Analiza sustava korištenja osobnih zaštitnih sredstava za

Analiza sustava korištenja osobnih zaštitnihsredstava za zaštitu sluha

Milošević, Željko

Master's thesis / Specijalistički diplomski stručni

2015

Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Karlovac University of Applied Sciences / Veleučilište u Karlovcu

Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:128:654118

Rights / Prava: In copyright

Download date / Datum preuzimanja: 2021-10-04

Repository / Repozitorij:

Repository of Karlovac University of Applied Sciences - Institutional Repository

https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:128:654118

http://rightsstatements.org/vocab/InC/1.0/

https://repozitorij.vuka.hr

https://repozitorij.vuka.hr

https://zir.nsk.hr/islandora/object/vuka:457

https://dabar.srce.hr/islandora/object/vuka:457

VELEUČILIŠTE U KARLOVCU

Odjel sigurnosti i zaštite

Željko Milošević

ANALIZA SUSTAVA KORIŠTENJA OSOBNIH

ZAŠTITNIH SREDSTAVA ZA ZAŠTITU SLUHA

ZAVRŠNI RAD

Karlovac, 2015.

VELEUČILIŠTE U KARLOVCU

Odjel Sigurnosti i zaštite Specijalistički diplomski stručni studij

Željko Milošević

ANALIZA SUSTAVA KORIŠTENJA OSOBNIH

ZAŠTITNIH SREDSTAVA ZA ZAŠTITU SLUHA

ZAVRŠNI RAD

Mentor: dr.sc.Nenad Mustapić, prof.v.š.

Karlovac, 2015.

Veleučilište u Karlovcu

ODJEL SIGURNOSTI I ZAŠTITE

Studij : SPECIJALISTIČKI STUČNI STUDIJ SIGURNOSTI I ZAŠTITE

Usmjerenje: ZAŠTITA NA RADU

ZADATAK ZAVRŠNOG RADA

Student: Željko Milošević

ANALIZA SUSTAVA KORIŠTENJA OSOBNIH ZAŠTITNIH

SREDSTAVA ZA ZAŠTITU SLUHA

Opis zadatka :

U ovom završnom radu potrebno je provesti istraživanje o korištenju i korisnosti osobnih

zaštitnih sredstava za zaštitu sluha. Potrebno je ispitati prednosti i nedostatke takvih osobnih

zaštitnih sredstava te svjesnost zaposlenika o važnosti njihovog korištenja. Analizirati

dobivene podatke iz provedene ankete te izvesti zaključke iz dobivenim rezultata.

Zadatak zadan: Rok predaje: Predviđeni rok obrane:

10/2014. 06/2015. 06/2015.

Mentor : Predsjednik ispitnog povjerenstva:

dr.sc.Nenad Mustapić,prof.v.š. dr.sc. Jovan Vučinić, prof. v.š.

PREDGOVOR

Zahvaljujem se bratu Petru i mami Sofiji te prijateljima i kolegama na podršci i razumijevanju

iskazanom tijekom mog studiranja.

Veliko hvala svim nastavnicima na Odjelu studija sigurnosti i zaštite na radu Veleučilišta u

Karlovcu,a, a posebne zahvale cijenjenom profesoru Jovanu Vučiniću te mentoru Nenadu

Mustapiću koji su mi pribavili dokumentaciju te me stručno vodili kroz pisanje ovoga

završnog rada.

SAŽETAK:

U ovom završnom radu provedeno je istraživanje osobnih zaštitnih sredstava za zaštitu sluha.

Provedena je anketa među radnicima koji ih koriste, te je ispitana njihova efikasnosti

subjektivno mišljenje zaposlenika. Poznato je da se osobna zaštitna sredstva za zaštitu sluha

obavezno koriste pri buci većoj od 85 dB, ali jel se trebaju koristiti i pri manjoj buci istraženo

je u razradi ovog završnog rada. I koje korištenje čepića za uši obvezno pri tolikom intenzitetu

buke, u rada je istraženo da li se radnici pridržavaju tog naputka.

Ključne riječi :

Osobna zaštitna sredstva, personalizirani čepići za sluh, uho , sigurnost, zaštita, sluh,

SUMMARY

In this graduate survey has been conducted SPC hearing protection ie. Their benefit to

workers, employees and subjective opinion survey was carried out among the workers who

use them. It is known that WPD for hearing used in noise greater than 85 db or should be

deployed at low noise thus will be addressed in the further elaboration of problems. Use

earplugs at the noise are required, and below we will work to find out how much the workers

adhere to it.

Key words :

Personal protective equipment, personalized suppositories for ear, ear, security, protection,

hearing,

1

SADRŽAJ

1. UVOD ............................................................................... Error! Bookmark not defined.

2. TEORETSKE OSNOVE .................................................. Error! Bookmark not defined.

2.1 Fiziologija i anatomija uha ............................................. Error! Bookmark not defined.

2.2 Utjecaj buke na zdravlje ljudi ......................................... Error! Bookmark not defined.

2.3. Načini mjerenja buke ..................................................... Error! Bookmark not defined.

2.4. Čepići za zaštitu sluha ................................................... Error! Bookmark not defined.

2.5. Individualni čepići za zaštitu sluha ................................ Error! Bookmark not defined.

3. POSTAVKA ZADATKA ................................................. Error! Bookmark not defined.

3.1 Hipoteze .......................................................................... Error! Bookmark not defined.

4. RAZRADA ZADATKA ................................................... Error! Bookmark not defined.

5. ANALIZA DOBIVENIH REZULTATA ......................... Error! Bookmark not defined.

6. ZAKLJUČAK ................................................................... Error! Bookmark not defined.

7. POPIS LITERATURE ...................................................... Error! Bookmark not defined.

Popis slika ............................................................................. Error! Bookmark not defined.

Privitak .................................................................................. Error! Bookmark not defined.

2

1. UVOD

Prema zakonskoj regulativi [1] buka okoliša definira se kao neželjen ili po ljudsko zdravlje i

okoliš štetan zvuk u vanjskome prostoru izazvan ljudskom aktivnošću, uključujući buku koju

emitiraju: prijevozna sredstva, cestovni promet, pružni promet, zračni promet, pomorski i

riječni promet kao i postrojenja i zahvati koji se prema posebnim propisima iz područja zaštite

okoliša pribavlja rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša, odnosno rješenje o

prihvatljivosti zahvata za okoliš. Buka može imati kratkotrajne, dugotrajne ili stalne

posljedice na osjetilo sluha. Kako biste se zaštitili tijekom posla i spriječili moguća oštećenja,

kod izloženosti buci od 80 dB tijekom osam sati dnevno potrebno je nositi osobnu zaštitu za

sluh; ako razina buke iznosi najmanje 85 dB, nošenje osobne zaštite za sluh je obavezno

(sukladno Pravilniku o zaštiti radnika od izloženosti buci na radu). Sredstva i oprema osobne

zaštite na radu su odgovarajuća oprema koja štiti radnike od opasnosti koje se javljaju na

radnom mjestu i radnom okolišu, i kao takva morala bi biti upotrijebljena samo tamo gdje nije

moguće tehničkim predostrožnostima spriječiti štetan utjecaj kod postojećih uvjeta

rada.Tehničke mjere imaju sigurnosni prioritet u upotrebi osobne zaštitne opreme.

U praksi to izgleda ovako:

1. Ako je to moguće najprije je potrebno eliminirati opasnost.

2. Druga mogućnost je da prostorno ili vremenski odijelimo osobe i opasnost.

3. Treća mogućnost je da ograničimo ili izoliramo opasnost.

4. Primjena osobnih zaštitinih sredstava i opreme.

3

2. TEORETSKE OSNOVE

2.1 Fiziologija i anatomija uha

Uho se sastoji od tri dijela: vanjskog, srednjeg i unutarnjeg uha. Vanjsko uho sastoji se od

uške (lat. auricula) te zvukovoda (lat. meatus acusticus externus). Uška svojim anatomskim

oblikom pomaže boljem prijemu zvučnog vala a vanjski zvukovod provodi zvuk do srednjeg

uha. U vanjskom zvukovodu nalaze se male dlačice te žljezde koje stvaraju cerumen. Uloga

ranije navedenih je mehanička zaštita uha od vanjskih utjecaja. Cerumen ujedno služi i kao

barijera od mikroorganizama. Sam zvukovod je dug oko 3 centimetra. Vanjko uho odjeljeno

je od srednjeg uha bubnjićem (lat. membrana tympani). Srednje uho je prema van odjeljeno

bubnjićem koji služi kao opna preko koje se prenose zvučni valovi dalje u srednje uho. Ono

sadrži tri male koščice čekić, nakovanj i stremen (lat. malleus, incus, stapes) te eustahijevu

cijev čija je uloga izjednačavanje tlaka u srednjem uhu. Pločica stremena zatvara ovalni

prozorčić što je i granica između srednjeg i unutarnjeg uha. Srednje uho ima oblik tijela sa

šest stranica, tj. dio organa koji je omeđen sa šest stijenki (lateralna, medijalna, gornja, donja,

prednja i stražnja). Unutarnje uho se sastoji od koštanog i membranskog dijela. Koštani

labirint čine tri dijela: pužnica (lat. cochlea), predvorje (lat. vestibulum) te polukružni kanalići

(lat. canales semicirculares). Pužnica ima oblik puževe kućice i savijena je dva i pol puta.

Uzduž pužnice ide spiralna pločica koja njezin koštani kanal nepotpuno dijeli na dva kanala.

Donji kanal na donjem kraju, kroz okrugli prozorčić, u dodiru je s bubnjištem. Kanali su

međusobno spojeni na gornjem kraju, na vrhu pužnice otvorom helikotrema. Membranski

labirint nalazi se unutar koštanoga. Polukružni kanali tako su orijentirani u prostoru da mogu

registrirati kretnje glave u sve tri prostorne ravnine. Unutar koštanog kanala nalaze se tri

polukružne membranske cijevi. Uzduž pužnice nalazi se (lat.) ducutus cochlearis. Svi dijelovi

membranskog labirinta međusobno su spojeni, a ispunjava ih endolimfa. Na slici 1 vidimo

anatomsku građu uha i prikaz najbitnijih djelova ušnih kanala [1].

4

Slika 1. Anatomska građa uha [1].

2.2 Utjecaj buke na zdravlje ljudi

Buka može utjecati na organizam i rad zaposlenika na tri načina:

1) Buka može poremetiti organ sluha pa radnik može oglušiti.

2) Kao stresni faktor štetno utječe na kardiovaskularni i neuro vegetativni sustav pa radnik

postaje razdražljiv, poremećen mu je san, može biti umoran,a posljedice mogu biti oboljenje

probave i krvotoka, ubrzava se disanje i srčani puls.

3) Buka poremećuje ili onemogućava obavljanje nekih vrsta poslova zatim poremećuje

koncentraciju, razmišljanje i sporazumijevanje.

Buka je bitan uvjet rizika, iz razloga što oštećuje fizički, fiziološki te psihološki. Buka može

izazvati uranjenu gluhoću potpuno nezavisno od normalnog gubitka sluha do kojeg dolazi

zbog starosti, a može izazvati i manje poznate efekte koji nisu povezani sa sluhom, kao što je

povećanje krvnog tlaka ili djelovanje na kardiovaskularni sustav. Na nekoj manjoj razini buka

može otežavati komunikaciju te direktno uzrokovati nezgode ili nesreće.

5

Na slici 2 su prikazane posljedice buke na zdravlje na koje direktno ili indirektno utječe

svojim štetnim djelovanjem. Ovdje se vidi kako buka uzrokuje stres te na taj način može

uzrokovati različita oboljenja [2].

Slika 2. Zdravstveni problemi uzrokovani stresom čiji je uzročnik buka [2].

Postoje 3 načela na koji način se zaštititi od štetnog utjecaja buke, a to su:

1. Radnici se mogu zaštititi tako da se buka smanji u samom izvoru tj. da se riješi problem

tamo gdje ona nastaje npr. postavljanjem zvučnih izolacija na mjestu izlaza cijevi.

2. Akustičko djelovanje na pojedini stroj postavljanjem pokrova preko stroja za sprečavanje

širenja buke ili na prostoriju postavljanje panela koji sprečavaju buku oko stroja.

3. Je korištenje osobnih zaštitnih sredstava npr. ušnih čepova, umetaka itd..

Osobna zaštitna sredstva koriste se tek onda kada su sve druge mogućnosti neizvedive. Na

primijer, ako je mjerenjem ustanovljeno da je nivo buke viši od 90 dB i da treba radno mjesto

sanirati, te smanjiti jakost buke na dozvoljeni nivo. Prvo moguće rješenje problema je

eliminacija opasnosti, što znači smanjenje emisije i zračenja buke. Pre bučni stroj zamijenimo

novim, tišim, a nivo buke ne bi smio prijeći 90 dB.

6

Ako se to ne može provesti, što se često događa zbog tehničkih, financijskih i ostalih

razloga,potrebno je napraviti po gore opisanoj proceduri. Gušimo buku ili gušimo prijenos

zvuka u konstrukciji, što se provodi odjelnim zidovima, te postoljima itd.. Time smanjimo

nivo buke na dozvoljenu granicu od 90 dB. Ako se to ne može provesti, opasnost treba

organizacijski odijeliti od radnika:

a) promjenom postupka rada,

b) smanjenjem vremena izloženosti (ekspozicijom ),

c) prostorijskim predstavljanjem sprave.

To se može realizirati gradnjom kabina, protubučne ograde, panoa, zavjesa od specijalnih

materijala, također to možemo postići i promjenom ekspozicije vremena ekspozicije vremena

emisije pre bučnog stroja. Tek kad se ustanovi da nijedna od navedenih mogućnosti se ne

može provesti, radnik koji radi uz pre bučni stroj, zaštiti se osobnim zaštitnim sredstvima

protiv buke, npr. švedskom vatom, čepovima ili ušnim štitnicima.Potrebno je upotrijebiti

optimalnu osobnu zaštitnu opremu koju će radnik upotrebljavati na radnom mjestu, jer se zna

da je teško postići redovitu upotrebu osobnih zaštitnih sredstava zbog psihološkog utjecaja na

zaposlenika, te nedovoljne psihološke svijesti zaposlenika. Osobnu zaštitnu opremu treba

upotrebljavati što manje, samo onda kada je nemoguće provesti sve ostale sigurnosno –

tehničke i organizacijske mjere. I najbolja osobna zaštitna oprema, za onog tko je

upotrebljava, dodatno je opterećenje sukladno praktičnim iskustvima na ozljede utječu radno

neiskustvo , stupanj obrazovanja, starost i fluktuacija radnika. Važno je obrazovanje

novoprimljenih radnika na području zaštite na radu. Prije početka rada moramo radnike

podučiti i naučiti raditi sigurno i upotrebljavati osobna zaštitna sredstva i opremu. Obavezno

obrazovanje po programu teoretskog i praktičnog osposobljavanja radnika te ispitivanja

njihovog znanja uz prvi i svaki kasniji raspored na radu. Radnik mora biti obučavan u radnim

uvjetima i opasnostima na radu, o zaštiti na radu, normativima, standardima i propisima o

sredstvima i opremi za osobnu zaštitu na radu te o njihovoj upotrebi, ispitivanju i održavanju.

2.3. Načini mjerenja buke

Mjerenje buke vrši se izravnom i objektivnom metodom na licu mjesta i to uređajem koji se

zove bukomjer. Najčešća veličina koju određujemo tijekom normiranih postupka mjerenja jest

ocjenska razina buke Lr izražena dB.

7

Za određivanje ocjenske razine, ovisno o izvoru i karakteru buke, provodimo [7] :

a) mjerenje ekvivalentne razine buke LAlq u dB,

b) mjerenje A-razine buke LA u dB,

c) mjerenje oktavnog i/ili tercnog spektra,

d) mjerenje impulsne razine buke LAI u dB,

e) mjerenje statističkih percentila buke kao L1, L10, L95 u dB,

f) mjerenje maksimalne i minimalne A-razine buke LA,max i LA,min u dB,

g) mjerenje vršne razine zvučnoga tlaka Lp, peak u dB ili vršne C-razine LC, peak u dB.

Na slici 3 je prikazan klasični bukomjer za mjerenje buke. [3].

Slika 3. Uređaj za mjerenje buke [3].

8

2.4. Čepići za zaštitu sluha

Čepiće za zaštitu sluha dijele se na neoblikovane i oblikovane, a na osnovu broja korištenja

dijele se na jednokratne i višekratne. Neoblikovani čepići se izrađuju od staklenih vlakana te

su još poznati pod nazivom »švedska vata« [4]. Ime su dobili zbog toga što ju je prva na

tržište izbacila švedska tvrtka „Bilsom“ . Čepić je prije samog korištenja potrebno prstima

oblikovati po vlastitoj mjeri, a zatim staviti u uho odnosno sluhovod. Veličina čepa će ovisiti

o veličini sluhovoda. Prilikom samog oblikovanja vate mora se paziti da su ruke čiste. Ovi

čepovi se najčešće koriste jednom te stoga spadaju u jednokratne. Također treba napomenuti

da su neoblikovani čepići za uši zastarjeli i skoro pa da se ne koriste. Na slici 4 prikazan je

neoblikovan čepić za uši [4].

Slika 4. Neoblikovani čepići za uši [4].

Oblikovani čepići za uši oblikuju se prema prosječnom uhu tj. po nekim standardima, a sama

izrada takvih vrsta čepića vrši se od elastično – plastičnih prozirnih materijala (pjena, silikoni

i sl.) . Cilj ovih čepića je da u potpunosti zatvore ušni kanal tj. da prekinu svaki dodir sa

okolnom atmosferom i time smanje količinu buke. Oni mogu biti povezani vezicom ili

vrpcom. Na slici 5 je prikazan oblikovani tip čepića za uši [5].

9

Slika 5. Oblikovani čepići za uši [5].

Također postoje čepići za uši koji se proizvode po individualnoj mjeri tj. personalizirani

čepići [2]. Oni se izrađuju od posebnih plastičnih materijala i izrađuju se po prethodno

izrađenom „odljevku“ , oblik slušnog kanala korisnika, dakle individualno se prilagođavaju

prema korisniku. Individualni čepići za uši njegovom korisniku savršeno pristaju u uhu jer je

izrađen točno po otisku slušnog kanala te samim time garantiraa je i udobnost i vrhunska

zaštita sluha. Slika 6 prikazuje ušne čepiće za jednokratnu upotrebu koji su izrađeni od vate,a

vode se pod normom EN 352 CE [6].

Slika 6. Oblikovani čepići za uši [6].

10

Sljedeća slika (slika 7) prikazuje čepiće za uši izrađene od meke poliuretanske pjene, koji

prate konturu ušnog kanala i osiguravaju laganu upotrebu te prirodno, začepljenje ušnog

kanala. Mogu smanjiti buku za 34 dB. Izrađuju se po normi EN 352 CE [7].

Slika 7. Čepići za uši izrađeni od poliuretanske pjene [7].

Slika 8 prikazuje čepiće za uši sa vezicom zbog lakšeg korištenja. Klinastog su oblika i

izrađeni su od meke poliuretanske pjene. Smanjuju buku do 34 dB, a izrađuju se po normama

EN 352 CE [8].

Slika 8. Čepići za uši klinastog oblika sa vezicom [8].

Slika 9 prikazuje čepiće izrađene od mekane gume. Namijenjene višekratnoj upotrebi. Čepići

imaju zračni jastučić koji reducira intenzitet buke. Čepići se nakon upotrebe mogu oprati.

Smanjuju buku do 30 dB, a izrađuju se po normi EN 352 CE [9].

11

Slika 9. Gumeni čepići za uši namjenjeni višekratnoj upotrebi [9].

Slika 10 prikazuje čepiće za uši koji su namijenjeni višekratnoj upotrebi. Mogu vrlo higijenski

bez diranja prstima staviti u uho. Unutar čepića nalazi se pjenasti stupić koji odmah

omogućuje popunjene ušne šupljine. Čepići se nakon upotrebe mogu i oprati zbog higijenskih

razloga. Mogu smanjiti buku do 28 dB. Izrađuju se po normi EN 352 CE [10].

Slika 10. Čepići za uši sa vezicom koji sadrže pjenasti stupić [10].

Sljedeća slika (slika 11) prikazuje čepiće za uši sa čvrstom vezom ispod brade komforna

zaštita protiv buke. Najćešće se koriste posebno za mirne poslove u tkaonicama, raznim

montažama itd... Jastučići koji dolaze u uho samo s površinske strane zatvaraju ušnu šupljinu

ne ulazeći u uho. Smanjuju buku do 25 dB. Izrađuju se po normi EN 352 CE [11].

Slika 11. Čepići sa čvrstom vezicom ispod brade [11].

12

Slika 12 prikazuje štitnik za uši koji može reducirati buku i do 21 dB. Ovaj štitnik za uši može

se kombinirati sa upotrebom čepića i ušnog štitnika pa se time i poveća zaštita od buke.

Izrađuje se po normi EN 352 CE [12].

Slika 12. Štitnik za uši koji se može kombinirati sa čepićima [12].

Slika 13 prikazuje štitnik za uši prilagodljiv u raznim položajima s regulirajućim nosačem

ušnih školjki. Reducira buku do 28 dB. Veća redukcija buke može se postići ako se dodatno

upotrebe i neki od čepića od pjenaste ili meke gume. Izrađuje se po normi EN 352 CE [13].

Slika 13. Štitnih za uši koji ima prilagodljive nosače ušnih školjki [13].

13

Slika 14 prikazuje štitnik za uši ima plastični nosač koji se može pomaknuti iza potiljka. Kada

je nosač u tom položaju, štitnik je oslonjen na traku preko glave, što omogućuje upotrebu

zaštitne kacige i ušnog štitnika istovremeno. Ovaj ušni štitnik reducira buku do 26 dB.

Izrađuje se po normi EN 352 CE [14].

Slika 14. Štitnici za uši sa plastičnim nosačem [14].

Slika 15 prikazuje štitnik za uši koji je posebno razvijen za vrlo jake kratkotrajne buke te za

prekomjerne buke dužeg trajanja. Konstrukcija školjki štitnika je dielektrična, ergonomična,

prilagođena upotrebi tijekom cijelog dana te prilagođena zaštiti od naglog šoka i udara

prekomjerne buke. Njegovo prigušenje buke može biti i do 32 dB. Ukoliko se koristi zajedno

sa čepićima za uši može i postići i veću učinkovitost. Izrađuje se po normi EN 352 CE [15].

Slika 15. Štitnik za uši koji je prilagođen zaštiti od naglog šoka i prekomjerne buke [15].

14

Slika 16 prikazuje ušni štitnik s naočalama. Konstrukcija školjki štitnika je dielektrična,

ergonomična. Naočale koje su u kombinaciji sa štitnikom predviđene su za nositi i preko

korektivnih naočala. Ušni štitnik reducira buku do 27 dB. Prilagođen je dugotrajnom radu u

metalnim industrijama. Izrađuje se po normi EN 352 EN 166 CE [16].

Slika 16. Štitnik za uši izrađen za kombinaciju sa naočalama [16].

2.5. Individualni čepići za zaštitu sluha

Individualni čepići za zaštitu sluha spadaju u sam vrh osobnih zaštitnih sredstava te pružaju

lagodnost pri radu. Oni se izrađuju od posebnih materijala koji ne samo da su udobni već

imaju i antialergijska svojstva. Slika 17 prikazuje izrađene personalizirane čepiće za uši [17].

Slika 17. Individualni čepići za uši [17].

15

Postupku za izradu individualnih čepića za uši pristupa se profesionalno i ozbiljno. Najprije se

radniku pregledaju oba uha zbog zdravstvenih razloga. Zatim se uzimaju otisci uha pomoću

silikonskog materijala. Slika 18 prikazuje postupak uzimanja otiska uha za izradu

personaliziranih čepića za uši [18].

Slika 18. Postupak uzimanja otiska uha [18].

Da se silikonska masa stvdne čeka se 10-ak minuta zatim se pažljivo izvadi iz uha i stavi u

kutijicu koja je od tvrde plastike kako nebi došlo do neželjene modifikacije otiska. Uzorak se

nosi u laboratorij gdje se vrši lasersko skeniranje uzetog otiska. Slika 19 prikazuje lasersko

skeniranje otiska uha [19].

Slika 19. Lasersko skeniranje uzetog uzorka otiska [19].

16

Nakon što je računalo napravilo digitalni model prema laserskom skeniranju uzorka. Na

temelju tog modela računalo izračunava točan oblik zaštite sluha te se određuje optimalan

položaj filtra. Zahvaljujući digitalnoj izradi umeci za uho proizvoda za zaštitu sluha mogu se

precizno modelirati i filtar postaviti tako da zauzima što manje mjesta. Na slici 20 dan je

prikaz računalnog skena uzetog otiska [20].

Slika 20. Računalna izrada skeniranog uzorka [20].

U sljedećem se koraku prema parametrima gotovog računalnog modela posebnim pisačem

(stereolitografski stroj) tekući uretan-akrilat precizno stvrdnjava sloj po sloj. Tako nastaje

otoplastika koja savršeno odgovara individualnim zahtjevima svakog uha. Na kraju se svaka

otoplastika ručno površinski obrađuje, a po potrebi i lakira. Potom prolazi strogu kontrolu

kvalitete koja odlikuje savršeno prilagođenu Neurothovu zaštitu sluha [3]. Slika 21 prikazuje

izradu indovidualiziranog čepića za uho pomoću stereolitografije [21].

Slika 21. Izrada personaliziranog čepića za uho pomoću stereolitografije [21].

17

Stereolitografija je materijal koji se koristi za izradu prototipa je polimerna tekućina koja se

polijeva po potpornoj konstrukciji u tankom sloju. Budući da ova tekućina ima osobinu da se

pod UV zračenjem laserske jedinice stvrdne, tekućina se vrlo brzo pretvori u čvrstu tvar, gdje

god laser osvijetli polimer. Nakon što je čitav sloj dovršen, praznine se nadopunjuju

potpornim materijalom, čitav sloj spušta se niže po vertikalnoj osi pisača i sljedeći sloj se

nanosi na prethodni. Prednosti stereolitografije su: preciznost, izuzetan kvalitet, te mogućnost

korištenja širokog spektra materijala. Nedostatak je taj što su materijali i ostaci materijala

toksični [4]. Slika 22 prikazuje izrađeni proizvod koji se može koristiti [23].

Slika 22. Izrađeni personalizirani čepići za uši [23].

18

3. POSTAVKA ZADATKA

Za postavku zadatka uzeta je analiza i razmišaljnje zaposlenika o osobnim zaštitnim

sredstvima te njihovoj primjeni. Razumiju li radnici od kuda im prijeti najveća opasnost te što

smatraju najvažnijim osjetilom koje moraju zaštititi. Anketa je provedena unutar 3 dana, a

ispitano je 147 zaposlenika tvrke „Alstom“ Karlovac. Ljudi koji su uključeni u anketu

iskljucivo rade u uvjetima gdje je potrebno nošenje osobnih zaštitnih sredstava za sluh. U

nekim pitanjima moguće je bilo zaokruživanje više odgovora kako bi se dobila detaljnija slika

o osobnim zaštitnim sredstvima za sluh.

3.1 Hipoteze

Na temelju utvrđenih problema,postavljenog općeg istraživačkog pitanja te cilja istraživanja,

hipoteze istraživanja su sljedeće.

H1 – Poslodavac je dužan o svom trošku osigurati zaposlenicima osobna zaštitna sredstva.

H2 – Svaki radnik je dužan koristiti osobna zaštitna sredstva za zaštitu sluha.

H3 – Radnici nisu dovoljno educirani i svjesni štetnosti buke.

H4 – Radnici ne koriste sredstva za zaštitu sluha uvijek bi trebali.

19

4. RAZRADA ZADATKA

Ovo istraživanje je proisteklo iz problema nenošenja osobnih zaštitnih sredstava za zaštitu

sluha. Zadatak je bio istražiti koliko su ljudi u biti svjesni potrebe nošenja osobnih zaštitnih

sredstava jer je poznato da radnici unatoč visokim razinama buke lakomisleno smatraju da im

osobna zaštitna sredstva nisu potrebna ako su kratkotrajno izloženi buci, koliko su upoznati sa

opasnostima koja može prouzročiti buka te koliko su educirani o važnosti nošenja osobnih

zaštitnih sredstava.

1. Kojeg ste spola?

Slika 23. Grafički prikaz rezultata o spolnoj strukturi ispitanika.

Iz slike 23 može se vidjeti da su svi anketirani zaposlenici muškog spola. U samom pogonu

tvornice žena nema jer su poslovi koji se tamo obavljaju fizički vrlo zahtjevni te zahtjevaju

dobru fizičku kondiciju za obavljanje tih poslova. U ovome pitanju bilo je potrebno

zaokružiti samo jedan ponuđeni odgovor. 100% uzoraka je zaokružilo da su muškog spola.

20

2. Koje ste životne dobi?

Slika 24. Prikaz dobne strukture zaposlenika u pogonu.

Na osnovu prikaza grafičkih rezultata ankete (slika 24) može se vidjeti da uglavnom

prevladavaju iskusniji radnici. Najčešće su to radnici između 27-40 godina,a zatim

odmah iza njih su zaposlenici 50-60 godina, dok su na zadnjem mjestu radnici koji su

mlađi tj. oni od 18-27 godina. Također se može vidjeti da ljudi preko 60 godina nema.

U ovom pitanju također je bilo moguće zaokružiti samo jedan točan odgovor. Tako je

njih 15 odgovorilo da ima 18-27, 69 je napisalo da ima 27-40, a 63 ih je zaokružilo 40-

60 godina. Nitko nije zaokružio da ima preko 60 g. Starosna struktura zaposlenika

također pojašnjava sliku o kakvim se poslovima ovdje radi. Dakle nema premladih ni

prestarih radnika, uglavnom su to ljudi u punom naponu snage.

21

3. Koje ste stručne spreme?

Slika 25. Statistički prikaz obrazovanosti zaposlenika

Kao što se na slici 25 može vidjeti prevladava srednja stručna sprema, to su uglavnom poslovi

gdje je potrebno neko zvanje ili vještina za određeni stroj ili uređaj da se upravlja njime. Viša

i visoka stručna sprema to su poslovođe ili voditelji odjela u kojem se nalaze, oni ne rade na

strojevima već su u uredima ali povremeno prolaze kraj strojeva koji uzrokuju buku veću od

85 dB stoga moraju imati sredstva za zaštitu sluha. Nekvalificiranih radnika je 14% što ih

stavlja na drugo mjesto po stučnoj spremi i ti zaposlenici obavljaju zadatke koji ne zahtjevaju

neku posebnu vještinu. Takvi radnici najčešće rade na poliranju lopatica ili na ručnoj obradi

materijala gdje je buka povećana odnosno nadilazi 85 dB.

22

3. Koliko često nosite osobna zaštitna sredstva za uši?

Slika 26. Prikaz navike nošenja osobnih zaštitnih sredstava protiv buke

Na grafičkom prikazu (slika 26) »koliko često nosite osobna zaštitna sredstva protiv buke«

vidi se da je 69% zaposlenika odgovorilo uvijek nosi osobna zaštitna sredstva za sluh, a 31%

ponekad, nitko nije odgovorio da ne nosi čepiće. Možda to ima veze sa politikom firme koja

strogo kažnjava ne nošenje osobnih zaštitnih sredstava ali u svakom slučaju to je vrlo visok

postotak iako bi se trebali stalno nositi jer je razina buke u kontinuitetu velika i sluh se treba

zaštititi budući da firma izdvaja veliki dio novaca za personalizirane čepiće za uši kako bi

radnici u što većem komforu mogli obavljati svoje svakodnevne zadatke.

23

4. Mislite li da Vas čepići za uši ometaju za kvalitetno obavljanje posla?

Slika 27. Prikaz mišljenja o učinkovitosti čepića za uši prilikom obavljanja radnih zadataka

Na slici 27 vidi se prava učinkovitost personaliziranih čepića za uši čak je 80% ljudi napisalo

da ih oni ne ometaju pri kvalitetnom obavljanju posla,a samo 20% ih je odgovorilo da ih

ometa i oni nemaju problema sa čepićima već sa međusobnom komunikacijom sa radnim

kolegama. Osobna zaštitna sredstva trebaju služiti radniku da on može nesmetano i sigurno

obavljati svoj posao kvalitetno. Ona ne smiju izazivati nikakvu nelagodu ili smetati

zaposlenika pri obavljanju njegovih radnih zadataka jer posljedice mogu biti fatalne. Stoga se

može zaključiti da su personalizirani čepići za uši idealno rješenje za svakog poslodavca što

se tiče zaštite sluha jer radniku pružaju maksimalan konfor pri radu, a ujedino i štite sluh od

buke tako smanjujući mogućnost ozljede radnika ili da zbog stresa radnik napravi nešto što bi

moglo imati neželjene posljedice po njega, kolege ili firmu. Najbitnije da je radnik zadovoljan

sa svojom zaštitnom opremom i da se od njega kao u ovom slučaju dobije povratna

inforrmacija da je to tome tako.

24

5. Jeste li ikada imali problema sa čepićima za uši?

Slika 28. Prikaz izjave zaposlenika o iskustvima sa čepićima za uši

Slika 28 prikazuje grafički prikaz izjave zaposlenika o iskustvima sa personaliziranim

čepićima za uši koje koriste prilikom radnog vremena. Odgovor na ovo pitanje može se

shvatiti na više načina jedan je da je zaposlenik nepravilno rukovao čepićima za uši, a drugi

razlog je da su čepići bili tehnički neispravni iako je to teško jer u bazi podataka firme ne piše

da je itko reklamirao proizvod što bi iznosilo 100% kvalitetu proizvoda već bi prije to mogli

svrstati u nemar radnika prilikom nošenja osobnih zaštitnih sredstava. Čak i u najgorem

slučaju 80% je odgovorilo da nije imalo problema sa čepićima, a svega 20% da je. Što ako se

uzme cijela paleta problema što može nastati prilikom nošenja čepića jako mali postotak i sa

sigurnošću se može utvrditi da su to proizvodi iznimne kvalitete.

25

6. Što smatrate najvećim nedostatkom prilikom nošenja osobnog zaštitnog sredstva za sluh?

Slika 29. Razmišljanja radnika o nedostacima osobnih zaštitnih sredstava za sluh

Ovo pitanje je vrlo kompleksno i vrlo subjektivno. Po grafičkom prikazu na slici 29 vidi se da

zaposlenici najviše zaokruživali to da čepići za uši nisu higijenski zbog učestalog skidanja i

stavljanja iako to trebaju napraviti svega 2 puta tijekom radnog vremena, a uz to dobiju i

kutijicu za držanje istih, ali se da prepostaviti da se ne nosi kutijica niti da oni vade čepiće

samo 2 puta tijekom radnog vremena. Na drgom mjestu nalazi se otežana komunikacija sa

radnim kolegama što se može razumijeti jer na nekim radnim mjestima iznimno je potrebna

radna komunikacija i suradnja dva ili više radnika. Na zadnjem mjestu nalazi se odgovor da

su neugodni za nošenje što vrlo teško da odgovara istini jer su svi rađeni po njihovoj mjeri iz

ovoga se može saznati da ovi zaposlenici nemaju naviku nošenja osobnih zaštitnih sredstava

za sluh.

26

7. Smatrate li da su personalizirani čepići za uši korisni?

Slika 30. Prikaz razmišljanja radnika o korisnosti čepića za uši.

Na ovom grafičkom prikazu (slika 30) prikazano je da je više od polovice zaposlenika (57%)

koji koriste personalizirane čepiće za uši da su jako korisni za zdravlje dok je nešto manje

točnije 43% izjavilo da su korisni ali ne u dovoljnoj mjeri. Nitko nije odgovorio da su

beskorisni stoga možemo reći da svi uzeti uzorci smatraju njihova osobna zaštitna sredstva za

zaštitu sluha pomažu samo je pitanje osobnog mišljenja o kvaliteti zaštite što je vrlo

komplicirano jer svaki zaposlenik ima neke svoje vrijednosti po pitanju kvalitete ali u svemu

bitno je da su krajnji korisnici zadovoljni te da misle da im pomažu pri zaštiti sluha.

27

8. Dobivate li redovito osobna zaštitna sredstva?

Slika 31. Prikaz razmišljanja radnika o dobivanju osobnih zaštitnih sredstava

Po ovoj grafičkom prikazu (slika 31) tj. iz odgovora na pitanje »Dobivate li redovito osobna

zaštitna sredstva« se može reći reći da se tvrtka u kojoj je provedeno istraživanje drži

zakonskih propisa izdavanja osobnih zaštitnih sredstava te da još ima interni pravilnik o tome

što je malo strože od onoga zakonski propisanim. Dakle svaki zaposlenik ukoliko smatra da

mu je neko od osobnih zaštitnih sredstava oštećeno treba doći u odjel i zatražiti nove koje u

100% slučajeva i dobije ali pod uvjetom da preda stare potrošene ili neispravne. Čak se vodi i

evidencija kada su izdana i kome točno po datumu te poslovođa dobije mail u kojem se

upozori da je određeni zaposlenik dužan doći i uzeti nova osobna zaštitna sredstva. Pitanje je

vrlo subjektivno i ovih 4% vrlo vjerovatno nije upoznata sa pravilnikom izdavanja osobnih

zaštitnih sredstava ili ih svojim nemarom oštete pa im je neugodno tražiti nove ali sa

sigurnošću se može reći da niti jedan od zaposlenika nije zakinut za osobna zaštitna sredstva

naprotiv firma provodi stroge mjere kažnjavanja ljudi koji ih ne nose te odgovorni ljudi za to

vrše tjedne inspekcije zaposlenika u nenajavljenim obilascima sa šefovima odjela.

28

9. Jel Vam svejedno koju vrstu zaštite sluha imate?

Slika 32. Razmišljanja radnika o osobnim zaštitnim sredstvima za sluh

Po grafičkom prikazu (slika 32) može se zaključiti da je 78% ljudi svjesno razlike u kvaliteti

osobnih zaštitnih sredstava te da vode brigu o tome. 22% radnika vjeruje proizvođaču da je

sve napravljeno po mjeri kako zakon i nalaže. Inače kvaliteta proizvoda barem što se zaštita

sluha tiče mjeri se količini smanjenja buke, a ne po kakvoći materijala. Najbitnije je da

materijal koji se koristi za to ne nadražuje. Također valja napomenuti da su svi proizvodi

određeni određenim normama te moraju zadovoljavati kvalitete tih normi.

29

10. Jeste li upoznati sa štetnim djelovanjem buke na zdravlje čovjeka?

Slika 33. Educiranost radnika o štetnosti buke

Ovo je također jedno od subjektivnh pitanja gdje zaposlenik može smatrati da ga je firma

trebala informirati ili da je trebao to naučiti tijekom svog školovanja.Prema grafičkom prikazu

(slika 33) 96% ljudi smatra da zna o štetnim utjecajima buke na zdravlje čovjeka iako kada bi

se ulazilo dublje u materiju dobar dio smatra da buka izaziva samo oštećenje sluha, a da nije

baš upoznata da je to puno kompleksnija stvar od toga. 4% ljudi je odgovorilo da nije

upoznato što smatram u neku ruku i točnim odgovorom jer je moguće da ti zaposlenici

smatraju da tu ima puno više od samog oštećenja sluha.

30

11. Po vašem osobnom mišljenju na koja osjetila najviše djeluje radni okoliš?

Slika 34. Prikaz razmišljanja radnika o utjecaju njihovog radnog okoliša na zdravlje

Ovo pitanje ovisi o vrsti radnog mjesta ali da bi malo poboljšali sliku o tome sa kakvim se

najviše problemima zaposlenici susreću trebalo je i ovo pitanje staviti u istraživanje. Dakle

kao što je vidljivo na slici 34, 47% ljudi je izjavilo da radni okoliš najviše utječe na njihov vid

iz čega se da zaključiti da rade sa otpiljcima raznih metala i strugotina jer bilo da se radi o

teškoj strojnoj ili finoj obradi toga uvijek ima. Sluh je na 2. mjestu sa 36% što je i za očekivati

jer strojevi, oruđa i razni alati proizvode konstantnu buku koja nerjetko premašuje 85 dB.

Miris i opip su na posljednja 2 mjesta jer u biti u firmi i nema sredstava koje štetno djeluju na

ta područja osim u posebnom odjelu gdje se nalaze boje i opasni otpad ali svega nekoliko

ljudi aktivno radi sa tim proizvodima. Treba napomenuti da je bilo dozvoljeno više odgovora.

31

12. Smatrate li da Vam čepići za uši pomažu?

Slika 35. Prikaz o razmišljanjima radnika što se tiče osobnih zaštitnih sredstava za sluh

Na slici 35 vidi se da 71% ljudi smatra kako im je osobna zaštita sluha adekvatna i da im

pomaže u njihovom radnom okruženju, 27% je napisalo da donekle pomažu,a samo 2% je

izjavilo da ne pomaže no za taj podatak bi trebalo kod njihovog osobnog liječnika jer postoji

mogućnost da su ti zaposlenici već imali problema sa sluhom pa ne osjete razliku.Svakako

treba uzeti u obzir da čepići pomažu i na duga razdoblja. Možda je ovo pitanje trebalo

upotpuniti sa pitanjem što očekuju od osobnih zaštitnih sredstava za sluh, da u potpunosti

spriječe buku ili da je smanje na podnošljivu razinu.

32

13. Koliko sati dnevno radite u buci?

Slika 36. Statistički prikaz boravka anketiranih radnika u buci

Ovaj grafički prikaz (slika 36) prikazuje statističku raspodjelu odgovora na objektivno pitanje

koje je statističkog karaktera. Njime se upotpunjuje slika koliko u biti zaposlenici borave u

bučnim prostorijama. Budući da je anketa provedena u pogonu stoga je i bilo za očekivati da

je većina djelatnika zaokružilo 6-8 sati tj. njih čak 84%, 12% radi 3-6 sati u buci dok najmanje

radi svega 4% do 3 sata. Iako se politika firme mijenja pa se razmišlja da zaštitne čepiće

moraju nositi čak i oni zaposlenici koji samo prolaze kroz područja gdje buka prelazi 85 dB to

još nije uvedeno. Samo zaposlenici koji rade na tim mjestima moraju imati osobna zaštitna

sredstva za sluh. Budući da 84% radnika boravi više od polovine svog radnog vremena u buci

ne čudi što se firma “Alstom Karlovac” pobrinula da svi njihovi zaposlenici koji dolaze u

kontakt sa bukom imaju najbolju moguću zaštitu od buke.

33

14. Biste li čepiće za uši preporučili nekome drugome?

Slika 37. Osvještenost radnika o brizi za zdravlje radnih kolega

Ovaj grafički prikaz (slika 37) upotpunjuje ono pitanje o tome koliko su čepići za uši korisni

tj. kolika je njihova učinkovitost. Ako netko osjeti veliku razliku između nošenja i ne nošenja

osobnih zaštitnih sredstava za sluh zasigurno je da će preporučiti drugome te samim time i

pomoći u poboljšanju reputacije firme. 90% anketiranih ljudi je izjavilo da bi osobna zaštitna

sredstva za sluh tj. personalizirane čepiće za uši preporučilo radnim kolegama, dok je samo

10% izjavilo da nebi preporučilo. Ovih 10% ljudi vrlo vjerovatno je uzelo u obzir cijenu

čepića jer npr. čepići “Soundsaver PRO” kostaju 699,00 HRK odnosno 92 EUR [8]. No bez

obzira na cijenu ohrabrujuće je to što je jako veliki broj ljudi izjavilo da bi preporučilo što bi

moglo značiti da radnici koji se svakodnevno susreću sa bukom cijene kvalitetnu zaštitu sluha

te da im cijena nije bitna ako je proizvod dobar i ako osjetno smanjuje buku.

34

15. Ako da iz kojeg razloga?

Slika 38. Razlozi preporuke osobnih zaštitnih sredstava za sluh

Najviše je ljudi odgovorilo da čepiće za zaštitu sluha smatraju korisnim (u ovom slučaju su to

personalizirani) dakle ti ljudi su osobno osjetili učinkovitost čepića te su iznimno zadovoljni

istima. Na drugom mjestu se nalaze ljudi koji se boje kazne i znaju da su zakonski obvezni

takve ljude treba educirati o posljedicama ne nošenja čepića jer zasigurno se još nisu sreli sa

bolestima koje buka može uzrokovati. Po preporuci tj. jer su im drugi rekli da koriste je na 3.

mjestu sa 12% dobro je što su prihvatili savjet te ih učestalo nose. Dakako ohrabrujuće je to

što broj ljudi koji znaju da su korisni za zdravlje premašuje broj svih drugih zajedno.

35

16. Otežava li vam buka rad?

Slika 39. Prikaz mišljenja radnika o utjecaju buke na njihove radne aktivnosti

Rezultati odgovora na ovo pitanje (slika 39) je dosta zabrinjavajući ali ne i iznenađujući.

Tijekom radnog vremena većina radnika ima potrebu za komuniciranjem sa radnim kolegama

pa učestalo vađenje čepića ili izlazak na neko tiše mjesto može stvarati velike probleme kako

za radnika tako i za samu firmu. Radna mjesta na kojima je buka nepodnošljiva tj. dolazi do te

mjere da otežava rad je evidentna. Čak 63% ispitanika je izjavila da im osjetno otežava rad

dok 37% smatra da ne. Treba imati na umu da ne rade svi zaposlenici iste poslove. Neki rade

na mjestima gdje stoj sve odrađuje sam to su na mjestima kao CNC mašina. Na tim mjestima

nije bitna prevelika koncentracija,ali na mjestima poput poliranje lopatica zahtjeva

koncentraciju tako da nebi došlo do ozljede ruku.

63%

37%

Otežava li Vam buka rad?

da

ne

36

17. Koja OZS smatrate da izazivaju najveću nelagodu pri nošenju?

Slika 40. Razmišljanja radnika o udobnosti njihovih osobnih zaštitnih sredstava

Ovo vrlo kompleksno pitanje može se shvatiti na taj način da za svako pojedino radno mjesto

neka osobna zaštitna sredstva više,a neka manje odgovaraju, ali budući da je anketiran dobar

dio zaposlenika može se dobiti poprilično precizna slika što radnike najviše smeta. Kao što je

vidljivo na grafičkom prikazu (slika 40) zaštitne naočale su uvjerljivo prve sa 58%. Vrlo

vjerovatno jer se radnici znoje prilikom obavljanja posla pa im se znaju magliti stakla zatim

ulasci izlasci sa hladnog na toplo itd.... Sve to pridonosi takvoj nepopularnosti zaštitnih

naočala. Na 2. mjestu su zaštitne cipele koje radnici smatraju da im izazivaju nelagodu vrlo

vjerovatno jer su rađene po standardima tj. čvrste su i nemoguće ih je oblikovati po nozi stoga

im djeluju »kruto« pogotovo u doba kada su tenisice sa zračnim jastučićima vrlo popularne.

Zaštitna odjela su na 3. mjestu sa 10% zaštitna odjela koja vrlo vjerovatno također uzrokuju

nelagodu zbog toga što su dugih rukava pa se radnik znoji pogotovo u ljetnim mjesecima,a

odjela ne smiju biti kratkih rukava jer njihova namjena je da štite kožu od neželjenih

posljedica. Čepići za uši su na zadnjem mjestu što je u ovom slučaju iznimno pohvalno i jako

dobro jer izgleda da su radnici zadovoljni proizvodom te ih ne smatraju tolikim teretom za

kvalitetno obavljanje svojih svakodnevnih zadataka.

37

18. Koja osobna zaštitna sredstva smatrate najbitnijim za nošenje?

Slika 41. Prikaz mišljenja o osobnim zaštitnim sredstvima

Na slici 41 vidimo koliko su radnici svjesni važnosti osobnih zaštitnih sredstava te da im je

vrlo teško izdvojiti neka ili reći da su im jedna manje važna od drugih, to je vrlo ohrabrujući

podatak koji govori o brizi radnika za svoje zdravlje. Kako bi se upotpunila slika o tome koja

osobna zaštitna sredstva najviše smatraju da im koriste bilo je moguće zaokružiti više

ponuđenih odgovra. Na 1. mjestu su osobna zaštitna sredstva za vid sa 28% što je bilo i

očekivano jer su oči najosjetljivije na povrede te mala nezgoda i posljedice mogu biti trajne.

Drugo mjesto su zauzela zaštitna odjela što je zaokružilo 22%. Treće mjesto zauzimaju

zaštitne rukavice sa 20%. Zadnja dva mjesta od ponuđenih odgovora zauzele su zaštitne

cipele i čepići za uši gdje su oboje dobili po 15% što ne mora značiti da su i nebitna

radnicima. Navedeno ukazuje da su radnici svjesni da opasnost na radnom mjestu prijeti sa

svih strana po sve dijelove tijela.

38

19. Primjećujete li štetni utjecaj buke na vaše zdravlje?

Slika 42. Prikaz razmišljanja radnika o utjecaju buke na njihovo zdravlje

Primjećuju li radnici štetni utjecaj buke na njihov organizam kao što je vidljivo na slici 42

njih 98% je odgovorilo da primjećuje,a samo 2% je napisalo da ne primjećuje, to dovoljno

govori o ozbiljnosti problema sa bukom te da je se treba na primjeren način pokušati smanjiti.

Svaka tvornica bi ovo trebala imati u vidu i ne štedjeti na osobnim zaštitnim sredstvima za

sluh. Buka je očito jedan od vodećih problema u svim proizvodnim pogonima jer gotovo da i

nema stroja koji ne proizvodi buku pogotovo u tvornicama gdje se prerađuju metali. Ovo je

pravi uvid u to koliko radnici primjećuju štetni utjecaj buke na njihov organizam te važnost

zaštite od buke, a da bi se zaštitili kako treba potrebno je imati i vrhunsku zaštitu sluha. Svi

anketirani radnici nisu u bazi podataka o ozljedama na radu što se tiče sluha tj. nitko se nije

žalio da im je buka utjecala na zdravlje iz čega se slobodno može reći da su personalizirani

čepići za uši odradili i izvrstan posao.

98%

2%

Primjećujete li štetni utjecaj buke na Vaše zdravlje?

da

ne

39

5. ANALIZA DOBIVENIH REZULTATA

Anketa je provedena između nasumično odabranim radnicima, svih dobnih skupina i razina

obrazovanja, a analiza je napravljena u odnosu na obveze i postupanje radnika, ali i obveze i

postupanje poslodavca. Nije utvrđeno da životna dob ili razina obrazovanja utječe na bilo koji

način na dobivene odgovore. Iz provedene ankete može se zaključiti da je ljudima zaštita

sluha na 2. mjestu odmah poslije vida te da im buka otežava rad. Da su im zaštitne rukavice u

poptpunosti prihvatljive za nošenje dok zaštitne naočale im otežavaju rad. Također iz ankete

se može zaključiti da radnici nose redovito osobna zaštitna sredstva zbog eventualnih

sankcija,te iako su svjesni opasnosti po njihovo zdravlje od strane radnog okoliša nose samo

neophodna osobna zaštitna sredstva. Prilikom rada najviše su izloženi vid i sluh.

Nakon dobivenih rezultata može se zaključiti sljedeće:

a) poslodavac redovito osigurava zaposlenicima osobna zaštitna sredstva i u skladu sa

zakonom,

b) velika većina zaposlenika nosi sredstva za zaštitu sluha,

c) zaposlenicima osobna zaštitna sredstva izazivaju nelagodu pri nošenju,

d) zaposlenici znaju da nenošenje osobnih zaštitnih sredstava za sluh može izazvati oštećenja

sluha,

e) poslodavac u redovito kontrolira zaposlenike nose li osobna zaštitna sredstva,

f) zaposlenici su u potpunosti zadovoljni kvalitetom osobnih zaštitnih sredstava,

g) radnici smatraju sva osobna zaštitna sredstva podjednako važna,

h) većina radnika borave u buci stalno za vrijeme trajanje njihovog radnog vremena,

i) zaposlenici smatraju da im personalizirani čepići za uši pomažu prilikom svakodnevnih

obavljanja radnih zadataka.

40

6. ZAKLJUČAK

Iako radnici ne vole nositi neka osobna zaštitna sredstva smatraju ih vrlo korisnima za

zdravlje što bi značilo da je poslodavac napravio dobar posao u edukaciji svojih zaposlenika.

Pružanjem vrhunske i kvalitetne zaštite neće natjerati radnika da je i nosi ali definitivno će

pomoći radniku da lakše shvati zašto se toliki novac izdvaja u pojedina osobna zaštitna

sredstva. Unatoč vrhunskoj zaštiti radnici će i dalje imati problema pri radu no rizik od

ozljede će biti daleko manji nego što je to bio. Ponekad edukacija zaposlenika nije dovoljna

da bi se radnik pridržavao pravila stoga je potrebno uvesti i nepopularne mjere kažnjavanja

ljudi. Radnici u velikoj mjeri vjeruju da im prijeti opasnost samo od onoga što vide ili što

smatraju da je opasno, a ne od onoga što im je rečeno na edukaciji. Personalizirani čepići za

uši su definitivno proizvod za 21. stoljeće iako su dosta skupi definitivno se na duži period

isplate pogotovo ako gledamo sa zdravstvenog aspekta jer nema bolje zaštite od te. Odlično

stoje u uhu time pomažu radniku ne samo da dobije kulturu nošenja osobnih zaštitnih

sredstava već i da bude puno učinkovitiji. Sama proizvodnja i tehnologija se bazira na 3D

printeru što je definitivno u koraku sa najmodernijim sustavima proizvodnje. U izradu

personaliziranih čepića za uši sudjeluje cijeli tim ljudi od čovjeka koji uzima otiske uha pa sve

do inženjera i informatičara koji sudjeluju u kompjuterskoj izradi.

Iz provedene ankete da se zaključiti da ljudi iako svjesni opasnosti za pojedina osjetila nisu

baš od volje nositi osobna zaštitna sredstva. Radnike treba konstantno educirati te im

pokazivati konkretne primjere štetnog utjecaja radnog okoliša na čovjeka.

41

7. POPIS LITERATURE

[1] Zakonu o zaštiti od buke narodne novine 30/09

[2] Jožef Horvat, Osobna zaštitna oprema, Veleučilište u Rijeci, 2009,

ISBN 978-9536911-431

[3] http://www.neuroth.hr/zastita-sluha/zastita-sluha-za-privatne-korisnike/individualna-

izrada/ ; 10.02.2015.

[4] Tarčin Edisa; www.am.unze.ba ; 11.02.2015.

[5] http:/www.polimer.hr ; 14.02.2015.

[6] (Narodne novine) https://www.nn.hr/ ; 15.02.2015.

[7] čl.2http://www.darh2.hr/akustika/am_o_mjerenju_buke.asp , 06.02.2015

[8] Neuroth slušna pomagala d.o.o. ponuda za prodaju firmi »Alstom Karlovac« ; 23.10.2014

http://www.neuroth.hr/zastita-sluha/zastita-sluha-za-privatne-korisnike/individualna-

http://www.am.unze.ba/

https://www.nn.hr/

http://www.darh2.hr/akustika/am_o_mjerenju_buke.asp

42

Popis slika

Slika 1 ; http://www.biohopi-svijece.com/anatomija-uha.html ; 14.04.2015.

Slika 2 ; NEUROTH, Individualna zaštita za sluh u industriji i obrtu,brošura 2014,

Slika 3 ; http://www.amt-metriks.ba/cms/index.php?analizatori-zvuka ; 06.02.2015.

Slika 4 ; http://www.delecto.hr/proizvodi/zastita-sluha/cepici-za-usi/ed-comfort-plug-snr-37-

db-870/ ; 07.02.2015.

Slika 5 ; http://www.delecto.hr/proizvodi/zastita-sluha/cepici-za-usi/ed-artiflex-ds-snr-23-db-

875/ ; 07.02.2015.

Slika 6; http://www.delecto.hr/proizvodi/zastita-sluha/cepici-za-usi/ ; 20.02.2015.

Slika 7 ; http://www.delecto.hr/proizvodi/zastita-sluha/cepici-za-usi/ 20.02.2015.





Slika 12 ; http://pressing.com.hr/shop/h540a-411-sv-optime-iii-snr-35-db-stitnik-za-usi/

10.05.2015.





Slika 17 ; http://www.neuroth.hr/zastita-sluha/zastita-sluha-za-privatne-

korisnike/proizvodi/rad-i-industrija/ ; 07.02.2015.

Slika 18; NEUROTH Individualna zaštita za sluh u industriji i obrtu,brošura 2014,





Slika 23 ; Statistički graf dobiven rezultatom provedene ankete 2014.




http://www.biohopi-svijece.com/anatomija-uha.html

http://www.amt-metriks.ba/cms/index.php?analizatori-zvuka

http://www.delecto.hr/proizvodi/zastita-sluha/cepici-za-usi/ed-comfort-plug-snr-37-db-870/

http://www.delecto.hr/proizvodi/zastita-sluha/cepici-za-usi/ed-comfort-plug-snr-37-db-870/

http://www.delecto.hr/proizvodi/zastita-sluha/cepici-za-usi/ed-artiflex-ds-snr-23-db-875/

http://www.delecto.hr/proizvodi/zastita-sluha/cepici-za-usi/ed-artiflex-ds-snr-23-db-875/

http://www.delecto.hr/proizvodi/zastita-sluha/cepici-za-usi/






http://pressing.com.hr/shop/h540a-411-sv-optime-iii-snr-35-db-stitnik-za-usi/





http://www.neuroth.hr/zastita-sluha/zastita-sluha-za-privatne-%20korisnike/proizvodi/rad-i-industrija/

http://www.neuroth.hr/zastita-sluha/zastita-sluha-za-privatne-%20korisnike/proizvodi/rad-i-industrija/

43

















44

PRILOG

ANALIZA SUSTAVA KORIŠTENJA OSOBNIH ZAŠTITNIH

SREDSTAVA ZA ZAŠTITU SLUHA

Mentor : dr.sc.Nenad Mustapić,prof.v.š. Student : Željko Milošević

45

Z A P I S N I K

O ISPITIVANJU RADNOG OKOLIŠA

Naziv i sjedište korisnika: ALTSOM HRVATSKA d.o.o.

Mala Švarča 155

47 000 Karlovac

Pregled i ispitivanje obavio: Hrvoje Švigir, dipl. ing. stroj.

(Stručni ispit ZNR: ev. br.: 2405)

Gorana Ivezić, dipl. ing. sig.

(Stručni ispit ZNR: ev. br.: 2163)

Goran Prahin, el. teh.

Datum ispitivanja:

Početak ispitivanja: 09.06.2014.

Završetak ispitivanja: 13.06.2014.

Primijenjeni propisi:

Zakon o zaštiti na radu (N.N., br. 59/96., 94/96., 114/03., 100/04., 86/08., 116/08.,

75/09. i 143/12.)

Pravilnik o ispitivanju radnog okoliša te strojeva i uređaja s povećanim opasnostima

(N.N., br. 114/02., 131/02. i 126/03.)

Pravilnik o zaštiti na radu za mjesta rada (N.N. 29/13.)

Pravilnik o sigurnosti i zaštiti zdravlja pri radu s računalom (N.N., br. 69/05.)

Zakon o zaštiti od buke (N.N., br. 30/09.)

Pravilnik o zaštiti radnika od izloženosti buci na radu (N.N., br. 46/08.)

HRN ISO/CIE 8995:2003 – Osvijetljenost radnih mjesta u zatvorenom prostoru

HRN ISO/CIE 8995/Cor 1:2006 – Osvijetljenost radnih mjesta u zatvorenom prostoru

Povučena norma "Dnevno i električno osvjetljenje prostorija u zgradama" HRN

U.C9.100 (U slučaju da je ispitivani prostor projektiran i izgrađen prije 01.01.2009.,

ispitivanje se provodi sukladno zahtjevima ove norme)

46

Korištena oprema:

Mjerenje razine buke obavljeno je bukomjerom koji omogućuje određivanje razine zvučnog

tlaka (dB (A)), određivanje ekvivalentne razine buke Leq, te spektralne analize buke.

Mjerenja su obavljena u visini glave na oko 20 cm od uha radnika, sa mikrofonom

usmjerenim prema izvoru buke.

proizvođač.: DELTA OHM; tip: HD 2010, tv. broj: 06101840812, IB 13

Ispitivanje buke

Mjerenje buke na radnom mjestu – ocjena rezultata mjerenja dana je sukladno Pravilniku o

zaštiti radnika od izloženosti buci na radu (N.N., br. 46/08.).

HALA I

Mikroklimatski parametri: Osvijetljen

ost

[lux]

Razina buke

[dB]

Temperat

ura

[°C]

Relativna

vlažnost

[%]

Brzina strujanja

[m/s]

ZAHTJEVI

16-22 °C 40-60 % max.0,8 ms

-1 >150 <80

Br.

mjer. Naziv stroja

619. Tlačna proba 21,1 53,9 0,12 229 84

620. Zamatalica 21,1 53,1 0,11 192 85

621. Montaža 21,3 52,4 0,13 363 85

622. Montaža 21,2 52,3 0,09 268 85

623. Radijalna bušilica 21,4 51,5 0,05 321 81

625.

Stroj za poliranje

I.B. 164889

21,8 53,1 0,13 247 83

645.

KARUSEL

I.B. 110117

21,7 52,6 0,13 343 81

47

646.

KARUSEL

I.B. 110114

21,9 59,5 0,13 336 81

652.

WOTAN BORVERK

RAPID 2

21,9 54,0 0,05 461 81

657. KARUSEL SCHIESS 21,2 57,6 0,18 473 81

658. KRUSEL BIRN 21,4 57,0 0,18 482 81

659. BORVERK VEVY 21,4 53,4 0,14 432 81

660. CNC Portalna 21,0 53,4 0,13 380 81

*crvenom bojom označena su mjerna mjesta koja

ne zadovoljavaju navedene propise

48

HALA II


ost

[lux]

Razina buke

[dB]

Temperat

ura

[°C]

Relativna

vlažnost

[%]

Brzina strujanja

[m/s]

ZAHTJEVI

16-22 °C 40-60 % max.0,8 ms

-1 >150 <80

Br.

mjer. Naziv stroja

499. Radno mjesto 21,8 59,7 0,13 321 84

500. Radno mjesto 21,3 59,8 0,21 298 82

501. Radno mjesto 21,8 58,0 0,07 211 83

502. Radno mjesto 21,5 59,4 0,13 272 84

503. Radno mjesto 21,0 57,9 0,22 212 81

504. Radno mjesto 21,5 59,2 0,07 244 84

505. Radno mjesto 21,6 58,9 0,12 232 81

506. Radno mjesto 21,5 50,5 0,05 241 85

507. Radno mjesto 21,1 57,8 0,05 238 85

508. Radno mjesto 21,5 59,9 0,05 231 85

509. Radno mjesto 21,1 57,1 0,11 209 85

510. Radno mjesto 21,6 58,7 0,26 238 85

511. Radno mjesto 21,7 58,6 0,18 218 84

512. Radno mjesto 21,1 57,6 0,18 229 85

612. Radno mjesto 21,3 55,1 0,05 49 59



49

F11

F12

F13

F14

F15

F16

F17

F18

F19

F20

F21

F22

F23

E11

E12

E13

E14

E15

E16

E17

E18

E19

E20

E21

E22

E23

493

495

499

501

503

505

507

509

512

494

497

500

502

504

506

508

510

496 498

511

50

HALA III


ost

[lux]

Razina buke

[dB]

Temperat

ura

[°C]

Relativna

vlažnost

[%]

Brzina strujanja

[m/s]

ZAHTJEVI

16-22 °C 40-60 % max.0,8 ms

-1 >150 <80

Br.

mjer. Naziv stroja

530. Stroj za poliranje 21,7 52,6 0,12 989 83














564.

Hidraulična preša

I.B. 163121

21,6 50,1 0,05 264 81

565.

Obradni centar

CHIRON 6006-01

21,7 48,6 0,15 480 81

566. Obradni centar 21,6 50,6 0,22 306 81

51

HAMUEL 6008-01

567.

Obradni centar

CHIRON 6006-02

21,3 50,4 0,16 513 81

568.

Obradni centar

HAMUEL 6008-02

21,4 49,9 0,23 463 81

569.

Obradni centar

CHIRON 6006-03

21,4 49,6 0,20 593 82

570.

Obradni centar

CHIRON 6006-04

21,5 49,1 0,14 591 81

571.

Obradni centar

CHIRON 6006-05

21,2 47,8 0,15 580 81

572.

Obradni centar

CHIRON 6006-06

21,1 49,5 0,13 528 81

573.

Obradni centar

HAMUEL 6008-03

21,1 50,7 0,05 369 81

574

Obradni centar

DECHEL MAHO

6007-02

21,1 50,9 0,05 334 81

575.

Obradni centar

DECHEL MAHO

6007-01

21,3 51,7 0,05 325 82

576.

Obradni centar

DECHEL MAHO

6009-01

21,3 52,6 0,05 280 81

582. Stupna bušilica I.B.

158422 21,5 49,9 0,13 484 81

590.

Tračna pila

I.B. 511369

21,6 52,9 0,14 420 82

591

Pjeskara

2406-00

21,5 53,4 0,15 428 85



52

530

531

532

533

534

535

536

537

538

539

540

541

543

542

53

HALA IV


ost

[lux]

Razina buke

[dB]

Temperat

ura

[°C]

Relativna

vlažnost

[%]

Brzina strujanja

[m/s]

ZAHTJEVI

16-22 °C 40-60 % max.0,8 ms

-1 >150 <80

Br.

mjer. Naziv stroja

551. Radno mjesto 21,0 58,4 0,09 623 81

553. Radno mjesto 21,1 58,7 0,11 633 81

554. Plinska rezalica

CORTINA 21,8 59 0,13 261 82

555.

Škare

JELŠINGRAD

21,0 58,7 0,15 308 82

556. Plinska rezalica

IVANA 21,7 58,2 0,09 244 82

*crvenom bojom označena su mjerna

mjesta koja ne zadovoljavaju navedene

propise

54

550

547

546

544

545

548

549

Up

552

553

551

555

554

556

558

559

562

557

560

561

563

Documents

Analiza sustava korištenja osobnih zaštitnih sredstava za