ANALOGNI INSTRUMENTI ZA ELEKTRIČNA MJERENJA

UVOD

o Za servisiranje raznih električnih uređaja u kućanstvu, u

radionici, ili za održavanje električnih strojeva u

proizvodnim pogonima potrebno je mjeriti struje, napone i

otpore. Pošto je nepraktično nositi više instrumenata

napravljen je univerzalni mjerni instrument . On je lako

prenosiv, mehanički otporan i dovoljno tačan za rad na

terenu, a njime se mogu mjeriti istosmjerni i izmjenični

naponi i struje, i električni otpor.

U analogne univerzalne instrumente se ugrađuje mehanizam sa obrtnim svitkom. Između polova stalnog magneta ugrađen je svitak na kome je učvršćena kazaljka. Protjecanje struje kroz svitak stvara magnetno polje. Uzajamno djelovanje ovog magnetnog polja i polja stalnog magneta dovodi do zakretanja kazaljke. Protivmoment stvaraju spiralne opruge i po prestanku struje vraćaju kazaljku na nulu.

Instrument sa obrtnim svitkom

Ljestvica ili skala instrumenta Radi određivanja položaja nanesena je prikladna podjela (crtice i

numeracije), Karakteristika ljestvice – linearna, kvadratna, logaritamska, Mjerni domet – vrijednost koja odgovara gornjoj granici mjernog opsega Razmak između dviju crtica, podjeljak ili dio skale Mjerni opseg i pokazni opseg se ponekad mogu razlikovat

KazaljkaMaterijalna – ovisi o tačnosti jer tačniji instrumenti imaju

tanju kazaljku, a pogonski masivniju.Pogreška zbog paralakse se smanjuje primjenom ogledala,

a očitavati treba uvijek okomito na ljestvicu.

Mjerenje napona analognim voltmetromKada idealiziramo osobine elektroničkog voltmetra,

kažemo da je to uređaj koga priključujemo paralelno mjernom objektu i da on ne unosi promjene u mjerni krug (ne opterećuje ga). Važno je napomenuti da pored voltmetra koji mjeri istosmjerni napon postoji i voltmeter koji mjeri izmjenične veličine. Prilikom mjerenja izmjeničnog napona nužno je obavit ispravljanje izmjeničnog u istosmjerni napon

Mjerenje struje analognim ampermetrom

Ampermetar je mjerni instrument namijenjen mjerenju jakosti električne struje u električkim krugovima. Kako se jakost električne struje mjeri u amperima (A), mjerni instrument je najprirodnije bilo nazvati ampermetrom. Na sličan način mjerne instrumente koji mjere manje jakosti struje nazivamo miliampermetrima, odn. mikroampermetrima.

Ampermetar se u strujno kolo priključuje serijski tako da sva struja koja prolazi kroz strujno kolo prolazi I kroz ampermetar

Kod mjerenja istosmjerne struje instrument se mora polarizovat

OmmetarOmmetar, analogni ili digitalni instrument za mjerenje

električnoga otpora. Većinom je sastavni dio analognog i digitalnog univerzalnog instrumenta (multimetar). Napaja se iz ugrađenog istosmjernog izvora (baterija). Mjerenje otpora analognim ommetrom obavlja se u dva koraka. Prvo se uz kratkospojene priključnice ugrađenim potenciometrom ugodi puni otklon kazaljke, zatim se priključi mjereni otpornik i na ljestvici odčita vrijednost otpora

Mjerenje električne snage Snaga koja se razvija na potrošaču mjeri se vatmetrom,

čiji je šematski prikaz dat na slici i

U osnovi ovakav instrument se sastoji od dva svitka, od kojih se jedan priključuje na red sa potrošačem, a drugi paralelno potrošaču, odnosno priključenom naponu.Na osnovu toga razlikujemo ''strujnu'' i ''naponsku'' granu vatmetra. Obje ''grane'' vatmetra imaju označene ulaze sa (+) ili (*) na koje bi trebalo dovesti pozitivan otklon kazaljke. Elktrična snaga se može mjeriti i indirektnim putem kao umnožak struje i napona.

Univerzalni mjerni instrumentiOsnovna namjena ovih instrumenata je ujediniti mjerne

sustave za mjerenje osnovnih električnih veličina strujnih krugova (istosmjerne i izmjenične vrijednosti jakosti električne struje i napona, te radni otpor) u jednom kućištu, te osigurati razumnu točnost mjerenja.

Greške prilikom mjerenjaGrube pogreške - nastaju nepažnjom i nepripremljenošću

opažača u izvođenju mjerenja. To su, na primjer, krivo očitane brojke na mjernim instrumentima, očitanje na krivoj skali ako mjerna sprava ima više skala…

Sustavne pogreške - Pojavljuju se zbog pogrešaka prisutnih pri umjeravanjumjernih instrumenata, ili zbog nepoznatih utjecaja i pojava u okolini koje rezultate mjerenja trajno umanjuju ili uvećavaju.

Slučajne (statističke) pogreške - nastaju zbog malih i nepredvidljivih smetnji u mjerilima i uređajima, te nekontroliranih vanjskih utjecaja. Ove pogreške opterećuju rezultate mjerenja tako da se oni dobivaju manji ili veći od pravih vrijednosti fizikalnih veličina. Slučajne pogreške dovode do rasipanja rezultata, tj. One čine rezultat nesigurnim