Anatomija Domacih Zivotinja s Organogenezom 1 - Skripta Zagreb

7/25/2019 Anatomija Domacih Zivotinja s Organogenezom 1 - Skripta Zagreb

1/64

Manualia universitatis studiorum Zagrabiensis Udbenici Sveuilita u ZagrebuOdobreno na sjednici Senata Sveuilita u Zagrebu dana 10. lipnja 2008. pod klasom: 032-01/08-01/45, i urudbenim brojem: 380-02/6-08-3

SVEUILITE U ZAGREBUVETERINARSKI FAKULTET

PREDAVANJA IZ PREDMETA"ANATOMIJA DOMAIH IVOTINJA S

ORGANOGENEZOM I."

za studente I. semestra

ak. god. 2007./2008.mrena verzija

doc. dr. sc. Srebrenka Nejedli

Zagreb, 2008.


2/64

PREDGOVOR

Predavanja iz predmeta "Anatomija domaih ivotinja s organogenezom I."

namijenjena su studentima I. semestra Veterinarskog fakulteta Sveuilita u

Zagrebu, a napisana su ak. god. 2007./2008. Sadraj predavanja obuhvaa

komparativni prikaz kompletnog kotanog sustava prsnog i zdjelinog uda

domaih sisavaca koji je podijeljen u tri cjeline: kosti pojasa (zonosceletum),

kosti stupa uda (stylopodium i zeugopodium) i kosti okrajka uda (autopodium).Opisana je takoer graa i funkcija zglobova prsnog i zdjelinog uda te miia

plenog pojasa koji imaju ulogu povezivanja prsnog uda s trupom (izmeu

prsnog uda i trupa domaih sisavaca nema zglobne povezanosti pa tu ulogu

imaju miii). Kako neki od miia plenog pojasa djeluju na rameni zglob ova

predavanja obuhvaaju opis grae i funkcije svih miia koji djeluju na rameni

zglob te kao logini slijed predavanja opisani su i miii ramenog zgloba.

Gradivo navedenih predavanja ini veu nastavnu cjelinu predmeta

"Anatomija domaih ivotinja s organogenezom I." u kojem se tijekom

predavanja i vjebi u sekcionoj dvorani prouava graa prsnog i zdjelinog uda

u domaih sisavaca. Svrha napisanih predavanja je da se uz postojeu literaturu

studentima olaka uenje i pripremanje ispita iz navedenog predmeta, a s

razlogom to se u akademskoj godini 2007./2008. promjenio nastavni plan i

program po kojem studenti od ove godine sluaju predmet "Anatomija domaih

ivotinja s organogenezom I.".


3/64

SADRAJ

1. KOTANI SUSTAV PRSNOG I ZDJELINOG UDA............................1

1.1. KOSTI POJASA (ZONOSCELETUM)................................................... 2

1.1.1. KOSTI PRSNOG POJASA (OSSA CINGULI MEMBRI

THORACICI)....................................................................................................... 3

1.1.2. KOSTI ZDJELINOG POJASA (OSSA CINGULI MEMBRI

PELVINI)............................................................................................................. 5

1.2. KOSTI STUPA UDA (STYLOPODIUMIZEUGOPODIUM).............. 10

1.2.1. STYLOPODIUM............................................................................. 10

1.2.2.ZEUGOPODIUM........................................................................... 14

1.3. KOSTI OKRAJKA UDA (AUTOPODIUM).......................................... 18

1.3.1 SCELETON MANUS(AUTOPODIUM MEMBRI THORACICI).. 19

1.3.2. SKELETON PEDIS(AUTOPODIUM MEMBRI PELVINI)........ 25

2. ZGLOBOVI PRSNOG I ZDJELINOG UDA........................................ 28

2.1. ZGLOBOVI PRSNOG UDA (ARTICULATIONES MEMBRI

THORACICI).................................................................................................... 30

2.2. ZGLOBOVI ZDJELINOG UDA (ARTICULATIONES MEMBRI

PELVINI)......................................................................................................... 43

3. MIII PLENOG POJASA................................................................... 49

4. MIII KOJI DJELUJU NA RAMENI ZGLOB I MIII RAMENOG

ZGLOBA.......................................................................................................... 55

5. LITERATURA............................................................................................ 60


4/64

1. KOTANI SUSTAV PRSNOG I

ZDJELINOG UDA

Endoskelet (kostur, skelet) domaih ivotinja pasivni je organ kretanja

koji ima ulogu potpore mekim dijelovima tijela i njihove zatite (rebra tite vrlo

vane vitalne organe kao to su srce i plua) te slui i kao poluga kod kretanja.

Skelet ine kosti razliite veliine i oblika, a silnice tlaka i vlaka koje djeluju

unutar kostiju ovisne su o mehanikim zakonima te se stoga oblik i graa bilo

koje kosti moe povezati s njezinom funkcijom. Dugake cjevaste kosti mogu

sluiti kao poluge pri kretanju ime udovi razvijaju znatnu snagu i brzinu.

Osnovna je podjela kostura na osovinski kostur (skeleton axiale) ine ga

kosti glave, kraljenica, rebra i prsna kost, utrobni (skeleton viscerale) ine

ga os cordis, os penis, os rostrale, os clitoridis te privjesni (skeleton

appendiculare).Privjesni kostur ine kosti prsnoguda(ossa membri thoracici)

i kostizdjelinog uda(ossa membri pelvini).

Miii koji se prihvaaju za kosti privjesnog kostura svojom kontrakcijom

djeluju na pomicanje kostiju zbog ega dolazi do lokomocije ili kretanja. Ako se

zdjelini udovi isprue, oni potiskuju tijelo prema naprijed, a pritom prsni udovi

primaju na sebe teinu tijela. Miije zdjelinog uda ini motor tijela. Zdjelino

bedreni miii najsnaniji su miii tijela te su stoga kosti zdjelinog uda

masivnije nego na prsnom udu.


5/64

Graa udova domaih ivotinja razlikuje se ponajprije po grai distalnih

dijelova udova koji su se razvili u prste. Evolucijska je razlika s obzirom na

nain kretanja najvie izraena u konja. Prema na

enim iskopinama kostiju

nekadanjih konja vidljivo je da su oni bili ivotinje veliine dananje lisice te

da su imali pet prstiju. Meutim, zbog promjena u nainu kretanja u konja su se

etiri prsta reducirala te dananji konj ima razvijen samo jedan i to trei prst.

Skeleton appendicularemoe se podijeliti na kosti pojasa (zonopodium),

kosti stupa uda (stylopodium i zeugopodium) te kosti okrajka uda

(autopodium).

1.1. KOSTI POJASA (ZONOSCELETUM)

Kosti pojasa prsnog uda ili kosti prsnog pojasa (ossa cinguli membri

thoracici) ine tri kosti: lopatica (scapula), kljuna kost (clavicula) i

gavranova kost (os coracoides). Kosti pojasa zdjelinog uda ili kosti

zdjelinog pojasa (ossa cinguli membri pelvini) graene su isto tako od triju

kosti: crijevne kosti(os ilium), sjedne kosti(os ischii) i stidne kosti(os pubis)

ali su one sjedinjene u jednu bonukost (os coxae). Samo u psausastavubone

kosti pripada ietvrta kostos acetabulare.


6/64

1.1.1. KOSTI PRSNOG POJASA (OSSA CINGULI MEMBRI

THORACICI)

Prilagodba kostiju prsnog pojasa uvjetovana je nainom koritenja prednje

noge, tj. kretanjem domaih ivotinja.

Lopatica (scapula) je trokutasta plosnata kost koja se nalazi postrance na

kranijalnom dijelu prsne stijenke. Zbog svojeg oblika omoguuje prihvaanje

irokih miia, osobito onih koji povezuju prsni ud i trup, a razvijenost lopatice

ovisi o teini tijela i brzini kretanja ivotinja. U domaih sisavaca lopatica nije

zglobno povezana s trupom (tu ulogu imaju miii), kao to je to sluaj u

ovjeka u kojeg je potpuno razvijena kljuna kost koja se zglobno povezuje s

lopaticom i s prsnom kosti. Na lopatici se mogu razlikovati dvije povrine

(vanjska i unutarnja), tri ruba (kranijalni, kaudalni i dorzalni rub) i tri

kuta (kranijalni, kaudalni i ventralni kut). Za dorzalni rub lopatice vee se

lopatina hrskavica (cartilago scapulae) koja starenjem ivotinja okotava. U

mesodera je lopatina hrskavica znatno nia nego u ostalih domaih sisavaca.

Vanjska povrina lopatice grebenom (spina scapulae) je podijeljena na dvije

povrine: manju kranijalnu (fossa supraspinata) i veu kaudalnu (fossa

infraspinata). U konja i svinje lopatini greben nestaje distalno u podruju vrata

lopatice (collum scapulae), a u mesodera i preivaa uzdie se u nadpleak

(acromion) koji se kod psa nastavlja u processus hamatus, a u make u

processus suprahamatus. to je vea mogunost odmicanja uda vie je razvijen

akromijalni nastavak jer prua veu mogunost za prihvat m. deltoideusa


7/64

(miia koji pri svojoj kontrakciji odmie prsni ud). Srednji diospinae scapulae

zadebljan je u tuber spinae scapulae u svih domaih sisavaca, osim u

mesodera. Unutarnja ili rebrena povrina lopatice (facies costalis) okrenuta je

prema rebrima. Ta je povrina blago udubljena (fossa subcapularis), a u

proksimalnom dijelu ima dvije hrapave zubaste povrine (facies serrata).

Kranijalni rub lopatice (margo cranialis) u visini vrata lopatice sadrava usjek

(incisura scapulae). Ventralni kut lopatice (angulus ventralis) sadrava

zglobnu plohu (cavitas glenoidalis) za uzglobljenje s nadlaktinom kosti u

ramenom zglobu (articulatio humeri). U konja cavitas glenoidalisnije cjelovita,

nego se na kranijomedijalnom rubu nalazi usjek (incisura glenoidalis). Distalni

kranijalni dio lopatice ini zadebljanje (tuberculum supraglenoidale)na kojem

se s medijalne strane nalazi ostatak gavranove kosti (processus coracoideus).

Lopatica u domaih ivotinja lei lateralno na prsnom kou te na njezin poloaj

djeluje teina trupa, vrata i glave. Lopatica okotava iz nekoliko sredita

okotavanja, po jedno za lopatini trup, tuber scapulae i proc. coracoideus,

prednji dio zglobne utline i tuber spinae scapulae(u konja, preivaa i svinje).

Osim lopatice, u kosti prsnog pojasa ulazi gavranova kost (os coracoides)

koja se stopila s lopaticom te kljuna kost (clavicula). Claviculaje kost koja je

funkcionalna i potpuno razvijena u ovjeka, a u domaih ivotinja razvila se

jedino u domaih ptica u kojih su se lijeva i desna kljuna kost stopile u jednu

kost, kljune ralje (furcula) koja je u obliku slova V. Funkcija furculae je u

smanjenju mogunosti primicanja ramenih zglobova kojim bi se mogao poveati


8/64

pritisak na organe koji s vrata ulaze u prsni ko. U domaih sisavaca clavicula

nije potpuno razvijena kost te je, tako u konja, preivaa i svinje reducirana na

vezivnotkivni umetak intersectio clavicularis koji se nalazi u m.

brachiocephalicusu. U mesodera kljuna kost moe se nai u m.

brachiocephalicusu kao kost koja nije povezana s kosturom. U psa je

nepravilna, dugaka 6 do 12 mm, a u make je uska poput tapia te blago

zaobljena i znatno dua (2 do 5 cm) kost. Najduu kljunu kost imaju kunii, a

ona je ligamentima povezana s nadlaktinom i prsnom kosti.

1.1.2. KOSTI ZDJELINOG POJASA (OSSACINGULI

MEMBRI PELVINI)

Kosti zdjelinog pojasa ine tri kosti, crijevna kost (os ilium), sjedna

kosti (os ischii) i stidna ili sramna kost (os pubis), koje su se stopile u jednu

lijevu bonu kost kost (os coxae sinistrum) i jednu desnu bonu kost (os

coxae dextrum). U psa u sastav bone kosti ulazi jo jedna kost koja se naziva

os acetabulare. Sve navedene kosti stapaju se u zglobnoj udubini bone kosti

(acetabulumu) koji zajedno s glavom bedrene kosti oblikuje boni zglob

(articulatio coxae). Acetabulum je s dva usjeka incisurae acetabuli u goveda

podijeljen na dvije zglobne plohe te se tako moe razlikovati od onoga u konja

koji ima jedan usjek i jednu polumjeseastu zglobnu povrinu (facies lunata).

Na poloaj osi coxae utjee okomiti smjer djelovanja teine trupa i vodoravni

smjer djelovanja slabina. to je bona kost vie vodoravna, povoljniji je proces


9/64

pomicanja trupa naprijed, a to je bitna odlika radnih i trkaih konja. Os coxae

sinistrum i dextrum u svojim su ventralnim dijelovima spojene

fibrohrskavinom vezom (symphysis pelvina) koja u odre

enoj dobi ivotinje

okotava, a u skotnih enki pod utjecajem hormona postaje labaviji. Desna i

lijeva bona kost zajedno s krinomkosti (os sacrum) i prvih nekoliko repnih

kraljeaka ine kotanu osnovu zdjelice (pelvis) koja okruuje zdjelinu

upljinu (cavum pelvis) te oblikuje hvatite za zdjelino bedrene miie.

Crijevna kost zglobno je povezana s krinom kosti u krinobonom zglobu

(articulatio sacroiliaca) te se tako motorna miina snaga prenosi na

kraljenicu. Dakle, za razliku od prsnog uda koji nije s trupom povezan zglobno

(miii povezuju prsni ud s trupom) zdjelini ud ima krino-boni zglob pomou

kojeg se povezuje s trupom.

Crijevna kost(os ilium) sastoji se odkrila (ala ossis ilii) te tijela (corpus

ossis ilii).U konja i goveda krila crijevne kosti poloena su vodoravno, u malih

preivaa koso, a u svinja i mesodera sagitalno okomito. Krila crijevne kosti

imaju dvije povrine: sapna povrina (facies glutea) i krinozdjelina(facies

sacropelvina)na ijem se medijalnom hrapavom dijelu nalazi ukasta povrina

facies auricularis za uzglobljenje s isto takvom povrinom na krilima krine

kosti u krinobonom zglobu (articuatio sacroiliacus). Na krilima se s

medijalne strane nalazi manja kvrga tuber sacrale(mesoderi, mali preivai i

kunii tu imaju dva izduena grebena- spina iliaca dorsalis cranialis i

caudalis), a s lateralne strane neto vea bona kvrga tuber coxae(mesoderi i


10/64

kunii imaju dva grebena-spina iliaca ventralis cranialis i spina alaris) koja

ini kotanu izboinu opipljivu izvana. Na medijalnom rubu krila nalazi se

incisura ischiadica major, a kaudalno se na tijelu sjedne kosti uzdie greben

spina ischiadicakoji se dalje nastavlja u usjek sjedne kosti incisura ischiadica

minor. Na tijelu crijevne kosti ventralno je greben linea arcuata na kojem se

nalazi mala kvrica tuberculum musculi psoas minoris za prihvat m. psoas

minor.

Sramna kost (os pubis) je u obliku slova L. Ta se kost sastoji od tijela

(corpus ossis pubis) i dviju grana (ramus cranialis ossis pubis i ramus

caudalis ossis pubis). Kranijalni rub pecten ossis pubis lateralno ima izboinu

koja se naziva eminentia ileopubica, a medijalni rub povezuje se s onim s druge

strane u symphysis pubicakoji ini kranijalni dio symphysis pelvina. S dorzalne

i ventralne strane medijano na kranijalnom dijelu simfize desna i lijeva sramna

kost tvore zadebljanja tuberculum pubicum dorsale i tuberculum pubicum

ventrale. Sramna kost s kranijalne i medijalne strane ograniava otvor (foramen

obturatum) kroz koji prolazi n. obturatorius, a otvor popunjavaju miii i

vezivno tkivo.

Linea terminalis je zamiljena crta koja ide od promontoriuma i krila

krine kosti preko linea arcuata do eminentije ileopubicae i pectena ossis

pubis, a predstavlja granicu izmeu trbune i zdjeline upljine i ulaz u

zdjelinu upljinu(apertura pelvis cranialis).


11/64

U sastav osi coxae ulazi i sjedna kost (os ishii) koju ine tijelo (corpus

ossis ischii), ploa(tabula ossis ischii) igrana(ramus ossis ischii) koji zajedno

s kranijalnom i kaudalnom granom sramne kosti ograniavaju otvor foramen

obturatum.Ramus ossis ischiikao i ramus caudalis ossis pubis, nosi medijalno

simfizialnu povrinu(facies symphisialis) kojom se spaja s kosti druge strane u

symphysis pelvina. Na ploi sjedne kosti lateralno je istaknuta sjedna kvrga

(tuber ischiadicum) za koju je karakteristino da u preivaa ima tri zadebljanja.

Popreni konkavni luk sjedne kosti archus ischiadicusine kaudalni rubovi

desne i lijeve ploe sjedne kosti.

Zdjelini izlaz(apertura pelvis caudalis) ograniuju dorzalno 3. i 4. repni

kraljeak, lateralno spina ischiadica i kaudalni rub irokog ligamenta

sacroilijanog zgloba, a ventralno sjedna kvrga (tuber ischiadicum). Zatvara ga

miino membranozna pregrada(diaphragma pelvis).

U grai zdjelinog pojasa postoje spolne razlikepa je tako u enkipubino

dno konkavno, zdjelini otvori su iroki, a apertura pelvis caudalisgotovo je

kruna oblika, a kod mujaka je sramna kost medijalno neto vie zadebljala

(tuberculum pubicum dorsale), zdjelino dno je konveksno, zdjelini otvori

sueni, a apertura pelvis caudalissrcolikoga oblika.

Pelvimetrijaje postupak u kojem se procjenjuju visina i irina zdjelinog

ulaza i izlaza te nagnutost zdjelice (inclinatio pelvis), a u svrhu procjene

moguosti prolaza fetusa kroz poroajni kanal te pomoi pri ekstrakciji ploda ili

odluci o moguem carskom rezu. Procjena visine zdjelinog ulaza i izlaza


12/64

dobiva se pomou podunih promjera, a to sudiameter conjugata, diameter

diagonalis, diameter verticalis i visina zdjelinog izlaza. Visina zdjelinog

ulaza (diameter conjugata) duina je koja spaja kranijalnu toku symphysis

pelvina i promontorium (nalazi se kranijalno i medijano na ventralnoj strani

baze krine kosti).Diameter diagonalisspaja kaudalnu tokusymphysis pelvina

ipromontorium. Visinu zdjeline upljine (diameter verticalis) ini crta koja je

okomito povuena odsymphysis pelvinanafacies pelvinakrine kosti. U kuje,

make, ovce i koze ta okomica nee doi do krine kosti nego na repne

kraljeke. Kut koji tvore diameter verticalis i diameter conjugata predstavlja

nagnutost zdjelice (inclinatio pelvis). Spoj izmeu kaudalne toke symphisys

pelvina i kaudalne ventralne toke na vrhu krine kosti (apex ossis sacri) ini

visinu zdjelinog izlaza. Zaobljena crta koja spaja sredine svih produnih

promjera ini zdjelinu os (axis pelvis) u ijem smjeru kod poroaja fetus

prolazi kroz poroajni kanal te se u tom smjeru pomae pri izlasku ploda. Na

izlazu iz poroajnog kanala vaan promjer zdjelice je diameter transversakoji

se nalazi izmeu medijalne toke desne i lijeve spina ischiadica, a predstavlja

izlazni popreni promjer zdjelice. Osim navedenog vaan je i izlazni popreni

promjer zdjelice koji se nalazi izmeu medijalne toake na desnom i lijevom

tuber ischiadicum. Na zdjelici se osim izlaznih poprenih promjera mogu

odrediti i ulazni popreni promjeri a to su: dorzalni, srednji i ventralni

promjer. Izmeu lateralnih toaka na alae sacrales je dorzalni promjer, a

izmeu medijalnih toaka obje eminentia iliopubicaventralni promjer. Vaan


13/64

promjer koji odreuje irinu ulaza u zdjelinu upljinu je srednji promjerkoji

se nalazi izmeu desnog i lijevog tuberculum musculi psoas minores.

Okotavanje osi coxae nastaje iz triju sredita, iz sredita za crijevnu, sjednu i

stidnu kost. Sve 3 kosti u konja potpuno se srauju tek u 2. godini ivota.

1.2. KOSTI STUPA UDA (STYLOPODIUMI

ZEUGOPODIUM)Stylopodium izeugopodium ine kosti stupa uda. Oba dijela nalaze se

jedan iznad drugog pod kutom, azeugopodium se sputa gotovo okomito prema

zemlji. Vidljivo je da se kod primitivnih sisavaca evolucijskim razvojem kostiju

stupa uda trup podie iznad zemlje te poveava kut izmeu kostiju stupa uda.

1.2.1.STYLOPODIUM

Na prsnom udu stylopodium ini nadlaktina kost (humerus), a na

zdjelinom udu bedrena kost (os femoris) i iver (patella). Nadlaktina i

bedrena kost su dugake i cjevaste kosti koje slue kao poluge pri kretanju, dok

je iver sezamoidna kost.

Na nadlaktinu kost (humerus) prihvaaju se tetive vrlo jakih miia.

Kost se kao tipina cjevasta kost sastoji od proksimalnog okrajka (epiphysis

proximalis), tijela (diaphysis seu corpus humeri) i distalnog okrajka

(epiphysis distalis). Glava nadlaktine kosti (caput humeri) nalazi se na


14/64

proksimalnom okrajku nadlaktine kosti i nosi okruglu konveksnu plohu za

uzglobljenje sa znatno manjom zglobnom plohom na lopatici (cavitas

glenoidalis) u ramenom zglobu (articulatio humeri). Distalni okrajak nosi

valjkastu zglobnu plohu (trochlea humeri) za uzglobljenje s palanom

(radius) i lakatnom (ulna) kosti u lakatnom zglobu (articulatio cubiti). Na

proksimalnoj epifizi lateralno je izraena kvrga (tuberculum majus) koja je u

svih domaih sisavaca osim u make podijeljena na kranijalni i kaudalni dio

(pars cranialis i pars caudalis). Lateralno i distalno od tuberculuma majus

nalazi se hrapava povrina (facies musculi infraspinati) uz koju su smjetene

tuberositas teres minori linea musculi tricipitis. Medijalno proksimalna epifiza

nosi jo jednu kvrgu (tuberculum minus) koja je jedino u preivaa i konja

podijeljena na kranijalni i kaudalni dio. U lijebu (sulcus intertubercularis)

izmeu tuberculuma majusi tuberculuma minusu konja i magarca se nalazi jo

jedna kvrga tuberculum intermediumpo kojoj se lako razlikuje humeruskonja i

goveda. U proksimalnoj treini tijela humerusa s lateralne strane nalazi se kvrga

(tuberositas deltoidea) od koje se distalno nastavlja greben (crista humeri) koji

ograniava spiralni lijeb (sulcus m. brachialis) u kojem lei m. brachialis.

Medijalno na polovini tijela kosti nalazi se okrugla kvrga (tuberositas teres

major) koja ne dolazi jedino u mesodera. Distalni okrajak (epiphysis distalis)

ini condylus humeri koji nosi valjkastu zglobnu plohu (trochlea humeri) za

uzglobljenje s ulnom, a uz nju s lateralne strane u mesodera i kunia dolazi

manja lateralna glavica (capitulum humeri) koja artikulira s radiusom. S


15/64

kaudolateralne strane distalnog okrajka nalazi se epicondylus lateralis, a s

kaudomedijalne strane epicondylus medialis. Izmeu epikondila s kranijalne

strane nalazi se udubina fossa radialis, a s kaudalne strane fossa olecranikoje

su u psa spojene otvorom (foramen supratrochleare). Maka ima otvor iznad

medijalnog epikondila (foramen supracondylare) pa se po tome mogu

razlikovati humerus make i psa. Nadlaktina kost ima 6 centara okotavanja, i

to 3 primarna (za 2 epifize i dijafizu) i 3 sekundarna.

Bedrena kost (os femoris) najmasivnija je kost u tijelu. Kao i druge

dugake kosti, sastoji se od dviju epifiza (okrajka) i dijafize (tijela). Proksimalni

okrajak medijalno sadrava glavu (caput ossis femoris) koja se uzglobljuje sa

zglobnom plohom na acetabulumu u bonom zglobu (articulatio coxae). U

konja na rubu zglobne plohe glave bedrene kosti nalazi se udubljenje za

prihvat ligamenata (fovea capitis) koje se u ostalih ivotinja nalazi na sredini

zglobne plohe. Os femoris lateralno na proksimalnoj epifizi nosi veliku kvrgu

(trochanter major) koja je u konja podijeljena na dva dijela (pars cranialis i

pars caudalis). Trochanter major nadvisuju glavu bedrene kosti u konja,

preivaa i kunia, a ne nadvisuje u mesodera i svinje (kao i u ljudi). S

kaudomedijalne strane te kvrge nalazi se udubljenjefossa trochanterica, a ispod

glave bedrene kosti nalazi se vrat bedrene kosti (collum ossis femoris).

Distalno od vrata s medijalne strane nalazi se manja kvrga (trochanter minor).

Lateralno ispod trohanter majorse nalazi u konja i kunia trochanter tertius. U

ostalih ivotinja na tom se mjestu nalazi samo hrapava povrina. Kaudalno u


16/64

sredini tijela bedrene kosti nalaze se dva grebena (labium laterale i labium

mediale) koji omeuju hrapavu povrinufacies asperate se distalno zavravaju

ufacies poplitea. Distalno na tijelu s lateralne strane u konja i goveda nalazi se

fossa supracondylariskoju nemaju svinje i mesoderi nego se kod njih tu nalazi

hrapava povrina tuberositas supracondylaris lateralis. S medijalne strane u

svih domaih sisavaca se nalazi tuberositas supracondylaris medialis. Distalna

epifiza proirena je u dva kondila(condylus lateralisicondylus medialis) koji

nose zglobne plohe za uzglobljenje s kondilima goljenine kosti u bedreno-

goljeninom zglobu (articulatio femorotibialis), a izmeu njih je duboka

udubina (fossa intercondylaris). U mesodera kaudoproksimalno iznad kondila

nalazi se zglobna povrina za prihvat dvije sezamoidne kosti(ossa sezamoidea

m. gastrocnemii ili fabellae). One se nalaze ispod poetnih tetiva m.

gastrocnemius. Na distalnom okrajku kranijalno nalazi se valjkasta zglobna

povrina (trochlea ossis femoris) po kojoj klizi najvea sezamoidna kost u

tijelu iver (patella) u bedreno-ivernom zglobu (articulatio femoropatellaris)

koji zajedno s bedreno-goljeninim zglobom ini sloeni koljeni zglob

(articulatio genus). Dijafiza i distalna epifiza okotavaju svaka iz svog centra,

a proksimalna epifiza ima 2 centra jedan za glavu bedrene kosti, a drugi za

trochanter major.

Iver (patella) je najvea sezamoidna kost u tijelu koja je ukljuena u

zavretak etveroglavog bedrenog miia(m. quadriceps femoris). Ova kost je

proksimalno proirena u bazu (basis patellae), a distalno suena u vrh (apex


17/64

patellae). Iver ima dvije povrine i dva ruba. Prednja povrina (facies

cranialis) je vana za prihvat ligamenata i miia. Ona je etvrtasta, hrapava i

konveksna. Povrina po kojoj iver klizi po valjkastoj zglobnoj povrini femura je

kaudalna tj. zglobna povrina (facies articularis). Lateralni rub je zaobljen, a

medijalni konkavan te oni prema vrhu ivera konvergiraju, a svaki tvori kut pri

bazi. Na medijalnoj strani ivera u konja i goveda istie se izdanak na koji se

prihvaa fibrocartilago patellae. U goveda je vrh ivera vie zailjen nego li u

konja, ali je u jednih i drugih iver kockastog oblika. U ostalih domaih sisavaca

iver je vie izduljen. Iver okotava iz jednog sredita okotavanja u hrskavinoj

osnovi ukljuenoj u tetivu m.quadriceps femoris.

1.2.2.ZEUGOPODIUM

Zeugopodiumprsnog uda ine podlaktine kosti(ossa antebrachii):

palana kost(radius) i lakatna kost(ulna), a na zdjelinom udu potkoljenine

kosti(ossa cruris): goljenina kost(tibia) i lisna kost(fibula).

U psa izmeu palane i lakatne kosti postoje proksimalni i distalni zglob

(articulationes radioulnares proximalis i distalis), a u goveda i konja te su kosti

srasle, ali ne potpuno. U konja nije posve razvijena lakatna kost (nedostaje joj

distalna treina tijela i distalni okrajak) te izmeu lakatne i palane kosti postoji

jedan prostor (spatium interosseum antebrachii). Izmeu palane i lakatne kosti

u goveda postoje dva prostora (spatium interosseum antebrachii proximale i

distale). U svinje su radius i ulnaspojeni vrstim vezivnim tkivom. Radiusse


18/64

razvija iz etiriju sredita okotavanja, a ulna iz triju. Hrskavina embrionalna

ulna u konja se protee du cijele podlaktice, a njezin distalni dio kasnije se

reducira.

Palana kost(radius) je dugaka kost koja je slabija u mesodera nego u

ostalih domaih sisavaca. Na svojoj proksimalnoj epifizi koja je oblikovana u

caput radii, radius nosi zglobnu plohu (fovea capitis radii) za uzglobljenje s

kondilima humerusa (condylus humeri) u lakatnom zglobu(articulatio cubiti),

a u mesodera i valjkastu zglobnu plohu (circumferentia articularis) za

uzglobljenje s ulnom. Dorzomedijalno caput radii nosi tuberositas radii, a s

medijalne i lateralne strane izboinu za prihvat kolateralnih ligamenata. Na

mjestu sratavanja radiusa i ulne tijelo palane kosti(corpus radii) je hrapavo.

Na distalnom okrajku nalazi se valjak (trochlea radii) sa zglobnom plohom

(facies articularis carpea) za uzglobljenje s proksimalnim redom zapeajnih

kostiju u sloenom zapeajnom zglobu (articulatio carpi). U konja se s

lateralne strane valjka nalazi processus styloideus lateralis, a s medijalne je

strane izraen processus styloideus medialis u svih ivotinja. U mesodera

distalna epifiza sadrava zglobnu plohu za uzglobljenje s ulnom u distalnom

radioulnarnom zglobu.

Lakatna kost (ulna) se nalazi kaudalno odnosno kaudolateralno od

radiusa te se uzdie iznad radiusa sa svojim proksimalnim okrajkom (olecranon)

koji je zadebljao u tuber olecrani. Na olekranonu kranijalno se nalazi usjek

(incisura trochlearis) na kojem se nalazi zglobna ploha za uzglobljenje sa


19/64

zglobnim valjkom nadlaktice trochleom humeriu lakatnom zglobu(articulatio

cubiti) koji je po svom sastavu sloeni zglob. Iznad navedenog usjeka je iljak

(processus anconeus), a podno usjeka su dva nastavka (processus coronoideus

lateralis i processus coronoideus medialis) izmeu kojih je usjek (incisura

radialis). Povrina tijela ulne okrenuta prema radiusu hrapava je i nosi izdueni

rub margo interosseus za koji se prihvaa membrana interossea antebrachii.

Distalni se okrajak ulne u svih domaih sisavaca, osim u konja (u kojeg on

nedostaje), nastavlja u procesus styloideus na kojem je u mesodera zglobna

ploha za uzglobljenje s radiusom u distalnom radioulnarnom zglobu

(articulatio radioulnaris distalis). U svih ivotinja, osim u konja, tu se nalazi i

zglobna faseta za uzglobljenje s os carpi ulnare(facies articularis carpea).

Na zdjelinom udu nalaze se potkoljenine kosti (ossa cruris):

goljenina kost (tibia) i lisna kost (fibula) koje su u mesodera i svinja

potpuno razvijene i zglobno povezane (articulatio tibiofibularis proximalis i

articulatio tibiofibularis distalis). U konja i kunia znatno je reducirana lisna

kost jer nedostaje njezin distalni okrajak. Tijelo lisne kosti (corpus fibulae) u

tih ivotinja dopire do sredine tijela goljenine kosti i s njime srauje dok se

proksimalni okrajak lisne kosti (caput fibulae) uzglobljuje s lateralnim

kondilom goljenine kosti. U preivaa je caput fibulae stopljen s lateralnim

kondilom goljenine kosti, tijelo lisne kosti (corpus fibulae) nedostaje, a distalni

okrajak ini os malleolarekoja se uzglobljuje s goljeninom kosti. Tibia ima 3

sredita okotavanja, a razvoj fibule (3 sredita okotavanja) slian je razvoju


20/64

ulne. Embrionalno je u konja hrskavina fibula jednako duga kao i potkoljenica,

ali se kasnije distalni dio dijafize reducira, a distalna epifiza srauje s tibijom

tvorei lateralni gleanj.

Proksimalni dio goljenine kosti ine lateralni i medijalni kondil

(condylus lateralis i condylus medialis) na kojima se nalaze zglobne plohe za

uzglobljenje s kondilima bedrene kosti u articulatio femorotibialiskoji zajedno

s articulatio femoropatellaris ulazi u sastav sloenog koljenog zgloba

(articulatio genus). Izmeu kondila aksijalno se nalazi uzvienje (eminentia

intercondylaris) graeno od dviju kvrica (tuberculum intercondylare lateralei

tuberculum intercondylare mediale) izmeu kojih je udubljenje (area

intercondylaris centralis). Kranijalno od uzvisenja su dva udubljenja (areae

intercondilaris cranialis), a kaudalno jedno (area intercondilaris caudalis).

Izmeu lateralnog i medijalnog kondila kraniolateralno se nalazi miini lijeb

(sulcus extensorius), a kaudalno usjek (incisura poplitea). Na lateralnom

kondilu nalazi se zglobna povrina za uzglobljenje s lisnom kosti osim u

preivaa kod kojih je lisna kost na tom mjestu srasla. U proksimalnom dijelu

tijelo goljenine kosti na poprenom presjeku je trokutasto jer s kranijalne strane

nosi izboinu (tuberositas tibiae) koja se distalno nastavlja u rub (margo

cranialis). U konja tuberositas tibiae ima izraen lijeb (sulcus tuberositas

tibiae). Kaudalna povrina corpusa tibiaeje hrapava i nosi vie koso poloenih

izboenja (lineae musculares) od kojih je najjae izraena linea musculi

poplitei. Distalni okrajak ima zglobnu povrinu u obliku punice (cochlea


21/64

tibiae) za uzglobljenje sa zastopalnim kostima u sloenom skonom zglobu

(articulatio tarsi), a ventralno su na njemu 2 duboka lijeba izmeu kojih je

vodiljni greben. U konja su ljebovi postavljeni koso, a u ostalih ivotinja

sagitalno. Na distalnom okrajku goljenine kosti lateralno je izraen vanjski

gleanj(malleolus lateralis) u konja i kunia. U svinje i mesodera tu se nalazi

zglobna ploha za uzglobljenje s lisnom kosti, a u preivaa je zglobna povrina

za uzglobljenje s os malleolare. Svi domai sisavci na distalnom okrajku

goljenine kosti s medijalne strane imaju unutarnji gleanj (malleolus

medialis).

Smanjenje funkcije hvatanja i prilagoavanje udova za brzo kretanje dovodi

do gubitka kretanja izmeu kostiju zeugopodija, a takoer i promjena autopodija

kod ivotinja koje se oslanjaju o tlo samo dijelovima prstiju, osobito kod onih

koje to ine krajnjim lankom kao kopitari. Konji su nekada zbog naina ivota

imali potpuno razvijenu ulnu i fibulu koje su u dananjeg konja tijekom

embrionalnog razvitka cjelovite, a potom se reduciraju.

1.3. KOSTI OKRAJKA UDA (AUTOPODIUM)

Autopodium (kosti okrajka uda) se moe podijeliti na: basipodium;

metapodium i acropodium. Na prsnom udu kosti okrajka uda ine skeleton

manus, a na zdjelinom udu skeleton pedis. Na prsnom su udu kosti

basipodiuma ossa carpi, a na zdjelinom ossa tarsi. Metapodium prsnog uda


22/64

ine ossa metacarpalia, zdjelinog ossa metatarsalia, a acropodiumprsnog uda

ine ossa digitorum manus, a zdjelinog ossa digitorum pedis. Kosti okrajka

uda slue pri upiranju o tlo ivrstom dranju na istom. to su kretnje autopodija

vie razliite i sloenije (hvatanje), to je broj kostiju autopodija vei (konj ima 9,

a mesoderi 34 kosti autopodija). Gubitkom sposobnosti hvatanja prsti postaju

smetnjom te se reduciraju.

1.3.1.SKELETON MANUS(AUTOPODIUM MEMBRI

THORACICI)

Ossa carpi(zapeajne kosti) su kosti basipodiuma prsnog uda. Te su kosti

kratke i sloene su u dva reda (ordo proximalis i ordo distalis). Njihov broj

varira s obzirom na ivotinjsku vrstu. Svinja, konj i preivai u proksimalnom

redu gledajui od medijalne strane prema lateralnoj, imaju razvijene etiri kosti i

to: os carpi radiale, os carpi intermedium, os carpi ulnare i os carpi

accessorium(nalazi se s palmarne strane). U mesodera su os carpi radialei os

carpi intermedium stopljene u os carpi intermedioradiale te tako mesoderi

imaju 3 zapeajne kosti u proksimalnom redu. U distalnom redu, gledajui od

medijalne prema lateralnoj strani, u svinja i mesodera nalaze se etiri kosti, i to:

os carpale primum; os carpale secundum, os carpale tertium i os carpale

quartum. U preivaa je dolo do stapanja osi carpale secundum i osi carpale

tertium, a os carpale primum nedostaje kao i u konja. Ako se ponekad os

carpale primumpojavi u konja, ona je veliine graka, a nalazi se u palmarnom


23/64

karpalnom ligamentu i obino je odvojena od ostalih kostiju. Za razliku od konja

koji ima tri kosti u distalnom redu, u preivaa su razvijene samo dvije kosti.

Osim navedenihetiriju kosti u distalnom redu, u kuni

a se razvila jo jedna

kost os carpi centralete tako kuniima 9 zapeajnih kostiju. U svinje, kao i u

ljudi, ima osam karpalnih kostiju, u konja sedam ili osam, u mesodera sedam, a

najmanje je karpalnih kostiju u preivaa, tj. est.

Ossa metacarpalia (kosti pesti) su kosti metapodiuma prsnog uda, a

njihova razvijenost i broj ovisi o vrsti ivotinje i broju prstiju. U mesodera i

kunia kosti pesti najbrojnije su te ih ima pet (koliki je broj i prstiju), a to su od

medijalne prema lateralnoj: prva kost pesti (os metacarpale primum), druga (os

metacarpale secundum), trea (os metacarpale tercium), etvrta (os

metacarpale quartum) i peta kost pesti (os metacarpale quintum). Te se kosti

razlikuju prema duini. Najdue kosti su os metacarpale tertium i os

metacarpale quartum, neto su krae os metacarpale secundum i os metacarpale

quartum, a os metacarpale primum najkraa je i reducirana. U svinje su

razvijene etiri metakarpalne kosti jer prva (os metacarpale primum) nedostaje.

Dvije su kosti due: osmetacarpale tertiumi os metacarpale quartum, a dvije su

reducirane: os metacarpale secundum i os metacarpale quintum. Preivai i

konji u cijelosti i u funkciji imaju razvijenu samo jednu kost. U preivaa je to

os metacarpale tertium et quartum (nastala je stapanjem dviju kosti: osi

metacarpale tertium i osi metacarpale quartum), a u konja os metacarpale

tertium. Lateralno i proksimalno uz os metacarpale tertium et quartum u


24/64

preivaa se nalazi rudimentirana os metacarpale quintum. U konja se s osi

metacarpale tercium s medijalne strane povezuje os metacarpale secundum, a s

lateralne strane s os metacarpale quartum. Te su kosti krae od osi

metacarapale tertium i nazivaju se tunci. U cijelosti razvijene metakarpalne

kosti sastoje se od proksimalnog okrajka (basis), tijela (corpus) i distalnog

okrajka (caput). Okrajci metakarpalnih kostiju nose zglobne povrine.

Proksimalni okrajak nosi zglobnu povrinu za uzglobljenje s distalnim redom

zastopalnih kostiju u sloenom zapeajnom zglobu (articulatio carpi). U

mesodera i svinja postoje jo i posebne proksimalne zglobne povrine facies

articularis metacarpea za uzglobljenje sa susjednim metakarpalnim kostima.

Distalni okrajak ima valjkastu zglobnu plohu za uzglobljenje s proksimalnim

okrajkom prvog (proksimalnim) lanka prsta u spoju koji se naziva putini

zglob (articulatio metacarpophalangea). U mesodera i svinja za svaku se

metakarpalnu kost uzglobljuje po jedan prst. Os metacarpale tertium jedina je

metakarpalna kost u konja s kojom se uzglobljuje samo jedan prst, a u preivaa

je distalni okrajak os metacarpale tertium et quartum rascijepljen te nosi dvije

valjkaste zglobne povrine za uzglobljnje s proksimalnim lancima treeg i

etvrtog prsta. Popreni je presjek osi metacarpale tertium u konja i osi

metacarpale tertium et quartumu preivaa ovalan.

Prsti prsnog uda (ossa digitorum manus) spadaju u akropodium prsnog

uda. Najbrojniji su u mesodera i kunia i ima ih kao i u ovjeka pet, a to su od

medijalne prema lateralnoj strani: prvi prst (digitus primus seu polex), drugi


25/64

prst (digitus secundus), trei prst (digitus tertius), etvrti prst (digitus

quartus) i peti prst (digitus quintus). U svinja nedostaje prvi prst, u konja je

razvijen samo trei prst, a preiva

i imaju dva glavna prsta (tre

i i

etvrti prst) a

dva dodatna nisu im u funkciji jer su reducirani (drugi i peti prst).

Svi prsti domaih sisavaca, osim prvog prsta u mesodera i drugog i petog

u preivaa (nedostaje im srednji lanak), graeni su od triju lanaka: prvi,

proksimalni lanak (phalax proximalis s. os compedale) ili putina kost,

drugi, srednji lanak (phalanx media s. os coronale)ili krunska kosti trei,

distalni lanak (phalanx distalis) ili kopitna, papana ili pandasta kost.

Distalni se lanak u mesodera i kunia naziva pandasta kost, u ptica

kanasta kost, u preivaa i svinja papana kostte u konja kopitna kost.

Proksimalni lanak prsta, (phalanx proximalis) kratka je valjkasta kost iji

proksimalni okrajak (basis phalangis proximalis) nosi zglobnu povrinu za

uzglobljenje s glavom odgovarajue metakarpalne kosti i s dvijema

proksimalnim sezamoidnim kostima. Proksimalne sezamoidne kosti nalaze se s

palmarne strane prstiju, i to: treeg prsta u konja, treeg i etvrtog prsta u

preivaa, drugog do petog prsta u svinje, drugog do petog prsta u mesodera i

kunia. Na prvom prstu mesodera s palmarne strane nalazi se samo jedna

proksimalna sezamoidna kost. U psa dolazi i po jedna sezamoidna kost s

dorzalne strane drugog do petog prsta. Distalni okrajak proksimalnog lanka

(caput phalangis proximalis) nosi zglobnu povrinu za uzglobljenje s drugim

lankom prsta, osim prvog prsta u psa i drugog i petog u preivaa, koji se


26/64

uzglobljuju s treim lankom prsta. Tijelo je proksimalnog lanka (corpus

phalangis proximalis) sa strane i dorzopalmarno sueno.

Srednjilanak prsta (phalanx media), za razliku od proksimalnog

lanka

kraa je kost. Kockasta je oblika i graena je od dvaju okrajaka i tijela.

Proksimalni okrajak (basis phalangis mediae) nosi zglobnu povrinu za

uzglobljenje s proksimalnim lankom prsta u articulatio interphalangea

proximalis manus, a distalni okrajak (caput phalangis media) ima sagitalno

udubljenu plohu za uzglobljenje s distalnim lankom prsta u articulatio

interphalangea distalis manus. Tijelo drugog lanka prsta(corpus phalangis

mediae) sa strane je sueno.

Distalni lanak (phalanx distalis) u mesodera i kunia naziva se

panasta kost, u konja kopitna kost te u preivaa i svinja papana kost. S

palmarnestranedistalnog lanka nalazi se jedna distalna sezamoidna kost koja u

konja dolazi uz trei prst (abina kost), u preivaa uz trei i etvrti prst, u

svinje i mesodera uz drugi, trei, etvrti i peti prst, a u kunia ne dolazi.

Napandastoj kosti mogu se razlikovati dvije povrinefacies parietalis i

facies solearis. Proksimalno se na kosti nalazi zadebljali rub (crista

unguicularis), a distalno se nalazi lijeb (sulcus unguicularis). Kost distalno

ima zaobljeni vrh (apex).

Kopitna kostje distalni lanak (phalanx distalis) treeg prsta u konja. Ta

kost ima tri povrine: povrinu stijenke (facies parietalis), zglobnu povrinu

(facies articularis) i potplatnu povrinu(facies solearis). Povrinu stijenke od


27/64

potplatne povrine odvaja potplatni rub (margo solearis), a od zglobne

povrine krunski rub(margo coronalis). Na krunskom rubu aksijalno se nalazi

uzvienje (processus extensorius).

Povrina stijenke probuena je mnogobrojnim otvorima koji slue za

prolaz krvnih ila i ivaca, a medijalno i lateralno nosi ljebove (sulcus

parietalis medialis i sulcus parietalis lateralis) za prolaz krvnih ila. Dorzalni

dio sa strane prelazi u postrane dijelove (processus palmaris medialis i

processus palmaris lateralis). Za postrane dijelove prihvaa se kopitna

hrskavica (cartilago ungularis medialis ilateralis). Distalni dio stijenke s tlom

zatvara kut od 45 do 500na prsnom udu, a na zdjelinom udu on iznosi 50 do

550. Stjenka je na prsnom i na zdjelinom udu medijalno poloena vie okomito

nego lateralno.

Facies articularisili zglobna plohanalazi se proksimalno i palmarno te se

uzglobljuje s krunskom i abinom kosti u kopitnom zglobu (articulatio

interphalangea distalis). Izmeu zglobne i povrine stijenke polukruni je brid

(margo coronalis) na kojem se nalazi izdanak (processus extensorius).

Facies solearis ili potplatna povrina poloena je distalno te se s

povrinom stijenke sastaje u polukrunom rubu (margo solearis) iji je obris na

zdjelinom udu vie zailjen. Ta povrina nije jedinstvena nego je polukrunim

grebenom (linea semilunaris) dijeli na dvije povrine: manju palmarnu (facies

flexoria) i veu dorzalnu (planum cutaneum). Na palmarnoj povrini s


28/64

medijalne i lateralne strane nalaze se ljebovi za krvne ile koji se nastavljaju

kroz otvore u polukruni kanal (canalis solearis).

Papana kost tre

eg i

etvrtog prsta u preiva

a i svinja nalikuje

oronjalim papanim ahurama te je u svinja na drugom i petom prstu znatno

manja. Na papanoj kosti, kao i na kopitnoj, razlikuju se tri povrine: povrina

stijenke (facies parietalis), zglobna (facies articularis) i potplatna povrina

(facies solearis). Za razliku od kopitne kosti papana kost ima blago udubljenu

povrinu okrenutu prema osi uda (facies axialis). U preivaa kod kojih su drugi

i peti prst rudimentirani i nisu u funkciji papana kost ima oblik trostrane

piramide.

1.3.2.SKELETON PEDIS(AUTOPODIUM MEMBRI PELVINI)

Ossa tarsi(zastopalne kosti) su kosti basipodiuma. Kao i zapeajne kosti

to su kratke kosti, a sloene su u tri reda (ordo proximalis, ordo intertarsalis i

ordo distalis).

Proksimalni red (ordo proximalis) ine dvije kosti: glenina kost(talus) i

petna kost (calcaneus). Gleanjska kost nalazi se medijalno, a petna kost je

smjetena s lateroplantarne strane.

Talus(gleanjska kost)proksimalno i dorzalno nosi valjak (trochlea tali)

koji ima dva vodiljna grebena izmeu kojih je usjek. Na valjku se nalazi zglobna

povrina kojom se talusuzglobljuje s cochleom tibiaeu articulatio talocruralis

koji je dio sloenoga skonog zgloba (articulatio tarsi). Lateralno na tijelu


29/64

gleanjske kosti, u svih domaih sisavaca osim u konja, nalazi se zglobna

povrina za uzglobljenje u preivaa s osi malleolare, a u mesodera i svinja s

lisnom kosti. Distalni dio gleanjska kostiini glava (caput tali), a ispod nje je

vrat (collum tali). Caput tali ima zglobnu povrinu koja je u konja ravna, a u

svih ostalih valjkasta. S medijalne strane glave talusa u konja se nalazi kvrica

(tuberculum tali).

Calcaneus(petna kost) nadvisuje taluste mu je okrajak zadebljao u petnu

kvrgu(tuber calcanei). Medijalno calcaneusnosi izboenje u obliku potpornja

(sustentaculum tali) na kojem se nalazi zglobna povrina za uzglobljenje s

plantarnom zglobnom povrinom talusa. Sustentaculum taliima izraen izdanak

(processus coracoideus) na kojem se takoer nalazi zglobna povrina za

uzglobljenje s talusom. Samo u mesodera i svinje na njemu su izraene i

zglobne povrine za uzglobljenje s lisnom kosti.

U srednjem redu (ordo intertarsalis) nalazi se samo jedna kost (os tarsi

centrale). Ta kost ne dolazi do lateralne strane te se zato, gledajui s te strane,

ini kao da su zastopalne kosti sloene u dva reda. Os tarsi centraleuzglobljuje

se s talusom proksimalno, a distalno s kostima distalnog reda.

Distalni red zastopalnih kostiju (ordo distalis) u mesodera i svinja ima

etiri kosti. S medijalne prema lateralnoj strani to su: os tarsale primum; os

tarsale secundum; os tarsale tertium i os tarsale quartum. U konja su os

tarsale primum i os tarsale secundumstopljene pa konj u tom redu ima tri kosti.

U preivaa su stopljene os tarsale secundum i os tarsale tertium te os tarsale


30/64

quartums os tarsi centrale u os centroquartaletako da imaju samo dvije kosti u

distalnom redu. U kunia nedostaje os tarsale primum.

Ossa metatarsalia (kosti stopala) su kosti metapodija. Najbrojnije su u

mesodera u kojih dolazi pet metatarzalnih kostiju, a od medijalne prema

lateralnoj strani to su: os metatarsale primum, os metatarsale secundum, os

metatarsale tertium, os metatarsale quartum i os metatarsale quintum. U

svinje nedostaje os metatarsale primum. Na os metatarsale tertium i os

metatarsale quartum koje su due i snanije od os metatarsale secundumi os

metatarsale quintum uzglobljuje se sezamoidna kost (os sesamoideum

metatarsale). Metatarsalne kosti u konja i goveda mogu se opisivati kao i

metakarpalne, a razlika je u tome to je popreni presjek tijela os metatarsale

tertium u konja i os metatarsale tertium et quartum u goveda gotovo pravilno

kruan.

Prsti zdjelinog uda (ossa digitorum pedis) ine akropodijum zdjelinog

uda. Graa i broj prstiju zdjelinog uda odgovaraju onom na prsnom udu, osim u

make kod koje prvi prst na zdjelinom udu nedostaje (ponekad nedostaje i u

psa).


31/64

2. ZGLOBOVI PRSNOG I ZDJELINOG

UDA

Grudni ud domaih sisavaca nije zglobno povezan s osovinskim skeletom

nego tu ulogu imaju miii (synsarcosis) za razliku od ljudi u kojih je razvijena

kljuna kost koja se uzglobljuje s lopaticom i prsnom kosti. Zdjelini ud

zglobno je povezan s trupom putem krino-bonog zgloba (articulatio

sacroiliaca).

Kosti grudnog kao i kosti zdjelinog uda veinom su povezane

zglobovima, ali postoje i neki drugi spojevi kao npr. vezivnotkivni spoj

(syndesmosis) kojim je u konja tunak na prsnom udu spojen s metakarpalnom

kosti, a na zdjelinom udu s metatarzalnom kosti. Na zdjelinom udu spoj lijeve

i desne bone kosti hrskavicom i vezivnim tkivom naziva se symphysis pelvina.

Zglob (articulatio synovialis) je pokretni spoj dvije ili vie kostiju

(hrskavica) na kojima se nalazi zglobna ploha (facies articularis). Zglobnu

plohu oblae zglobna hrskavica (cartilago articularis) koja smanjuje trenje i

ublauje sudare prilikom gibanja kostiju. Zglobna hrskavica je plaviasta i nije

prokrvljena. U sastav zgloba ulazi i zglobna ahura (capsula articularis)koja

je sastavljena od vanjskoga vezivnog sloja (stratum fibrosum) i unutarnjega

sinovijalnog sloja (stratum synoviale). Sinovijalni sloj tvori sinovijalne

nabore(plice synoviales) te izluuje tekuinu slinu limfi (synovia). U njemu se


32/64

nalazi mrea kapilara, a mnogobrojna su i ivana vlakna. Zglobna ahura

prihvaa se na rubove zglobne hrskavice, a njen sinovijalni sloj i zglobna

hrskavica ograniavaju zglobnu upljinu (cavum articulare).Ligamenti (ligg.

extracapsularia, ligg. capsularia i ligg. intracapsularia), meniskus (meniscus

articularis), diskus(discus articularis) i rubna hrskavica(labrum articulare)

takoer mogu ui u sastav i opis pojedinog zgloba.

Miii svojom kontrakcijom djeluju na pomicanje kostiju udova na koje se

prihvaaju te time na kretnje u jednom ili vie zglobova. Stoga, miini sustav

zajedno s kotanim sustavom i spojevima kostiju spada u lokomotorni sustav

(sustav za kretanje)u kojem ponajprije sudjeluju prsni i zdjelini udovi.

Zglobovi udova mogu imati razliita gibanja pa je tako najee angularno

gibanjeoko jedne ili vie osovina. Gibanje u kojem se linije kotanih segmenata

nastoje izravnati zove se ispruanje ili ekstenzija, a suprotno je gibanje

sagibanje ili fleksija u kojem linije kotanih segmenata imaju tendenciju

pribliavanja te tako dolazi do smanjenja zglobnog kuta. Zglobovi distalnih

dijelova udova mogu se superekstendirati pa se u tom sluaju upotrebljavaju

izrazi dorzalna i plantarnaili palmarna fleksija. Gibanje pri kojem se udovi

odmiu od medijalne ravnine te prsti od osovine noge (os axis) naziva se

odmicanje ili abdukcija, a njihovo primicanje naziva se addukcija. Mogue

gibanje je klizanje gdje jedna zglobna ploha klie na drugoj (bedreno iverni

zglob) te rotacija pri kojoj se jedan segment zgloba giba oko duinske osovine

drugoga (rameni zglob). U domaih ivotinja mogunost da distalni okrajak uda


33/64

opisuje dio kruga ili krug nije tako dobro izraena kao u ljudi pa se obino

uzima kao znak bolesti. U mesodera su izmeu radiusa i ulne, kao i izmeu

tibije i fibule izraeni zglobovi te je u tih ivotinja mogue izvrtanje (pronatio) i

uvrtanje (supinatio) ape.

Opis zglobova na prsnim i zdjelinim udovima mogu je prema:

morfolokim obiljejima i obliku zglobnih tijela, osi i ravnini gibanja te

funkcionalnoj anatomiji zgloba, organizaciji zglobnih hrskavica i elemenata

zglobne ahure, odnosu sinovijalne membrane i zglobne upljine, vrsti

ligamenata s obzirom na zglobnu upljinu i ahuru, pridodane elemente zgloba,

odnosu izmeu stabilnosti i mobilnosti zgloba i osnovnih biomehanikih naela.

Prema grai pojedinog zgloba moe se razumjeti funkcija zgloba, smjetaj

ligamenata i miia, ali to je zglob sloeniji tea je takva prosudba. Udovi koji

su prilagoeni iskljuivo brzom tranju kao u kopitara imaju veinom jednoosne

zglobove s dobro izraenim kolateralnim (postraninim) ligamentima.

2.1. ZGLOBOVI PRSNOG UDA (ARTICULATIONES

MEMBRI THORACICI)

Rameni zglob (articulatio humeri), u domaih sisavaca je jednostavan

zglob (articulatio simplex) koji ini spoj izmeu dvije kosti, lopatice i

nadlaktine kosti. U domaih ptica to je sloeni zglob (articulatio composita)

jer u spoj izmeu lopatice i nadlaktine kosti ulazi i kljuna kost. Zglobni kut


34/64

lopatice (angulus ventralis) nosi zglobnu utlinu (cavitas glenoidalis) za

artikulaciju s glavom nadlaktine kosti(caput humeri). Zglobna utlina samo je

u konja usjeena zglobnim usjekom (incisura glenoidea). Glava nadlakti

ne

kosti ima gotovo krunu konveksnu zglobnu plohu koja je znatno vea od

zglobne utline s kojom artikulira. Stoga, taj zglob sadrava rubnu hrskavicu

(labrum glenoidale) koja poveava zglobnu upljinu i zatiuje rub od loma.

Prema obliku zglobnih ploha rameni zglob je kuglasti zglob (articulatio

spheroidea). Iako je on vieosni zglob, u kojem je doputena najvea sloboda

gibanja, vea mogunost gibanja ograniena je zbog okolnih miia. U ramenom

zglobu najizraenije su kretnje fleksija i ekstenzija, ali su mogue i ograniena

abdukcija, adukcija i rotacija i to najvie u mesodera. Zglobna ahura ramenog

zgloba jedinstvena je jer je izvana pojaana tetivama okolnih miia, a iznutra

lig. glenohumerale lateralis imedialis, u konja jo i lig. coracohumeralekoji

se nalazi izmeu tuberculum supraglenoidale i tuberculum majus. Zglob nema

kolateralne ligamente pa je uvren okolnim miiima i tetivama koji djeluju

kao ligamenti. S kranijalne strane zglob uvruje m. biceps brachii, a s

kaudalne m. triceps brachii. Rameni zglob lateralno je uvren s

m.supraspinatusom, m. infraspinatusom (tetiva miia zamjenjuje lateralni

kolateralni ligament) i m. teres minorom, a medijalno je uvren m.

subscapularisom (tetiva miia zamjenjuje medijalni kolateralni ligament).

Lakatni zglob(articulatio cubiti) sloeni je zglob. U njegov sastav ulazi

vie zglobova: zglob izmeu humerusa i radiusa (articulatio humeroradialis),


35/64

zglob izmeu humerusa i ulne (articulatio humeroulnaris) te zglob izmeu

proksimalnog dijela radiusa i ulne (articulatio radioulnaris proximalis) ovisno

o vrsti ivotinje.Na kondilu nadlaktine kosti nalazi se valjkasta ploha (trochlea

humeri), na proksimalnom kraju radiusa odgovarajua utlina (fovea capitis

radii), a na ulni usjek (incisura trochlearis). Proksimalno su radius i ulna u

konja i goveda vrsto spojeni fibroznim i elastinim tkivom (synchondrosis)

koje u odrasloj dobi okotava pa pokreti izmeu radiusa i ulne u tih ivotinja

nisu mogui. U svinje je proksimalni i distalni spoj izmeu radiusa i ulne

amphiartrosis. U mesodera se na radiusu nalazi valjkasta zglobna ploha

(circumferentia articularis) za uzglobljenje s ulnom te je u njih dobro razvijen

proksimalni zglob izmeu radiusa i ulne (articulatio radioulnaris proximalis)

koji je pokretan za razliku od onih u goveda i konja u kojima nema gibanja.

Osim proksimalnog zgloba izmeu radiusa i ulne u mesodera je razvijen i

distalni zglob (articulatio radioulnaris distalis), koji tvore konkavna zglobna

ploha radiusa i konveksna povrina na ulni koje su zatvorene vrstom zglobnom

ahurom, a zglob pojaava lig. radioulnare koji povezuje distalne epifize

radiusa i ulne. Zbog postojanja proksimalnog i distalnog radioulnarnog zgloba u

mesojeda je mogue gibanje izmeu radiusa i ulne. Radius se u mesodera moe

ogranieno rotirati te je stoga omogueno i ogranieno izvrtanje (pronacija) i

uvrtanje (supinacija) distalnog dijela uda mesodera, tj. ape, za razliku od

ovjeka u kojeg su ti pokreti uoljiviji. U konja su navedeni pokreti

onemogueni jer se nije razvio distalni dio ulne. Zglobna ahura lakatnog zgloba


36/64

u svih je domaih sisavaca jedinstvena, a u svih osim mesodera njezin

sinovijalni dio prelazi na male radioulnarne zglobove ije zglobne plohe ine

male konveksne plohe na ulni i odgovarajue plohe na kaudalnoj strani

proksimalnog okrajka radiusa. Zglob je tipiniginglymus, tj. valjkasti jednoosni

zglob u kojem su mogue kretnje fleksija i ekstenzija. Veze ramenog zgloba

ine medijalni kolateralni ligament (lig. collaterale cubiti mediale) i lateralni

kolateralni ligament (lig. collaterale cubiti laterale). Lateralni kolateralni

ligament protee se od lateralnog epikondila humerusa i dijeli se na dva kraka:

kranijalni i kaudalni krak, koji samo u konja nije izraen. Kranijalni krak je jai i

zavrava na proksimalnom dijelu lateralne strane radiusa, a kaudalni je krai te

zavrava na ulni. Medijalni kolateralni ligament protee se od lateralnog

epikondila humerusa i dijeli se takoer na dva kraka koji zavravaju na

proksimalnom medijalnom dijelu radiusa. U psa je lateralni ligament vie

izraen nego li medijalni te se dijeli na tri dijela koji poinju od lateralnog

epikondila humerusa, a zavravaju na uzvisini distalno od vrata radiusa (prednji

dio ligamenta), iznad radiusa gdje se proiruje u obliku kape (srednji dio

ligamenta) te na ulni (stranji dio ligamenta). Od mjesta gdje zavrava srednji

dio kolateralnog lateralnog ligamenta u psa protee se lig. anulare radii koji

zavrava na ulni. U psa i make izraen je i vrlo elastini lig. olecrani, koji

povezuje prednji rub ulne (processus anconeus) s medijalnom povrinom

lateralnog epikondila humerusa. Radius i ulnu u mesodera proksimalno od

sredine podlaktine kosti i medijalno od membrane interossea antebrachii


37/64

(membrana koja spaja dijafize radiusa i ulne) povezuje lig. interosseum

antebrachii. U mesodera je na distalnom radioulnarnom zglobu razvijen lig.

radioulnarekoji se nalazi izmeu trochleae radiiiprocessusa styloideus ulnae.

Zapeajni je zglob(articulatio carpea) sloeni zglob u iji sastav ulazi

vie zglobova, a to su: articulatio antebrachiocarpea, articulationes

metarcarpeae, articulationes intercarpeaei articulationes carpometacarpeae.

Articulatio antebrachiocarpea je zglob u kojem se uzglobljuju distalni

okrajak radiusa i ulne te proksimalni red karpalnih kostiju. Taj je zglob u svih

domaih sisavaca graen od dvaju zglobova: articulatio radiocarpea i

articulatio ulnocarpea, osim u konja u kojeg nedostaje distalni dio ulne (konj

nema articulatio ulnocarpea). U konja je articulatio antebrachiocarpea

valjkasti zglob, u goveda je u obliku punice, a u mesodera je eliptian. Na

distalnoj epifizi radiusa nalazi sefacies articularis carpiea koja u konja nosi tri

fasete. Lateralna faseta je najmanja, konveksna je i uzglobljuje se s osi carpi

ulnare i osi carpi accessorium, a medijalna je najvea i uzglobljuje se s osi carpi

radiale, a srednja se faseta uzglobljuje s osi carpi intermedium. Preivai i

svinja na distalnoj epifizi radiusa nose fasete za os carpi radiale, os carpi

intermedium i os carpi ulnare, a os carpi accessoriumu navedenih se ivotinja

uzglobljuje jedino s osi carpi ulnare. U mesodera distalna epifiza radiusa nosi

zglobnu fasetu za os carpi intermedioradiale i os carpi ulnare. Os carpi

accessoriumuzglobljuje se osi carpi ulnare, u mesodera i s ulnom, a u konja i

s radiusom. Distalni dio ulne nosi zglobnu plohu za os carpi ulnare u svih


38/64

domaih sisavaca osim u konja. Articulatio antebrachiocarpea je ginglymus.

Zbog dubokih zglobnih povrina na radiusu (facies articularis carpea) u

mesodera su u tom zglobu mogue i ve

e kretnje pa tako i djelomi

na rotacija.

Articulationes intercarpeae su zglobovi izmeu karpalnih kostiju

pojedinog reda u kojih su mogue neznatne kretnje.

Articulationes mediocarpea ine spojevi izmeu proksimalnog (ordo

proximalis) i distalnog reda (ordo distalis) karpalnih kostiju. Na osi carpale

primum u svinje i mesodera nalaze se zglobne fasete za os carpale secundum.

Os carpale secundum u konja i svinje ima proksimalno zglobnu fasetu za os

carpi radiale, a lateralno za os carpale tertium. Os carpale tertium u konja i

svinje ima zglobnu plohu za os carpi radialei os carpi intermedium te lateralno

za os carpale quartum. U preivaa su os carpale secundum i os carpale tertium

stopljene u jednu kost, a u mesodera su os carpi radiale i os intermedium

stopljene u os intermedioradiale koja se uzglobljuje gotovo sa svim kostima

distalnog reda. Os carpale quartumuzglobljuje se s osi carpi intermedium i osi

carpi ulnare. Navedeni zglobovi ine sredinji zapeajni zglob koji djeluje

poput zgloba valjkastog oblika, a u njemu su kretnje neto slabije nego u

articulatio antebrachiocarpea.

Articulationes carpometacarpeae ine ravni zglobovi izmeu distalnog

reda (ordo distalis) karpalnih kostiju i proksimalnog dijela metakarpalnih

kostiju. U konja se uzglobljuju: os carpale tertium (ima najveu zglobnu

povrinu) s os metacarpale tertium, os carpale secundum i os carpale quartum;


39/64

os carpale secundumi os carpale quartum sa tuncima i os carpale quartums

os metacarpale tertium. Na proksimalnom dijelu s lateralne strane osi

metacarpale tertiumnalazi se kosa zglobna ploha za uzglobljenje s os carpale

quartum. U mesodera se os carpale primum uzglobljuje s osi metacarpale

primum, os carpale secundums osi metacarpale secundum, os carpale tertiums

os metacarpale tertiumte os metacarpale quartum s osi metacarpale quartumi

osi metacarpale quintum. Glavna, tj. trea i etvrta metakarpalna kost u

preivaa nosi dvije konkavne zglobne fasete za uzglobljenje sa sraslom osi

carpale secundum i osi carpale tertium te s osi carpale quartum.Proksimalni

okrajak os metacarpale quintum privren je ligamentom za os carpale

quartum. U svinja se os carpale primum uzglobljuje s osi metacarpale

secundum i osi carpale secundum, os carpale tertium uzglobljuje se s osi

metacarpale tertium, osi carpale secundumi osi carpale quartum, a os carpale

quartum s osi metacarpale quartum i osi metacarpale quintum. Articulationes

carpometacarpeaesu amfiartrozete su u njima gibanja neznatna.

Fibrozni dio zglobne ahure zapeajnog zgloba jedinstven je za sva tri

zgloba i ojaan je dorzalno (retinaculum extensorum) i palmarno (retinaculum

flexorum). Sinovijalni sloj obavija svaki zglob pojedinano pa se tako za svaki

zglob oblikuje po jedna sinovijalna vreica. Zapeajni zglob je jednoosni zglob

u kojem su mogua gibanja fleksija i ekstenzija, a u jakoj fleksiji i slaba rotacija.

Izmeu pojedinih karpalnih kostiju mogue je i slabije klizanje. Ligamenti tog

zgloba su mnogobrojni. Najdui su postrani tj. kolateralni ligamenti, a to su lig.


40/64

collaterale carpi laterale i lig. collaterale carpi mediale. Ti se ligamenti proteu

s medijalnog i lateralnog stiloidnog izdanka radiusa pa do proksimalnih okrajaka

odgovarajuih metakarpalnih kostiju. U mesodera ti ligamenti nedostaju i

izraeni su jedino kolateralni ligamenti za articulatio antebrachiocarpea. Osim

kolateralnih ligamenata postoje i mnogobrojni kratki ligamenti koji se mogu

svrstati u tri skupine: okomiti ligamenti su ligamenti koji povezuju glavne

zglobove, vodoravni ligamenti su ligamenti koji povezuju susjedne kosti istog

reda i kratki ligamenti su ligamenti koji povezuju os carpi accessorium s

susjednim kostima. Proksimalni akcesorni ligament (lig. accessorioulnare)

povezuje os carpi accessorium s distalnim okrajkom radiusa, srednji ligament

(lig. accessoriocarpoulnare) s os carpi ulnare, a distalni akcesorni ligament

(lig. accessoriometacarpeum) poinje s os carpi accessorium, a zavrava u

obliku dvaju kraka od kojih jedan zavrava na os carpale quartum, a drugi na

osi metacarpale quartum.

Zglobovi izmeu proksimalnih okrajaka susjednih metakarpalnih

kostiju (articulationes intermetacarpeae) u konja oblikuju se u male zglobove

(articuli intraordinari metacarpi) koje obuhvaa ahura zapeajnog zgloba.

Proksimalni okrajak pete metakarpalne kosti u goveda uzglobljuje se s glavnom

(treom i etvrtom) metakarpalnom kosti. Uzglobljuju se i proksimalni okrajci

druge do etvrte metakarpalne kosti u svinje i druge do pete metakarpalne kosti

u psa (proksimalne okrajke metakarpalnih kostiju u psa povezuju meukotani,

dorzalni i palmarni ligamenti). U mesodera i svinje articulationes


41/64

intermetacarpeae su zglobovi u kojih su mogue znatnije kretnje, a u konja i

preivaa kretnje su male.

Svaki prst prsnog uda, osim prvog prsta u mesodera, ima tri zgloba.

Zglobovi prstiju (articulationes digitorum manus) su articulatio

metacarpophalangea (u konja i preivaa naziva se putini zglob), articulatio

interphalangea proximalis manus (u konja i preivaa naziva se krunski

zglob) i najdistalniji zglob articulatio interphalangea distalis manus koji se u

konja naziva kopitni zglob, u preivaa i svinja papani, a u mesodera

pandasti zglob.

Articulatio metacarpophalangea je sloeni zglob koji ini spoj izmeu

zglobnih valjaka metakarpalnih kostiju (osim u konja metakarpalne kosti) i

proksimalnog dijela prvog lanka prsta te dviju proksimalnih sezamoidnih

kostiju (osim na prvom prstu u mesodera gdje se razvila samo jedna

sezamoidna kost). U konja i goveda taj se zglob zove putini zglob. U psa s

dorzalne strane drugog do petog prsta dolazi po jedna sezamoidna kost. U konja

je razvijen samo jedan zglob (razvijen je samo jedan prst), u goveda su dva,

svinja ima razvijena etiri zgloba, a u psa najvie, tj. pet zglobova. Articulatio

metacarpophalangea je valjkasti (u preivaa je oblikom art. condylaris),

jednoosni zglob u kojem su mogua gibanja fleksija i ekstenzija, a u

sezamoidnih kostiju proksimalno i distalno klizanje. Za vrijeme palmarne

fleksije mogue su abdukcija, addukcija i blaga rotacija. Zglobna je ahura

jedinstvena te se na dorzalnoj strani oblikovala u dorzalnu vreicu (recessus


42/64

dorsalis), a na palmarnoj strani u dobro izraenu palmarnu vreicu (recessus

palmaris). U preivaa su odvojene sinovijalne vreice za svaki prst, ali su

aksijalno spojene. U konja ligamente tog zglobaini tetiva m. interosseus koja

se rava u dva suspenzorna ligamenta od kojih jedan zavrava na lateralnoj

strani sredine putine kosti, a drugi na njezinoj medijalnoj strani. Funkcija je

navedenih ligamenata (lig. suspensorium) u smanjenju prevelike dorzalne

fleksije zgloba pri optereenju noge.Articulatio metacarpophalangea uvruju

kolateralni ligamenti, lig. collateralis lateralis i lig. collateralis medialis,koji

se sastoje od povrinskog i kraega dubokog sloja. Povrinski sloj zapoinje od

distalnog kraja metakarpalne kosti do proksimalnog dijela putine kosti. Duboki

sloj zapoinje iz utline na distalnom kraju metakarpalne kosti i zavrava se na

abaksijalnoj plohi sezamoidne kosti i proksimalnom kraju putine kosti s

lateralne i s medijalne strane. Sezamoidne kosti uvruju proksimalni

sezamoidni ligamenti (lig. metacarpointersesamoideum i lig. interosseum

medius), srednji sezamoidni ligamenti (ligg. sesamoidea collateralia i lig.

palmare) te distalni sezamoidni ligamenti: ravni (lig. sesamoideum rectum),

kosi (lig. sesamoidea obliqua), kratki (lig. sesamoidea brevia) i krini (lig.

sesamoidea cruciata) sezamoidni ligamenti i potporni krakovi m. interosseus

medius. U konja lig. metacarpointersesamoideum ini elastini ligament koji

poinje na os metacarpale tertium i zavrava na fibroznom tkivu izmeu

sezamoidnih kostiju. U preivaa se lig. intersesamoideum interdigitale nalazi

izmeu aksijalnih sezamoidnih kostiju i treeg i etvrtog prsta, ligg. collateralia


43/64

se nalaze na svakom putinom zglobu aksijalno i abaksijalno, a sezamoidni

ligamenti dijele se na proksimalne, srednje i distalne ligamente. U svinje svaki

zglob ima intersezamoidne, krine i kolateralne ligamente, a razvijen je ligament

koji povezuje prstenaste vezove fleksornih tetiva susjednih kostiju (lig.

metacarpeum transversum profundum) i ligament koji spaja proksimalne

lanke treeg i etvrtog prsta (lig. interdigitale proximale). U mesodera su

razvijeni kolateralni ligamenti te srednji i distalni sezamoidni ligament, a

proksimalni ini tetiva m. interosseus.

Articulatio interphalangea proximalis manus jednostavan je zglob

izmeu valjkaste zglobne plohe na distalnom okrajku prvog lanka prsta i dviju

zglobnih utlina na proksimalnim okrajku drugog lanka prsta. Broj zglobova

ovisan je o broju razvijenih prstiju, osim u psa u kojeg na prvom prstu nema

drugog lanka. Articulatio interphalangea proximalis manus sedlasti je

jednoosni zglob u kojem su mogua gibanja fleksija i ekstenzija, uz slabu

abdukciju te addukciju i rotaciju pri podignutoj nozi. Zglobna je ahura u konja

jedinstvena te se na distalnoj strani oblikovala u dorzalnu vreicu (recessus

dorsalis), a na palmarnoj strani u dobro izraenu palmarnu vreicu (recessus

palmaris). Na tom su zglobu u konja izraena dva kolateralna ligamenta (lig.

collaterale laterale i lig. collaterale mediale) i etiri palmarna ligamenta (ligg.

palmaria). Kolateralni ligamenti u tom su zglobu kratki i snani te se prihvaaju

s medijalne strane (lig. collaterale mediale) i s lateralne strane (lig. collaterale

laterale) na utline nadviene kvrgama koje se nalaze nad rubovima zglobne


44/64

povrine distalnog kraja putine kosti. Oba ligamenta zavravaju na

proksimalnom kraju krunske kosti jedan s medijalne, a drugi s lateralne strane.

Palmarni ligamenti (ligg. palmaria) parni su ligamenti koji se sastoje od

postraninog i sredinjeg para (lateralnog i medijalnog) koji poinju na

stranjem rubu krunske kosti, a zavravaju na srednjem dijelu rubova putine

kosti i hrapavoga trokutastog podruja. Lateralni i palmarni ligamenti

sprijeavaju dorzalnu fleksiju. U preivaa su zglobne ahure odvojene, a svaki

zglob ima kolateralne ligamente i po tri palmarna ligamenta. U svinje su takoer

izraeni kolateralni ligamenti te na treem i etvrtom prstu palmarni ligamenti.

U mesodera zglob sa svake strane ima kolateralne ligamente.

Articulatio interphalangea distalis manus sloeni je zglob u kojem se

uzglobljuju distalni okrajak srednjeg lanka prsta s distalnim lankom (kopitna

kost u konja, papana kost u preivaa i pandasta kost u mesodera) i distalna

sezamoidna kost (u konja se naziva abina kost ili os sesamoideum distale).

Zglobna ploha drugog lanka prsta u obliku je valjka, a na proksimalnom dijelu

distalnog lanka nalazi se odgovarajua zglobna povrina. Zglob je jednoosni

sedlasti zglob u kojem su mogua gibanja fleksija i ekstenzija te minimalni

pomaci u stranu, a u konja i klizanje abine kosti. Zglobna je ahura

jedinstvena te palmarno stvara vreicu koja se prua sve do sredine krunske

kosti u konja, a prisutna je i dorzalna vreica. U konja su dobro izraeni

kolateralni medijalni i lateralni ligamenti koji su kratki i jaki. Oni zapoinju na

lateralnoj i medijalnoj strani jamica distalnih dijelova krunske kosti, a


45/64

zavravaju na jamicama sa strana ekstenzornog izdanka i na prednjem dijelu

kopitne hrskavice. Nosivi ureaj za abinu kost u konja ine medijalni i

lateralni kolateralni ligament (lig. sesamoideum collaterale laterale i mediale).

Ligamenti zapoinju na jamici distalnog dijela putine kosti, a zavravaju na

proksimalnom rubu abine kosti s medijalne i lateralne strane. Sa svake strane

oni stvaraju krak koji ide na aksijalnu plohu kopitne hrskavice i na kut

kopitnice. Kopitna hrskavica u konja ligamentima se povezuje s krunskom,

kopitnom, abinom, putinom i kopitnom kosti te s kopitnom mekui. U

preivaa postoje krini meuprstni distalni ligamenti (ligg. interdigitalia

distalia), a funkcija im je ogranienje razmicanja prstiju. Razvijeni su i

kolateralni ligamenti, lig. dorsaliakoji povezuju proc. extensorius, tj. papanu

kost s krunskom kosti te sezamoidni kolateralni ligamenti koji povezuju

sezamoidne ligamente s krunskom i papanom kosti. Svinja ima i poseban

sustav ligamenata koji spajaju glavne prste s dva manja prsta. Izmeu srednjeg i

distalnog lanka treeg i etvrtog prsta nalaze se krini ligamenti ligg.

interdigitalia koji spreavaju razmicanje tih prstiju. Mesoderi imaju pet

pandastih zglobova, a palmarne ligamente ine dva poprena ligamenta koji

povezuju drugi prst s treim i etvrti s petim prstom te jedan ligament na koji je

ovjeena meku (rava se i privruje na prvim lancima treeg i etvrtog

prsta).Kod mesodera nema meuprsnih sveza koje ograniavaju razmicanjeprstiju. Medijalno i lateralno na svakom su zglobu izraeni kolateralni ligamenti.

U mesodera su se umjesto sezamoidnih kostiju razvile fibrohrskavine tvorbe


46/64

koje su s palmarne strane zgloba vezane za srednji lanak prsta pomou ligg.

sesamoidea collateralia. Ligg. dorsalia ligamenti su koji u mesodera

odravaju hiperekstenziju zgloba, a u make uvla

e pandu kod poputanja

fleksora prsta.

2.2. ZGLOBOVI ZDJELINOG UDA

(ARTICULATIONES MEMBRI PELVINI)Krino-boni zglob (articulatio sacroilicus) jednostavan je zglob koji ini

spoj izmeu ukaste povrine nafacies sacropelvinacrijevne kosti i isto takove

povrine na krilima krine kosti. Gibanja su u zglobu neznatna (neznatno

klizanje, tj. pomicanje), a ventralno zglobnu ahuru pojaavaju ligamenta

sacroilica ventralia.

Ligamenti zdjelinog pojasa (ligg. cinguli extremitatis pelvinae)

dorzalni su krino-boni ligament (lig. sacroiliacum dorsale) i iroki

zdjelini ligament(lig. sacrotuberale latum).

Dorzalni krino-boni ligament(lig. sacroiliacum dorsale) zapoinje na

tuber sacrale(osim u mesodera na izduenom grebenu), zavrava na vrhovima

trnastih izdanaka krine kosti, a ventralni trokutasti dio prihvaa se na poprene

izdanke krine kosti.

iroki zdjelini ligament(lig. sacrotuberale latum) u preivaa, svinje i

konja etverokutna tvorba je koja dorzalno poinje na poprenim izdancima


47/64

krine kosti, a ventralno zavrava na sjednom grebenu (spina ischiadica) i

sjednoj kvrzi (tuber ischiadicum) te tako upotpunjuje lateralnu zdjelinu

stijenku. Izmeu kranijalnoga konkavnog ruba irokoga zdjeli

nog ligamenta i

velikog sjednog usjeka (incisura ischiadica major) nalazi se veliki sjedni otvor

(foramen ischiadicum majus), a izmeu ventralnog ruba irokoga zdjelinog

ligamenta i malog sjednog usjeka (incisura ischiadica minor) nalazi se mali

sjedni otvor (foramen ischiadicum minor). U psa je iroki zdjelini ligament

uski trak koji se prua od poprenog izdanka poslijednjega krinog kraljeka do

sjedne kvrge te ne tvori veliki i mali sjedni otvor.

Boni zglob (articulatio coxae) je spoj izmeu zglobne plohe na

acetabulumu i zglobne plohe na glavi bedrene kosti. Iako se ini da je to

jednostavan zglob, on je ustvari sloeni zglob jer se u acetabulumu sjedinjuje

vie kostiju (os liumi, os ischii, os pubis, a u psa i os acetabuare). Zglobna ploha

na acetabulumu nije cjelovita. U goveda su na njoj izraena dva usjeka te je

stoga zglobna ploha u goveda podijeljena na dva dijela, jednu veu i drugu

manju zglobnu plohu. Ostale ivotinje imaju samo jedan usjek (incisura

acetabuli) pa je tako u konja zglobna ploha polumjeseasta (facies lunata), a u

ostalih je pravilno kruna. Na glavi bedrene kosti nalazi se kuglasta zglobna

ploha za uzglobljenje s acetabulumom, na kojoj se nalazi udubljenje (fovea

capitis) koje je u konja na rubu zglobne plohe, a u svih ostalih je u sredini.

Navedeno udubljenje slui za prihvat lig. capitis ossis femoris (u goveda taj je

ligament vrlo malen, a ponekad nije izraen) koji se prihvaa i za medijalni


48/64

usjek na acetabulumu. Kako je glava bedrene kosti vea od zglobne udubine

acetabuluma, za njegov kotani rub prihvaa se dodatni fibrozni hrskavini

prsten (labrum acetabulare) koji tako poveava zglobnu udubinu, a usjek na

acetabulumu premouje lig. transversum acetabuli. Boni je zglob je kuglast,

mnogoosni zglob u kojeg su mogua gibanja: fleksija, ekstenzija, abdukcija,

adukcija i rotacija. U ekvida su abdukcija, adukcija i rotacija znatno ograniene

jer samo oni imaju razvijen lig. accessorium ossis femoris. Taj ligament se

odvaja od prepubine tetive trbunih miia, a zavrava kaudalno od lig. capitis

ossis femoris u fovea capitis bedrene kosti. Zglobna je ahura jedinstvena i

prihvaa se za vrat bedrene kosti i rub acetabuluma, a pojaavaju je lig.

iliofemorale, lig. ischiofemorale i lig. pubofemorale.

Koljeni zglob (articulatio genus) sloeni je valjkasti inkongruentni zglob

koji se sastoji od dvaju zglobova, bedreno-ivernog zgloba (articulatio

femoropatellaris) i bedrenogoljeninog zgloba(articulatio femorotibialis).

Bedreno-iverni zglob (articulatio femoropatellaris) spoj je izmeu

valjkaste plohe na distalnom dijelu bedrene kosti (trochlea ossis femoris) i

zglobne plohe na iveru (patella). Iver klizi po trochlea ossis femoris pa je

bedrenoiverni zglob prema nainu gibanja jednoosni klizni zglob (articulatio

delabens). Taj zglob ima najprostraniju zglobnu upljinu u tijelu i vrlo prostranu

zglobnu ahuru koja distalno obino komunicira sa zglobnom ahurom

bedrenogoljeninog zgloba. Bedrenu kost s patelom povezuju femoropateralni

lateralni i medijalni ligament (lig. femoropatellare laterale i lig.


49/64

femoropatellare mediale) koji pojaavaju zglobnu ahuru. Ligamenti koji

povezuju iver i tuberositas tibiae patelarni su ligamenti (ligg. patellae) te vrlo

jake veze i ukupno ih je tri: lateralni ( lig. patellae laterale), srednji (lig. patellae

intermedium) i medijalni (lig. patellae mediale). U goveda se lig. patellae

laterale spaja sa zavrnom tetivom m. gluteobiceps, a u svinje i psa tetiva m.

biceps femorisu potpunosti zamjenjuje lig. patellae laterale.

Bedreno-goljenini zglob (articulatio femorotibialis) spoj je izmeu

lateralnog i medijalnog kondila bedrene kosti i proksimalnog okrajka goljenine

kosti te zglobnih meniskusa (meniscus lateralis i meniscus medialis) koji su

umetnuti izmeu njih. Na lateralnom i medijalnom kondilu bedrene kosti nalaze

se valjkaste zglobne plohe, a na kondilima proksimalnog okrajka goljenine

kosti dvije sedlaste plohe. Meniskusi su fibroznohrskavine polumjeseaste

ploice ije proksimalne i distalne plohe ispravljaju nesukladnost zglobnih

ploha. Uloga je meniskusa i u omoguivanju vee raznolikosti gibanja i

smanjivanju udara. Periferni je dio meniskusa konveksan, a sredinji konkavan i

tanji od perifernog dijela. Meniskuse s goljeninom kosti povezuju ligg.

meniscotibialia, a prihvaaju se za udubljenja (areae interconylaris cranialesi

area interconylaris caudales) na proksimalnom okrajku goljenine kosti.

Lateralni meniskus povezuje se i za zakoljeni usjek (incisura poplitea)

Ligamenti medijalnog i lateralnog meniskusa jesu lig. tibiale craniale i lig.

tibiale caudale postoji jo i lig. meniscofemorale koji lateralni meniskus

povezuje sa stranjim dijelomfosse intercondylaris. Zglobna se ahura prihvaa


50/64

na bedrenoj kosti u blizini zglobne plohe, vee o rub zglobne plohe goljenine

kosti i privruje za rubove polumjeseastih hrskavica.

U koljenom zglobu fleksija i ekstenzija glavna su gibanja. Ekstenzija je

nepotpuna zato to se bedrena i goljenina kost ne mogu ispruiti te tako stajati

ravno jedna nad drugom, dok fleksiju ograniava kontakt izmeu bedrene i

goljenine kosti. Za vrijeme fleksije iver se kliui sputa, a pri ekstenziji uzdie

po bedrenom valjku. Mogue je gibanje i rotacija, ali i ona je ograniena.

Koljeni zglob uvruju dva kolateralna ligamenta (lig. collaterale lateralei lig.

collaterale mediale) te dva krina ligamenta ligg. cruciata genus (lig.

cruciatum craniale i lig. cruciatum caudale). Ligg. cruciata smjeteni su u

fossi intercondylarisbedrene kosti. Oni se kriaju u obliku slova X i prihvaaju

se za tibiju (area intercondylaris centralis).

Articulatio tibiofibularis proximalis zglob je u svinje, psa i konja izmeu

polumjeseaste plohe na lateralnom kondilu goljenine kosti i glave lisne kosti.

Taj zglob nije razvijen u goveda u kojeg lisna kost proksimalno srauje s

goljeninom kosti.Articulatio tibiofibularis distalisprisutan je u svinje i psa, a

u goveda je distalno izraena os malleolare pa tu postoji neznatno pokretan

zglob. U konja zglob nije izraen.

Skoni zglob (articulatio tarsi) sastoji se od vie zglobova: articulatio

tarsocruralis,articulationes intertarseaei articulationes tarsometatarseae.

Articulatio tarsocruralis spoj je izmeu valjkaste plohe na gleanjskoj

kosti (trochlea tali) i dvostruko vee zglobne plohe u obliku punice (cochlea


51/64

tibiae) na distalnom okrajku goljenine kosti. Izmeu navedenih zglobnih ploha

izraeni su ljebovi (sulcus tali i sulcus calcanei) koji zajedno oblikuju sinus

tarsikoji izlazi na dorzalnu povrinu zastopalnih kosti kao canalis tarsi. Zglob

je tipini ginglymus. Gibanja unutar articulationesa intertarseae i

articulationesa tarsometatarseae neznatna su. U sredinjem redu zastopalnih

kostiju nalazi se os tarsi centralekoja se proksimalno uzglobljuje s talusom, a

lateralno i distalno s kostima distalnog reda. Ta je kost u preivaa stopljena s

osi tarsi quartumu os centroquartalekoja se uzglobljuje s kostima proksimalog

reda, a distalno s osi tarsale primum i osi tarsale secundum et tertium. Skoni

zglob ima duge i kratke kolateralne lateralne ligamente (lig. collaterale tarsi

laterale longumi lig. collaterale tarsi laterale breve) te isto tako duge i kratke

kolateralne medijalne ligamente (lig. collaterale tarsi mediale longum i lig.

collaterale tarsi mediale breve). U psa su dugi kolateralni ligamenti vrlo slabi, a

kratki su dvostruki. Postoje i mnogobrojne meutarzalne veze (ligg. tarsi

interossea) te dorzalne i plantarne skone veze (ligg. tarsi dorsalia i ligg. tarsi

plantaria). Od ligg. tarsi plantarianajjaa sveza je lig. plantare longumkoji

pokriva lateralni dio plantarne povrine skonog zgloba od petne kosti do

metatarzusa. Metatarzalne kosti s distalnim su redom tarzalnih kostiju spojene s

mnogobrojnim tarzometatarzalnim ligamentima.

Metatarzalne kosti mesodera, svinja i kunia meusobno su zglobno

povezane na svojim proksimalnim okrajcima (articulationes intermetatarseae).


52/64

Zglobovi prstiju na zdjelinom udu ne razlikuju se od homolognih

zglobova na prsnom udu.

3. MIII PLENOG POJASA

Miii plenog pojasa (synsarcosis) povezuju prsni ud s osovinskim

skeletom, a takoer slue za elastino prihvaanje teine trupa pri kretanju i

noenju trupa pri stajanju. S obzirom na mjesto na koje se prihvaaju na prsnom

ih se udu moe podijeliti na one koji se prihvaaju na lopatici i na one koji se

prihvaaju na nadlaktinoj kosti.

Miii koji se prihvaaju na lopatici s lateralne strane jesu m. trapeziusi

m. omotransversarius, s medijalne su strane m. rhomboideus i m. serratus

ventralis, a na kranijalnom rubu lopatice u svinje zavrava se m. subclavius. Za

nadlaktinu kost se prihvaajum. latissimus dorsi, m. brachiocephalicus, mm.

pectorales superficiales, m. pectoralis profundus.

Ako na sekciji prereemo sve navedene miie prsni ud e ostati visjeti na

krvnim ilama i ivcima pa ako i njih prereemo moemo u potpunosti odvojiti

prsni ud od trupa.


53/64

Miii koji se prihvaaju na lopatici

M. trapezius je trokutasti plosnati miikoji lei pod koom u podruju

vrata, grebena i dijela lea. U konja i psa aponeuroti

nim umetkom podijeljen

je na vratni (pars cervicis) i prsni (pars thoracis) dio. Vratni dio m. trapeziusu

konja zapoinje na konopastom dijelu lig. nuchae od drugoga vratnog do

Documents

Anatomija Domacih Zivotinja s Organogenezom 1 - Skripta Zagreb