ANATOMIJA DRVA

Anatomija drva: Makroskopska građa drva 2.3.2012

1

Što poučava predmet anatomija drva?

• Temelje makroskopske, mikroskopske i submikroskopske građe drva

A čemu to služi?• Razumijevanju

– rasta, fiziologije i patologije drveća– temeljnih svojstava drva kao materijala– razvrstavanju (klasifikaciji, razlikovanju)

domaćih komercijalnih vrsta drva

Anatomija drva je znanstvena disciplina o makroskopskoj, mikroskopskoj i submikroskopskoj građi drva. Ona je botanička disciplina i dio opće anatomije bilja. Razlikujemo temeljnu i primijenjenu anatomiju drva.

Temeljna anatomija drva bavi se detaljnim istraživanjima strukture pojedinih vrsta drva, a rasčlanjuje se na anatomiju drva korijena, debla i grana. Temeljna anatomija drva bavi se i istraživanjima zajedničkih karakteristika drva većih taksonomskihjedinica, rodova i porodica, vezanih uz problematiku sistematike, evolucije i ekologije šumskog drveća.

Primijenjena anatomija drva bavi se u šumarstvu istraživanjima strukture drva vezanim uz rast, fiziologiju, genetiku, patologiju šumskog drveća, te uzgajanje i uređivanje šuma.

Primijenjena anatomija drva bavi se u drvnoj tehnologiji istraživanjima vezanim uz fiziku, kemiju i mehaniku drva kao sirovine u mehaničkoj i kemijskoj preradi drva, te uz hidrotermičku obradu, zaštitu, lijepljenje i površinsku obradu drva.

Kad se želi odrediti neka vrsta drva, logično je da se prvo prepoznaju njegova makroskopska obilježja, tj. ona koja su vidljiva običnim okom ili uz pomoć povećala (do 10x). Zatim se prepoznaju njegova mikroskopska obilježja koja su vidljiva samo uz pomoć mikroskopa povećanja većih od 100x. Poznavanje submikroskopske građe drva važno je za razumijevanje gotovo svih svojstava drva.


2

Tematske cjeline1. Makroskopska građa drva2. Stanica drva i njezina stijenka 3. Modifikacije stijenke stanice drva 4. Elementi (stanice) građe drva 5. (Histološka) Građa drva četinjača 6. (Histološka) Građa drva listača7. Identifikacija drva – ključ8. Stvaranje drva u stablu - kambij9. Utjecaj građe drva na svojstva drva10. Varijabilnost građe drva11. ‘Greške’ odnosno nepravilnosti građe drva

Sadržaj predmeta podijeljen je u navedene cjeline koje se otprilike vremenskipoklapaju sa tjednima nastave. Prvih sedam navedenih tematskih cjelinapoduprto je vježbama, a zadnje četiri obrađuju se samo na predavanjima.


3

Ishodi učenja anatomije drva(što biste trebali (sa)znati iz predmeta anatomija drva)

• Objasniti postanak, položaj i ulogustanica i staničja drva, kambija i floemau živom stablu (botanička poveznica)

• Objasniti ulogu anatomske građe drva u odabranim tehničkim svojstvima drva (tehnička poveznica)

• Koristiti ključ(eve) za određivanje vrste drva

Ishodi učenja anatomije drva, tj. ono što biste trebali (sa)znati iz anatomije drva može se kratko sažeti u sljedeće:

•Objasniti postanak, položaj i ulogu stanica i staničja drva, kambija i floema u živom stablu (botanička poveznica). To podrazumijeva razlikovanje primarnog i sekundarnog žilnog staničja u stablu po izgledu, položaju, postanku i ulozi, razlikovanje pojedinih stanica i staničja drva, kambija, floema po izgledu, položaju i ulozi u živom stablu.

•Objasniti ulogu anatomske građe drva u odabranim tehničkim svojstvima drva (tehnička poveznica). To podrazumijeva utjecaj anatomske građe drva zajedno s varijacijama i nepravilnostima građe drva na gustoću drva, te sadržaj vode u drvu.

•Koristiti ključ(eve) za određivanje vrste drva. To podrazumijeva sustavno prepoznavanje određenih makroskopskih anatomskih karakteristika drva na stvarnim daščicama. Vježba se na vježbama i ispituje se kolokvijem determinacije vrsta drva uz pomoć ključa i povećala.


4

Makroskopska svojstva drva

Znat ćete objasniti:• razliku između drva i drveta, odnosno drvlja i

drveća• vezu između drva i stabla,

– glavne botaničke skupine koje proizvode drvo– čemu služi drvo u drveću– glavni žilni sustav u drvu i stablu (gdje i kamo se

kreću koje otopine)• Nabrojiti, pokazati/nacrtati i objasniti:

– glavna makroskopska obilježja građe drva (bjeljika, srž, godovi, stanice, traci)

– tri glavna međusobno okomita presjeka drva


5

Drvo

1. Biološki pojam drvo (nom. jed.) - drveta (gen. jed.) = ŽIVO

STABLO (lat. arbor; grč. dendron)

2. Tehnički pojamdrvo (nom. jed.) - drva (gen. jed.) = NEŽIV

DRVENI MATERIJAL (lat. lignum; grč. xylem)

Anatomija drva = ksilotomija

Biljno podrijetlo drva. Drvnu tvar ili lignocelulozu proizvode samo žive biljke; zasad ne postoji mogućnost sintetske proizvodnje lignoceluloze.

U hrvatskom jeziku pojam drvo je dvoznačan. On u biološkom smislu znači stablo, dakle cijelu živu biljku, a u tehničkom smislu drvo označava neživi drvni materijal kojeg stablo proizvodi za vrijeme čitavog svog života.


6

Botaničko podrijetlo drva

Drvo je: tvrda čvrsta vlaknasta tvar od koje su izgrađena debla i grane drveća i grmlja između kore i srčike, bilo da rastu ili su posječeni za uporabu (Oksfordski ilustrirani rječnik)


7

kora

srčika

kambij

D

R

V

O

D

R

V

O


8

Glavne botaničke skupine drveća:

(1) gymnospermae (golosjemenjače) - oko 500 vrsta = crnogorica = ČETINJAČE, sirovina za građu od mekog drva (čamovina)

(2) angiospermae dicotyledonae(kritosjemenjače dvosupnice) - više tisuća vrsta = bjelogorica, listopadno drveće = LISTAČE, sirovina za građu od tvrdog drva

(3) angiospermae monocotyledonae(kritosjemenjače jednosupnice) – palmae i bambusi (rattan) – zbog svoje građe imaju ograničenu uporabu

Drvo od praktičkog značenja proizvodi samo više vaskularno bilje iz skupine sjemenjača (Spermatophytae). Tijelo vaskularne biljke složene je građe; ono je izgrađeno od raznovrsnih stanica i staničja. Od staničja su izgrađeni osnovni organi više biljke: korijen, stabljika i list. Zajednička je karakteristika svega vaskularnog bilja specifično provodno ili konduktivno staničje; ono se zove žiljni ili vaskularni sistem biljke.

Gimnosperme (golosjemenjače) nose sjemenku otvoreno u češerima (cones - konifere). Pretežito rastu na sjevernoj polukugli.

Aangiosperme (kritosjemenjače) skrivaju sjemenku u plodu:

- monokotiledone (jednosupnice), gdje pripadaju palme, zbog svoje se strukture rijetko koriste, ograničeno na proizvodnju dekorativnih predmeta

- dikotiledone (dvosupnice), kamo pripada drveće sa velikim širokim lišćem koje ima razgranati žiljnisustav. Obitava na svim geografskim širinama.

Drveće u klasifikaciiji bilja. Krupna stabla, važna za iskorišćivanje šuma; proizvode samo spermatofite(sjemenjače): golosjemenjače - gimnosperme i kritosjemenjače - angiosperme. Iako su sve golosjemenjače tipično odrvenjele biljke, drvo za iskorišćivanje proizvodi samo red četinjača (Coniferales).

Četinjače, malobrojne po broju vrsta, od najveće su važnosti za proizvodnju mekog drva (čamovine, drva četinjača). Ukupna svjetska produkcija drva četinjača ne stoji ni u kakvu razmjeru s brojem vrsta koje ga proizvode; ograničena je uglavnom na umjerena klimatska područja sjeverne hemisfere. Tvrdo drvo (drvo listača) proizvode angiosperme - dikotiledone s 30-ak redova i mnogo porodica. To je jako velika skupina biljaka kojoj pripada povrće, voće, zeljaste cvjetnice i korovi jednako kao i drveće. Poznato je par tisućavrsta drva listača od komercijalne važnosti; pretežni je broj vrsta ograničen na tropska područja. U umjerenim zonama relativno mali broj vrsta proizvodi velike količine drva listača.

Vrste drva za iskorišćivanje. Relativno mali broj vrsta proizvodi stabljike dovoljno debele za trupce i piljenu građu. Za iskorišćivanje ne dolaze u obzir ni vrste drveća koje proizvode drvo slabe kvalitete. Mnoge srodne vrste drva ne mogu se pouzdano identificirati te dolaze na tržište pod zajedničkim imenom (hrastovina, topolovina, palisandrovina, mahagonijevina). Suvremenim metodama prerađuje se sve veći broj ranije bezvrijednih ili malovrijednih vrsta drva, koje na taj način postaju komercijalne (Aesculus, Salix, Liquidambar, Quercus cerris, Ailanthus). Broj komercijalnih vrsta drva nije ustaljen; on je uvijek manji od ukupnog broja drvenog bilja nekog područja.


9

listačačetinjača

Karakteristike stabla:Sjeme u češerimaIgličasto lišće-ČETINJAČE

Mnoge su zimzelene (crnogorica)

Ali ne ariši (Larix), taksodiji (Taxodium) i metasekvoje (Metasequoia)

Karakteristike stabla:Sjeme u zatvorenim

plodovima-kritosjemenjače

Široko lišće - LISTAČEMnoge su listopadne

(bjelogorica-hrastovi, brijestovi, javori)

Ali ne božika (Ilex), šimšir (Buxus)

Jedna od glavnih botaničkih razlika između četinjača i listača je upravo u građi njihovog drva. U drvu četinjača stanice koje služe transportu vode istodobno mehanički podupiru deblo. U drvu listača razvila se određena podjela rada s nekim stanicama specijaliziranim za provođenje vode, a drugima za pružanje mehaničke potpore. U drvu listača stanice za provođenje vode, poznate kao pore ili članci traheje, obično su mnogo većeg promjera nego stanice, poznate kao traheide, u drvu četinjača. Pore se često mogu vidjeti običnim okom kao brojne rupice na poprečnim površinama drva. Kao rezultat toga, drvo listača se obično zove porozno drvo, a drvo četinjača neporozno drvo. Razlike u anatomskoj građi između ove dvije skupine mogu se vidjeti na slikama.


10

obični bor crveni hrast

100 mikrometara = 0,1 milimetar

Slike dobivene elektronskim mikroskopom prikazuju razliku u građi drva četinjača i listača. Radi lakše usporedbe crveno je označeno mjerilo od 100 mikrometara, tj. 0,1 mm. Ako znamo da obično ljudsko oko ne može raspoznati udaljenost manju od 0,1 mm, to znači da stanice drva običnog bora ne mogu biti vidljive bez uporabe povećala ili mikroskopa. Za razliku od toga, široke pore ranog drva hrasta odlično su vidljive običnim okom, a pore kasnog drva (sitne crne točkice) nisu vidljive bez povećala.


11

100 mikrometara = 0,1 milimetar

obični bor crna topola

I ovdje je na slikama dobivenim elektronskim mikroskopom prikazana razlika u građi drva četinjača i listača. Vidi se da drvo crne topole ima stine pore nevidljive običnim okom. Uočljiva je pravilnost i jednostavnost građe drva četinjača za razliku od građe drva listača.


12

Makroskopska obilježja drva

srčikabjeljika

srž

D R V OK S I L E M

kambijunutarnja kora

vanjska koradrvni traci

Godovi

Deblo stabla sastoji se od tri različita područja: srčike, drva i kore. Središnja srčika (F) pripada primarnom trajnom staničju, obično je slabo vidljiva i ne povećava se za cijelog života stabla. Valjak drva, poznat kao ksilem (grč. xylem) (D 'bjeljika' plus E 'srž'), točnije sekundarni ksilem, povećava svoj promjer sa povećanjem starosti stabla.I konačno, plašt kore može se podijeliti na unutarnju koru (B koja provodi šećere) i vanjsku koru (C koja služi kao zaštitni omotač). Svake se godine proizvede sloj novogdrva i unutarnje kore zahvaljujući aktivnosti sloja stanica koje se dijele (A kambij), a koji se nalazi između unutarnje kore i bjeljike. Proizvodnja nove kore je relativno mala u usporedbi s proizvodnjom novog drva, i kora se neprestano odbacuje prema vanjskoj strani debla, tako da u starijem drveću najveći volumen debla čini drvo. Kako se novo drvo dodaje s vanjske strane postojećeg drva, najstarije drvo je ono uz srčiku, a najnovije je blizu kore. [Bilješka: G, fine radijalne pruge su drvni traci). POKAŽI PRAVI KOLUT


13

Godovi – godišnji prirasti drva (i kore)

Ako popreko prerežemo deblo stabla koje raste u sjevernom umjerenom podneblju, na površini drva će se vidjeti nizovi koncentričnih pruga (krugova). Te pruge (krugovi) predstavljaju prstene prirasta, a u drveću umjerenog podneblja obično se svake godine stvori po jedan prsten - zovemo ga god. Godovi se zapravo protežu uzduž debla kao nizovi koncentričnih valjaka (preciznije stožaca). Kad se na dva kraja trupčićaprebroje godovi, više će ih biti na donjem kraju nego na gornjem.

Svake godine stablo raste u visinu na svome vrhu. Iako se novo drvo dodaje (stvara) uzduž debla, na vrhu stabljike nema ranije proizvedenih godova. Broj godova povećava se niz stabljiku sukladno broju godišnjih prirasta u visinu.

Izgled godova je posljedica promjena u građi drva proizvedenog tijekom sezone rasta (vegetacije). Stanice proizvedene na početku sezone obično su veće, pa tako to rano

drvo izgleda manje gusto nego kasno drvo proizvedeno prema kraju sezone. Iako sve drveće proizvodi koncentrične slojeve drva, godovi nisu vidljivi u svem drveću, niti su svi prsteni prirasta nužno godišnji. U nekom drveću sezonske promjene u građi mogu biti tako slabe da prsteni prirasta nisu vidljivi. U uvjetima velike suše može se dogoditi da se god ne proizvede. S druge strane, u stalno povoljnim uvjetima, kakvi su u tropima, u jednoj godini može biti proizvedeno nekoliko prstena prirasta.


14

ŠIRINAGODA

ŠIRINAKASNOG DRVA

ŠIRINARANOG DRVA

drvn

i tr

ak

drvn

i tr

ak

Ova slika pokazuje poprečni presjek sekvoje. On je povećan 100 puta kroz svjetlosni mikroskop. Kao što znate, stablo proizvodi prsten godišnje. Ovaj god sastavljen je od dvije zone, tj. ranog drva (svjetlije obojeno područje, veći promjer stanica) i kasnog drva (tamno obojeno područje, stanice manjeg promjera). Rano drvo se proizvodi na početku vegetacijske sezone sa stanicama relativno tankih stijenki i širokih šupljina. Kasno drvo se proizvodi u kasnom dijelu vegetacijske sezone sa stanicama relativno debelih stijenki i uskih šupljina. Ova slika također pokazuje da je promjena zone ranog drva prema kasnom uočljiva. To se zove nagli prijelaz ranog u kasno drvo istog goda. Neke vrste drva imaju to uočljivo obilježje.


15

Što možemo pročitati iz godova?

• Vidljivost (markantnost) – razlikovanje među pojedinim vrstama

• Količinu – godine života stabla• Gustoću – brzina rasta stabla• Udjel pojedinih zona unutar goda –

gustoća drva (materijala)


16

razlike u širini godova

U različitim vrstama drveća obično zapažamo različite širine godova. Brzorastuće drveće obično ima široke godove, a sporo rastuće drveće ima uske godove.

Razlika u širini godova između pojedinih stabala iste vrste ovisit će o staništu ipoložaju stabla u sastojini. Pri tome će uvijek stabla u povoljnijim uvjetima rasti brže i tako stvarati šire godove od istovrsnih stabala u nepovoljnim uvjetima.

Širine godova su različite i na različitim visinama istog stabla.

Širina godova drveća sjene više varira nego u vrsta drveća koje zahtijeva više svjetla.


17

• lažni god

• prekinuti god

Prekinuti godovi

‘Teorija ishrane’ (Hartig): hranjive tvari iz krošnje najprije se koriste u gornjim dijelovima debla, te su zato u donjim dijelovima dostupne u progresivno manjim količinama.

Posljedica kašnjenja ili nedostatka hormona rasta za vrijeme ranog dijela sezone rasta

Lažni godovi

Zbog:

kasnih mrazova (defolijacija)

golobrsta insekata (defolijacija)

razdoblja suše, pa onda jakih oborina + temperature pogodne za rast

ponovni rast u kasnom ljetu ili ranoj jeseni

Stvaranje lažnih godova uzrokovano je privremenim prestankom vršne aktivnosti - pad proizvodnje auksina - slijede povoljni uvjeti za rast vršnih područja

Prestanak vršnog rasta mora dovoljno dugo trajati da bi se proizvele stanice uskih promjera koje podsjećaju na kasno drvo, a ponovni rast mora biti dovoljno jak da proizvede gradijent auksina povoljan za stvaranje stanica tipa ranog drva s velikim promjerima


18

Čemu služi drvo u živom stablu?


19

Bilj

na o

s =

aks

is

Kako funkcionira žilni sustav stabla?

Plavim crtama je prikazan tok vode, a crvenim tok hrane (šećera) u stablu. Jedna od glavnih funkcija drva je provođenje vode u živom stablu od korijenja prema krošnji sve do listova, gdje isparava. Na slici je prikazan i silazni dio žilnog sustava stabla kojim se provodi hrana (asimilati, šećeri) proizvedena u lišću. Sljedeća slika prikazuje još detaljnije u radijalnom presjeku kroz os stabla ta dva toka. Uzlazni tok vode i minerala odvija se u drvu (šuplje strelice), a silazni tok asimilata – šećera (pune strelice) u floemu (živoj kori). Uočimo da dio asimilata putuje i vodoravno i tako se odlaže u drvu. Dakle, u stablu postoji uzdužni (osni=aksijalni) provodni sustav i poprečni (radijalni) provodni sustav.

Da bi čitavo stablo moglo stajati uspravno podupiru ga lignificirane stijenke stanica u drvu.


20

Drvo je prvenstveno staničje za (1) provodnju vode, (2) potporu i (3) spremanje

hrane u stablu. Razvilo se kao funkcionalno staničje biljke, a ne

kao materijal za ljudske potrebe. Zbog toga je poznavanje prirode drva temelj za njegovu uspješnu proizvodnju (uzgoj) ikorištenje.


21

• Da li čitavo drvo između srčike i kambijastalno provodi vodu, sprema hranu i podupire stablo tijekom cijelog života

stabla?


22

Bjeljika provodi vodu i sadrži žive stanice

Srž ne provodi vodu ine sadrži žive stanice.

Bjeljika i srž

Jedna od glavnih funkcija drva je provodnja vode od korijenja prema lišću. No, drvo ne obavlja tu funkciju beskonačno. U određenoj životnoj dobi stabla stanice drva mogu se začepiti zračnim mjehurićima, drugim stanicama, ili drugim tvarima koje se u njih odlažu. Drvo koje u živom stablu provodi vodu zovemo bjeljika, i ono zauzima vanjske, ili zadnje proizvedene godove (ovdje, žućkasta zona). Drvo koje (u živom stablu) više ne provodi vodu zovemo srž (ovdje, narančasto smeđa zona), i zauzima središnji dio debla. Svake godine proizvede se novo drvo, najstariji unutrašnji slojevi bjeljike prestaju provoditi vodu tako da se vanjska granica srži stalno pomiče prema van. Općenito, održava se približna ravnoteža između proizvodnje novog drva i prijelaza bjeljike u srž tako da uvijek postoji odgovarajuće provodno staničje.


23

• Bjeljika provodi vodu i sadrži hranjive tvari (u živim stanicama parenhima)– Obično je svijetla, propusna i slabo trajna

• Srž ne provodi vodu i sadrži sržne(akcesorne) tvari – neaktivna - nema živih stanica– Često je obojena i nepropusna. – Trajnost ovisi o količini i karakteru sržnih tvari.


24

Obojena srž =jedričavo drvo

Neobojena srž =bakuljavo drvo

Prelazak bjeljike u srž često je vidljiv zbog promjene boje. Promjena boje je posljedica odlaganja kemijskih tvari koje zovemo akcesorne (ekstraktivne ili sržne ili

sporedne) tvari. Promjena boje razlikuje se između vrsta sukladno kemijskom sastavu ekstraktiva drva POKAZATI DAŠĆICE. Neke vrste imaju bogat i lijep izgled, u drugim vrstama promjena boje je neznatna, a u nekima uopće ne postoji razlika u boji između bjeljike i srži. Ekstraktivi također sudjeluju u trajnosti drva prema napadu gljiva truležnica i ksilofagnih insekata. Stupanj trajnosti jako je različit među različitim vrstama drva.

Na ovim slikama vidljiva je razlika u boji bjeljike i srži netom nakon rušenja stabla. Do nje dolazi od razlika u sadržaju vode. Podsjetimo se: Bjeljici je jedna od glavnih uloga provođenje vode u živom stablu. Srž živog stabla više ne provodi vodu. Zato je sadržaj vode bjeljike živog stabla obično mnogo veći od sadržaja vode srži i zato je drvo bjeljike na gornjim slikama tamnije od srži. Kad se drvo osuši, razlika u boji bjeljike i srži neće se primijetiti.


25

REFERENTNI PRESJECI

Bočnica(tangentnapiljenica)

Blistača(radijalnapiljenica)

Poprečni (čelni)presjek

Bubrenje/utezanje

Izgled drva jako se razlikuje s obzirom na smjer u kojem je prerezano. To je zbog godova u srži i bjeljici, te zbog valjkaste prirode debla.

Prepoznajemo tri orgtogonalne (tj. međusobno okomite) ravnine, iako se deblo, naravno, može prerezati u bilo kojoj međuravnini. (1) Vodoravni, ili poprečni prerez

kroz deblo otkriva godove kao koncentrične kružnice. U drvenoj građi su dijelovi takvih godova vidljivi na krajevima komada, a površina je poznata kao čelni presjek.

Druge dvije ortogonalne ravnine u drvu su uzdužne. (2) Uzdužni prerez ravninom koja prolazi kroz srčiku otvara radijalne uzdužne površine. U vrstama s uočljivim godovima na ovim se površinama vide manje ili više paralelne linije. Piljenica (daska) ispiljena u radijalnoj ravnini debla poznata je kao blistača ili kartje. (3) Uzdužni prerez ravninom tangentnom na površinu debla otvara tangentnu uzdužnu površinu. Ovdje godovi izgledaju kao nizovi valovitih linija ili stožaca položenih jedan iznad drugog. Piljenica ispiljena u tangentnoj uzdužnoj ravnini debla poznata je kao bočnica. Treba znati da jedino ljuštenje, kao u proizvodnji furnira, može proizvesti pravu tangentnu površinu, i samo jedan prerez kroz srčiku može proizvesti pravu radijalnu površinu. Međuravnine se obično imenuju radijalne ili tangentne prema tome kojoj su bliže.


26

izgledbočnica

izgledblistača

Na gornje dvije fotografije prikazani su uglavnom izgledi bočnica. To se vidi po godovima koji u tangentnom presjeku obično stvaraju valovite pruge ili oblike slova V.

Dvije donje fotografije prikazuju uglavnom radijalne površine blistača. Stanice drva se obično sjaje (blistaju) jače kad su presječene uzduž smjera svog protezanja nego popreko na taj smjer. Većina stanica drva je izdužena upravo uzduž debla, a samo one koje pripadaju radijalnom provodnom sustavu izdužene su u smjeru radijusa. Na radijalnom presjeku su sve stanice presječene uzduž smjera svog protezanja, pa se zato taj presjek obično sjaji (blista) najjače od svih presjeka drva. Zato se radijalne piljenice zovu blistače. U vrstama drva sa vidljivim drvnim tracima oni na radijalnim površinama stvaraju svjetlije ili tamnije pruge ili mrlje, kao što je vidljivo na slikama.


27

BOJA DRVA dolazi uglavnom od ekstraktiva (akcesornih tvari)– kad se boja drva koristi u svrhu

identifikacije drva, ona se odnosi na sržako nije napomenuto drugačije.

SJAJ

MIRIS I OKUS


28

VLAKANCA (ŽICA) I TEKSTURAVlakanca (žica) smjer uzdužnih stanica drva:

- ravna žica - valovita (dževerava, krivudava)- usukana

Tekstura - relativne razlike u izgledu godova koje proizlaze iz razlika u veličini i jednoličnosti veličina stanica.

- fina i gruba

- jednolika i nejednolika


29

Valovitost žice


30

Usukanost žice


31


32

Što vidite na donjoj slici? Koja je uloga označenih dijelova u živom stablu?

1

5

3

4

2

678

Odgovori su ispod slike!

9

1. Mrtva kora (lila, lub) je kožno staničje. Ona štiti živo žilno staničje.

2. Drvni trak – dio poprečnog (radijalnog) sustava žile. Provodi i sprema hranu koja dolazi iz lišća putem floema.

3. Srž je potpuno odumrli, neprovodni i neaktivni dio drva (ksilema).

4. Srčika je temeljno staničje nastalo za vrijeme primarnog rasta stabljike tj. rasta u visinu.

5. Isječak jednog goda

6. Tangentna ravnina – paralelna sa plaštem debla

7. Kambij – tvorno staničje koje stvara stanice drva (ksilema) i floema.

8. Floem (živa kora) – žilno staničje. Služi za transport hrane od lišća prema korijenu i floemskim tracima radijalno u drvo.

9. Bjeljika (drvo) – žilno staničje koje u živom stablu provodi vodu uzlazno, sprema hranu (u drvnim tracima) i podupire stablo.

Documents

ANATOMIJA DRVA