5e dvije vrlozapanjuju%e injenice razlikuju Nikaragvu od 3vatemale, 7l +alvadora, ak i Hondurasa gdje je okopolovine stanovnitva izgladnjelo do smrti" 5e tri dr'ave, oso$ito 3vatemala i 7l +alvador, spadaju

    meu najgore teroristike dr'ave svijeta" Do sada su po$ili preko stopedest tisu%a vlastitih stanovnika,uz veliku ameriku pomo% i entuzijazam" :ne su jednostavno nasilne teroristike dr'ave" Nita ne radeza svoj narod osim to ga u$ijaju" +ituacija u Hondurasu je malo drugaija" U Hondurasu postoji vladasastavljena od $ogatih koja krade od siromanih" Ne u$ija svoje najva'nije saveznike, ali je zato velikdio populacije izgladnjen do smrti"

    Nasuprot svemu tome, sandinistika vlada, to god vi mislili o njoj, ne u$ija svoj narod i odvratila jesredstva u njihovom smjeru" 5o je velika razlika" +ljede%a stvar na koju sam o$ratio pozornost $ila jekoliko esto su te dvije injenice o Nikaragvi $ile spomenute u tih osamdesetpet lanaka( Kinjenica dasu sandinisti $itno drugaiji od naih saveznika to se tie u$ijanja vlastitog naroda nije $ila spomenutaniti jednom" Nije $ilo niega to $i se odnosilo na tu injenicu" +ocijalne reforme za siromane $ile suspomenute u dvije reenice, no nekako su $ile pokopane" )edna reenica je $ila indirektna, u njoj se

    o$janjavalo da sandinisti takve stvari vie ne mogu raditi z$og rata s &ontraima" *li nije $iloizra'eno to su tono radili" Druga je $ila strastven napad na sandiniste u kojem ih se nazivalototalitarnim udovitima i usput je $ilo reeno- !pa naravno, oni su usmjeravali sredstva premasiromanima"! nai, dvije reenice u osamdesetpet kolumni o toj kljunoj temi" Ni jedna reenica uosamdesetpet kolumni o znaajnoj injenici da sandinisti za razliku od naih saveznika nisu po$ili svojnarod, nisu u$ili stotinu tisu%a ljudi" )edna vrlo znamenita struka"

    Nakon toga proao sam kroz sve uvodnike u Ne6 Gork 5imesu od =>@" do danas, samo uvodnike oNikaragvi i +alvadoru" +vugdje ista pria" Na primjer, u Nikaragvi je vlada =M" ==" =>M" uvela opsadnostanje" 5o je zemlja koju je napala regionalna supersila i uinili su isto to smo i mi uinili za vrijemeDrugoga svjetskog rata na Havajima uveli opsadno stanje" Ne $a iznenauju%e" Dolo je do velikez$rke- uvodnici, prijetnje, sve to pokazuje da su oni totalitarna staljinistika udovita, itd" Dva dananakon toga, =S" ==", +alvador je o$novio opsadno stanje" #rvo opsadno stanje je $ilo uvedeno u o'ujku=>@" i o$navljano je svakih mjesec dana od tada, te je puno okrutnije od opsadnog stanja u Nikaragvi"&oi slo$odu izra'avanja, kretanja, praktiki sva graanska prava" 5o je $io okvir unutar kojeg jevojska koju smo mi organizirali provodila masovna muenja i pokolj" 9sto se jo uvijek radi,jednostavno pogledajte izvje%e *mnesty 9nternationala"

    nai, u dva dana je Nikaragva uvela opsadno stanje, a +alvador ga je o$novio i pomo%u njegaprovodio masovna muenja i u$ijanja" NG 5imes je smatrao opsadno stanje u Nikaragvi ve%omokrutno%u" :psadno stanje u +alvadoru, daleko okrutnije, nije $ilo niti spomenuto" Ni rijei o tome ustoosamdeset uvodnika koji spominju tu situaciju, jer to su nai i ne mo'emo o tome priati" :ni sudemokracija koja cvjeta, ne mogu oni imati opsadno stanje"

    apravo, komentari u uvodnicima i izvjetaji o +alvadoru prikazivali su taj dogaaj kao umjerenucentralnu vladu napadnutu od strane lijevih i desnih terorista" 5otalna $esmislica" +vaka istraga oljudskim pravima, crkva u +alvadoru, ak i sama vlada u svojim tajnim dokumentima, zakljuuju daterorizam provodi centralna vlada, da su oni teroristi" :dredi smrti su samo snage sigurnosti" Duarte jefront za teroriste, kao to on sam zna" *li to ne smije $iti reeno u javnosti jer $i ostavilo krivi dojam"8ogu i%i dalje s primjerima, ali ovo je ve% dovoljno dramatino i pokazuje krajnju ropsku podlo'nostmedija" Ne dozvoljavaju ni lancima s oso$nim miljenjima, ne samo uvodnicima, da skrenu s ispravnelinije jer je to preopasno"

    9sto tako, tijekom cijelog ijetnamskog rata nije $ilo lanka ni u jednim novinama za koje ja znam koji

  • 5/26/2018 Andrej Grubai~Noam omski-Kritika kapitalistike demokratije

    27/65

    je rekao da *merika nije imala pravo napasti )u'ni ijetnam" 7vo ideje za neiji istra'ivaki projekt-pronaite jednu jedinu rije o tome u $ilo kojem lanku koji iznosi neije miljenje u amerikimnovinama ili medijima op%enito" Da ,i je 5n!r,a 5a-i!a,a i(#r+ !e3e,j 3i a3eri5e dr?a#e

    :- Naravno, u to nema sumnje" #rvi vrhovni sudac rhovnog suda i predsjednik Ustavne konvencije,)ohn )ay, izrazio se vrlo precizno- !0judi koji posjeduju zemlju tre$aju vladati njome"! 5ako stvari istoje" 9mamo razliitih mehanizama" &ao prvo, ti ljudi imaju sredstva pomo%u kojih mogu sudjelovati upolitici" 8ogu do$iti informacije, mogu nametnuti pritisak, mogu lo$irati, mogu stvarati platforme" :nipredstavljaju pravo tr'ite za politike stranke, oni strankama omogu%uju pre'ivljavanje" :ni su ti kojiuglavnom iza$iru oso$lje guvernera i predsjednika" Nadalje, ako $ilo koja vlada krene krivim putem,ak i u najmanju ruku, oni to mogu zaustaviti na jednostavan nain smanjuju%i im ulaganja" 5o ovdje u*merici nije takav pro$lem jer korporacije u potpunosti posjeduju vladu i ona ne mo'e krenuti krivimputem" *li kad se u drugim zemljama, oso$ito zemljama tre%ega svijeta, javi taj pro$lem i ako u$rzonakon toga vlada 'eli izvesti drutvenu reformu, ta reforma je zaustavljena" ato( +amo malo manjefinanciranja je dovoljno za takvo neto, a to znai da se zemlja smrvljuje do zastoja" ato je djelotvornakontrola nad osnovnim odlukama u drutvu u privatnim rukama, usko koncentrirana i nadzire cijeludr'avu"

  • 5/26/2018 Andrej Grubai~Noam omski-Kritika kapitalistike demokratije

    28/65

    *2%NJI&ANJE STADA

    P> %(3i3 u b(ir -r"jen) A3eri5an$a 5ji in7r3a$ije $ije,3e "#ije!u dbi#a -u!e3+re$i3+ #ije"!i na !e,e#i(iji+ 3re?ni4 u",u)a+ i(#[email protected] i( dne#ni4 ,i"!#a+ i,i a5 "e "ba "jeai(ni3n -",[email protected] "a CNNa i,i 6Ni)4!,inea61 K,i5 i"!ini!u ",i5u "!#arn"!i !e "be

    dbi#aju:- Do$ivaju onakvu sliku kakvu dr'avnokorporacijska veza u +*Du prikazujeX esto i vie od toga"

    P> e"! i #[email protected] d !)a

    :- Da" *li ne u ve%ini sluajeva" U ve%ini sluajeva tisak je vrlo discipliniran"

    P> %5ra!5+ (ani3a 3e 5,i5 dbr 3ain"!rea3 3ediji ",u?e A3eri5an$e

    :- *ko pa'ljivo i skeptino pratite te medije i pristupate im s pravilnim razumijevanjem djelovanjapropagande, onda mo'ete neto nauiti" :$ini gledatelj ili sluatelj povjeruje u propagandu"

    P> &[email protected] -u!a "!e i(ja#i,i da (a-adni 3ediji !#re naj(a"[email protected] "u"!a# -r-a)ande 5ji je i5ad#iBen u "#je!"5j -ra5"i1 % i"! #rije3e+ !i"a5 na"!ji nje)#a!i 3i!,)iju i,i --u,arni i3id? "ebe5a neu3rni4+ neu"[email protected]#i4 !ra)aa (a i"!in31 &idje! e!e i4 5a5 i(a(i#aju -,i!iare naradiju+ 5a @! je Dan Ra!4er i(a(i#a Ger)ea 2u"4a+ i,i 5a5 i4 i(ba$uju i( ureda+ 5a @! "udard i 2ern"!ein na#dn NiFna1 T je ja#ni i3id? 3edija+ i 3i",i3 da e "e d"!a ,judii(nenadi!i 5ada uju da je i ! -r-a)anda na3ijenjena nji3a1

    :- #a, sumnjam da $i se puno ljudi iznenadilo"

  • 5/26/2018 Andrej Grubai~Noam omski-Kritika kapitalistike demokratije

    29/65

    $ilo puno oz$iljnije nego /atergate" 5o nisu $ile akcije grupice lopova koju su mo$ilizirali predsjednikili njegov od$or nego nacionalna politika policija" 9 to nije $io samo NiJon, ticalo se to nizaadministracija" :tkri%a su poela s &ennedyevom administracijom zapravo ranije, ali primarno s&ennedyevom administracijom i nastavila se sve do NiJona" :tkri%a su $ila izuzetno oz$iljna punogore od svega u /atergateu" Na primjer, sadr'avala su politike atentate, poticanje nereda u getu,dugaak niz provala i uznemiravanja legalnih politikih stranaka najvie +ocijalistike radnike

    stranke koja je za razliku od demokrata $ila nemo%na i nije imala mogu%nost o$rane" 5aj aspekt samogC:9N570#;:a, koji je samo mala napomena svojim operacijama, puno je znaajniji nego /atergate"8o'emo promatrati kako su mediji reagirali na ta dva otkri%a- jedno relativno neznatna /atergatezlo%a, i drugo va'an vladin program uznemiravanja, nasilja, atentata, napada na legalne politikestranke i nastojanja da se unite graanske organizacije tijekom duljeg perioda" *fera /atergatepostala je najve%i pro$lem koji je osla$ljivao temelje repu$like" C:9N570#;: otkri%a poznata suneznatnom $roju ljudiP novine se nisu interesirale" 5o pokazuje to je tono $ilo umijeano u/atergate- mo%ni ljudi se mogu $raniti, a mediji %e podr'avati mo%ne ljude" Nita drugo"

    P> T je (ani3,ji#+ 3ediji -jaa#aju ,a?nu ",i5u n)a @! "e !ada d)aBa,1 Mi",i3+ ni"u111

    :- :vo to sam ja sad rekao je skoro poznata istina" 7vo neeg slinog kontroliranom eksperimentu"Dva otkri%a u isto vrijeme- jedno, otkri%e ne$itnog napada na mo%ne ljudeP drugo, otkri%e vrlo va'nognapada koji je trajao dulje razdo$lje i imao za posljedicu pro$leme za velik dio stanovnitva,ukljuuju%i i politike stranke koje nemaju mo%" 9 kako su mediji reagirali na ta dva sluaja( #a,uglavnom, nisu marili za napad na ljude koji nemaju vlast, ali jako su se uznemirili z$og neznatnognapada na mo%ne ljude" Fto jedna razumna oso$a mo'e zakljuiti na temelju ovoga( ;azumna oso$a $imogla zakljuiti na danom primjeru, koji to ilustrira na vrlo dramatian nain, da mediji slu'e mo%i"

    P> Mi",i3 da je ! i(ni3n -a"n (a! @! je a!er)a!e !ada bi -ri3jer #a,jan) "u"!a#a1

    :- 5o samo pokazuje kako skladno sustav propagande djeluje" Uzme primjer koji dokazuje medijskuovisnost o mo%i i preokrene ga u dokaz njihove neprijateljske uloge" 5o je $riljantno"

    P> &i "3a!ra!e da je -ra#a 7un5$ija 3edija ([email protected]#anje n) @! "e [email protected]#a u "#ije!u111

    :- atakavanjeX puno je slo'enije" Ho%u re%i, ipak mediji imaju slo'enu ulogu" Ne mo'ete stavitimedije u jednu kategoriju" Napravimo prvo gru$u razliku" + jedne strane imate masovne medije toukljuuje sve od sporta i humoristinih serija do vijesti i njihova uloga je za$avljanje populacije,osiguravanje da ona ne doe do smijenih ideja o sudjelovanju u javnoj politici" + druge strane tu su!elitni! mediji usmjereni prema tzv" !politikom sloju!- o$razovanima, $ogatima, pismenom dijelupopulacije, upraviteljima kulturnim, politikim, ekonomskim" 5u mislim na NG 5imes i /ashington#ost" 5i mediji imaju malo kompliciraniji zadatak" 8oraju ulijevati pravilne stavove koji slu'e kaomehanizam indoktrinacije koji je u interesu mo%i" *li u isto vrijeme moraju prezentirati prilino realnu

    sliku svijeta jer njihove mete su ipak ljudi koji odluuju, i za te ljude je $olje da shva%aju stvarnost ako%e njihova uloga pomo%i onima koji dr'e vlast"

    P> A,i #i 3i",i!e na -"ebnu #r"!u "!#arn"!i1

    :- #a, morate imati nekakvo vienje stvarnog svijeta, inae ste u neprilici" Uzmimo na primjer$ankovne invenstitore ili dr'avnog upravitelja nekoga ukljuenog u vlast ako ti ljudi nemaju vienjestvarnosti, uinit %e korake koji %e $iti vrlo tetni za ljude koji upravljaju" nai, $olje je ipak malorazumijeti stvarnost" 5o mora $iti u skladu s interesima mo%i, a to je vrlo osjetljiv zadatak" +veuilitaimaju isti pro$lem"

  • 5/26/2018 Andrej Grubai~Noam omski-Kritika kapitalistike demokratije

    30/65

    P> Pre3a !3e "e dn"i!e 5a -re3a ide,@5i3 -r7e"ija3a1 A,i nji4#a #er(ija "!#arn"!i ne3ra bi!i 3ja i,i #[email protected] #er(ija1

    :- Ne, zapravo, naje%e su nam verzije drugaije" 9 na to %ete nai%i u svakom sustavu u totalitarnojdr'avi, demokratskoj, itd" +asvim je normalno da %e institucije sa odreenim stupnjem centraliziranevlasti koristiti tu mo% u vlastite svrhe" 8islim da u povijesti tome nema iznimke" 8i sluajno 'ivimo usustavu s velikim stupnjem centralizirane vlasti primarno u poslovnom svijetu koji ima ogroman

    utjecaj na sve institucije, ukljuuju%i i vladu i oito medije, zapravo mediji su velike korporacije" 9majusvoje gledite, zajednike interese i $rige, naravno da meu njima ima razlika i oni %e pokuatiosigurati da se sve njihove potre$e na politikom, kulturnom, i ideolokom podruju zadovolje"

  • 5/26/2018 Andrej Grubai~Noam omski-Kritika kapitalistike demokratije

    31/65

    =>L" i =>T" godine" :dgovor je taj da su +*D ozakonile prodaju oru'ja 9ranu putem 9zraela u nadi da%e na%i elemente unutar iranske vojske s kojima $i mogli uspostaviti kontakt i koji $i mogli izvestivojni udar koji $i svrgnuo Homeinija" 5o su iskreno, otvoreno i javno priznali najznaajniji izraelskidu'nosnici, ukljuuju%i i ljude na visokim pozicijama u 8ossadu" +vi ljudi koji su kasnije $ili otkriveniu aferi protiv 9rana priali su javno o tome u ranim osamdesetima" )edan od njih, Uri 0u$rani, rekao jeda naemo li nekoga tko je spreman i u mogu%nosti u$iti [email protected] @@@ ljudi na ulici, mogli $i vratiti re'im

    kakav 'elimo, to je znailo povratak Faha" 5o je standardna politika kada je u pitanju nesklonostprema nekoj vladi- prekinimo pomo% toj vladi, ali naoru'ajmo vojsku u nadi da %e elementi unutar njeizvesti udar" 5o se desilo u Kileu, 9ndoneziji, zapravo to je normalno" 9 desilo se u 9ranu u ranimosamdesetima" Da li je $ilo diskusija o ovome u sasluanjima o aferi protiv 9rana( Ne, zato to, iako jepitanje !to se z$ivalo prije =>M"(! $ilo toliko oito da je teko zamisliti da se nije pojavilo u mislimanekoga tko je promatrao pro$lem, jer pro$lem u tome da ako vas zanima to se dogaalo do$it %etekrive odgovore" Kada -ria!e a3eri5j #,adi (a-ra# 3i",i!e na i(#[email protected] #,a"!1 Da ,i "3a!ra!e Kn)re"5n7edera$ij3 -,i!i5i4 eunu4a

    :- #a, raspravljam o &ongresu do neke mjere, ali &ongres puno ne varira" Ho%u re%i, u &ongresu imamalo raznolikosti" *ko se osvrnete na #redstavniki dom, nai%i %ete na razne ljude, kao to su Henry3onzales iz 5eJasa, 5ed /eiss iz Ne6 Gorka, ili ;on Dellums i razni ljudi iz

  • 5/26/2018 Andrej Grubai~Noam omski-Kritika kapitalistike demokratije

    32/65

    P> A,i i"! !a5 3i",i3 da je !er3in dbi -un ra(,ii!i4 (naenja1 P),edaj3 5rijen "a3erijei CONSPIRE+ TO 2REATHE TOGETHER+ 2REATHE THE SAME AIR 4u rei+ ini"e da -3u "a3e rijei 3?e3 na",u!i!i ne5u #r"!u (ajedni5) in!ere"a ,judi 5ji [email protected](ajedn61 ini 3i "e da je rije u-!reb,jena na dru5iji nain1

    :- +igurno, ljudi smatraju da $i ta rije tre$ala imati nekakvo opako znaenjeP grupa ljudi koja sesastaje na tajnim mjestima i odluuje o sadr'aju svih novina u zemlji" #onekad to i je tako, ali

    uglavnom nije" 8i smo to opisali u !8anufacturing the consent!" apravo, model koji smo mi koristilii nazvali propagandni model je u $iti nekontroverzno voen model slo$odnog tr'ita"

    P> Ne5n!r#er(n111

    :- oen model slo$odnog tr'ita on je gotovo nekontroverzan"

    P> M?e!e ,i 3i rei 5ji3 "!#ari3a "e 3ediji -u(dan ne ba#e

    :- Uzmite na primjer neke od pro$lema koje smo mi spomenuli" #ro$lem $ilo to se dogaa %emediji o$likovati i izmijeniti na nain da slu'i interesima utemeljene mo%i" Utemeljena mo% se mo'esastojati od nekoliko dijelova, ti dijelovi ak mogu $iti i u konfliktu tako da %ete do$iti razna taktikamiljenja" Na primjer, najve%i politiki pro$lem osamdesetih- Nikaragva" 8eu elitom je postojalasuglasnost da moramo svrgnuti sandiniste s vlasti i podr'avati u$ojstva i teror u +alvadoru i 3vatemali"Unutar tog dogovora $ilo je par taktikih varijacija" Na primjer, kako svrgnuti sandiniste( 5erorom inasiljem, kako su htjeli ;eaganovci( 9li ekonomskim guenjem i manjom dozom terora i pritisakadrugih vrsta, onako kako su to htjeli !gale$ovi!( 5o je $ila cijela de$ata" )edina de$ata" 9 mediji su setoga dr'ali" Napravio sam detaljnu analizu tog pro$lema" U izvje%ima, uvodnicima i lancima koji $itre$ali odra'avati raznolikost miljenja, predanost toj poziciji je $ila skoro apsolutna" #ogledajte,recimo, lanke u Ne6 Gork 5imesu i /ashington #ostu, kao to sam ja uinio kada su de$ate $ile utijeku, i vidjet %ete skoro apsolutno slaganje sa stavom da sandiniste tre$a svrgnuti i kako taj cilj posti%ide$atom" 5akvu uniformnost nalazimo u totalitarnoj dr'avi, a ista je stvar sa svim ostalim pro$lemimana koje sam se usredooio" 7d Herman, ja i drugi prouavali smo irok krug sluajeva, i svugdje je isto"

    P> *a 3edije 5a?e!e da -ri3ijenjuju [email protected]! @! #i (#e!e i([email protected],jen ra(i,a?enje u [email protected],jenju1 Da ,i je! jedan -ri3jer !)a

    :- Da" Usredotoimo se na pitanje kako svrgnuti sandiniste" =>?" je upitnik otkrio da je oko @O ljudikoje zovemo AvoeA to ukljuuje i efove korporacija $ilo protiv kontrake vojske i smatralo da $i sesandinisti tre$ali unititi drugim sredstvima koja $i istodo$no uspostavili voe po svojem iz$oru" Nekedruge nasilne i nezakonite mjere, ali ne kontraka vojska" ;azlog je $io novana isplativost" Uvidjeli suda su vojnici, kako su to li$erali rekli, !nedostatni instrument! za postizanje ciljeva" Da medijijednostavno odra'avaju poslovne interese onda $i oko @O komentara $ilo protiv kontrake vojske"#ravi $roj je $io oko [email protected], to znai da su mediji vie podr'avali vladinu poziciju nego to $i

    propagandni model pretpostavio" #a na model je ipak imao manu podcijenili smo stupanj medijskeovisnosti o vlasti" *li to je $ila jedina mana"

    P> Mi",i!e ,i da na" "ada 3ediji [email protected]#aju u#ui u ra! u Per(ij"53 (a,je#u

    :- Definitivno" 5o je komplicirana pria, ali opcije su ili rat ili nagod$a putem pregovora" Da li imaprilika za nagod$u(

  • 5/26/2018 Andrej Grubai~Noam omski-Kritika kapitalistike demokratije

    33/65

    izraelskih iz 0i$anona i s ostalih okupiranih teritorija odustali i od &uvajta" 5o nije nerazumanprijedlogP mo'ete smisliti $azu za diskusiju" #rijedlog je $io od$ijen" NG 5imes ga je od$io jednomreenicom, i to u nekom drugom lanku o nekoj drugoj temi" 5elevizijske vijesti su se samo smijale"=" >" +addam Hussein je predlo'io op%u nagod$u koja $i tretirala pro$lem &uvajta kao arapskipro$lem koji tre$aju rijeiti arapske dr'ave, kao to je to +irija rjeila u 0i$anonu, 8aroku i apadnoj+ahari" 9 to je $ilo od$ijeno od prve, ovog puta na temelju uvjerljivih razloga na tom polju 9rak ne $i

    mogao prevladati jer je najjaa sila u tom dijelu svijeta" 5o je tono, ali izostavljena je jedna malainjenica- +addam nas je kopirao" +vaki put kada *merika intervenira u zapadnoj hemisferi odmahupozorimo svijet da se kloni, o$razlo'avaju%i da je to pitanje hemisfere i drugi se ne $i smjeli mijeati"Kak smo stavili i veto na odluke ije%a sigurnosti UNa koje osuuju ameriku agresiju" #a to mora$iti pitanje hemisfere poto smo mi u hemisferi toliko mo%niji od drugih da oekujemo da %emoprevladati" *ko to nije doputeno +addamu Husseinu, a nije, nije ni nama" 7vo jednog jo viezapanjuju%eg sluaja- LT" " 9rak je /ashingtonu predlo'io ponudu putem $iveg visokog amerikogdu'nosnika s $liskoistonim vezama" #onuda je $ila zanimljiva" #rema $iljekama i svjedoenjimaljudi koji su $ili upleteni u to i koje je administracija prihvatila, ponuda je sadr'avala potpunopovlaenje iz &uvajta i iraku kontrolu naftnog polja ;umailah koje se nalazi skoro sasvim u 9rakuosim malog dijela u &uvajtu" 9rak tvrdi, mo'da tono, da je &uvajt iskoritavao $ogatstva naftnog polja

    i zato su htjeli nagod$u koja $i im garantirala kontrolu nad tim poljem pregovori o pitanjimasigurnosti, itd" Nisu ni spomenuli ameriko povlaenje iz +audijske *ra$ije" animljiva ponuda" &ojaje $ila reakcija na nju( &ao prvo, nije $ila o$javljena" Fest dana kasnije, Ne6sday, koji ne spada unacionalni tisak, o$javio je ponudu kao glavnu priu i dao sve detalje" +ljede%i dan, Ne6 Gork 5imes,ugledne novine, spomenuli su je u malom odlomku u nastavku stranice na kojoj se nalazila pria osasvim drugoj temi" 5he 5imes su zapoeli citiranjem vlade koja smatra da je ponuda glupost" :nda,nakon to su uo$liili priu, drugim rijeima ponuda je glupost, neprimjetno su zakljuili da je pria uNe6sdayu $ila tona i da je 5he 5imes imao iste informacije tjedan dana ranije ali ih nisu o$javili" 9 toje $io kraj te prie" 5o nam otkriva par stvari o medijima" &ao prvo, pokazuje da se izvan nacionalnogtiska odstupanja dogaaju sluajno" Na primjer, izvjetaj Ne6sdaya je otkrio informacije, a to se nijesvialo mo%nicima koji pokuavaju iz$je%i pregovore" 5a odstupanja se mogu dogoditi, i kada sedogode, sljedi faza kontroliranja tete" 5ada se te informacije stavljaju na ru$" #rvo se prikazuju kaoglupostP nakon toga se neprimjetno zakljuuje da su tone i da se to znalo cijelo vrijeme, ali da ih sezaustavljalo od o$javljivanja" 9 to je kr