12
Analiza sustava poticanja stambene štednje u Analiza sustava poticanja stambene štednje u RH RH Zagreb, 19. rujna 2013.

Analiza sustava poticanja stambene štednje u RH

  • Upload
    paley

  • View
    60

  • Download
    0

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Analiza sustava poticanja stambene štednje u RH. Zagreb, 19. rujna 2013. S ustav stambene štednje u RH. Osnovne odrednice sustava: DPS u visini 10% na sve štedne uplate do 5.000 godišnje po OIB-u (najviše 500 kn); - PowerPoint PPT Presentation

Citation preview

Page 1: Analiza sustava poticanja stambene štednje u RH

Analiza sustava poticanja stambene štednje u RHAnaliza sustava poticanja stambene štednje u RH

Zagreb, 19. rujna 2013.

Page 2: Analiza sustava poticanja stambene štednje u RH

SSustav stambene štednje u RHustav stambene štednje u RH

2

Osnovne odrednice sustava:

DPS u visini 10% na sve štedne uplate do 5.000 godišnje po OIB-u (najviše 500 kn);

Redoviti stambeni krediti: realizacija nakon isteka razdoblja štednje, moguće je realizirati viši iznos kredita spajanjem više štednih ugovora članova obitelji;

Krediti za međufinanciranje: realizacija prije isteka razdoblja štednje; nakon završetka razdoblja štednje konverzija u redovite kredite

Sustav stambene štednje u brojkama (kraj 2012.):

preko 750.000 klijenata građana RH (od početka rada ugovoreno više od 1.700.000 ugovora o stambenoj štednji);

6.345 milijuna kuna dugoročnih depozita;

3.438 milijuna kuna stambenih kredita (preko 5.600 milijuna kuna odobrenih stambenih kredita od početka rada);

5 stambenih štedionica

Page 3: Analiza sustava poticanja stambene štednje u RH

SSustav stambene štednje u EUustav stambene štednje u EU

3

Sustavno poticanje stambene štednje

Postoji u različitim oblicima u većini zemalja EU, pri čemu veliko značenje imaju stambene štedionice, koje su u većini zemalja nastale po uzoru na njemački “Bauspar” model;

Sve države članice EU koje imaju sustav stambene štednje prepoznale su pozitivan utjecaj sustava na gospodarstvo države, te imaju državne poticaje na strani depozita; državnim subvencijama na štednju se stimuliraju sve skupine građana bez obzira na dob ili imovinski cenzus (uz izuzetak Njemačke, koja uslijed stogodišnje tradicije stambene štednje i 40% stanovništva uključenog u sustav takvu potrebu nema);

Pojedine države poticaje na štednju dopunjavaju i poticajima na stambene kredite, ovisno o definiranim strategijama stambenog zbrinjavanja;

Najdulja i najrazvijenija tradicija stambene štednje:

Njemačka: sustav postoji 100-tinjak godina i uključuje 40% stanovništva; 22 stambene štedionice (regionalne i privatne); ukupna vrijednost ugovora o stambenoj štednji čini oko trećine BDP-a zemlje Austrija: sustav star 80 godina, uključuje oko 60% stanovništva; krediti stambenih štedionica predstavljaju najvažniji oblik stambenog kreditiranja

Page 4: Analiza sustava poticanja stambene štednje u RH

Analiza sustava stambene štednje (Institut za javne financije)Analiza sustava stambene štednje (Institut za javne financije)

Ciljevi analize:

Procjena efikasnosti postojećeg sustava te ukupnih troškova i koristi s gledišta svih dionika;

Preporuke oko mogućih smjerova razvoja sustava s ciljem optimizacije koristi

Obuhvat analize - ključne kategorije po dionicima:

Država - ekonomska opravdanost poticanja stambene štednje, povrat isplaćenih državnih poticajnih sredstava putem direktnih, indirektnih i induciranih učinaka sustava;

Klijenti - profil prosječnog kućanstva-korisnika sustava stambene štednje, osjetljivost na institucionalne poticaje i makroekonomska kretanja u okruženju, komparativne prednosti štedionica u odnosu na poslovne banke

Stambene štedionice – poslovanje štedionica, održivost fiksnih kamatnih stopa bez državnih poticaja, utjecaj gospodarske krize i promjene regulative na broj korisnika sustava

4

Page 5: Analiza sustava poticanja stambene štednje u RH

Rezultati analize sustava stambene štednje – država (1)Rezultati analize sustava stambene štednje – država (1)

5

Prosjek 1998-2012. 2006.- 2012.

NETO IZNOS DPS-a (tis kn) 141.932 196.219DIREKTNI UČINCI Ukupno zaposlenost 6.457 6.696Dodana vrijednost (tis kn) 54.870 76.605Fiskalni učinci (tis kn) 59.313 82.665Dodana vrijednost (% DPS-a) 38,7% 39,0%Fiskalni učinci (% DPS-a) 41,8% 42,1%INDIREKTNI UČINCI Dodana vrijednost (tis kn) 114.099 225.487Fiskalni učinci (tis kn) 91.043 176.313Dodana vrijednost (% DPS-a) 80,4% 114,9%Fiskalni učinci (% DPS-a) 64,1% 89,9%INDUCIRANI UČINCI Dodana vrijednost (tis kn) 114.099 225.487Fiskalni učinci (tis kn) 71.182 133.291Dodana vrijednost (% DPS-a) 80,4% 114,9%Fiskalni učinci (% DPS-a) 50,2% 67,9%UKUPNI UČINCIDodana vrijednost (tis kn) 283.069 527.579Fiskalni učinci (tis kn) 221.538 392.268Dodana vrijednost (% DPS-a) 199,4% 268,9%Fiskalni učinci (% DPS-a) 156,1% 199,9%

Iznos državnih poticaja umanjen za poticaje koji se vraćaju u državni proračun uslijed prijevremenih raskida štednje

Rast zaposlenosti, BDP-a te proračunskih prihoda koji se odnose direktno na poslovanje stambenih štedionica

Efekti na zaposlenost, BDP i proračunske prihode koji proizlaze iz utjecaja na druge poslovne subjekte u lancima poslovanja

Efekti na zaposlenost, BDP i proračunske prihode koji proizlaze iz širokog spektra različitih ekonomskih aktivnosti poput potrošnje dijela dohotka zaposlenih u stambenim štedionicama ili građevinarstvu, poticanje poslovanja raznih povezanih industrija; zbog kompleksnosti procjenjuju se putem multiplikatora

Generiranje dodane vrijednosti u gospodarstvu koja ima pozitivan učinak na rast BDP-a, poticanje zaposlenosti te investicija i potražnje za proizvodnim inputima

Direktni prihodi proračuna koji proizlaze iz obveze plaćanja poreza na dobit, poreza na dohodak zaposlenika, prireza, doprinosa iz i na plaće, poreza na dodanu vrijednost te poreza sadržanih u potrošnji dohotka

Page 6: Analiza sustava poticanja stambene štednje u RH

Rezultati analize sustava stambene štednje – država (2)Rezultati analize sustava stambene štednje – država (2)

6

Sustav generira učinke putem različitih poslovnih aktivnosti:

poslovanjem stambenih štedionica (direktne uplate u proračun po osnovi poreza na dobit, poreza na dohodak, PDV-a, različitih doprinosa i ostalih davanja); kreditiranjem (ovisno o namjeni, iz svakog isplaćenog kredita proizlazi uplata PDV-a ili poreza na promet nekretnina u državni proračun); isplatom dospjele štednje klijenata koji ne ulaze u kreditni odnos (budući da oko polovina klijenata depozite troši namjenski za unapređenje kvalitete stanovanja, iz isplata štednje također proizlazi uplata uglavnom PDV-a u proračun)

Sustav stambene štednje generira povrat u proračun značajno veći od danih poticaja:

prosječni fiskalni multiplikator za razdoblje 1998. – 2012. iznosi 1,56 (multiplikator u razdoblju intenziviranja kreditne aktivnosti 2006.-2012. iznosi prosječno 2,00);

prosječni multiplikator dodane vrijednosti za razdoblje 1998.-2012. iznosi 1,99 (2006. - 2012.: 2,69)

S protekom vremena, kumulacijom štednje i rastom kreditne aktivnosti raste isplativost sustava za državu, odnosno povećava se multiplikator učinaka na državni proračun i doprinos gospodarstvu

Page 7: Analiza sustava poticanja stambene štednje u RH

Rezultati analize sustava stambene štednje – država (3)Rezultati analize sustava stambene štednje – država (3)

7

Ostali pozitivni učinci sustava stambene štednje:

Doprinos zaposlenosti (krajem 2012. 409 zaposlenih i 5.669 temeljem privremenih ugovora),

Smanjenje sive ekonomije (kontrolirana namjenska kreditna aktivnost);

Snižavanje stope nevraćanja kredita i unapređenje financijskog tržišta;

Poticanje gospodarskog rasta kroz stambenu izgradnju i jačanje otpornosti na krizu;

Poboljšanje nepotpunih/neefikasnih tržišta (npr. tržišta nekretnina);

Poboljšanje energetske učinkovitosti;

Poboljšanje zdravstvenog stanja stanovništva kroz unapređenje kvalitete stanovanja;

Unapređenje socijalne stabilnosti i pravednosti raspodjele dohotka i imovine u društvu;

Razvoj financijske pismenosti i tradicije štednje;

Smanjenje ovisnosti o državi i poticanje oslanjanja na vlastite snage

Page 8: Analiza sustava poticanja stambene štednje u RH

Rezultati analize sustava stambene štednje – korisniciRezultati analize sustava stambene štednje – korisnici

8

Analiza obilježja kućanstava u sustavu stambene štednje:

Ključne koristi sustava za korisnike:

Prinos na štednju relativno malih pojedinačnih iznosa depozita (prosječna godišnja uplata na razini sustava 3,8 tis kn);

Mogućnost korištenja stambenih kredita s kamatnim stopama koje su povoljnije od prevladavajućih na tržištu;

Fiksna kamatna stopa za cijelo razdoblje otplate kredita doprinosi financijskoj stabilnosti u smislu planiranja odljeva prihoda

Prosjek RH

Korisnici sustava

stambene štednje

Stanovanje u obiteljskoj kući 75% 63%Stanovanje u stambenoj zgradi 25% 37%Neadekvatni uvjeti stanovanja (prostor, buka, vlaga itd.) 46% 58%Stambena površina po članu kućanstva manja od 20 m2 21% 32%Kućanstva koja imaju u vlasništvu stambeni prostor 91% 81%Kućanstva s nositeljem mlađim od 40 godina 10% 20%Kućanstva s nositeljem 40-55 godina 31% 43%Stupanj obrazovanja nositelja kućanstva - SSS ili više 66% 90%

Profil kućanstava korisnika stambene štednje:

Kućanstva koja imaju nižu kvalitetu stanovanja od prosjeka RH (stambene zgrade, manja stambena površina po članu kućanstva, vlaga, buka itd.);

Kućanstva s u prosjeku mlađim i obrazovanijim nositeljem, koji u budućnosti planiraju poboljšati kvalitetu stanovanja ili planiraju riješiti stambeno pitanje za mlađe članove obitelji

Page 9: Analiza sustava poticanja stambene štednje u RH

Rezultati analize sustava stambene štednje – štedionice (1)Rezultati analize sustava stambene štednje – štedionice (1)

9

Analiza poslovanja stambenih štedionica:

Prosječne kamatne stope na depozite i kredite niže u odnosu na kamatne stope banaka, te manje volatilne (krediti banaka 5,6%, krediti štedionica 5,3%, depoziti banaka 3,7%, depoziti štedionica 3,0%);

Ukupna imovina stambenih štedionica uglavnom bilježi trend rasta, koji je usporen nakon smanjenja državnih poticaja 2005.

Štedionice ušle u fazu aktivnog kreditiranja; omjer kredita i depozita na razini sustava 54%; u sadašnjoj fazi razvoja, ulaganja viškova likvidnosti u vrijednosne papire primarno su određena regulatornim zahtjevima vezanim uz održavanje rezervi likvidnosti;

73% ukupnog stanja kredita osigurano hipotekama; vrijednost hipoteka, neovisno o efektima pada tržišnih cijena nekretnina, znatno veća od ukupne izloženosti;

Udio neprihodujućih kredita značajno manji od prosjeka za stambene kredite banaka (banke 6,2%, štedionice 0,9%);

Udio nekamatnih prihoda u ukupnim prihodima ocijenjen kao relativno visok, iako niži od prosjeka u bankama (štedionice 28%, banke 30%)

Ključne koristi sustava za klijente:

Prinos na štednju relativno malih pojedinačnih iznosa depozita (prosječna godišnja uplata na razini sustava 3,8 tis kn);

Mogućnost korištenja stambenih kredita s kamatnim stopama koje su povoljnije od prevladavajućih na tržištu (banke prosječno 5,6%, štedionice 5,3%);

Fiksna kamatna stopa za cijelo razdoblje otplate kredita doprinosi financijskoj stabilnosti u smislu planiranja odljeva prihoda

Page 10: Analiza sustava poticanja stambene štednje u RH

Rezultati analize sustava stambene štednje – štedionice (2)Rezultati analize sustava stambene štednje – štedionice (2)

10

Analiza poslovanja stambenih štedionica - zaključak:

Državno poticanje sustava na strani depozita je ključno za stabilnost sustava te osigurava konkurentnost ponude štednje i kredita odnosno dugoročne izvore financiranja uz fiksne kamatne stope;

Stambene štedionice stabilne i visoko kapitalizirane kreditne institucije; u odnosu na banke zbog dodatnih regulatornih zahtjeva manje izložene rizicima, uz izuzetak kamatnog rizika;

U odnosu na profil rizičnosti, regulatorni troškovi stambenih štedionica su previsoki: smanjivanje regulatornih troškova (npr. DAB) moglo bi imati pozitivan utjecaj na smanjenje kamatnih stopa na kredite ili visinu naknada za korisnike;

Pojedine štedionice u sustavu imaju određeni neiskorišteni kreditni potencijal mjeren omjerom stambenih kredita i depozita, koji je potrebno aktivirati kako bi se dodatno poboljšali ukupni efekti sustava

Page 11: Analiza sustava poticanja stambene štednje u RH

Rezultati analize sustava stambene štednje – zaključak (1)Rezultati analize sustava stambene štednje – zaključak (1)

11

Sustav državno poticane stambene štednje u postojećem obliku je efikasan i donosi koristi za sve dionike:

Država: povrat na isplaćeni poticaj, pozitivan učinak na zaposlenost, smanjenje sive ekonomije, gospodarski rast, financijsku pismenost stanovništva, zdravstveno stanje, socijalnu stabilnost, energetsku učinkovitost i unapređenje financijskog tržišta;

Klijenti: prinos na štednju, mogućnost korištenja stambenih kredita pod uvjetima povoljnijim od tržišnih, uz fiksnu kamatnu stopu za cijelo razdoblje otplate;

Stambene štedionice: stabilnost i profitabilno poslovanje

Page 12: Analiza sustava poticanja stambene štednje u RH

Rezultati analize sustava stambene štednje – zaključak (2)Rezultati analize sustava stambene štednje – zaključak (2)

12

Zbog osjetljivosti sustava na institucionalne poticaje, izmjene sustava trebaju biti promišljene i dobro argumentirane, a promjene zakonske regulative što je moguće rjeđe, kako ne bi unosile dodatnu neizvjesnost i nestabilnost u sustav;

Unapređenje sustava zahtijeva dodatne analize – mogući smjerovi razvoja:

Aktivno upravljanje DPS-om od strane države (tzv. “višeslojni DPS”): uz postojeći osnovni poticaj na strani depozita za sve klijente, stimulacija namjenskog trošenja štednje uvođenjem dodatnih poticaja prema namjeni štednje ili duljih rokova štednje; uvođenje dodatnih poticaja za klijente koji koriste stambeni kredit prema namjeni kredita, kako bi se potakla kreditna aktivnosti koja generira veći povrat u državni proračun;

Poticanje kreditne aktivnosti štedionica (regulatorne mjere);

Stvaranje dodatne koristi za klijente (uz pretpostavku smanjenja regulatornih troškova poslovanja, moguće je poboljšanje ponude za klijente)