Upload
ngongoc
View
223
Download
1
Embed Size (px)
Citation preview
Analiza troškova i koristi (CBA)Analiza troškova i koristi (CBA)
SEMINARCost benefit analiza u kontekstu investicione studije
Banja Luka, 12.10.2011. godine
Šta je CB Analiza?Šta je CB Analiza?
� Pojednostavljeno rečeno radi se o umjetnosti procjenjivanja uticaja nekog poduhvata, izraženog u novčanim terminima, i određivanja da li pozitivni efekti nadmašuju negativne ili ne.
� Ekonomisti već godinama koriste CBA kao pomoć pri donošenju odluka, posebno za javne projekte na državnom nivou.
� CBA je skup različitih analiza (alata) koje nam u konačnici daju odgovor da li je projekt prihvatljiv za finansiranje i je li održiv.
Gdje se i kada koristi CBA?Gdje se i kada koristi CBA?
Koristi se kao dio predinvesticijskih i investicijskih studija u projektima:- od javnog interesa tipa infrastrukturne izgradnje (putevi, željeznice, kanalizacijski i vodovodni sistemi, pripreme poslovnih i turističkih zona,…)
- kod projekata javno privatnog partnerstva (sportski i sl. objekti)
- kod velikih privatnih investicijskih zahvata gdje je potrebno senzibilizirati javnost prikazom koristi za društvenu zajednicu (izgradnja u zaštićenim prostorima …).
�� Ovo je metodologija obvezne analize troškova i koristi Ovo je metodologija obvezne analize troškova i koristi kako se zahtjeva uredbama EU za strukturne fondove: kako se zahtjeva uredbama EU za strukturne fondove: Kohezijski fond i Instrument za predpristupne zemlje (IPA) Kohezijski fond i Instrument za predpristupne zemlje (IPA) za projekte s budžetom većim od 50, 10 i 5 miliouna za projekte s budžetom većim od 50, 10 i 5 miliouna €€..
�� Izvor: Izvor: Guide to costGuide to cost --benefit analysis of investment benefit analysis of investment �� Izvor: Izvor: Guide to costGuide to cost --benefit analysis of investment benefit analysis of investment projects, Izdan od strane Evropske komisije EUprojects, Izdan od strane Evropske komisije EU , grupa , grupa autora, 2002.autora, 2002.
�� Prevod: Prevod: Vodič za analizu troškova i koristiVodič za analizu troškova i koristi , FOIP , FOIP ZagrebZagreb
Naglasak na društvenom kontekstuNaglasak na društvenom kontekstu
Da li je uloga vlasti da s državom upravlja kao s preduzećem pa da pokušava ostvariti što niže troškove i veću dobit za građane ili postoje i troškove i veću dobit za građane ili postoje i druge, neopipljive koristi koje su imanentne vlastima, a u startu izgledaju nematerijalne, kao što su očuvanje životne sredine, čisti vazduh, itd.
Klasična financijska i ekonomska analiza proizvodnih preduzeća (projektovanjem računa dobiti, financijskog i ekonomskog toka, bilansa, iskorištenosti kapaciteta, povrata ulaganja…) bez indirektnih koristi za društvo u cjelini za javne indirektnih koristi za društvo u cjelini za javne projekte tipa izgradnje infrastrukture ne bi dali realnu sliku o isplativosti i održivosti projekta te bi mogla biti i kočnica razvoju.
Vrednovanje projekata CBA nalizomVrednovanje projekata CBA nalizom
Kod CB Analize Kod CB Analize potrebno je razlikovati potrebno je razlikovati
�� finansijsko, finansijsko, �� finansijsko, finansijsko, �� ekonomskoekonomsko i i �� društveno društveno
vrednovanje.vrednovanje.
Finansijsko vrednovanjeFinansijsko vrednovanje
�� odnosi se na odnosi se na tok novcatok novca (prihoda i rashoda) generisanog od (prihoda i rashoda) generisanog od projekta samog i njegove direktne troškove mjerene prema tržišnim projekta samog i njegove direktne troškove mjerene prema tržišnim cijenama. Cijene stalne...cijenama. Cijene stalne...
�� Vremenski horizontVremenski horizont –– životni vijek projekta životni vijek projekta –– period primjeren period primjeren ekonomskom vijeku projekta (obuhvata srednjoročne i dugoročne ekonomskom vijeku projekta (obuhvata srednjoročne i dugoročne efekte)efekte)efekte)efekte)
�� Održivost projektaOdrživost projekta (nakon završetka investicije) da li se može (nakon završetka investicije) da li se može sam održavatisam održavati
�� Financijska održivostFinancijska održivost –– pozitivan financijski tok pozitivan financijski tok –– da su da su vremenski rashodi (troškovi) pokriveni prihodima, tj. vremenski rashodi (troškovi) pokriveni prihodima, tj. novčani toknovčani tokprojekta cijelo vrijeme pozitivanprojekta cijelo vrijeme pozitivan
Vrednovanje projekta kod financijske analize Vrednovanje projekta kod financijske analize -- koracikoraci
�� Utvrđivanje relevantnih varijabli: ulaznih i izlaznih Utvrđivanje relevantnih varijabli: ulaznih i izlaznih
�� Formiranje ukupnih troškova po grupamaFormiranje ukupnih troškova po grupama�� Formiranje ukupnih troškova po grupamaFormiranje ukupnih troškova po grupama
�� Formiranje ukupnih prihoda po grupamaFormiranje ukupnih prihoda po grupama
�� Izrada plana izvora sredstavaIzrada plana izvora sredstava
Formiranje ukupnih troškova po grupamaFormiranje ukupnih troškova po grupama
Vrsta troškova / godine 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. Ukupno
Predinvesticijska studija
Regulacioni plan zone
Izgradnja saobraćajnica do Izgradnja saobraćajnica do zone ili priključka na glavnu saobraćajnicu
Izgradnja infrastrukture u zoni
Održavanje infrastruktureI dalje
Upravljanje zonom i uslugeI dalje
Ukupno:
Troškovi pripreme zone Troškovi pripreme zone
Br. Vrsta dokumentacije: 2008. 2009. 2010. 2011. Ukupno
1. Regulacioni plan 30.000 - - 30.000
2. Studija izvodljivosti Zone - 8.000 - 8.000
3. Projekti pojedinih struka
(saobraćajnice,odvodnja, vodovod)
el. energ., plin, javna el. energ., plin, javna rasvjeta
- - -
3.1.Idejno rješenje - 20.000 20.000
3.2.Glavni projekat - - 28.000 28.000
3.3.Izvedbeni projekat - - - 30.000 30.000
4. Parcelacijski elaborat - - 4.000 4.000
Sve ukupno 30.000 8.000 24.000 58.000 120.000
Troškovi izgradnje infrastrukture u zoniTroškovi izgradnje infrastrukture u zoni
Objekat / godine 2011. 2012. 2013. 2014. Ukupno
Saobraćajnice 0 2.000.000 1.000.000 2.000.000 5.000.000
Javne površine 100.000 100.000 100.000 100.000 400.000
Vodovod 10.000 20.000 20.000 50.000
Kanalizacija 1.500.000 500.000 500.000 2.500.000
Javna rasvjeta 200.000 100.000 100.000 400.000
Niskonaponska mreža 250.000 100.000 350.000
Distribucijska telekomunikacijska kanalizacija
100.000 50.000 150.000
Trafostanice 1.000.000 1.000.000
Sve ukupno 3.160.000 2.820.000 1.770.000 2.100.000 9.850.000
Tablica br.: Formiranje društveno korisnih troškova zajednice
Period -godina
Ulaganje - trošak JLSOportunitetni
trošakTroškovi društvene zajednice
UkupnoizdaciTroškovi
pripreme zone
Ulaganje ukomunalnu
infrastrukturu
Troškoviodržavanja
infrastrukture
Trošak dodatnih usluga
0 50.000 5.907.660 1.000 24.000 12.000 3.701.563 9.646.223
1 702.495 10.000 24.000 12.000 - 748.495
2 819.653 20.000 24.000 12.000 - 20.000
3 - 30.000 24.000 12.000 - 30.000
4 - 35.000 24.000 12.000 - 35.000
5 - 35.000 24.000 12.000 - 35.000
6 - 35.000 24.000 12.000 - 35.000
7 - 35.000 24.000 12.000 - 35.000
8 - 35.000 24.000 12.000 - 35.000
9 - 35.000 24.000 12.000 - 35.000
10 - 35.000 24.000 12.000 - 35.00010 - 35.000 24.000 12.000 - 35.000
11 - 35.000 24.000 12.000 - 35.000
12 - 35.000 24.000 12.000 - 35.000
13 - 35.000 24.000 12.000 - 35.000
14 - 35.000 24.000 12.000 - 35.000
15 - 35.000 24.000 12.000 - 35.000
16 - 35.000 24.000 12.000 - 35.000
17 - 35.000 24.000 12.000 - 35.000
18 - 35.000 24.000 12.000 - 35.000
19 - 35.000 24.000 12.000 - 35.000
20 - 35.000 24.000 12.000 - 35.000
21 - 35.000 24.000 12.000 - 35.000
22 - 35.000 24.000 12.000 - 35.000
23 - 35.000 24.000 12.000 - 35.000
24 - 35.000 24.000 12.000 - 35.000
SUMA 50.000 7.429.808 796.000 600.000 300.000 3.701.563 12.827.371
Najčešće korišteni benefitiNajčešće korišteni benefiti
�� prihod od prodaje parcela /planska cijena * površina po prihod od prodaje parcela /planska cijena * površina po godinama godinama –– složiti plan parcela i plan prodaje parcela;
�� prihod od komunalne naknade; prihod od komunalne naknade; �� prihoda od komunalnog doprinosa; prihoda od komunalnog doprinosa; �� prihod od poreza na dobit / broj preduzeća * prosječna dobit prihod od poreza na dobit / broj preduzeća * prosječna dobit
po preduzeću u prethodnoj godini u JLSpo preduzeću u prethodnoj godini u JLSpo preduzeću u prethodnoj godini u JLSpo preduzeću u prethodnoj godini u JLS�� prihod od PDVprihod od PDV--a / broj preduzeća * prosječni ukupni prihodi u a / broj preduzeća * prosječni ukupni prihodi u
prošloj godini po preduzeću * postotak PDVprošloj godini po preduzeću * postotak PDV--a a –– složiti složiti prognozu privrednih rezultataprognozu privrednih rezultata
�� prihod od bruto izdvajanja (porezi, prirezi i doprinosi iz i na prihod od bruto izdvajanja (porezi, prirezi i doprinosi iz i na platu) za zaposlenike platu) za zaposlenike –– očekivani broj radnika * prosječna očekivani broj radnika * prosječna ostvarena plata za prošlu godinu * doprinosi, porezi…ostvarena plata za prošlu godinu * doprinosi, porezi…
�� uštede za neisplaćene naknade za nezaposlene uštede za neisplaćene naknade za nezaposlene –– očekivani očekivani broj zaposlenih * visina naknade koja se isplaćujebroj zaposlenih * visina naknade koja se isplaćuje
PLANPARCELA Površina
Koeficijent izgrađeno
sti
Koeficijent iskorištenost
i
Visinagrađevine
Oznaka g. čestice objekta (max.) (max.) (max.)
parcele m2
m2
% % m
a1 2.096 838 0.40 0.80 11.00
a2 2.125 850 0.40 0.80 11.00
a3 3.655 1.399 0.38 0.76 11.00
a4 3.402 1.361 0.40 0.80 11.00
a5 2.665 1.066 0.40 0.80 11.00
a6 2.651 1.060 0.40 0.80 11.00
a7 2.681 1.072 0.40 0.80 11.00
a8 2.681 1.072 0.40 0.80 11.00
a9 2.682 1.073 0.40 0.80 11.00
a10 2.761 1.104 0.40 0.80 11.00
a11 2.745 1.098 0.40 0.80 11.00
a12 2.741 1.096 0.40 0.80 11.00
a13 2.763 1.105 0.40 0.80 11.00
a14 2.191 876 0.40 0.80 11.00
a15 2.170 868 0.40 0.80 11.00
a16 2.170 868 0.40 0.80 11.00
a17 2.192 877 0.40 0.80 11.00
a18 4.659 1.864 0.40 0.80 11.00
a19 5.453 2.181 0.40 0.80 11.00
d 70 1.569 628 0.40 0.80 9.00
Ukupno 141.236 55.955
Plan prihoda od prodaje zemljišta u zoniPlan prihoda od prodaje zemljišta u zoni
2011. 2012. 2013. 2014. 2015. ukupno
Broj parcela po fazama 10 10 20 15 15 70
Prosječna veličina parcele u m2
1050 1080 1050 1350 1200 1180
Broj novih preduzeća investitora 10 8 15 20 15 68investitora 10 8 15 20 15 68
Planirani prihodi od prodaje zemljišta
6*1050*10 84.000
Prihodi od komunalnih naknada
6*11500*x 1.500.000
Prihodi od komunalnih doprinosa
220.000
Ukupno prihodi po godinama
Prognoza ekonomskih pokazateljaPrognoza ekonomskih pokazatelja
Poslovni pokazatelji 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.
Planirani broj preduzetnika
6 12 20 30 35 35
Godišnji ukupni prihod 3000 6000 12000 18000 19500 19500
Broj zaposlenih 120 720 1440 2160 2260 2260
Bruto dobit 150 300 600 900 975 975Bruto dobit 150 300 600 900 975 975
Porez na dobit 15 30 60 90 97,5
PDV 3000 *
17 %
Uštede od nezaposlenih
Doprinosi na platu 120 * x
Izrada plana izvora sredstavaIzrada plana izvora sredstava
Izvori sredstava 2009.g. 2010. g. 2011. g. 2012. g. 2013. g. Ukupno
Fond za razvoj RS ili BiH 0
Kredit IRB 2.000.000 1.500.000 3.500.000
Fondovi EU ili potporne organizacije
10.000 10.000
Ukupno drugi izvori: 10.000 2.000.000 1.500.000 0 3.510.000Ukupno drugi izvori: 10.000 2.000.000 1.500.000 0 3.510.000
Vlastita sredstva
Sredstva od prodaje parcela 3.116.400 3.298.100 2.000.000 3.942.850 12.357.350
Druga sredstva budžeta JLS 8.000 0 8.000
Vlastita sredstva ukupno 8.000 3.116.400 3.298.100 2.000.000 3.942.850 12.365.350
Sve ukupno 18.000 5.116.400 4.798.100 2.000.000 3.942.850 15.875.350
Prihodi JLS Prihodi države Ukupniprihodi
Period Prihod odprodaje
zemljišta
Komunalnanaknada
Komunalnidoprinos
Ukupno Porezna
dobit
Porez, prir.i dopr. iz ina platu
Uštede odnakanda za
nezaposlene
Ukupno
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
suma 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00
PERIOD
Ukupno Ukupno NETO PRIHODI
PRIHODI(društvene
koristi)
RASHODI(društvenitroškovi) NP
1. 100.000 98.000 2.000
2. 200.000 190.000 10.000
3. 300.000 300.000 0
4. 400.000 250.000 150.000
5. 65.000 15.000 50.000
6. 65.000 15.000 50.000
7. 65.000 15.000 50.000
8. 65.000 15.000 50.000
9. 65.000 15.000 50.000
10. 65.000 15.000 50.000
11. 65.000 15.000 50.000
12. 65.000 15.000 50.00012. 65.000 15.000 50.000
13. 65.000 15.000 50.000
14. 65.000 15.000 50.000
15. 65.000 15.000 50.000
16. 65.000 15.000 50.000
17. 65.000 15.000 50.000
18. 65.000 15.000 50.000
19. 65.000 15.000 50.000
20. 65.000 15.000 50.000
21. 65.000 15.000 50.000
22. 65.000 15.000 50.000
23. 65.000 15.000 50.000
24. 65.000 15.000 50.000
25. 65.000 15.000 50.000
Suma 2.365.000 1.153.000 1.212.000
Ekonomsko vrednovanjeEkonomsko vrednovanje
-- ekonomska vrijednost za društvo u cjelini (direktna i ekonomska vrijednost za društvo u cjelini (direktna i indirektna korist i uticaj direktnih i indirektnih troškova)indirektna korist i uticaj direktnih i indirektnih troškova)
-- ekonomski uticaj na neposrednu bližu okolinu projekta, ekonomski uticaj na neposrednu bližu okolinu projekta, -- ekonomski uticaj na neposrednu bližu okolinu projekta, ekonomski uticaj na neposrednu bližu okolinu projekta, npr. izgradnja puta kojim se skraćuje vrijeme putovanja, npr. izgradnja puta kojim se skraćuje vrijeme putovanja, može u neposrednoj okolini uticati na rast outputa i to je može u neposrednoj okolini uticati na rast outputa i to je pozitivan efekat, ali u isto vrijeme se zbog njegove pozitivan efekat, ali u isto vrijeme se zbog njegove izgradnje može izgubiti obradivo zemljište i to je izgradnje može izgubiti obradivo zemljište i to je negativan efekt.negativan efekt.
�� Projekat će biti profitabilan za Projekat će biti profitabilan za društvo ako društvene koristi društvo ako društvene koristi nadmašuju društvene nadmašuju društvene troškove, odnosno ako je troškove, odnosno ako je neto sadašnja vrijednost neto sadašnja vrijednost projekta za društvo veća projekta za društvo veća projekta za društvo veća projekta za društvo veća od nuleod nule
�� Ako je teško realno procijeniti Ako je teško realno procijeniti indirektne koristi potrebno ih indirektne koristi potrebno ih je je opisno navestiopisno navesti
Svođenje na neto sadašnju vrijednost Svođenje na neto sadašnju vrijednost -- zaštozašto
�� Kako bi se sagledala ukupna vrijednost prihoda i Kako bi se sagledala ukupna vrijednost prihoda i rashoda iz budućih perioda u sadašnjosti rashoda iz budućih perioda u sadašnjosti
�� Zbog realnosti s obzirom na kolebanja u Zbog realnosti s obzirom na kolebanja u vrijednosti kroz vrijeme vrijednosti kroz vrijeme
�� Zbog provjere održivosti projektaZbog provjere održivosti projekta
Neto sadašnja vrijednost Neto sadašnja vrijednost -- kakokako
�� Diskontovanjem vrijednosti varijabli Diskontovanjem vrijednosti varijabli -- prihoda i prihoda i rashoda ili neto prihodarashoda ili neto prihoda
�� Odabir diskontne stope Odabir diskontne stope
(u EU 4 (u EU 4 –– 6 %)6 %)(u EU 4 (u EU 4 –– 6 %)6 %)
�� Izračunavanje diskontnog faktora Izračunavanje diskontnog faktora
1.) 1/ ( 1+n/100)* 1.) 1/ ( 1+n/100)*
* * -- n potencijan potencija
2.) financijske tablice2.) financijske tablice
Neto sadašnja vrijednost Neto sadašnja vrijednost -- izračunavanjeizračunavanje
NSV = SUMA D od 1 do n; D = A x 1/ (1+p/100)* ili D = A / (1+p/100)* ; * = n* = nD = diskontovani neto prihodiA = nominalni neto prihodi; razlika između prihoda i rashoda
A B D
Godina Nominalni neto prihodi Diskontni faktor za mnozenje
Diskontovanineto prihodi
A x B
1. -2.943.847 1,000000 -2.943.847
2. 1.231.842 0,952381 1.173.183
3. 1.218.291 0,907029 1.105.026
4. 1.209.696 0,863838 1.044.981
5. 1.209.385 0,822702 994.9645. 1.209.385 0,822702 994.964
6. 1.209.189 0,783526 947.431
7. 1.208.989 0,746215 902.166
8. 1.208.785 0,710681 859.061
9. 1.208.577 0,676839 818.012
10. 1.303.907 0,644609 840.510
Ukupno NSV 5.741.487
A C D
Godina Nominalni neto prihodi Diskontni faktor za djeljenje
Diskontovani neto prihodi A/C
1. -2.943.847 1,000 -2.943.847
2. 1.231.842 1,050 1.173.183
3. 1.218.291 1,103 1.105.026
4. 1.209.696 1,158 1.044.981
5. 1.209.385 1,216 994.9645. 1.209.385 1,216 994.964
6. 1.209.189 1,276 947.431
7. 1.208.989 1,340 902.166
8. 1.208.785 1,407 859.061
9. 1.208.577 1,477 818.012
10. 1.303.907 1,551 840.510
Ukupno NSV 5.741.487
RAZ Ukupno Ukupno NETO Diskontna Sadašnja Sadašnja Sadašnja
DOB PRIMICI IZDACI PRIMICI kamatna stopa vrijednost vrijednost vrijednost
LJE (društvene (društveni p = 7,5 % primitaka izdataka neto primitaka
koristi) troškovi) NP1/(1 + 7,5/100)
n PVbenefit PVcost (PVb - PVc)
1. 100.000 98.000 2.000 1,000 100.000 98.000 2.000
2. 200.000 190.000 10.000 0,930 186.047 176.744 9.302
3. 300.000 300.000 0 0,865 259.600 259.600 0
4. 400.000 250.000 150.000 0,805 321.984 201.240 120.744
5. 65.000 15.000 50.000 0,749 48.672 11.232 37.440
6. 65.000 15.000 50.000 0,697 45.276 10.448 34.828
7. 65.000 15.000 50.000 0,648 42.117 9.719 32.398
8. 65.000 15.000 50.000 0,603 39.179 9.041 30.138
9. 65.000 15.000 50.000 0,561 36.446 8.411 28.035
10. 65.000 15.000 50.000 0,522 33.903 7.824 26.079
11. 65.000 15.000 50.000 0,485 31.538 7.278 24.260
12. 65.000 15.000 50.000 0,451 29.337 6.770 22.567
13. 65.000 15.000 50.000 0,420 27.291 6.298 20.993
14. 65.000 15.000 50.000 0,391 25.387 5.858 19.528
15. 65.000 15.000 50.000 0,363 23.615 5.450 18.166
16. 65.000 15.000 50.000 0,338 21.968 5.069 16.898
17. 65.000 15.000 50.000 0,314 20.435 4.716 15.719
18. 65.000 15.000 50.000 0,292 19.009 4.387 14.623
19. 65.000 15.000 50.000 0,272 17.683 4.081 13.602
20. 65.000 15.000 50.000 0,253 16.449 3.796 12.653
21. 65.000 15.000 50.000 0,235 15.302 3.531 11.771
22. 65.000 15.000 50.000 0,219 14.234 3.285 10.949
23. 65.000 15.000 50.000 0,204 13.241 3.056 10.186
24. 65.000 15.000 50.000 0,189 12.317 2.842 9.475
25. 65.000 15.000 50.000 0,176 11.458 2.644 8.814
Suma 2.365.000 1.153.000 1.212.000 - 1.412.489 861.321 551.168
Ako je NPV>0 projekat donosi Ako je NPV>0 projekat donosi pozitivan povrat i jeste isplativpozitivan povrat i jeste isplativpozitivan povrat i jeste isplativpozitivan povrat i jeste isplativ
Indirektne koristiIndirektne koristi
��Prihodi vezanih preduzeća:Prihodi vezanih preduzeća:��prihod Elektrodistribucije i države od PDVprihod Elektrodistribucije i države od PDV--a / prosječna a / prosječna potrošnja po preduzeću lani * broj preduzeća u zoni * potrošnja po preduzeću lani * broj preduzeća u zoni * cijena i još prihod države cijena i još prihod države –– Iznos prije * postotak PDVIznos prije * postotak PDV--aaprihod Komunalnog preduzeća i države od PDVprihod Komunalnog preduzeća i države od PDV--a / isto a / isto ��prihod Komunalnog preduzeća i države od PDVprihod Komunalnog preduzeća i države od PDV--a / isto a / isto
kao gorekao gore��prihod Vodovoda i države od PDVprihod Vodovoda i države od PDV--a / prosječna a / prosječna potrošnja vode po preduzeću godinu prije * broj potrošnja vode po preduzeću godinu prije * broj preduzeća u zoni i još prihod od PDVpreduzeća u zoni i još prihod od PDV--aa
Indirektni troškoviIndirektni troškovi
��održavanje saobraćajnica do zone (zbog povećanog održavanje saobraćajnica do zone (zbog povećanog korištenja) korištenja) –– iznos za dodatno održavanjeiznos za dodatno održavanje
��povećano ulaganje u saniranje eventualnih zagađenja povećano ulaganje u saniranje eventualnih zagađenja ��povećano ulaganje u saniranje eventualnih zagađenja povećano ulaganje u saniranje eventualnih zagađenja vode, vazduha, zemljišta, itd.vode, vazduha, zemljišta, itd.
��izmijenjen krajolikizmijenjen krajolik
Uticaj projekta na životnu sredinuUticaj projekta na životnu sredinu
�pozitivni i negativni uticaji i efekti na okolinu (prirodna i socio-ekonomska okolina), i socio-ekonomska okolina),
�mjere za otklanjanje negativnih uticaja,
�elaborat ili studija uticaja na životnu sredinu
Nemjerljive indirektne koristiNemjerljive indirektne koristi
��razvoj pratećih djelatnosti privrede i poljoprivrede, razvoj pratećih djelatnosti privrede i poljoprivrede,
��bolji položaj postojećih subjekata na tržištu, bolji položaj postojećih subjekata na tržištu,
��širenje preduzetničkog znanja i sposobnosti, širenje preduzetničkog znanja i sposobnosti,
stvaranje novih proizvodnih i uslužnih organizacija, stvaranje novih proizvodnih i uslužnih organizacija, ��stvaranje novih proizvodnih i uslužnih organizacija, stvaranje novih proizvodnih i uslužnih organizacija,
��prekvalifikacija zaposlenih, prekvalifikacija zaposlenih,
��povećanje zaposlenosti i prihoda, povećanje zaposlenosti i prihoda,
��povećanje životnog standarda stanovnika, povećanje životnog standarda stanovnika,
��zadržavanje mlađeg stanovništvazadržavanje mlađeg stanovništva
Ocjena prihvatljivosti projekta Ocjena prihvatljivosti projekta -- ekonomsko tržišna ocjenaekonomsko tržišna ocjena
1. Statička metoda - samo karakteristične godine projekta
2. Dinamička metoda kojom se obuhvata izračunavanje
pokazatelja koji obuhvataju period cijelog vijeka projekta –pokazatelja koji obuhvataju period cijelog vijeka projekta –
svođenje na NSV
3. Analiza likvidnosti projekta – finansijski tok – pokrivenost
rashoda sa prihodima - izvori
Dinamička metodaDinamička metoda
Dinamički pokazatelji posmatraju se:
- na nivou investitora u smislu financijske održivosti i prihvatljivosti projektaprihvatljivosti projekta
- na nivou okruženja u smislu ekonomske održivosti i prihvatljivosti projekta (povećavaju se prihodi od društvene koristi i odgovarajuće umanjuju troškovi npr. za poreze, a povećavaju se troškovi za štetu koja se nanosi okruženju).
Dinamički pokazatelji poslovanja projektaDinamički pokazatelji poslovanja projekta
Period povrataPeriod povrata
ulaganjaulaganja
broj godina potreban za povrat ukupnih ulaganja (ulaganja ustalna i obrtna sredstva) =Broj godina potreban da kumulativ neto ekonomskih prihodaapsolutnih iznosa dostigne 0 (nulu)
Neto sadašnja Neto sadašnja
vrijednostvrijednost
akumulacija projekta u posmatranom periodu svedena nadanašnju vrijednost == suma diskontiranih neto ekonomskih prihoda u= suma diskontiranih neto ekonomskih prihoda uposmatranom razdoblju => od 0 (nule)
Relativna sadašnja Relativna sadašnja vrijednostvrijednost
akumulacija projekta po jedinici ulaganja == neto sadašnja vrijednost / sadašnja vrijednost ukupnihulaganja => od 0 (nule)
Interna stopaInterna stopa
rentabilnostirentabilnosti
prosječna godišnja stopa akumulacije projekta =diskontna stopa pri kojoj je neto sadašnja vrijednost projektajednaka 0 (nuli)
Razdoblje povrata ulaganjaRazdoblje povrata ulaganja
-- pokazuje se preko ekonomskog toka pokazuje se preko ekonomskog toka
-- ako troškove održavanja posmatramo kao potrebna trajna ako troškove održavanja posmatramo kao potrebna trajna -- ako troškove održavanja posmatramo kao potrebna trajna ako troškove održavanja posmatramo kao potrebna trajna obrtna sredstva i pokažemo ih zbirno u 5 periodu, kad je već obrtna sredstva i pokažemo ih zbirno u 5 periodu, kad je već zona popunjena, kako to izgleda vidimo na slijedećem slajdu, a zona popunjena, kako to izgleda vidimo na slijedećem slajdu, a pokriće investicije kada je svedemo na NSV je u 7. periodu.pokriće investicije kada je svedemo na NSV je u 7. periodu.
Ekonomski tok
PERIOD UkupnoPRIHODI
(društvene koristi)
UkupnoRASHODI
(društveni troškovi)
NETO PRIHODI
NP
Kumulativ neto
prihoda
1. 100.000 98.000 2.000 2.000
2. 200.000 190.000 10.000 12.000
3. 300.000 300.000 0 12.000
4. 400.000 250.000 150.000 162.000
5. 65.000 315.000 -250.000 -88.000
6. 65.000 65.000 -23.000
7.7. 65.00065.000 65.00065.000 42.00042.000
8. 65.000 65.000 107.000
9. 65.000 65.000 172.000
10. 65.000 65.000 237.000
11. 65.000 65.000 302.000
12. 65.000 65.000 367.00012. 65.000 65.000 367.000
13. 65.000 65.000 432.000
14. 65.000 65.000 497.000
15. 65.000 65.000 562.000
16. 65.000 65.000 627.000
17. 65.000 65.000 692.000
18. 65.000 65.000 757.000
19. 65.000 65.000 822.000
20. 65.000 65.000 887.000
21. 65.000 65.000 952.000
22. 65.000 65.000 1.017.000
23. 65.000 65.000 1.082.000
24. 65.000 65.000 1.147.000
25. 65.000 65.000 1.212.000
SumaSuma 2.365.0002.365.000 1.212.0001.212.000
PER. UkupnoPRIHODI
(društvenekoristi)
UkupnoRASHODI(društvenitroškovi)
NETO PRIHODI
NP
Diskontnakamatna stopa
p = 7,5 %1/(1 +
7,5/100) n
Sadašnjavrijednost
prihodaPVbenefit
Sadašnja vrijednostrashodaPVcost
Sadašnjavrijednost
neto prihoda(PVb - PVc)
Kumulativsadašnje
vrijednosti
1. 100.000 98.000 2.000 1,000 100.000 98.000 2.000 2.000
2. 200.000 190.000 10.000 1,075 186.047 176.744 9.302 11.302
3. 300.000 300.000 0 1,156 259.600 259.600 0 11.302
4. 400.000 250.000 150.000 1,242 321.984 201.240 120.744 132.046
5. 65.000 315.000 -250.000 1,335 48.672 235.872 -187.200 -55.154
6. 65.000 65.000 1,436 45.276 0 45.276 -9.877
7.7. 65.00065.000 65.00065.000 1,5431,543 42.11742.117 00 42.11742.117 32.24032.240
8. 65.000 65.000 1,659 39.179 0 39.179 71.419
9. 65.000 65.000 1,783 36.446 0 36.446 107.865
10. 65.000 65.000 1,917 33.903 0 33.903 141.768
11. 65.000 65.000 2,061 31.538 0 31.538 173.305
12. 65.000 65.000 2,216 29.337 0 29.337 202.643
13. 65.000 65.000 2,382 27.291 0 27.291 229.933
14. 65.000 65.000 2,560 25.387 0 25.387 255.320
15. 65.000 65.000 2,752 23.615 0 23.615 278.935
16. 65.000 65.000 2,959 21.968 0 21.968 300.903
17. 65.000 65.000 3,181 20.435 0 20.435 321.338
18. 65.000 65.000 3,419 19.009 0 19.009 340.347
19. 65.000 65.000 3,676 17.683 0 17.683 358.031
20. 65.000 65.000 3,951 16.449 0 16.449 374.480
21. 65.000 65.000 4,248 15.302 0 15.302 389.782
22. 65.000 65.000 4,566 14.234 0 14.234 404.016
23. 65.000 65.000 4,909 13.241 0 13.241 417.257
24. 65.000 65.000 5,277 12.317 0 12.317 429.575
25. 65.000 65.000 5,673 11.458 0 11.458 441.033
SumaSuma 2.365.0002.365.000 1.212.0001.212.000 -- 1.412.4891.412.489 971.456971.456 441.033441.033 882.066882.066
Relativna sadašnja vrijednostRelativna sadašnja vrijednost
��NSV = 441.033NSV = 441.033
��UNP = 1.212.000UNP = 1.212.000��UNP = 1.212.000UNP = 1.212.000441441..033033 // 11..212212..000000 =>=> odod 00 (nule)(nule) == 00,,3636 odnosnoodnosno 3636%%
��Obrazloženje:Obrazloženje:
-- realne vrijednosti u posmatranom periodu od 25 g. će realne vrijednosti u posmatranom periodu od 25 g. će biti 36 % apsolutnih vrijednosti ukoliko je cijena kapitala biti 36 % apsolutnih vrijednosti ukoliko je cijena kapitala 7,5% (DISKONTNI FAKTOR)7,5% (DISKONTNI FAKTOR)
Odnos koristi i troškova (B/C ratio)Odnos koristi i troškova (B/C ratio)
Opis €
Sadašnja vrijednost očekivanih društvenih koristi (PVb) 1.412.489
Sadašnja vrijednost očekivanih društvenih Sadašnja vrijednost očekivanih društvenih troškova (PVc) 971.456
NETO UKUPNE DRUŠTVENE KORISTI (PVb - PVc) 441.033
ODNOS DRUŠTVENIH KORISTI I TROŠKOVA B/C (PVb/PVc) 1,45
ZAKLJUČAK CB Analize ZAKLJUČAK CB Analize daje konkretan odgovor na pitanjadaje konkretan odgovor na pitanja
- Da li projekat ima jasno definisan cilj i svrhu (da li su ostvarivi i kada)?- Da li je projekat prihvatljiv i za investitora i za okruženje - Da li je projekat prihvatljiv i za investitora i za okruženje (javno i privredno)?- Da li su planirane društveno ekonomske vrijednosti ostvarive s realizacijom projekta?- Da li je projekat u skladu sa smjernicama potencijalnih izvora sufinansiranja?
Zaključak sadrži i preporukeZaključak sadrži i preporuke
-Zaključkom se usmjeravaju nadležni za donošenje odluke o prihvatljivosti projekta i na bitne dobre i loše efekte projekta
- Preporukama se upozorava implementator projekta na kritične tačke u projektu i na moguće modele u sprovođenju i na praćenju sprovođenja projekta
ZaključakZaključak
-- cilj(evi) projekta su ostvarivi (NSV pozitivna), održivi cilj(evi) projekta su ostvarivi (NSV pozitivna), održivi ––stalni prihodi kroz…stalni prihodi kroz…-- na 1 uloženi na 1 uloženi €€ očekivani prihod iznosi 1,45 očekivani prihod iznosi 1,45 €€ (C/B r)(C/B r)-- uz mjerljive koristi projekat donosi razvoj društvene uz mjerljive koristi projekat donosi razvoj društvene zajednice kroz trenutno teško mjerljive koristi: zajednice kroz trenutno teško mjerljive koristi: zajednice kroz trenutno teško mjerljive koristi: zajednice kroz trenutno teško mjerljive koristi:
(nabrojiti koje)(nabrojiti koje)-- uticaj na životnu sredinu uticaj na životnu sredinu –– doprinosi zaštiti kroz …doprinosi zaštiti kroz …-- potencijalno izgubljeni dohodak od dosadašnje djelatnosti potencijalno izgubljeni dohodak od dosadašnje djelatnosti (npr. poljoprivrede) iznose ukupno … što je svega 25% od (npr. poljoprivrede) iznose ukupno … što je svega 25% od ukupnih neto prihoda, odnosno investicijom se ostvaruje 4 ukupnih neto prihoda, odnosno investicijom se ostvaruje 4 puta veći dohodakputa veći dohodak
PreporukePreporuke
-- naglasiti važnost prethodnih istraživanja potencijalnih naglasiti važnost prethodnih istraživanja potencijalnih investitora i njihovih očekivanjainvestitora i njihovih očekivanja
-- ustanoviti kritične tačke i predložiti mjere za njihovo ustanoviti kritične tačke i predložiti mjere za njihovo -- ustanoviti kritične tačke i predložiti mjere za njihovo ustanoviti kritične tačke i predložiti mjere za njihovo otklanjanje ili umanjenje uticajaotklanjanje ili umanjenje uticaja
-- uravnotežiti prihode i troškove uravnotežiti prihode i troškove –– planirati ulaganja planirati ulaganja primjerena raspoloživim izvorima sredstavaprimjerena raspoloživim izvorima sredstava
��ZaključakZaključak –– potrebna nam je CB metoda za velike potrebna nam je CB metoda za velike društvenedruštvene projekte kako bi pokazali društvenu projekte kako bi pokazali društvenu održivost i korisnost projekata kod kojih ima održivost i korisnost projekata kod kojih ima mnogo, na prvi pogled nemjerljivih boniteta mnogo, na prvi pogled nemjerljivih boniteta
��PreporukaPreporuka –– dodatno prostudirati ovu metodu iz dodatno prostudirati ovu metodu iz ��PreporukaPreporuka –– dodatno prostudirati ovu metodu iz dodatno prostudirati ovu metodu iz dostupne literature jer je njena primjena obvezna dostupne literature jer je njena primjena obvezna za prijave na EU fondove za prijave na EU fondove –– izvore bespovratnih izvore bespovratnih sredstava.sredstava.
Biserka ZamostniBiserka ZamostniVoditelj projekataVoditelj projekata
+385 98 222 505+385 98 222 505Mail: [email protected]: [email protected]: [email protected]: [email protected]
HVALA NA PAŽNJIHVALA NA PAŽNJI