ANALIZA STANJA ADMINISTRATIVNOG PODRUČJA GRADA … · ANALIZA STANJA: STRATEGIJA RAZVOJA GRADA ČAKOVCA ZA RAZDOBLJE DO 2020. GODINE . 7 2. ANALIZA STANJA Grad Čakovec – manje

.

PRILOG 1

(PRILOG 1 STRATEGIJE RAZVOJA GRADA ČAKOVCA ZA RAZDOBLJE DO 2020. GODINE)

ANALIZA STANJA ADMINISTRATIVNOG PODRUČJA

GRADA ČAKOVCA

ANALIZA STANJA: STRATEGIJA RAZVOJA GRADA ČAKOVCA ZA RAZDOBLJE DO 2020. GODINE

. 2


. 3

SADRŽAJ

SADRŽAJ ................................................................................................................................................ 3

1. UVOD ............................................................................................................................................... 6

2. ANALIZA STANJA ............................................................................................................................ 7

Grad Čakovec – manje urbano područje ...................................................................................... 7

Kapaciteti sustava Grada Čakovca .............................................................................................. 9

2.2.1. Proračun Grada Čakovca .......................................................................................................... 9

Vlasnički udjeli Grada Čakovca u komunalnim i trgovačkim društvima ..................................... 11

2.2.3. Podaci o zaduženosti Grada Čakovca ..................................................................................... 12

2.2.4. Organizacijska shema – Ustroj gradske uprave Grada Čakovca ............................................ 13

3. DRUŠTVO ...................................................................................................................................... 19

3.1. Demografija .................................................................................................................................... 19

3.1.1. Opće kretanje stanovništva ..................................................................................................... 19

3.2. Socijalno uključivanje i usluge socijalne skrbi ................................................................................ 26

3.2.1. Prava u sustavu socijalne skrbi ............................................................................................... 27

3.2.2. Socijalne usluge ....................................................................................................................... 28

3.2.2.1. Vrste socijalnih usluga ...................................................................................................... 29

3.2.3. Državna pomoć ........................................................................................................................ 31

3.2.4. Udomiteljstvo ........................................................................................................................... 33

3.2.5. Privremeno uzdržavanje djece ................................................................................................ 34

3.2.6. Nasilje u obitelji ........................................................................................................................ 34

3.2.7. Djeca i mladež s problemima u ponašanju .............................................................................. 35

3.2.8. Skrbništvo ................................................................................................................................ 36

3.2.9. Beskućnici ................................................................................................................................ 37

3.2.10. Usluge podružnice obiteljski centar ....................................................................................... 37

3.2.11. Socijalne usluge koje su u nadležnosti Grada Čakovca ........................................................ 38

3.2.12. Podaci o stopama kriminala ................................................................................................... 39

3.3. Zdravstvena infrastruktura .............................................................................................................. 40

3.3.1. Primarna razina zdravstvene zaštite ........................................................................................ 40

3.3.2. Sekundarna razina zdravstvene zaštite ................................................................................... 43

3.3.3. Tercijarna razina zdravstvene zaštite ...................................................................................... 45

3.3.4. Zdravstveni zavodi ................................................................................................................... 45

3.4. Društvena infrastruktura ................................................................................................................. 47

3.4.1. Suradnja s civilnim sektorom ................................................................................................... 48

3.4.2. Sport i rekreacija ...................................................................................................................... 49

3.4.3. Tehnička kultura ....................................................................................................................... 49

3.5. Obrazovanje ................................................................................................................................... 49

3.5.1. Predškolski odgoj ..................................................................................................................... 49

3.5.2. Osmogodišnje osnovno školovanje ......................................................................................... 51


. 4

3.5.3. Srednjoškolsko obrazovanje .................................................................................................... 54

3.5.4. Visokoškolsko obrazovanje ..................................................................................................... 56

3.5.5. Obrazovanje u funkciji gospodarstva Grada Čakovca ............................................................. 61

4. GOSPODARSTVO ......................................................................................................................... 63

4.1. Opća gospodarska kretanja ........................................................................................................... 63

4.2. Tržište rada ..................................................................................................................................... 64

4.2.1. Nezaposlenost u Međimurskoj županiji i Gradu Čakovcu ....................................................... 65

4.2.2. Stopa registrirane nezaposlenosti ........................................................................................... 68

4.2.3. Promjena broja zaposlenih ...................................................................................................... 68

4.2.4. Radne migracije ....................................................................................................................... 68

4.3. Poslovno okruženje ........................................................................................................................ 70

4.3.1. Osnovna obilježja gospodarskih kretanja u Hrvatskoj 2014.godine ........................................ 70

4.3.2. Osnovni financijski rezultati poduzetnika Grada Čakovca ....................................................... 75

4.3.3. Gustoća poduzeća ................................................................................................................... 78

4.3.3. Osnivanje i zatvaranje tvrtki u Gradu Čakovcu ........................................................................ 79

4.3.4. Obrtništvo ................................................................................................................................. 80

4.3.5. Infrastruktura poslovne potpore ............................................................................................... 82

5. TURIZAM I KULTURA .................................................................................................................... 83

5.1. Postojeća smještajna infrastruktura ............................................................................................... 84

6. URBANO OKRUŽENJE ................................................................................................................. 87

6.1. Kvaliteta urbanog okoliša, izloženost ekološkim rizicima i klimatskim opasnostima...................... 87

Onečišćenje zraka ............................................................................................................... 87

6.1.1.1. Izvori onečišćenja zraka .................................................................................................... 88

6.1.2. Onečišćenje vode .................................................................................................................... 89

6.1.2.1. Stanje voda sliva Drave u Međimurskoj županiji u razdoblju 2008.-2012.godine ............. 89

6.1.2.2. Drava ................................................................................................................................. 89

6.1.2.3. Osnovni podaci o podzemnim vodama ............................................................................. 89

6.1.2.4. Zaštita izvorišta Nedelišće, Prelog i Sveta Marija ............................................................. 90

6.1.2.5. Vodovodna mreža ............................................................................................................. 90

6.1.2.6. Stanje okoliša .................................................................................................................... 90

6.1.3. Onečišćenje tla ........................................................................................................................ 91

6.1.4 Zelene površine ........................................................................................................................ 92

6.1.5. Zaštićena područja i prirode baštine ........................................................................................ 92

6.1.6. Gospodarenje otpadom ........................................................................................................... 94

6.2. Izloženost prirodnim rizicima .......................................................................................................... 94

6.2.1. Poplave .................................................................................................................................... 94

6.2.2. Potres ....................................................................................................................................... 95

6.2.3. Suša ......................................................................................................................................... 95

6.2.4. Toplinski val ............................................................................................................................. 95

6.2.5. Olujno i orkansko nevrijeme .................................................................................................... 96

6.2.6. Pijavice ..................................................................................................................................... 97

6.2.7. Klizišta ...................................................................................................................................... 97

6.2.8. Snježne oborine i poledica ....................................................................................................... 97


. 5

6.2.9. Kiša .......................................................................................................................................... 97

6.2.10. Mraz ....................................................................................................................................... 97

6.2.11. Tuča ....................................................................................................................................... 98

7. PRIMARNA INFRASTRUKTURA .................................................................................................. 99

7.1. Vodoopskrbni sustav ...................................................................................................................... 99

7.1.1. Kakvoća vode ........................................................................................................................ 101

7.2. Sustav kanalizacije ....................................................................................................................... 101

7.3. Infrastruktura za proizvodnju i distribuciju električne energije, 2014.g. ........................................ 104

7.4. Infrastruktura za distribuciju plina ................................................................................................. 106

8. INFRASTRUKTURA ZA MOBILNOST I INTERNETSKU POVEZANOST .................................. 108

8.1. Cestovna mreža ........................................................................................................................... 108

8.1.1. Sigurnost na cestama ............................................................................................................ 111

8.2. Željeznička infrastruktura .............................................................................................................. 111

8.3. Širokopojasni pristup internetu ..................................................................................................... 113

8.3.1. Bežični pristup internetu......................................................................................................... 115

9. EUROPSKA I MEĐUNARODNA SURADNJA ............................................................................. 116

10. POPIS TABLICA I SLIKA.......................................................................................................... 117

TABLICE ............................................................................................................................... 117

SLIKE .................................................................................................................................... 120


. 6

1. UVOD

naliza stanja izrađuje se u svrhu prikaza detaljne slike stanja u Gradu Čakovcu i postavlja

temelje za dubinsko razumijevanje postojećeg stanja i dinamike razvoja vezano uz demografiju,

gospodarstvo i ulaganja, društvene činjenice, prirodne resurse, graditeljsku baštinu,

raspoloživost infrastrukture, kvalitetu i zaštitu okoliša.

A


. 7

2. ANALIZA STANJA

Grad Čakovec – manje urbano područje

akon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske pojmom manja urbana područja određuje

gradove koji prema posljednjem popisu stanovništva imaju manje od 35.000 stanovnika čija

središnja naselja imaju više od 10.000 stanovnika i/ili su sjedišta županija.

Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi određuje pojam grada kao jedinicu

lokalne samouprave ukoliko je sjedište županije, te svako mjesto koje ima više od 10.000 stanovnika,

a predstavlja urbanu, povijesnu, prirodnu, gospodarsku i društvenu cjelinu. U sastav grada kao

jedinice lokalne samouprave mogu biti uključena i prigradska naselja koja s gradskim naseljem čine

gospodarsku i društvenu cjelinu te su s njim povezana dnevnim migracijskim kretanjima i

svakodnevnim potrebama stanovništva od lokalnog značenja.

Jedinice lokalne samouprave samostalne su u odlučivanju u poslovima iz svog samoupravnog

djelokruga u skladu s Ustavnom Republike Hrvatske i Zakonom. Samoupravni djelokrug jedinica

lokalne samouprave definiran je zakonom.

Grad Čakovec, kao jedinica lokalne samouprave, sukladno zakonskom određenju, u svome

samoupravnom djelokrugu obavlja poslove od lokalnog značenja kojima se neposredno ostvaruju

potrebe građana. To su poslovi koji se odnose na uređenje naselja i stanovanje, prostorno i

urbanističko planiranje, komunalno gospodarstvo, brigu o djeci, socijalnu skrb, primarnu zdravstvenu

zaštitu, odgoj i obrazovanje, kulturu, tjelesnu kulturu i sport, zaštitu potrošača, zaštitu i unapređenje

prirodnog okoliša, protupožarnu i civilnu zaštitu, promet na svom području, održavanje javnih cesta,

izdavanje građevinskih i lokacijskih dozvola, drugih akata vezanih uz gradnju te provedbu dokumenata

prostornog uređenja te ostale poslove sukladno posebnim zakonima.

Gradsko vijeće Grada Čakovca je predstavničko tijelo građana Grada Čakovca i tijelo Grada

Čakovca izabrano na temelju općeg biračkog prava na neposrednim izborima tajnim glasovanjem na

način određen zakonom, koje donosi akte u okviru djelokruga Grada Čakovca te obavlja i druge

poslove sukladno Ustavu, Zakonu i Statutu. Gradsko vijeće Grada Čakovca ima 21 člana. Lokalni

izbori za članove Gradskog vijeće Grada Čakovca održani su 19. svibnja 2013. Prema rezultatima tih

izbora, mandati u Gradskom vijeću dijele se između stranaka na sljedeći način:

Koalicija SDP, HNS, HSS, HSU, MDS - 12 vijećnika

Koalicija HDZ, HSLS, HDS, HSP, HDSS – 4 vijećnika

Hrvatski laburisti – stranka rada – 3 vijećnika

Kandidacijska lista grupe birača (dr.sc. Predrag Kočila) -1 mjesto

Hrast – Pokret za uspješnu Hrvatsku – 1 mjesto.

U 2015. godini dva zastupnika Hrvatskih laburista napustili su Hrvatske laburiste – stranku

rada.

Z


. 8

Konstituirajuća sjednica ovog saziva Gradskog vijeća u mandatu 2013. – 2017. održana je 13.

lipnja 2013. Prema sastavu Gradskog vijeća na dan održavanja konstituirajuće sjednice, pojedine

stranke u vijeću zastupljene su na sljedeći način:

Koalicija SDP, HNS, HSS, HSU, MDS - 12 vijećnika

Koalicija HDZ, HSLS, HDS, HSP, HDSS – 4 vijećnika

Hrvatski laburisti – stranka rada – 3 vijećnika

Kandidacijska lista grupe birača (dr.sc. Predrag Kočila) -1 mjesto

Hrast – Pokret za uspješnu Hrvatsku – 1 mjesto.

Izabranih 21 član u Gradskom vijeću Grada Čakovca koji su predstavnici građana Čakovca

odlučivat će u okviru svojih nadležnosti koje su utvrđene Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj)

samouprave, drugim propisima i Statutom Grada Čakovca.

Dana 19. svibnja 2013. održani su neposredni izbori za gradonačelnika i zamjenike

gradonačelnika Grada Čakovca. Gradsko izborno povjerenstvo Grada Čakovca 24. svibnja 2013.

objavilo je konačne rezultate izbora za gradonačelnika Grada Čakovca prema kojima je za

gradonačelnika Grada Čakovca izabran Stjepan Kovač (ispred koalicije SDP, HNS, HSS, HSU i MDS),

a za zamjenike gradonačelnika izabrani su Mario Medved i Romano Bogdan. Gradonačelnik sa

zamjenicima osvojio je 52.82% glasova birača u prvom izbornom krugu.


. 9

Kapaciteti sustava Grada Čakovca

2.2.1. Proračun Grada Čakovca

Proračun jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave akt je kojim se procjenjuju

prihodi i primici te utvrđuju rashodi i izdaci za jednu (proračunsku) godinu, a omogućava financiranje

poslova i programa koje obavljaju upravna tijela jedinice lokalne samouprave i drugi korisnici

financijskih sredstava jedinice lokalne samouprave radi ostvarivanja javnih potreba i prava građana

koja se temeljem zakonskih propisa financiraju iz javnih prihoda.

Proračun Grada Čakovca za 2015.godinu usvojen je na sjednici Gradskog vijeća 20.studenog

2014., a izmjene i dopune istog na sjednici održanoj 19. studenog 2015.

Tablica 1.: Ostvarenje proračuna Grada Čakovca u razdoblju siječanj - prosinac 2015.godine

Red.

br. Opis Plan za 2015.

Izvršenje za

siječanj -

prosinac 2015.

Indeks (4/3*100)

A. Ukupni prihodi i primici (1+2) 124.881.978,26 103.521.750,06 82,90

1. Ukupni prihodi 122.281.978,26 102.458.822,00 83,79

Prihodi poslovanja 118.088.978,26 101.399.656,34 85,87

Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 4.193.000,00 1.059.165,66 25,26

2.

Primici od financijske imovine i

zaduživanja 2.600.000,00 1.062.928,06 40,88

B. Ukupni rashodi i izdaci (1+2) 122.844.064,64 109.439.684,44 89,09

1. Ukupni rashodi 118.695.064,64 105.394.362,51 88,79

Rashodi poslovanja 94.864.052,13 86.119.556,34 90,78

Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 23.831.012,51 19.274.806,17 80,88

2.

Izdaci za financijsku imovinu i otplate

zajmova 4.149.000,00 4,045.321,93 97,50

Izvor: Grad Čakovec, UO za financiranje


. 10

Izmjenama i dopuna proračuna za 2015. godinu planirani su ukupni prihodi i primici u iznosu

124.881.978,26 kuna. Navedenim bi se prihodima trebao pokriti preneseni manjak prihoda iz

prethodne godine u iznosu 2.037.913,62 kune, te rashodi i izdaci tekuće godine u iznosu

122.844.064,64 kune.

U tablici su vidljivi podaci ostvarenja prihoda i primitaka, te realizacija rashoda i izdataka

tijekom 2015. Ukupni prihodi i primici su realizirani 82,90 % u odnosu na plan, dok su ukupni rashodi i

izdaci realizirani cca 90 % u odnosu na plan. Ovogodišnje je ostvarenje prihoda i primitaka za cca 1,2

miliona kuna veće od izvršenja prihoda i primitaka prethodne proračunske godine, dok su rashodi i

izdaci realizirani za gotovo 7 miliona kuna više nego lani. Obzirom da je tijekom proračunske godine

ostvaren manjak prihoda nad rashodima u iznosu od cca 6 miliona kuna, ukupni rezultat poslovanja

(zajedno s prenesenim manjkom iz prethodne godine) iznosi cca -8 miliona kuna. Uzrok ovakvom

rezultatu poslovanja najvećim je dijelom realizacija investicija komunalne infrastrukture (izvođenje

kanalizacije i prometne infrastrukture) čije će se financiranje u potpunosti realizirati iz sredstava

dugoročnog kredita i prihoda proračuna naredne (2016.) proračunske godine.

U okviru ukupnih prihoda cca 50 % čine prihodi od poreza, pri čemu je najznačajniji prihod od

poreza i prireza na dohodak koji je ostvaren cca 45 miliona kuna, što je za cca 3 miliona kuna manje

od ostvarenja prošle godine (kao posljedica promjena propisa o oporezivanju plaća).

Značajnu skupinu prihoda poslovanja predstavljaju i prihodi iz drugih razina proračuna

(najvećim dijelom s razine države) koji čine cca 15 % ukupnih prihoda, a čine ih prihodi iz

ministarstava, Fonda za zaštitu okoliša, potpore izravnanja za decentralizirane funkcije osnovnog

školstva i Javne vatrogasne postrojbe, Županijske uprave za ceste i dr. Sredstva su ostvarena nešto

više od pola planiranog iznosa iz tih izvora, a u odnosu na prethodnu godinu realizacija je manja za

cca 1,8 miliona kuna.

Prihodi od imovine Grada i prihodi po posebnim propisima čine cca 34 % ukupnih prihoda a

odnose se na prihode od koncesija, zakupa imovine u vlasništvu Grada, komunalnih i drugih naknada,

komunalnog doprinosa, spomeničke rente i sl.

Udio prihoda od prodaje imovine Grada neznatan je, realiziran 25 % u odnosu na plan i

najvećim se dijelom odnosi na prihode od prodaje zemljišta. Navedeni se prihodi ostvaruju prema

tržišnoj potražnji, a pad standarda građana i otežano poslovanje gospodarskih subjekata izravno se

odražava na ove prihode. Prošlogodišnja realizacija ovog prihoda bila je višestruko bolja.

Ostvareni primici u proračun Grada odnose se na vraćena sredstva kratkoročnih pozajmica

Grada, te djelomično realizirani dugoročni kredit za potrebe izgradnje sportske dvorane u Ivanovcu.

Rashodi i izdaci proračuna u posljednjih nekoliko godina izvršavali su se u skladu sa

smanjenim fiskalnim mogućnostima proračuna te su na brojnim stavkama rashoda poduzimane mjere

štednje, istovremeno vodeći računa da se ne ugroze stečena prava i standardi, posebice

najosjetljivijih skupina građana.

U okviru ukupnih rashoda i izdataka cca 20 miliona kuna odnosi se na rashode investicija, dok

se razlika odnosi na rashode poslovanja koje čine rashodi za zaposlene u Upravi i rashodi za

zaposlene u gradskim ustanovama u dijelu u kojem se oni financiraju iz proračuna Grada, materijalne

rashode (materijal, energija, tekuće i investicijsko održavanje i sl.), financijske rashode, subvencije,

naknade građanima i kućanstvima, tekuće i kapitalne donacije, itd.

Izdaci iz proračuna odnose se na obveze po dugoročnim kreditima Grada.

Vrijednosno značajan iznos rashoda proračuna Grada čine rashodi financiranja gradskih

ustanova (Dječji vrtić, Centar za kulturu, Knjižnica i čitaonica), kao i financiranje decentraliziranih

funkcija osnovnog školstva i Javne vatrogasne postrojbe. Ukupan iznos navedenih rashoda realiziran


. 11

je tijekom 2015. godine u iznosu od preko 25 miliona kuna. Za ostale rashode s područja društvenih

djelatnosti (sport, kultura, tehnička kultura, protupožarna zaštita, socijalna skrb, stipendije, itd.)

realizirano je dodatnih 25 miliona kuna. Navedeno čini gotovo pola proračuna Grada.

Ostali rashodi odnose se na rashode funkcioniranja Grada kao jedinice lokalne samouprave,

rashode za potrebe prostornog planiranja, zaštite okoliša, gradnje i održavanja objekata visokogradnje

i objekata komunalne infrastrukture, imovinsko pravne poslove, rashode provođenja dokumenata

prostornog uređenja i mnoge druge rashode, kojima se osiguravaju uvjeti življenja građana s područja

Grada.

Vlasnički udjeli Grada Čakovca u komunalnim i trgovačkim društvima

Preko vlasničkih udjela u trgovačkim društvima Grad Čakovec osigurava visoku kvalitetu

usluga koje se pružaju građanima, te vodi računa o strateškim odlukama vezanim za daljnja ulaganja

u poboljšanje njihova standarda i kvalitete.

Grad Čakovec ima većinski udio u 4 trgovačka društva, a u 4 trgovačka društva suvlasnik je s

manjim vlasničkim udjelom.

Tablica 2.: Udjeli Grada u komunalnim i trgovačkim društvima

Komunalno / trgovačko društvo Temeljni kapital

društva Udio Grada

Iznos udjela

Grada

GKP "Čakom" d.o.o. Čakovec 4.973.000,00 94,00% 4.674.800,00

GP "Ekom" d.o.o. Čakovec 19.000,00 100,00% 19.000,00

GP "Stanorad" d.o.o. Čakovec 20.000,00 100,00% 20.000,00

"Čakra" d.o.o. Čakovec 50.000,00 100,00% 50.000,00

Hrvatski radio Čakovec 1.468.800,00 6,25% 91.800,00

"Međimurje-plin" d.o.o. Čakovec 150.000.000,00 23,72% 35.580.000,00

"Međimurske vode" d.o.o. Čakovec 301.000.000,00 34,44% 103.675.500,00

"Međimurje beton" d.d. (n/a) (n/a) 16.300,00



. 12

2.2.3. Podaci o zaduženosti Grada Čakovca

Tablica 3.: Stanje duga Grada Čakovca na dan 31.12.2015.


Red.br. Vrsta zaduženja Početni iznos

kredita

Stanje duga na dan

31.12.2015.

Rok

otplate

I. Krediti Grada Čakovca 41.991.569,75 19.776.249,05

Erste banka 18.200.000,00 6.097.364,28 12/2020

Zagrebačka banka 23.791.569,75 13.678.884,77 4/2024

II. Krediti za koje je Grad Čakovec

dao jamstvo 104.424.305,71 34.106.821,54

Ekom d.o.o. 15.000.000,00 3.636.363,75 12/2017

Međimurske vode d.o.o. 89.424.305,71 30.470.457,79 6/2020

III. Krediti za koje je Grad Čakovec

dao suglasnost 19.882.916,53 17.529.693,71

Čakom d.o.o. 509.594,40 371.579,25 11/2018

Čakom d.o.o. 819.510,00 597.559,44 11/2018

Čakra d.o.o. 766.252,50 616.252,50 11/2017

Međimurske vode d.o.o. 17.787.559,63 15.944.284,52 01/2023

Ukupno: 166.298.791,99 71.412.764,30


. 13

2.2.4. Organizacijska shema – Ustroj gradske uprave Grada Čakovca


. 14

2.2.5. Osnovna obilježja Grada Čakovca

Prostor Grada Čakovca nalazi se na krajnjem sjeverozapadu Hrvatske, približno na sredini

puta između Rijeke i Budimpešte, te Zagreba i Maribora, a unutar utjecajnog područja Varaždina i

Zagreba, gotovo u središnjem dijelu Međimurske županije, povijesno jedinstvene i specifične cjeline

društvenog i gospodarskog razvoja i agrarnog krajolika. Veoma je zanimljiv i vrijedan prostor, koji ima

važan geostrateški, geopolitički i prometno - geografski položaj, vrijedne prirodne izvore, te raznoliki

krajolik.

Grad Čakovec se prostire na površini od 77,74 km2. Po veličini je najveća jedinica lokalne

samouprave u Međimurskoj županiji, te čini 10,66 % ukupne površine županije.

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Grad Čakovec je u trenutku popisa imao 27.104 stalnih

stanovnika, a od 17.04.2013.godine kada sastavni dio Grada Čakovca postaje i Štefanec, ima 27.820

stalnih stanovnika. Gustoća naseljenosti prema tom podatku je 358,18 st/km2.

Tablica 4.: Grad Čakovec u RH i Međimurskoj županiji, 2014.godina

Republika

Hrvatska

Međimurska

županija

Grad

Čakovec

Površina (km²) 56.594 729,58 77,74

Broj gradova 127 3 1

Broj općina 429 22 -

Broj naselja 6.755 131 14

Stanovništvo (popis 2011) 4.284.889 113.804 27.820*

Broj stanovnika na km² 75,51 156,11 358,18*

* podatak nakon pripojenja Štefanca Gradu Čakovcu Izvor: DZS, Obrada autora

U sastavu Grada Čakovca je 14 naselja: Čakovec, Ivanovec, Krištanovec, Kuršanec,

Mačkovec, Mihovljan, Novo Selo Rok, Novo Selo na Dravi, Savska Ves, Slemenice, Šandorovec,

Štefanec, Totovec i Žiškovec kojima je središte grad Čakovec, koji je ujedno i županijsko središte.


. 15

Tablica 5.: Grad Čakovec, površina, broj stanovnika i gustoća naseljenosti po naseljima

Naselje Površina (km²) Broj stanovnika

- P2011.

Gustoća

naseljenosti

(st/km²)

Čakovec 16,45 15.147 921

Ivanovec 9,52 2.093 220

Krištanovec 4,59 626 136

Kuršanec 5,35 1.584 296

Mačkovec 5,41 1.326 245

Mihovljan 4,82 1.380 286

Novo Selo na Dravi 1,41 634 450

Novo Selo Rok 9,97 1.441 145

Savska Ves 3,04 1.217 400

Slemenice 244

Šandorovec 3,95 335 85

Štefanec 4,77 716 150

Totovec 5,93 534 90

Žiškovec 2,53 543 215

Ukupno 77,74 27.820 358

Izvor: Grad Čakovec, Izvješće o stanju u prostoru 2008.-2012.

Područje Grada Čakovca je obzirom na izduženost u smjeru sjever – jug podijeljeno na:

sjeverni dio, lociran na pleistocenoj zaravni s naseljima Krištanovec, Mačkovec,

Mihovljan, Novo Selo Rok, Slemenice i Žiškovec,

središnji dio s Čakovcem i prigradskim naseljima Ivanovec, Savska Ves, Štefanec i

Mihovljan, na poziciji od Dravske stepenice prema jugu,

južni dio lociran unutar Dravskog bazena, koji obuhvaća Kuršanec, Novo Selo na Dravi,

Šandorovec i Totovec.


. 16

Slika 1.: Prostorni obuhvat Grada Čakovca

Izvor: Grad Čakovec

Područje Grada s južne je strane prostorno određeno infrastrukturnom građevinom

akumulacijskog jezera HE Čakovec – tzv. Varaždinsko jezero, iako se sama granica lokalne

samouprave, prema susjednoj županiji, većim dijelom proteže u prostoru akumulacijskog jezera.

Preostale granice nemaju neko posebno geografsko određenje koje bi prostor Grada izdvajale

iz okolnog prostora, te su uglavnom određene prema katastarskim općinama iako i u odnosu na njih

postoje odstupanja.


. 17

Na području Grada Čakovca ističu se dvije prirodne i gospodarske prostorne cjeline s njihovim

najvrjednijim i najznačajnijim središnjim kontaktnim prostorom:

Dravsko-međimurska nizina na jugu ovog područja, aluvijalna riječna tvorevina, aluvijalni

sedimenti (šljunak i pijesak) rašireni u širem pojasu uz Dravu, koja je izgradnjom HE

Čakovec ujezerena, prostire se na terenu između 160 i 170 m nadmorske visine,

uglavnom pod oranicama i livadama.

Krajni jugoistočni ogranci Međimurskih gorica ili Goričkog na sjeveru ove jedinice lokalne

samouprave, valovito tercijarno pobrđe, koje se pruža od 170 do 210 m nadmorske visine

i s vrhom Slemenice 212,6 m, mladotercijarni sedimenti lapora, pješčenjaka, gline,

šljunka i pijeska, pretežno pod šumom, vinogradima i voćnjacima.

Središnje nešto više ocjedito zaravnjeno područje i zatim povišena terasa na kontaktnom

području gore navedenih prirodnih cjelina, sastavljena od šljunka, pijeska i ilovače, većim

dijelom između Lateralnog kanala na sjeveru i Trnave na jugu, odnosno pleistocenih

ilovina na povišenom terenu dravske terase, koje se od sjeverozapada prema jugoistoku

snizuje od 190 m, odnosno 170 m do 160 m nadmorske visine, najnaseljenije, pretežno

kultivirano (oranice), te razvojno i infrastrukturno najvrijednije područje.

U ovom prostoru vlada svježa umjerena klima kontinentalnih osobina sa svježim perialpskim i

kontinentalnim panonskim klimatskim utjecajima, vruća ljeta i hladne zime, dovoljno humidno područje

s južnim i zapadnim vlažnim i hladnim sjevernim zimskim vjetrovima.

Svako gospodarsko iskorištavanje ovog područja obvezatno zahtijeva vođenje brige o zaštiti

prirodnih vrijednosti, prirode i okoliša. To se odnosi i na sve prirodne i od ljudi stvorene krajolike, kako

bi se sačuvala šuma od pretjerane sječe i propadanja, poljodjelske površine od poplava, klizanja i

drugih oštećenja i neagrarnih namjena, naselja i građevinska područja od neracionalne i

neekonomične izgradnje, dok kod eksploatacije šljunka i pijeska treba paziti da ne dođe do

devastacije krajolika. Posebna se pozornost treba posvetiti očuvanju stajaćih, tekućih i podzemnih

voda od zagađenja, jer se ta voda koristi ili može koristiti kao pitka i tehnološka voda za potrebe

stanovnika, životinja i industrije na ovom i širem području.

Treba podržavati na čitavom području Grada Čakovca programe gospodarskog razvitka raznih

usmjerenja (poljodjelstvo, stočarstvo, industrija, građevinarstvo, obrt, promet, turizam, rekreacija,

razne usluge i sl.), među kojima su najpoželjnije brojne manje poduzetničke inicijative, koje su najviše

vezane za vrijednosti i pogodnosti ovog prostora, koje će se uklopiti u prirodni i kultivirani ambijent

prema načelima održivog razvitka i voditi računa o usklađenom razvoju i uređenju prostora.

Kroz ovaj gradski prostor prolazi glavni poprečni hrvatski prometni pravac kojim se u nastavku

preko uskog hrvatskog koridora, svladavajući visoki hrvatski gorski prag, povezuju Središnja Hrvatska

i Hrvatsko Primorje. Tim pravcem usmjerena su ne samo hrvatska, nego i europska prometna i

gospodarska strujanja, osobito ona iz srednjoeuropskih i podunavskih prostora prema mediteranskom

prostoru, odnosno prema Jadranu. Zato se može ustvrditi da ovaj širi međimurski prostor predstavlja

sjeverozapadna ulazna vrata u Hrvatsku, a dijelom i u susjednu Sloveniju.

Tim se tzv. podravsko (panonsko) - jadranskim pravcem hrvatskom i europskom magistralnom

autocestovnom prometnicom (D3, E65, E71), drugim važnim državnim i županijskim cestama i

magistralnim željezničkim prugama, preko područja Grada Čakovca, kao važnog prometnog čvorišta,

prometno spajaju neke sjevernije položene zemlje Srednje Europe (Madžarska, Austrija, Češka,

Slovačka, Ukrajina, pa djelomično i Slovenija) sa središnjim hrvatskim (Varaždin i Zagreb) i s južnim

jadranskim područjem Hrvatske (Rijekom i dalje Istrom i dalmatinskim gradovima), te tako imaju izlaz

na Mediteran.


. 18

Tako kroz prostor Grada Čakovca idu cestovne prometnice na istok i sjever prema Madžarskoj

(Goričan - Budimpešta), na sjever, sjeverozapad i na zapad prema Sloveniji (Mursko Središće - Donja

Lendava - Murska Sobota i dalje prema Madžarskoj ili Austriji, odnosno Štrigova - Ljutomer i Nedelišće

- Ormož - Ptuj), te na jug prema Varaždinu i Zagrebu. Ostalim regionalnim ili županijskim i lokalnim

cestama prema Prelogu, Donjoj Dubravi i Kotoribi, Strahonincu i Kuršancu, Pribislavcu, Belici i

Dekanovcu, Mihovljanu, Novom Selu Rok i Podturnu, ovaj se prostor i njegova naselja povezuju s

ostalim međimurskim općinama, središtima i naseljima, ali i međusobno. Županijske ceste treba

modernizirati i uklopiti u cjelokupni cestovni prometni sustav ovog dijela Hrvatske.

Kroz ovaj prostor također prolaze dvije magistralne željezničke pruge, od kojih je na pravcu

istok-zapad Budimpešta - Trst preko Kotoribe-Čakovca-Ptuja-Pragerskog-Ljubljane, u ovom prostoru

izgrađena još 1860. godine, dok se drugi pravac sjever - jug sastoji iz dva dijela i to iz zapadne

Madžarske preko Lendave-Murskog Središća do Čakovca i od Čakovca preko Varaždina i Zaboka do

Zagreba, izgrađena 1886.godine, i dalje prema jadranskim lukama, koje prvenstveno imaju

međudržavno (Madžarska-Hrvatska-Slovenija), pa time i europsko značenje, ali i unutar Hrvatske

međuregionalnu važnost. Ovi pravci bi mogli preuzeti veću ulogu i bar djelomično postati sastavni dio

željezničkih pruga velikih brzina koja će povezivati Podunavlje s Jadranom.

Na temelju svega proizlazi da se prostor Grada Čakovca treba razvijati kao važno tranzitno i

kontaktno područje, ali po svojim mogućnostima i kao važno razvojno područje unutar šireg

urbaniziranog područja Središnje Hrvatske, što treba uvažavati u njegovom prostornom i

funkcionalnom razvitku.

Na mikroregionalnoj razini razvoj konurbacije Čakovca i Varaždina bitno utječe na razvojna

kretanja u budućnosti, a ponajprije na migracijske tokove radne snage. Konurbacija dvaju gradova,

koja iako funkcionalno neovisna, fizionomski sve više prerasta u jedinstvenu urbanu cjelinu.

Grad Čakovec je rubna jedinica lokalne samouprave u odnosu na Varaždinsku županiju.

Granica prolazi vodenom površinom akumulacijskog jezera HE Čakovec. Susjedne jedinice lokalne

samouprave u Varaždinskoj županiji su Grad Varaždin i Općina Trnovec Bartolovečki.

Unutar Međimurske županije Grad Čakovec graniči s:

Općinom Nedelišće, naseljima Gornji Kuršanec, Puščine i Nedelišće

Općinom Strahoninec, naseljem Strahoninec,

Općinom Šenkovec, naseljima Šenkovec i Knezovec,

Općinom Sv.Juraj na Bregu, naseljem Zasadbreg,

Općinom Mursko Središće, naseljem Štrukovec,

Općinom Vratišinec, naseljima Vratišinec i Gornji Kraljevec,

Općinom Podturen, naseljem Sivica,

Općinom Belica, naseljem Belica,

Općinom Pribislavec, naseljem Pribislavec,

Općinom Mala Subotica, naseljem Mala Subotica,

Općinom Orehovica, naseljima Vularija i Podbrest.


. 19

3. DRUŠTVO

3.1. Demografija

naliza demografskih kretanja omogućuje razumijevanje načina na koji gospodarske, društvene,

pa čak i ekološke prilike utječu na stanovništvo i kvalitetu života. Istovremeno ističe činjenice

koje će se odražavati na gospodarstvo, društvena kretanja i pitanja zaštite okoliša.

3.1.1. Opće kretanje stanovništva

Prirodni prirast stanovništva Republike Hrvatske od 1964. godine, od kad se službeno vodi

evidencija broja rođenih i umrlih, stalno varira. Vidljiv je trend postupnog smanjenja od osamdesetih

godina što se poklapa sa završnom etapom demografske tranzicije čiji su pokazatelji niske stope

nataliteta i mortaliteta te prirodna stagnacija ili pad.

Uzroci smanjenja nataliteta su veća obrazovanost žena, kasnije stupanje u brak, "bijela kuga"

odnosno jedno dijete u obitelji zbog želje za višim standardom, visoka prosječna starost žena koje su

dosegle gornju fertilnu dob. Mortalitet je dosegao najnižu razinu zbog razvijene sustavne zdravstvene

zaštite, a očekuje se rast zbog ukupnog starenja stanovništva.

Tablica 6.: Stanovništvo Republike Hrvatske po dobnim skupinama i spolu

Republika

Hrvatska 2001.godina 2011.godina

Dob sv. m. ž. sv. (%) sv. m. ž. sv. (%)

0-14 754.634 386.167 368.467 17 652.428 334.725 317.703 15

15-64 2.969.981 1.475.860 1.494.121 67 2.873.828 1.435.402 1.438.426 67

65 godina i više 712.845 273.873 438.972 16 758.633 296.208 462.425 18

Ukupno 4.437.460 2.135.900 2.301.560 100 4.284.889 2.066.335 2.218.554 100

Izvor: DZS, dostupno na www.dzs.hr

Indeks starenja (omjer stanovnika u dobi od 65+ i od 0 do 14) veći je od 100 od sredine 2000-

tih. Stanovnika Hrvatske u dobi od 65 i više godina više je od 100.000 nego djece mlađe od 15 godina.

Smanjivanje indeksa starenja ispod 100 nije izgledan i ne očekuje se, unatoč tome što se broj

stanovnika Hrvatske iz godine u godinu smanjuje.

A


. 20

Slika 2.: Demografska piramida Republike Hrvatske prema popisu stanovništva iz 2001. i 2011.

godine


Međimurska županija u odnosu na Hrvatsku u cjelini, ima puno bolju demografsku sliku, iako

bilježi pad broja stanovnika od 1991. godine do danas. Razlog pada je povećanje životnog standarda

što utječe na niži natalitet i starenje stanovništva.

Tablica 7.: Stanovništvo Međimurske županije po dobnim skupinama i spolu

Međimurska

županija 2001.godina 2011.godina

Dob sv. m. ž. sv.

(%) sv. m. ž.

sv.

(%)

0-14 21.964 11.252 10.712 19 19.221 9.850 9.371 19

15-64 80.055 40.957 39.098 68 76.834 39.239 37.595 68

65 godina i više 16.407 5.834 10.573 14 17.749 6.512 11.237 14

Ukupno 118.426 58.043 60.383 100 113.804 55.601 58.203 100



. 21

Slika 3.: Demografska piramida Međimurske županije prema popisu stanovništva iz 2001. i 2011.

godine


Prirodna slika Međimurja, a pogotovo Grada Čakovca puno je povoljnija od Hrvatske koju je

već ranije i intenzivnije zahvatio proces starenja stanovništva.

Tablica 8.: Stanovništvo Grada Čakovca po dobnim skupinama i spolu

Grad Čakovec 2001.godina 2011.godina

Dob sv. m. ž. sv.

(%) sv. m. ž.

sv.

(%)

0-14 5.677 2.893 2.784 18 4.584 2.318 2.266 16

15-64 21.748 10.891 10.857 70 18.962 9.425 9.537 68

65 godina i više 3.783 1.366 2.417 12 4.274 1.587 2.687 15

Ukupno 31.208 15.150 16.058 100 27.820 13.330 14.490 100



. 22

Slika 4.: Demografska piramida Grada Čakovca prema popisu stanovništva iz 2001. i 2011. godine


U dobnoj skupini 0-14 ima nešto više muškog stanovništva čemu je uzrok biološki jer se rađa

više muških stanovnika, a u dobnoj skupini 65 i više postoji prevlast žena što je također normalna

pojava s obzirom na dulji životni vijek žena iz više bioloških i fizičkih razloga. Manjak muških

stanovnika posljedica je ratnih stradavanja, težih fizičkih poslova i iseljavanja. Prema tome, ukupno na

području grada živi nešto više žena (52,01%).

Prema dobnoj strukturi, stanovništvo Grada Čakovca pripada starom stanovništvu s 15%

stanovnika starih 65 i više godina. Najmanji udio spomenute dobne skupine i najmlađe stanovništvo

ima naselje Kuršanec (9,51%) koje karakterizira visok udio romskog stanovništva. Najstarije

stanovništvo ima Totovec (18,90%) što je posljedica emigracije mladih, zatim Čakovec koji također

gubi mlado stanovništvo i ima niski natalitet.

Međimurje je izrazito demografski polarizirano, pri čemu je Grad Čakovec najnaseljenije

područje županije koje također bilježi pad, ali po znatno manjoj stopi. Gusta naseljenost se od

Čakovca širi zrakasto uzduž prometnih osovina prema Varaždinu, Murskom Središću te donjem

Međimurju.

U naselju Čakovec 2011. godine živi više od polovice stanovnika Grada Čakovca (54,45%), a

u odnosu na županiju 13,31% stanovnika, dok gradovi Prelog i Mursko Središće zajedno čine tek

6,82% stanovnika županije. Čakovec je prema tome demografsko središte županije.

Tablica 9.: Stanovništvo Grada Čakovca po naseljima

Naselje P2011 % P2001. % Index 11/01

Čakovec 15.147 54,45 15.790 55,84 95,92

Ivanovec 2.093 7,52 2.195 7,76 95,35

Krištanovec 626 2,25 673 2,38 93,00


. 23

Kuršanec 1.584 5,69 1.314 4,65 120,54

Mačkovec 1.326 4,77 1.359 4,81 97,57

Mihovljan 1.380 4,96 1.235 4,37 111,74

Novo Selo na Dravi 634 2,28 622 2,20 101,92

Novo Selo Rok 1.441 5,18 1.476 5,22 97,62

Savska Ves 1.217 4,37 1.238 4,38 98,3

Slemenice 244 0,88 218 0,77 111,93

Šandorovec 335 1,20 316 1,12 106,01

*Štefanec 716 2,57 753 2,66 95,09

Totovec 534 1,92 529 1,87 100,95

Žiškovec 543 1,95 561 1,98 96,79

Ukupno 27.820 100 28.279 100 98,38

Izvor: DZS, dostupno na www.dzs.hr, obrada autora *Podaci za travanj 2013.

Prema popisu 2011. godine broj stanovnika Grada Čakovca smanjen je za 1,62 % u

posljednjih deset godina.

Prema promjeni broja stanovnika u posljednjem desetogodišnjem razdoblju vidljivo je da

naselje Čakovec gubi stanovništvo dok neka okolna naselja obilježava porast stanovnika. Ta pojava je

posljedica suburbanizacije Čakovca čime okolna naselja postaju takozvane "spavaonice" što znači da

se stanovništvo zbog veće kvalitete života odlučuje za život izvan grada, ali opet dovoljno blizu radnih

mjesta. Porast stanovnika prigradskog prstena dijelom je rezultat i decentralizacije nekih funkcija koje

se putem dnevnih migracija radne snage šire u prigradska područja.

Najveći rast stanovnika zabilježen je u Kuršancu što je direktna posljedica natprosječnog

prirodnog prirasta romske nacionalne manjine koja je brojna u spomenutom naselju, a dijelom i

suburbanizacije Varaždina u čiji gravitacijski areal pripada Kuršanec. Sljedeći najveći rast stanovnika

zabilježen je u Mihovljanu koji postaje elitno rezidencijalno prigradsko naselje Čakovca. Najveći pad u

posljednjem međupopisnom razdoblju pak bilježi naselje Krištanovec koje je udaljeno od glavnih

prometnih tokova.

Proces suburbanizacije Čakovca najizraženiji je do 2001. godine kada su prigradski sateliti

Mačkovec, Ivanovec, Novo Selo Rok i Savska Ves imali maksimum stanovnika dok je kasnijim


. 24

popisima utvrđen pad. Posljednjim popisom je utvrđen rast nekih manjih naselja, Novog Sela na Dravi,

Slemenica i Šandorovca, koja postaju povoljnija za život zbog nižih cijena zemljišta i veće kvalitete

života, a još uvijek su dovoljno blizu gradskom središtu i prometno dostupna.

Ukupna promjena broja stanovnika suma je prirodne promjene i migracija. Na primjeru grada

Čakovca može se vidjeti prevladavajući utjecaj obje komponente koje utječu na ukupni porast,

odnosno pad stanovnika.

Grad Čakovec karakterizira visoki udio doseljenog stanovništva. Činjenica je to koja potvrđuje

Čakovec kao demografsko središte županije i kao odredište doseljavanja iz rubnih graničnih dijelova

Međimurja kroz više desetljeća.

Tablica 10.: Migracijska obilježja Grada Čakovca

Naselje Ukupan broj

stanovnika Doseljeni

Udio

%

Čakovec 15.147 8489 56,04

Ivanovec 2.093 860 41,09

Krištanovec 626 201 32,11

Kuršanec 1.584 380 23,99

Mačkovec 1.326 602 45,40

Mihovljan 1.380 649 47,03

Novo Selo na Dravi 634 251 39,59

Novo Selo Rok 1.441 707 49,06

Savska Ves 1.217 586 48,15

Slemenice 244 132 54,10

Šandorovec 335 165 49,25

Totovec 534 177 33,15

Žiškovec 543 202 37,20

Grad Čakovec 27.104 13401 49,44

Izvor: Prostorni plan uređenja Grada Čakovca, Službeni glasnik Grada Čakovca br. 4/03, 9/09, 6/12 i

7/14

U novije vrijeme prevladava trend suburbanizacije Čakovca čime raste stanovništvo okolnih

naselja u Gradu Čakovcu te urbanizacije naselja koja se nalaze na prometnom pravcu od Čakovca

prema Varaždinu i Murskom Središću. Najviše doseljenih, čak 54,10% ima naselje Slemenice, a

najmanje naselje Kuršanec (oko 24%) koje je prometno najudaljenije te iz tog razloga i najmanje

privlačno za doseljavanje.

Prema dobnoj strukturi ukupno ima najviše stanovnika zrele dobi i to podjednako oba spola.


. 25

Tablica 11.: Prosječna starost stanovnika u Republici Hrvatskoj i u Gradu Čakovcu, 2011. godine

Prosječna starost Republika Hrvatska Grad Čakovec

sv. 41,7 40,2

m. 39,9 38,3

ž. 43,4 41,9


Demografsko starenje usporedo prati porast broja umirovljenika. U Hrvatskoj broj zaposlenih

radnika na jednog umirovljenika smanjio se sa 2,7 u 1989. na 1,17 u 2011.godini.

Tablica 12.: Očekivano trajanje života i trajanje zdravog života (u zagradi) u Hrvatskoj 2011.godine

pri određenoj dobi

Dob/spol 50 godina 65 godina 75 godina

Muškarci 26,4 (15,4) 15,0 (15,4) 8,9

Žene 31,7 (16,3) 18,5 (7,0) 10,8

Izvor: Ekonomika starenja u Hrvatskoj, Zagreb, ožujak 2013., Voditelj projekta prof.dr.sc. Anđelko Akrap

Tablica 13.: Stanovništvo Grada Čakovca s teškoćama u obavljanju svakodnevnih aktivnosti prema

potrebi za pomoć druge osobe i korištenju pomoći druge osobe, prema starosti i spolu

Pomoć druge

osobe Spol Ukupno

Starost

0-14 15-64 65 i više

Ukupno sv. 4367 157 2295 1915

Ukupno m. 19751975 86 1231 658

Ukupno ž. 2392 71 1064 1257

Osoba treba

pomoć druge

osobe

sv. 1436 75 494 867

m. 524 35 245 244


. 26

ž. 912 40 249 623

Osoba koristi

pomoć druge

osobe

sv. 1341 74 453 814

m. 487 34 225 228

ž. 854 40 228 586

Izvor:DZS, Stanovništvo s teškoćama u obavljanju svakodnevnih aktivnosti prema potrebi za pomoći druge osobe i korištenju pomoći druge osobe, starosti i spolu, popis 2011., dostupno na: http://www.dzs.hr

U Gradu Čakovcu 93,75% stanovnika su Hrvati, a od nacionalnih manjina ovdje žive Albanci,

Bugari, Crnogorci, Česi, Mađari, Makedonci, Nijemci, Poljaci, Romi, Rusi, Rusini, Slovaci, Slovenci,

Srbi, Talijani, Turci, Ukrajinci, Vlasi i Židovi. Najmnogobrojnija nacionalna manjina su Romi kojih je

1039 prema popisu stanovništva iz 2011.godine i čine 3,83% stanovništva.

3.2. Socijalno uključivanje i usluge socijalne skrbi

Socijalna skrb je organizirana djelatnost od javnog interesa za Republiku Hrvatsku čiji je cilj

pružanje pomoći socijalno ugroženim osobama, kao i osobama u nepovoljnim osobnim ili obiteljskim

okolnostima, koja uključuje prevenciju, promicanje promjena, pomoć u zadovoljavanju osnovnih

životnih potreba i podršku pojedincu, obitelji i skupinama, u svrhu unapređenja kvalitete života i

osnaživanja korisnika u samostalnom zadovoljavanju osnovnih životnih potreba te njihovog aktivnog

uključivanja u društvo.

Centar za socijalnu skrb Čakovec je javna ustanova koja odlučuje o pravima iz socijalne skrbi i

pruža socijalne usluge posebno osjetljivim skupinama građana kao što su: maloljetna djeca bez

roditelja, maloljetna djeca bez odgovarajuće roditeljske skrbi, djeca s teškoćama u razvoju, djeca i

mladi s problemima u ponašanju, invalidne osobe, starije i nemoćne osobe, osobe lišene poslovne

sposobnosti, žrtve obiteljskog nasilja, obitelji pod rizikom, siromašne i druge osobe koje zbog

nepovoljnih osobnih ili obiteljskih poteškoća nisu u mogućnosti zadovoljiti svoje osnovne životne

potrebe.

Centar za socijalnu skrb Čakovec jedini je Centar za socijalnu skrb za cijelo područje

Međimurske županije.

Sredstva za financiranje Centra osiguravaju se u državnom proračunu (pomoći i plaće

zaposlenika), proračunu jedinice područne (regionalne) samouprave na čijem području Centar djeluje

(materijalna sredstva), prihodima od obavljanja djelatnosti, donacijama i iz drugih izvora sukladno

Zakonu.


. 27

3.2.1. Prava u sustavu socijalne skrbi

1. Zajamčena minimalna naknada

Zajamčena minimalna naknada je pravo na novčani iznos kojim se osigurava zadovoljavanje

osnovnih životnih potreba samca ili kućanstva koji nemaju dovoljno sredstava za podmirenje osnovnih

životnih potreba.

2. Jednokratna naknada

Jednokratna naknada priznaje se samcu ili kućanstvu koje zbog trenutačnih materijalnih

teškoća nije u mogućnosti podmiriti osnovne životne potrebe nastale zbog rođenja ili školovanja

djeteta, bolesti ili smrti člana obitelji, elementarne nepogode i slično.

3. Naknade u vezi s obrazovanjem

Naknada za redovito studiranje priznaje se korisniku prava na uslugu smještaja, odnosno

organiziranog stanovanja, s time da po njezinu ostvarivanju prestaje usluga smještaja odnosno

organiziranog stanovanja.

Naknada za troškove smještaja u učeničkom domu priznaje se djetetu, polazniku srednje

škole slabijeg imovnog stanja, koje nije član kućanstva koje je korisnik zajamčene minimalne naknade,

može se priznati pravo na naknadu za troškove smještaja u učeničkom domu ako je dijete

samohranog roditelja, ako prosječni mjesečni prihod po članu obitelji ne prelazi iznos od dvije

osnovice, a vlastiti prihod ne prelazi iznos od 250% osnovice iz članka 27. stavka 2. Zakona ili ako je

dijete smješteno u udomiteljsku obitelj, a pohađa školu izvan mjesta prebivališta udomitelja jer mu se

školovanje ne može osigurati u mjestu prebivališta udomitelja.

Naknada za troškove prijevoza može se priznati ako nema osiguran prijevoz po nekoj drugoj

osnovi: osobi s invaliditetom i djetetu s teškoćama u razvoju koji pohađaju nastavu radi stjecanja

srednjoškolskog obrazovanja po posebnom programu izvan mjesta svoga prebivališta ili

osposobljavanja za samozbrinjavanje ili djetetu smještenom u udomiteljskoj obitelji ili obiteljskom

domu koje pohađa nastavu izvan mjesta prebivališta radi stjecanja srednjoškolskog obrazovanja.

4. Osobna invalidnina

Pravo na osobnu invalidninu priznaje se osobi s teškim invaliditetom ili drugim teškim trajnim

promjenama u zdravstvenom stanju, u svrhu zadovoljavanja njezinih životnih potreba za uključivanje u

svakodnevni život zajednice.

5. Doplatak za pomoć i njegu

Pravo na doplatak za pomoć i njegu priznaje se osobi koja ne može sama udovoljiti osnovnim

životnim potrebama uslijed čega joj je prijeko potrebna pomoć i njega druge osobe u organiziranju

prehrane, pripremi i uzimanju obroka, nabavi namirnica, čišćenju i pospremanju stana, oblačenju i

svlačenju, održavanju osobne higijene, kao i obavljanju drugih osnovnih životnih potreba. Pravo na


. 28

doplatak za pomoć i njegu može se priznati u punom ili smanjenom iznosu, ovisno o tome postoji li

prijeka potreba pomoći i njege druge osobe u punom ili smanjenom opsegu.

6. Status roditelja njegovatelja ili status njegovatelja

Status roditelja njegovatelja:

Pravo na status roditelja njegovatelja priznaje se jednom od roditelja djeteta s teškoćama u

razvoju ili osobe s invaliditetom koje je potpuno ovisno o pomoći i njezi druge osobe jer mu je zbog

održavanja života potrebno pružanje specifične njege izvođenjem medicinsko-tehničkih zahvata za

koju je prema preporuci liječnika roditelj osposobljen odnosno u potpunosti je nepokretno i uz pomoć

ortopedskih pomagala, ili ima više vrsta teških oštećenja (tjelesnih, mentalnih, intelektualnih ili

osjetilnih), zbog kojih je potpuno ovisno o pomoći i njezi druge osobe pri zadovoljavanju osnovnih

životnih potreba. Ako u obitelji ima dvoje ili više djece s teškoćama u razvoju, odnosno osoba s

invaliditetom, status roditelja njegovatelja mogu steći oba roditelja.

Status njegovatelja:

Iznimno, kada su roditelji djeteta s teškoćama u razvoju umrli ili nijedan od roditelja ne živi s

djetetom i o njemu se ne brine, ili živi s djetetom ali nije u mogućnosti pružiti mu potrebnu njegu zbog

svog psihofizičkog stanja, status njegovatelja može se priznati jednom od članova obitelji s kojim živi u

obiteljskoj zajednici. Pravo na status roditelja njegovatelja, umjesto roditelju, može se priznati i

bračnom ili izvanbračnom drugu roditelja djeteta s teškoćama u razvoju ili osobe s invaliditetom s

kojim živi u obiteljskoj zajednici. Ako u jednoroditeljskoj obitelji ima dvoje ili više djece s teškoćama u

razvoju, odnosno osoba s invaliditetom, status roditelja njegovatelja može se priznati, osim roditelja, i

jednom od članova obitelji s kojim živi u obiteljskoj zajednici.

7. Naknada do zaposlenja

Pravo na naknadu do zaposlenja priznaje se djetetu s teškoćama u razvoju, odnosno osobi s

invaliditetom kojima je tjelesno, mentalno, intelektualno ili osjetilno oštećenje, nakon završetka

osnovnoškolskog, srednjoškolskog ili visokoškolskog obrazovanja, a najranije s navršenih 15 godina

života, ako naknadu za vrijeme nezaposlenosti ne ostvaruje prema drugim propisima, a evidentirana je

kao nezaposlena osoba pri nadležnoj službi za zapošljavanje ili ima utvrđenu privremenu

nezapošljivost od strane nadležnog tijela sukladno posebnom propisu.

3.2.2. Socijalne usluge

Socijalne usluge obuhvaćaju sve aktivnosti, mjere i programe namijenjene sprječavanju,

prepoznavanju i rješavanju problema i poteškoća pojedinaca, obitelji, skupina i zajednica te

poboljšanju kvalitete njihovog života u zajednici.

Socijalne usluge organiziraju se kao usluge za djecu, mlade, obitelj i odrasle osobe, uz

uvažavanje socijalnih veza i okruženja korisnika i obitelji.


. 29

3.2.2.1. Vrste socijalnih usluga

1. Prva socijalna usluga

Prva socijalna usluga obuhvaća informiranje korisnika o socijalnim uslugama i pružateljima

usluga, pomoć korisniku pri utvrđivanju njegovih potreba, početnu procjenu mogućnosti korisnika te

podršku i pomoć pri izboru prava u sustavu socijalne skrbi.

2. Savjetovanje i pomaganje

savjetovanje i pomaganje pojedincu

Savjetovanje i pomaganje pojedincu je socijalna usluga sustavne stručne pomoći kojom se pojedincu

pruža pomoć radi prevladavanja poteškoća te stvaranja uvjeta za očuvanje i razvoj osobnih

mogućnosti i odgovornog odnosa pojedinca prema sebi, obitelji i društvu.

savjetovanje i pomaganje obitelji

Savjetovanje i pomaganje obitelji je socijalna usluga koja obuhvaća sve oblike stručne pomoći pri

prevladavanju obiteljskih poteškoća i poteškoća roditelja u odgoju i skrbi za djecu, te osposobljavanje

obitelji za funkcioniranje u svakodnevnom životu.

3. Pomoć u kući

Pomoć u kući je socijalna usluga koja se priznaje osobi kojoj je zbog tjelesnog, mentalnog,

intelektualnog ili osjetilnog oštećenja ili trajnih ili privremenih promjena u zdravstvenom stanju ili

starosti prijeko potrebna pomoć druge osobe.

4. Psihosocijalna podrška

Psihosocijalna podrška je socijalna usluga koja podrazumijeva rehabilitaciju koja potiče razvoj

kognitivnih, funkcionalnih, komunikacijskih ili socijalnih vještina korisnika. Priznaje se djetetu s

teškoćama u razvoju, odrasloj osobi s invaliditetom, ovisniku, žrtvi obiteljskog nasilja te svim drugim

osobama u potrebi, prema procjeni stručnog tima nadležnog centra za socijalnu skrb na temelju

prethodno pribavljenog mišljenja pružatelja usluga o vrsti, trajanju i učestalosti usluge.

5. Rana intervencija

Rana intervencija je socijalna usluga koja obuhvaća stručnu poticajnu pomoć djeci i stručnu i

savjetodavnu pomoć njihovim roditeljima, uključujući i druge članove obitelji te udomitelja za djecu,

kod nekog utvrđenog razvojnog rizika ili razvojne teškoće djeteta. Nakon prethodno pribavljenog

mišljenja liječnika specijalista neonatologa ili pedijatra, a iznimno liječnika druge odgovarajuće

specijalizacije, Centar za socijalnu skrb traži ocjenu pružatelja usluge o trajanju i učestalosti pružanja

usluge te rješenjem priznaje pravo na pružanje usluge.


. 30

6. Pomoć pri uključivanju u programe odgoja i obrazovanja (integracija)

Pomoć pri uključivanju djeteta s teškoćama u razvoju ili mlađe punoljetne osobe s

invaliditetom u programe redovitih predškolskih ili školskih ustanova (integracija) je socijalna usluga

koja se pruža odgajateljima, učiteljima i nastavnicima u predškolskim i školskim ustanovama. Centar

za socijalnu skrb priznaje uslugu nakon prethodno pribavljenog mišljenja predškolske ili školske

ustanove i pružatelja usluge o trajanju i učestalosti pružanja usluge, a može se odrediti u trajanju do

pet sati tjedno.

7. Boravak

Boravak je socijalna usluga koja obuhvaća cjelodnevni i poludnevni boravak.

Cjelodnevni boravak može trajati od šest do 10 sati, a poludnevni boravak od četiri do šest sati

dnevno, u kojem vremenu se osigurava zadovoljavanje životnih potreba korisnika pružanjem usluga

prehrane, održavanja osobne higijene, brige o zdravlju, čuvanja, odgoja, njege, radnih aktivnosti,

psihosocijalne rehabilitacije, organiziranja slobodnog vremena, organiziranog prijevoza, ovisno o

utvrđenim potrebama i izboru korisnika. Cjelodnevni i poludnevni boravak može se priznati jedan dan

u tjednu, više dana u tjednu ili tijekom svih radnih dana u tjednu.

8. Smještaj

Smještaj je socijalna usluga koja može obuhvatiti uslugu stanovanja, prehrane, njege, brige o

zdravlju, socijalnog rada, psihosocijalne rehabilitacije, fizikalne terapije, radne terapije, radnih

aktivnosti, aktivnog provođenja vremena, odgoja i obrazovanja, ovisno o utvrđenim potrebama i izboru

korisnika. Smještaj može obuhvatiti i pripremu korisnika za povratak u vlastitu obitelj, udomiteljsku

obitelj ili za samostalan život te pripremu djeteta za posvojenje ili smještaj u udomiteljsku obitelj.

Smještaj se može priznati kao privremeni ili dugotrajni.

Privremeni smještaj priznaje se u kriznim situacijama, radi provođenja kraćih rehabilitacijskih

programa, radi smještaja djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi i u drugim slučajevima propisanim

ovim Zakonom.

Dugotrajni smještaj priznaje se korisniku kojem je tijekom duljeg vremenskog razdoblja

potrebno osigurati intenzivnu skrb i zadovoljavanje drugih životnih potreba.

9. Organizirano stanovanje

Organizirano stanovanje je socijalna usluga kojom se jednoj ili više osoba tijekom 24 sata

dnevno uz organiziranu stalnu ili povremenu pomoć stručne ili druge osobe, u stanu ili izvan stana,

osiguravaju osnovne životne potrebe te socijalne, radne, kulturne, obrazovne, rekreacijske i druge

potrebe.


. 31

3.2.3. Državna pomoć

Tablica 14.: Prikaz dodijeljenih novčanih naknada 2014.g. u Međimurskoj županiji i Gradu Čakovcu

Vrsta prava

Međimurska županija Grad Čakovec

Udio Grada

Čakovca u

Međimurskoj

županiji (%)

Broj korisnika

na dan

31.12.2014.

Ukupan

iznos

2014.godina

Broj korisnika

na dan

31.12.2014.

Ukupan

iznos

2014.godina

Zajamčena minimalna

naknada

5060 ( 1471

kućanstva i

samaca)

25.791,70

1158 ( 319

kućanstva i

samaca )

4.945.692 19,17%

Jednokratna naknada 1683 1.947.707 311 355.748 18,26%

Osobna invalidnina 769 11.565.783 165 2.620.596 22,91%

Doplatak za tuđu pomoć i

njegu 2025 11.543.444 459 2.660.774 23,05%

Smještaj u udomiteljsku

obitelj 251 6.534.202 54 1.623.576 24,84%

Naknada do zaposlenja 71 381.290 18 75.600 19,82%

Status roditelja

njegovatelja 114 4.502.025 15 636.096 14,12%

Smještaj u učenički dom 38 162.956 5 45.360 27,83%

Privremeno uzdržavanje 77 582.794 24 158.831 27,25%

Izvor: Centar za socijalnu skrb Čakovec, 2015.g.

Udio isplaćene zajamčene minimalne naknade za korisnike s područja Grada Čakovca u

odnosu na cijelu Međimursku županiju iznosi 19,17 %. Najmanji udio korisnika na području Grada


. 32

Čakovca u odnosu na Međimursku županiju odnosi se na pravo na status roditelja njegovatelja

( 14,12%), a najveći udio korisnika prava na smještaj u učenički dom (27,83%).

Tablica 15.: Prikaz prava iz socijalne skrbi prema broju korisnika na području Grada Čakovca u

prosincu 2012, 2013. i 2014.g.

Vrsta prava

Grad Čakovec

Broj

korisnika na

dan

31.12.2012.

Ukupan

iznos za

prosinac

2012.

Broj

korisnika na

dan

31.12.2013.

Ukupan

iznos za

prosinac

2013.

Broj

korisnika na

dan

31.12.2014.

Ukupan

iznos za

prosinac

2014.

Zajamčena

minimalna naknada

1147 (317

kućanstva

i samaca)

462.081

1240 (333

kućanstva i

samaca)

493.511

1158 (319

kućanstva i

samaca)

412.141

Osobna invalidnina 160 (46

djece) 197.558

162 (43

djece) 200.950

165 (56

djece) 218.383

Doplatak za tuđu

pomoć i njegu

514 (44

djece) 241.321

473 (50

djece) 221.789

459 (53

djece) 221.731

Smještaj u

udomiteljsku obitelj

( DJECA )

46 98.698 47 95.153 44 88.458

Smještaj u

udomiteljsku obitelj

(ODRASLI)

13 34.492 11 22.700 10 23.420


Uspoređujući isplaćene novčane naknade za prosinac 2012, 2013. i 2014.godine korisnicima

na području Grada Čakovca i pripadajućih naselja vidljivo je povećanje ukupnog iznosa zajamčene

minimalne naknade u prosincu 2013.godine, što je evidentirani trend od 2008.godine. Međutim, zbog

uvođenja restriktivnijeg Zakona o socijalnoj skrbi, limitiranja maksimalnog iznosa zajamčene

minimalne naknade s bruto iznosom minimalne plaće u Republici Hrvatskoj, u prosincu 2014.godine

dolazi do smanjenja navedenog iznosa i broja korisnika.


. 33

Slika 5.: Obuhvaćenost korisnika zajamčene minimalne naknade po naseljima Grada Čakovca


U ukupnom broju korisnika, svih članova kućanstava i samaca, pomoći za uzdržavanje i

zajamčene minimalne naknade, romska populacija čini 78 % korisnika (relativni podaci na temelju

adrese stanovanja). Kao korisnici u velikom broju pojavljuju se malodobna djeca. Od ukupnog broja

radno sposobnih - najveći broj odnosi se na romsku populaciju.

3.2.4. Udomiteljstvo

Udomiteljstvo je najprirodniji oblik skrbi izvan vlastite obitelji, kako za djecu, tako i za odrasle i

starije osobe, te za psihički bolesne i tjelesno oštećene osobe. Udomiteljstvo, kao oblik skrbi izvan

vlastite obitelji, osobito se preporuča za udomljavanje djece, a posebno za djecu do treće godine

života.

Centar za socijalnu skrb Čakovec u 2014.g. izdao je 18 dozvola udomiteljima, od čega za

smještaj djece i mladeži 15, a za odrasle i starije osobe 3 dozvole, dok su se 4 udomitelja prestali

baviti udomiteljstvom (2 dozvole za smještaj djece i mladeži te 2 za smještaj odraslih i starijih osoba).

Na području Međimurske županije trenutno djeluje 118 udomiteljskih obitelji, od kojih su 81

udomitelji za djecu i mladež te 37 udomitelja za odrasle i starije osobe. Na području Grada Čakovca

trenutno djeluje 39 udomiteljskih obitelji od kojih su 31 udomitelji za djecu i mladež, te 8 udomitelja za

odrasle i starije osobe. Većina udomitelja je u dobi od 40 do 60 godina.


. 34

Tablica 16.: Korisnici skrbi izvan vlastite obitelji – udomiteljstvo - 2014. godina

Korisnici skrbi izvan vlastite obitelji - udomiteljstvo Grad

Čakovec

Međimurska

županija

Djeca 49 165

Odrasli 17 55

UKUPNO 66 220


Skrb izvan vlastite obitelji je oblik socijalne skrbi kojima Centar za socijalnu skrb smještava

korisnike na privremeni ili dugotrajni smještaj. Udomiteljske obitelji su jedina mogućnost za smještaj

djece, budući da na području Međimurske županije ne postoji Dom socijalne skrbi za djecu.

3.2.5. Privremeno uzdržavanje djece

U 2014.g. Centar je provodio postupak privremenog uzdržavanja djece i isplaćivao privremeno

uzdržavanje po zahtjevu roditelja (ukoliko obveznik uzdržavanja to nije činio). Kod ostvarivanja prava

na privremeno uzdržavanje treba utvrditi da uzdržavanja od strane obveznika nije izvršavano dulje od

3 mjeseca od pokretanja sudske ovrhe za prisilnu naplatu i da se isto ne može ostvariti od djeda i

bake a roditelja obveznika uzdržavanja.

Tijekom 2014. godine isplaćeno je 77 privremenih uzdržavanja na području Međimurske

županije od čega se na područje Grada Čakovca odnosi 24 privremenih uzdržavanja.

3.2.6. Nasilje u obitelji

U slučaju nasilničkih incidenata, Centar za socijalnu skrb zaštićuje žrtvu nasilničkog ponašanja

(što su uglavnom žene s maloljetnom djecom) njihovim zbrinjavanjem izvan vlastite obitelji. U

postupcima smještaja žrtava nasilja nailazimo na brojne teškoće zbog nedostatnih i neodgovarajućih

smještajnih kapaciteta. Budući da smještajni kapacitet Sigurne kuće u Čakovcu ne pokriva potrebe

Centra za smještajem, zlostavljane osobe zbrinjavaju se u Skloništa koja se nalaze u Varaždinu,

Zagrebu, Bjelovaru, Rovinju, Rijeci i drugdje.

Centar za socijalnu skrb u pravilu dobiva prijave o nasilničkom ponašanju od Policijske

uprave. U 2014.godini na području nadležnosti Grada Čakovca evidentirane su 48 prijave nasilničkog

ponašanja u obitelji od strane MUP-a, dok je u Međimurskoj županiji navedenih prijava bilo 100.

Tijekom 2014. godine zbog nasilničkog ponašanja zbrinuto je 15 žena sa djecom smještajem

u skloništa za žrtve na područje cijele RH.


. 35

3.2.7. Djeca i mladež s problemima u ponašanju

U CZSS Čakovec, unutar Odjela za djecu, mladež i obitelj, djeluje Tim za maloljetničku

delikvenciju, koji se sastoji od dvije socijalne pedagoginje i socijalne radnice. Prvenstvena zadaća tima

je rad s djecom i mladima s poremećajima u ponašanju i/ili počiniteljima kaznenih djela i prekršaja u

dobi do 21 godine života.

Značajni udio u radu predstavljaju i maloljetni i mlađi punoljetni počinitelji kaznenih djela i

prekršaja, te se tada u radu uz Zakon o socijalnoj skrbi, te Obiteljski zakon, prvenstveno vodi

Zakonom o sudovima za mladež, Zakonu o prekršajima, Zakonu o izvršavanju sankcija izrečenih

prema maloljetnicima za kaznena djela i prekršaje, te Kaznenom zakonu.

Uvidom u dokumentaciju Centra, evidentno je da maloljetnici i mlađi punoljetnici na području

Međimurske županije, a tako i Grada Čakovca, mahom vrše kaznena djela imovinske naravi, te

prekršaje protiv javnog reda i mira. Potrebno je napomenuti da se u samom gradu Čakovcu, kao

sjedištu županije, događaju mnoga kaznena djela i prekršaji čiji su počinitelji građani iz cijele županije,

ne samo iz grada.

Tijekom 2014. godine izrađene su 33 sociopedagoške anamneze za maloljetnike i mlađe

punoljetnike s područja Grada Čakovca, a na traženje Suda ili Odvjetništva, te 2 izvješća za počinitelje

kaznenih djela ispod 14 godina (djeca).

Od strane Prekršajnog suda u Čakovcu izrečeno je 20 odgojnih mjera sudski ukor, 2 odgojne

mjere posebne obveze uključivanja u humanitarni rad ili poslove ekološkog ili komunalnog značenja,

te 3 odgojne mjere pisma isprike.

Rješenjem Općinskog suda u Čakovcu izrečena je 1 odgojna mjera pojačane brige i nadzora i

1 odgojna mjera upućivanja u odgojnu ustanovu. Također, 1 maloljetnik je rješenjem Centra zbog

poremećaja u ponašanju smješten u odgojnu ustanovu. Za 2 maloljetnika je Općinsko državno

odvjetništvo donijelo odluku o nepokretanju kaznenog postupka primijenivši načelo oportuniteta

temeljem članka 72. Zakona o sudovima za mladež (nesvrhovitost postupka), a 1 maloljetniku je

izrečena posebna obveza uključivanja u humanitarni rad ili poslove ekološkog ili komunalnog

značenja.

Tablica 17.: Broj evidentirane djece, maloljetnika i mlađih punoljetnika s poremećajima u ponašanju u

2014. godini na području Međimurske županije

Djeca i mladež s problemima u ponašanju u

Međimurskoj županiji u 2014.g. Dob

Broj evidentirane djece i mladeži s

poremećajima u ponašanju

Djeca 8 – 14 godina 270

Maloljetnici od 14 – 18 godine 326

Mlađi punoljetnici od 18 – 21 godine 28

Ukupno 624

Izvor: Centar za socijalnu skrb, 2015.g.


. 36

U 2014.g. evidentirano je 30 slučajeva vršnjačkog nasilja na području Međimurske županije.

Devet inicijalnih prijava zaprimljene su od strane škole, a jedna od strane policije. U pogledu

vršnjačkog nasilja i postupanja prema djeci s problemima u ponašanju izrečene su mjere za zaštitu

prava i interesa djeteta: 44 savjetovanja i pomaganja , 17 upozorenja roditeljima na pogreške i

propuste u skrbi o djetetu, 29 nadzora nad izvršenjem roditeljske skrbi, 4 povjeravanje djeteta s

poremećajima u ponašanju.

Tablica 18.: Sankcije i zaštitne mjere izrečene maloljetnicima i mladim punoljetnicima u 2014.g.

Sankcije i zaštitne mjere izrečene maloljetnicima i mladim punoljetnicima 2014.

Upućivanje u centar za odgoj 3

Pojačana briga i nadzor 10

Mjera posebnih obveza 41

Smještaj u dom socijalne skrbi za djecu i mladež s poremećajima u ponašanju 11

Upućivanje u odgojnu ustanovu 7

Upućivanje u odgojni zavod 14

Upućivanje u maloljetnički zatvor 5

Mjera posebnih obveza izrečenih u prekršajnom postupku 9

Upućivanje u posebnu odgojnu ustanovu 1

Ukupno 76


Centar za socijalnu skrb provodi i druge aktivnosti u vezi s preventivnim radom glede djece iz

rizičnih obitelji, provođenjem različitih programa.

3.2.8. Skrbništvo

Na području Međimurske županije u starateljskim knjigama evidentirano je ukupno 700 osoba

lišenih poslovne sposobnosti. Odraslih osoba pod skrbništvom je 669 , dok je maloljetnih osoba pod

skrbništvom 31. Poslove skrbnika za 124 štićenika obavljaju djelatnici Centra za socijalnu skrb u

okviru redovnog radnog vremena, a riječ je o poslovima zaštite imovine, zdravlja i osobnosti korisnika.

Skrbnik za poseban slučaj imenuje se u posebnim okolnostima koje predviđa Obiteljski zakon.

Tijekom 2014. godine na području Međimurske županije imenovano je 151 posebnih skrbnika koji su

zastupali štićenika u nekim pravnim radnjama (u 111 slučajeva djeci i 50 slučajeva odrasle osobe).


. 37

Tablica 19.: Broj osoba pod skrbništvom u Gradu Čakovcu i u Međimurskoj županiji, u 2014.g.

Odrasle osobe pod skrbništvom Grad Čakovec

2014.

Međimurska županija

2014.

Potpuno lišeni poslovne sposobnosti 52 506

Djelomično lišeni poslovne sposobnosti 23 163

Ukupno 75 669


U ukupnom broju odraslih osoba lišenih poslovne sposobnosti na području Međimurske

županije 11,21 % su osobe s područja Grada Čakovca i pripadajućih naselja.

3.2.9. Beskućnici

Beskućnici u RH kao korisnici prava i usluga iz sustava socijalne skrbi predstavljaju

najugroženiju skupinu stanovništva za vrijeme ekstremnih zimskih uvjeta. Beskućnik je osoba koja

nema gdje stanovati, boravi na javnom ili drugom mjestu koje nije namijenjeno za stanovanje i nema

sredstava kojima bi mogla podmiriti potrebu stanovanja.

Usluga smještaja u prihvatilištima ili prenoćištima za beskućnike obveza je velikih gradova i

gradova sjedišta županija.

Procedura stvaranja Plana zbrinjavanja beskućnika u ekstremnim vremenskim uvjetima

počinje od Gradova koji su zakonski obveznici osiguravanja smještaja beskućnika, a potom nadležno

Ministarstvo prema dobivenim izvješćima iz Gradova traži suradnju sa Domovima kojima je osnivač

Republika Hrvatska u vidu osiguravanja privremenog zbrinjavanja beskućnika tijekom ekstremnih

zimskih uvjeta sukladno mogućnostima i raspoloživim kapacitetima ustanova.

U 2014.godini osiguran je privremeni smještaj za 4 korisnika.

Prema saznanjima Centra za socijalnu skrb, tijekom 2014.godine na području Međimurske

županije evidentirano je 24 beskućnika/ce. Svi oni uvedeni su u sustav socijalne skrbi kao primatelji

socijalne pomoći, te korisnici pučke kuhinje. Uključivanje u pučku kuhinju jedan je od začetaka

sustavne brige o beskućnicima u Međimurskoj županiji. Osim beskućnika i drugi socijalno-ugroženi

građani su korisnici pučke kuhinje. U 2015.g. prehranu u pučkoj kuhinji koristi 60 osoba.

3.2.10. Usluge podružnice obiteljski centar

Podružnica Obiteljski centar obavlja poslove savjetodavnog i preventivnog rada i druge

stručne poslove koji se odnose na: prvu savjetodavnu uslugu koja se odnosi na brak, roditeljstvo,

obiteljske i partnerske odnose; poticanje mladih na brak i održanje kvalitete braka; pružanje potpore i

priprema za roditeljstvo mladih partnera i trudnica te mladih roditelja u ranoj brizi i podizanju djece;

međusobne odnose roditelja i djece te unapređenje tih odnosa, uzdržavanje i druge okolnosti u obitelji

koje traže stručnu potporu i pomoć; poticanje odgovornog roditeljstva i obiteljske solidarnosti;

podizanje kvalitete života djece, mladeži i obitelji i promicanje obiteljskih vrijednosti; potporu roditeljima

u ispunjavanju njegovih prava, dužnosti i odgovornosti u odgoju djece, organiziranju obrazovanja

djeteta i u provedbi slobodnog vremena; savjetovanje roditelja čija su djeca zatečena u noćnom


. 38

izlasku bez pratnje odrasle osobe suprotno propisima o obiteljskim odnosima; razvoj socijalizacijskih

vještina djece i mladih, posebno komunikacijskih vještina i nenasilnog rješavanja sukoba među djecom

i mladima; razvoj komunikacije i tolerancije u mladenačkim i partnerskim odnosima; prevenciju

zlostavljanja i zanemarivanja, problema u ponašanju te ovisnost djece i mladih; uključivanje u

svakodnevni obiteljski život i život zajednice djece s teškoćama u razvoju, osoba s invaliditetom te

djece i mladih nakon duljeg boravka izvan svog obiteljskog i životnog okruženja; organiziranje i

provođenje edukacije posvojitelja i udomitelja; obiteljsku medijaciju; poticanje i razvoj programa u

zajednici, volonterskog rada i rada udruga koje su potpora roditeljima, obitelji, djeci, mladeži i drugim

socijalno osjetljivim skupinama stanovništva; poticanje i provedbu programskih aktivnosti namijenjenih

edukaciji i promidžbi obiteljskih vrijednosti; razvoj i unapređenje izvaninstitucijskih oblika potpore

obitelji, djeci, mladeži i drugim socijalno osjetljivim skupinama stanovništva.

U 2014. godini Podružnica Obiteljski centar imala je ukupno 539 korisnika s područja Grada

Čakovca koji su koristili usluge savjetovanja, grupnih radionica (radionice u trajanju od nekoliko

tjedana) te jednokratnih preventivnih aktivnosti.

Od ukupnog broja korisnika s područja Grada Čakovca, njih 83 koristilo je usluge

savjetovanja. Neki korisnici koristili su više različitih usluga savjetovanja pa je ukupno pruženo 207

usluga savjetovanja. Od ukupnog broja korisnika, njih 87 bilo je uključeno u programe koji su se

provodili na području Grada Čakovca. Od ukupnog broja korisnika, njih 369 sudjelovalo je na

jednokratnim aktivnostima (predavanja ili radionice) provedenim na području Grada Čakovca.

3.2.11. Socijalne usluge koje su u nadležnosti Grada Čakovca

Tablica 20.: Socijalna zaštita u 2014. godini

Vrsta pomoći iz gradskog proračuna Broj

korisnika Iznos ( kn )

Pomoć za podmirenje troškova stanovanja 402 327.983,23

Pomoć za troškove ogrjeva 316 248.060,00

Pomoć roditeljima za predškolski odgoj 53 450.414,53

Dodatne potpore za predškolski odgoj 112 134.600,00

Ostale socijalne pomoći 88 66.742,46

Jednokratna pomoć socijalno ugroženim osobama 261 195.991,90

Dar roditeljima za rođenje djeteta 461* 461.000,00

Sufinanciranje „pučke kuhinje“ 60 147.673,00

Pomoć nastradalima – poplava u Kuršancu 17.536,00

Ukupno za socijalnu zaštitu u 2014. godini 2.050.001,12

Izvor: Grad Čakovec, UO za društvene, protokolarne i europske poslove

Napomena:* Od toga 307 korisnika prema zahtjevima iz 2014. godine, a 154 prema zahtjevima iz

2013. godine (kašnjenje u isplati) (prosječno oko 25 zahtjeva mjesečno)


. 39

U niže navedenoj tablici dati su podaci o broju kaznenih djela za administrativno područje

Grada Čakovca, kojim su obuhvaćena različita područja, urbana i ruralna. Najbrojnija kaznena djela su

imovinska kaznena djela. Međutim, broj krađa nije usporediv samo po broju evidentiranih kaznenih

djela budući da je došlo do zakonske promjene u određivanju visine štete na način da je ranije

minimalna šteta za krađu iznosila 2.000,00 kn, dok je trenutno taj iznos 1.000,00 kn.

3.2.12. Podaci o stopama kriminala

Tablica 21.: Izdvojena kaznena djela na području Grada Čakovca

Godina

Izdvojena kaznena djela

protiv života i tijela

Izdvojena

kaznena djela

protiv spolne

slobode

Izdvojena kaznena djela protiv

imovine

Zlouporaba

opojnih droga

Ubo

jstv

o

Po

kuša

j u

bojs

tva

Te

ška

tje

lesn

a

ozlje

da

Silo

va

nje

Po

kuša

j silo

va

nja

Kra

đa

Te

ška

kra

đa

Razb

ojn

ištv

o

Razb

ojn

ička k

rađ

a

Bro

j p

rekrš

aja

Bro

j ka

zne

nih

dje

la

2012. 0 2 10 2 0 211 269 9 1 0 32

2013. 0 1 8 1 0 108 151 15 0 14 32

2014. 0 0 8 1 0 165 227 4 1 24 1*

Izvor: MUP, Policijska uprava međimurska, Policijska postaja Čakovec, rujan 2015.g.


. 40

3.3. Zdravstvena infrastruktura

Zdravstvo je djelatnost od posebnog društvenog interesa. Zdravstvena zaštita je sustav

društvenih, skupnih i individualnih mjera, usluga i aktivnosti za očuvanje i unapređenje zdravlja,

sprječavanje bolesti, rano otkrivanje bolesti, pravodobno liječenje, te zdravstvenu njegu i rehabilitaciju.

Zdravstvena zaštita je organizirana na četiri razine: primarna, sekundarna, tercijarna, te razina

zdravstvenih zavoda.

3.3.1. Primarna razina zdravstvene zaštite

Obuhvaća mjere zaštite i unaprjeđenja zdravlja, sprječavanje i otkrivanje bolesti, liječenje,

rehabilitaciju i preventivnu zaštitu.

Ustanove primarne razine na području Grada Čakovca:

1. Dom zdravlja Čakovec

2. Zavod za hitnu medicinu Međimurske županije

3. Ljekarničke ustanove

Dom zdravlja Čakovec (adresa: Ivana Gorana Kovačića 1e, Čakovec)

Dom zdravlja Čakovec kao nositelj primarne zdravstvene zaštite na području Međimurske

županije obavlja djelatnosti:

1. Opće/obiteljske medicine na 10 lokacija, od kojih dvije u Čakovcu, na adresi Matice

hrvatske 1b

2. Dentalne medicine, na 4 lokacije, od čega jedna u Čakovcu na adresi I.G.Kovačića 1e

3. Zdravstvene zaštite žena, na 1 lokaciji, u Čakovcu, I.G.Kovačića 1e

4. Zdravstvene zaštite predškolske djece, na 1 lokaciji, u Čakovcu I.G.Kovačića 1e

5. Patronažne zdravstvene zaštite – obuhvaćeno je cijelo područje Međimurske županije –

19 patronažnih sestara

6. Zdravstvene njege u kući, obuhvaćeni Čakovec i Nedelišće - dvije medicinske sestre

7. RTG snimanje zubi, na lokaciji u Čakovcu, I.G.Kovačića 1e

8. Mobilni palijativni tim, na lokaciji u Čakovcu, I.G.Kovačića 1e

9. Sanitetski prijevoz, na lokaciji u Čakovcu, I.G.Kovačića 1e, 6 timova

Stanovništvo Međimurske županije pokriveno je svim vidovima primarne zdravstvene zaštite,

koju osim Doma zdravlja Čakovec obavljaju i koncesionari u prostorima Doma zdravlja ili u svojim

prostorima.


. 41

Tablica 22.: Omjer timova primarne zdravstvene zaštite koji rade u vlastitom prostoru ili prostoru

Doma zdravlja Čakovec, stanje na dan 01.rujna 2015.godine

Djelatnost

01.09.2015.

Sveukupni

broj

timova

Broj

timova u

vlastitom

prostoru

Broj timova

u prostoru

Doma

zdravlja

Timovi u

koncesiji

u

prostoru

Doma

zdravlja

Timovi

Doma

zdravlja

Omjer privatizacije

% u DZ % u

zakupu

Opća medicina 54 10 44 34 10 16,67 83,33

Pedijatrija 5 2 3 2 1 0 100

Ginekologija 5 4 1 0 1 20 80

Stomatologija 44 21 23 19 4 9,09 90,91

Zubotehnički

laboratorij 3 0 3 0 0 0 100

Izvor: Dom zdravlja Čakovec, 2015.g.

Zavod za hitnu medicinu Međimurske županije (adresa: Ivana Gorana Kovačića 1e,

Čakovec)

Zavod za hitnu medicinu Međimurske županije obavlja djelatnost hitne medicine na području

cijele županije neprekidno 24 sata dnevno.

Tablica 23.: Kapaciteti Zavoda za hitnu medicinu Međimurske županije

Zavod za

hitnu

medicinu

Međimurske

županije

Ukupan broj

timova

Broj timova

na lokaciji

sjedišta u

Čakovcu

Vrsta timova Sastav timova

15 10 T1 doktor medicine, medicinski tehničar,

vozač

5 Prijavno dojavne

jedinice dvije medicinske sestre

Izvor: Zavod za hitnu medicinu Međimurske županije, 2015.g.


. 42

Razvojni problemi i potrebe:

Učestala fluktuacija doktora medicine - Zavod se u svom radu suočava s učestalom

fluktuacijom doktora medicine, čime je kontinuirano prisutan manjak kadra i potreba

stalnog i opetovanog obrazovanja unutar i izvan ustanove novozaposlenih djelatnika, što

onemogućava podizanja kvalitete pružanja zdravstvene zaštite na najvišu razinu.

Nedostatak reanimobila - Za pružanje usluge medicinskog dežurstva na javnim

okupljanjima Zavod ima 4 reanimobila. Nedostatno obzirom na rastući broj manifestacija.

Rekonstrukcija građevine - Građevina u kojoj posluje Zavod zahtijeva prilagodbu u svrhu

povećanja energetske učinkovitosti te dobivanja dodatnih prostora za odvajanje

medicinskog i nemedicinskog osoblja ustanove, prostora za arhivu i kabinete za vježbu

kliničkih vještina.

Ljekarničke ustanove

Prema Popisu ugovorenih ljekarni u Republici Hrvatskoj u 2015.godini na području Grada

Čakovca djeluju ustanove i privatne ljekarne:

Ustanove koje obavljaju ljekarničku djelatnost su:

1. *Ljekarna Čakovec, u Čakovcu, V. Morandinija 1

2. *Ljekarna Čakovec, u Čakovcu, Zrinsko Frankopanska 10

3. Zdravstvena ustanova Ljekarna Počuča, u Čakovcu, I.G.Kovačića 20

4. Ljekarna Kropek, u Čakovcu, ZAVNOH-a 2c

*Ljekarna Čakovec je županijska ustanova koja obavlja ljekarničku djelatnost u 10 ljekarničkih

organizacijskih jedinica od kojih su dvije na području Grada Čakovca: Ljekarna Centrala Čakovec I i

Ljekarna Čakovec II.

Privatne ljekarne su:

1. Ljekarna Mirjana Kovač, mr.pharm. i Marija Drakulić, mr.pharm., u Čakovcu, Dobriše

Cesarića 5

2. Ljekarna Vjera Štefan, mr.pharm., u Čakovcu, Nikole Pavića 15

Razvojni problemi i potrebe:

Razvojni problem je dugogodišnji nedostatak magistra farmacije, stoga Ljekarna stipendira

studente.

Na području Grada Čakovca djeluje i Ustanova za zdravstvenu njegu u kući "Živković"

(Adresa: Čakovec, ZAVNOH-a 45)


. 43

3.3.2. Sekundarna razina zdravstvene zaštite

Obuhvaća specijalističko-konzilijarnu i bolničku djelatnost. Ustanove sekundarne razine

zdravstvene zaštite na području Grada Čakovca

1. Županijska bolnica Čakovec

2. Poliklinika Medikol

Županijska bolnica Čakovec (adresa: Ulica Ivana Gorana Kovačića 1e, Čakovec)

Županijska bolnica u Čakovcu obavlja zdravstvenu zaštitu za 110.854 osiguranika. Djelatnost

bolnice podijeljena je u funkcionalne cjeline:

1. Stacionarna zdravstvena zaštita,

2. Specijalističko-konzilijarna zdravstvena zaštita sa specijalističkom dijagnostikom i

dnevnom bolnicom i

3. Laboratorijske pretrage na razini primarne zdravstvene zaštite.

U stacionarnoj zdravstvenoj zaštiti ŽBČ ima ugovoreno u osnovnom zdravstvenom osiguranju

na teret osnovnog zdravstvenog osiguranja 351 bolesničkih kreveta za liječenje akutnih bolesti.

Tablica 24.: Broj ugovorenih kreveta po pojedinim djelatnostima, 2014.g.

Djelatnost Broj kreveta

Interna medicina s pulmologijom 97

Neurologija 20

Pedijatrija 25

Psihijatrija 29

Infektologija 10

Ginekologija i opstetricija 52

Opća kirurgija 94

Oftalmologija 10

Otorinolaringologija 14

Ukupno 351

Anesteziologija i reanimatologija sa središnjom jedinicom intenzivnog

liječenja (izvan osnovnih kriterija) 11

Sveukupno 362

Izvor: Županijska bolnica Čakovec, 2015.g.


. 44

Ugovorene djelatnosti specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite (podaci za 2014.g.):

Hitna medicina, Interna medicina (uključujući i pulmologiju), Infektologija, Dermatologija i venerologija,

Fizikalna medicina i rehabilitacija, Neurologija, Psihijatrija, Pedijatrija, Opća kirurgija, Urologija,

Ortopedija, Otorinolaringologija, Oftalmologija, Ginekologija i opstetricija, Anesteziologija i

Hemodijaliza

Ugovorene djelatnosti u specijalističkoj dijagnostici (podaci za 2014.): Internistička

dijagnostika, Pulmološka dijagnostika, Neurološka dijagnostika, Pedijatrijska dijagnostika, Kirurška

dijagnostika, Urološka dijagnostika, ORL dijagnostika, Oftalmološka dijagnostika, Ginekološka

dijagnostika, Radiološka i UZV dijagnostika, Klinička citologija, Patohistološka dijagnostika,

Medicinska biokemija i Transfuzijska medicina.

Ključni pokazatelji uspješnosti:

1. Obrtaj pacijenata po postelji

2. Ukupan broj SKZZ slučajeva na jednog zdravstvenog radnika

Pokazatelji kvalitete:

1. Opća stopa smrtnosti

2. Postotak liječenja u dnevnoj bolnici

3. Postotak slučajeva jednodnevne kirurgije

Županijska bolnica Čakovec je u 2014. godini bila rangirana na četvrtom mjestu na ukupnoj

rang listi bolničkih zdravstvenih ustanova na području RH.

Plan nacionalne mreže za naredno razdoblje: Nacionalni plan razvoja kliničkih bolničkih

centara, kliničkih bolnica, klinika i općih bolnica u Republici Hrvatskoj 2015. – 2016., odnosno „Master

plan“ bolnica čini ključni operativni dokument za razvoj bolnica i jedan od strateških Vladinih

dokumenata.

Ključne mjere definirane Nacionalnim planom do 2016. godine:

smanjiti stopu akutnog bolničkog liječenja za 10%,

prosječnu stopu popunjenosti kreveta dovesti na 80 – 85% (ovisno o djelatnosti),

smanjiti duljinu bolničkog liječenja (ovisno o djelatnosti i ustanovi) za 10 – 40%,

povećati broj ambulantnih usluga za minimalno 10%,

povećati broj slučajeva dnevne bolnice i dnevne kirurgije za minimalno 10%.


. 45

Trendovi razvoja poslovanja:

Trendovi razvoja poslovanja Županijske bolnice Čakovec biti će u skladu s Nacionalnom

strategijom razvoja zdravstva 2012. – 2020. te planovima opisanima u Nacionalnom planu razvoja

kliničkih bolničkih centara 2015. – 2016.

U narednom razdoblju napraviti će se reorganizacija koja će omogućiti jačanje dnevnih bolnica

i smanjivanje akutnih stacionarnih kapaciteta te istovremeno oslobađanje odgovarajućih kapaciteta za

produljeno liječenje bolesnika i palijativnu skrb.

Na taj način će se ostvariti pomak znatnog broja standardnih postupaka prema postupcima

dnevne bolnice te će se time smanjiti ukupna potražnja za bolničkim kapacitetima te skratiti liste

čekanja tamo gdje one postoje. Prenamjenom dijela akutnih stacionarnih kapaciteta povećat će se

dostupnost produljenog i dugotrajnog bolničkog liječenja te palijativne skrbi, koja je dosad u Republici

Hrvatskoj bila nedovoljno razvijena. Na taj način unaprijedila bi se učinkovitost, djelotvornost i

dostupnost zdravstvene zaštite.

Poliklinika Medikol (adresa: Čakovec, Franca Prešerna 13)

Djelatnosti Poliklinike Medikol: Citologija, Dermatovenerologija, Fizikalna medicina i

rehabilitacija, Interna medicina, Kardiologija, Gastroenterologija, Neurologija i Radiologija.

3.3.3. Tercijarna razina zdravstvene zaštite

Tercijarna razina je najsloženiji oblik zdravstvene zaštite. Obuhvaća specijalističko-konzilijarnu

i bolničku djelatnost, znanstvenoistraživački rad te izvođenje nastave.

Na području Grada Čakovca nema zdravstvene ustanove tercijarne razine.

3.3.4. Zdravstveni zavodi

Zdravstveni zavodi obavljaju zdravstvenu zaštitu koja obuhvaća javnozdravstvenu djelatnost,

medicinu rada, transfuzijsku medicinu i zaštitu mentalnog zdravlja.

Ustanove na području Grada Čakovca:

1. Zavod za javno zdravstvo

Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije

Djelatnosti Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije: Mikrobiologija, Epidemiologija,

Školska medicina, Zdravstvena ekologija, Javno zdravstvo i Zaštita mentalnog zdravlja, prevencije i

izvanbolničko liječenje ovisnosti. Obavljanje zdravstvene zaštite u okviru primarne zdravstvene zaštite


. 46

je preventivnog karaktera. Pružanje zdravstvene zaštite u okviru specijalističko-konzilijarne

zdravstvene zaštite je dijagnostička.

Zavod nije ustrojen da se pacijenti liječe kao „ležeći pacijenti“, te nema kreveta niti

hospitalizacije pacijenata.

Strateški plan za unaprjeđenje zdravlja i smanjivanje nejednakosti u zdravlju u Međimurskoj

županiji od 2014.-2020.godine obuhvaća snimak sadašnjeg stanja zdravlja u Međimurskoj županiji, te

projekciju budućeg, a koja je osnova za djelovanje i organiziranje daljnjih aktivnosti.

Razvojni problemi i potrebe

Brojne preventivne aktivnosti značajne za lokalnu zajednicu obavljaju se sa minimalnim

brojem stručnog osoblja. Zapošljavanje stručnjaka raznih profila (psihologa, nutricionista, kineziologa)

omogućilo bi Zavodu kvalitetnije i sveobuhvatnije obavljanje aktivnosti, te pružanje usluga, a u cilju

preventivnog djelovanja na sveukupno zdravlje stanovništva Međimurja.


. 47

3.4. Društvena infrastruktura

Područje Društvena infrastruktura, usmjereno je na tipologiju pruženih usluga i na ustanove

kojima upravlja Grad Čakovec.

Centar za kulturu Čakovec (adresa: Trg Republike 3, Čakovec)

Osnivač Centra je Grad Čakovec. Centar je osnovan 1981. godine. Na velikoj sceni Centra, u

dvorani koja prima 546 posjetitelja, održavaju se raznolike kazališne, baletne i glazbene priredbe.

Gotovo svakodnevno se prikazuju filmovi, a dugogodišnju filmsku tradiciju čine i tribine Petkom u 22,

Nedjeljna dječja tribina i najnovija Filmofilija. U izložbenom prostoru, koji ima status državne galerije,

svoje radove izlažu poznati i cijenjeni likovni umjetnici.

Djelatnosti Centra su:

Prikazivanje filmova,

Umjetničko i reprodukcijsko stvaralaštvo,

Izdavačka djelatnost,

Djelatnost objekta za kulturne priredbe.

Građevinu Centra za kulturu potrebno je obnoviti u skladu s današnjim standardima

energetske učinkovitosti.

Knjižnica “Nikola Zrinski” Čakovec (adresa: Trg Republike 4, Čakovec)

Knjižnica je osnovana 1954. Godine Aktom o osnivanju Narodne knjižnice I čitaonice. Prava i

dužnosti osnivača Knjižnice obavlja Grad Čakovec. Knjižnica “Nikola Zrinski” Čakovec je knjižnična

kulturna ustanova, koja svojom djelatnošću sudjeluje u ostvarivanju općeg kulturnog i obrazovnog

programa Grada Čakovca, te ostalih gradova i općina Međimurske županije. Po svojoj namjeni i

sadržaju knjižničnog fonda je narodna knjižnica, a prema ustrojstvu i opsegu djelatnosti, te zadacima

matične službe ovlaštena je za stručno djelovanje na području Međimurske županije. Poslovi matične

djelatnosti dijele se na temeljne poslove i razvojne poslove.

Knjižnica oskudijeva prostorom obzirom na potrebu formiranja novih odjela prema iskazanoj

potrebi studenata za uvođenjem zavičajnog i studijskog odjela, kao i potrebe otvaranja novog odjela s

građom prilagođenog sadržaja za korisnike s posebnim potrebama, te provedba adaptacije

cjelokupnog prostora knjižnice radi omogućavanja pristupa svim prostorijama osobama s posebnim

potrebama. Moguće rješenje je proširenje knjižnice u prostor bivšeg Časničkog doma i preuređenje

sadašnjeg prostora knjižnice.

Javna vatrogasna postrojba (adresa: Stjepana Radića 5, Čakovec)

Javna vatrogasna postrojba Grada Čakovca osnovana je 19.04.2000. godine. Javna

vatrogasna postrojba Čakovec je ustanova u vlasništvu Grada Čakovca, Grada Preloga te općina

Nedelišće, Pribislavec, Strahoninec, Šenkovec, Vratišinec, Sveti Juraj na Bregu, Selnica, Gornji

Mihaljevec, Belica, Domašinec, Podturen, Dekanovec, Orehovica i Mala Subotica i središnja je

postrojba za navedene gradove i općine, te skrbi o potrebama i interesima vatrogasne djelatnosti na

svom području za organiziranje i djelovanje vatrogasne službe. Postrojba intervenira na cijelome

području Međimurske županije.


. 48

Djelatnost Postrojbe je sudjelovanje u provedbi preventivnih mjera zaštite od požara i

eksplozije, gašenje požara i spašavanje ljudi i imovine ugroženih požarom i eksplozijom, pružanje

tehničke pomoći u nezgodama i opasnim situacijama te obavljanje i drugih poslova u nesrećama,

ekoloških i drugih nesreća. Pored gore navedenih poslova Postrojba je registrirana i za poslove :

vatrogasna djelatnost,

servisiranje vatrogasnih aparata,

održavanje vatrogasne tehnike za dobrovoljna vatrogasna društva,

usluge ispumpavanja vode,

usluge prijevoza vode iz domaćinstva, fizičke i pravne osobe.

Pravilnikom o osnovama organiziranosti vatrogasnih postrojbi na teritoriju RH (NN 61/94),

Postrojba je razvrstana u „ VRSTU 3 „ s obzirom da je u postrojbi ukupno 41 zaposlenik od čega je 38

zaposlenika u vatrogasnoj operativi.

3.4.1. Suradnja s civilnim sektorom

Raširenost i aktivnost udruga pokazuje općenito stupanj razvoja neke sredine. Pokazatelj je

svijesti o korisnosti društveno korisnog rada , potrebi nadogradnje i korekcije standardnog državnog

sustava elementima sustava civilnog društva.

Grad Čakovec kontinuirano financira rad udruga s područja Grada. Financira i pruža tehničku

podršku udrugama za realizaciju programa, projekata i aktivnosti koje su od općeg interesa za Grad

Čakovec i koji ujedno pridonose unaprijeđenu suradnje između Grada i udruga, kao i razvoju civilnog

društva.

Svake godine Grad Čakovec priprema godišnje izvješće o financiranju programa i projekata

organizacija civilnog društva prema Uputama ua udruge Vlade Republike Hrvatske.

Tablica 25: Dodijeljena proračunska sredstva Grada Čakovca za udruge u 2014.godini

Proračunska sredstva Iznos ( kn )

financijska sredstva putem javnog poziva za iskaz interesa za suradnju 5.507.984,35 kn

financijska sredstva za realizaciju javnih potreba RH na temelju zakona 364.986,98 kn

financijska sredstva odlukom čelnika JLPS-a 224.806,49 kn

Ukupno: 6.097.777,82 kn



. 49

3.4.2. Sport i rekreacija

Grad Čakovec putem programa javnih potreba u sportu, odnosno praćenjem raznih aktivnosti

skrbi o sustavnom i organiziranom usmjeravanju razvoja sporta u Gradu Čakovcu.

Programski ciljevi koji se financiraju proračunskim sredstvima Grada Čakovca proizlaze iz

trajnih opredijeljenja za razvoj sporta, a to su poticanje uključivanja u sport što većeg broja građana,

osobito djece i mladeži, ulaganje u razvoj mladih sportaša radi stvaranja široke kvalitetne osnove, kao

i uvjeta daljnjeg napretka i očuvanja dostignute razine kvalitete čakovečkog sporta, očuvanje i

unaprijeđenje postojeće vrhunske sportske kvalitete koja potiče razvoj sporta i doprinosi ugledu grada,

te briga o sportskim objektima.

Za program javnih potreba u sportu Grada Čakovca u 2014.godini Zajednici sportskih udruga

dodijeljeno je 1.121.469,12 kn. Zajednica sportskih udruga objedinjuje rad 73 sportske udruge s

područja Grada Čakovca.

3.4.3. Tehnička kultura

Udruge tehničke kulture s područja Grada Čakovca udružene su u Zajednicu tehničke kulture

Grada Čakovca, krovnu organizaciju koja se bavi promicanjem tehničke kulture među mladeži

osnovnoškolskog i srednjoškolskog uzrasta, te građanima Grada Čakovca.

U sklopu Zajednice djeluje 8 udruga. Udruge tehničke kulture koje djeluju na području Grada

Čakovca imaju dugogodišnju tradiciju, a neke su i najstarije u državi. Među najstarijima su Radio klub

Međimurje sa 71 godinom djelovanja, te Aeroklub Međimurje koji djeluje već 70 g., Autoklub Čakovec

sa 68 g. djelovanja, te Društvo pedagoga tehničke kulture koje nakon 22 godišnjeg zajedničkog

djelovanja s varaždinskim društvom samostalno djeluje 32 godine. Uz navedene, u sklopu Zajednice

su i udruge Međimurski informatički klub, Fotoklub Gimnazija Čakovec, Foto-kino klub TIOŠ i Foto-

kino klub Ivanovec. Za program javnih potreba u tehničkoj kulturi Grad Čakovec je u 2014.godini

Zajednici tehničke kulture dodjelio 35.000 kn.

3.5. Obrazovanje

Grad Čakovec preko Upravnog odjela za društvene, protokolarne i europske poslove obavlja

poslove kojima se osiguravaju potrebe stanovnika u području brige o djeci, obrazovanju i odgoju. Prati

i rad gradskih ustanova odgoja i obrazovanja.

3.5.1. Predškolski odgoj

U predškolskim ustanova na području Grada Čakovca provode se redoviti programi odgoja i

obrazovanja djece predškolske dobi. Uz redoviti program provode se posebni i alternativni programi:

Obogaćeni program rada s potencijalno darovitom djecom predškolske dobi, Program odgojno-


. 50

obrazovnog rada s djecom predškolske dobi pripadnika romske nacionalne manjine u petoj i šestoj

godini života integriranoj u redovite programe, Program rada djece predškolske dobi obogaćen

biblijskim sadržajima, Program rada predškole (program javnih potreba za djecu u godini prije polaska

u osnovnu školu koja nisu obuhvaćena redovitim programom predškolskog odgoja), Program

radionica s roditeljima „Rastimo zajedno“ za roditelje djece u dobi do četiri godine života, elementi

Waldorfskog program rada s djecom predškolske dobi, elementi Montessori programa za djecu od 3.

godine života do polaska u školu, Program katoličkog vjerskog odgoja.

Predškolskim odgojem na području Grada Čakovca obuhvaćeno je 1166 djece (stanje na dan

01.rujna 2014), od kojih je 163 djece u jaslicama, a 1003 djece u vrtićima.

Sukladno Državnom pedagoškom standardu, u tijeku je dioba Dječjeg vrtića Čakovec na dvije

ustanove, tako da će Grad biti osnivač dvije ustanove predškolskog odgoja: Dječjeg vrtića „Cipelica“ i

Dječjeg vrtića „Cvrčak“.

Tablica 26.: Broj upisane djece u dječje vrtiće u vlasništvu Grada Čakovca, podaci na dan 1.rujna

2014.godine

Adresa građevine

Broj djece u

vrtićima (starost

djece od 3 do 6

godina)

Broj djece u

jaslicama

(starost djece

od 1 do 3

godine)

Ukupno

Dječji vrtić Cvrčak, Čakovec, L. Ružičke 2 176

216 Dječji vrtić Cvrčak, dječje jaslice, Čakovec, L. Ružičke

2 40

Dječji vrtić ,,Cipelica" Čakovec, Vukovarska 15 (i

jaslice) 150 28 178

Dječji vrtić Vjeverica, Čakovec, Zavnoh-a 24a (i jaslice) 153 27 180

Dječji vrtić,,Krijesnica" Čakovec, M.Trnine 13 51 51

Dječji vrtić i jaslice Maslačak, Čakovec, J.Bedekovića

22 116 116

Dječji vrtić ,,Pčelice" Ivanovec, Zrinskih 14 45 45

Dječji vrtić ,,Mrav" Mačkovec, B.J.Jelačića 56 40 40

Dječji vrtić ,,Stonoga" Novo Selo Rok, M.Tita 45 36 36

Dječji vrtić ,,Zvjezdice" Šandorovec, Prvomajska 21 44 44

Dječji vrtić Pirgo, Kuršanec, Varaždinska 2 36 36

Ukupno 847 95 942

Izvor: Grad Čakovec, UO za društvene, protokolarne i europske poslove, prema podacima iz

Godišnjeg plana i programa rada Dječjeg vrtića Čakovec


. 51

Tablica 27.: Broj upisane djece u dječje vrtiće u privatnom vlasništvu na području Grada Čakovca,

podaci na dan 1.rujna 2014.godine

Adresa građevine

Broj djece u

vrtićima

(starost od 3 do

6 godina)

Broj djece u

jaslicama

(starost od 1 do

3 godine)

Ukupno

Dječji vrtić Žibeki, Dr.V.Žganca 27, Čakovec 53 15 68

Dječji vrtić Loptica, T.Ujevića 2, Čakovec 41 18 59

Dječji vrtić Dječja Mašta, J.B.Jelačića 25, Čakovec 62 15 77

Dječji vrtić Družba kćeri milosrđa T.S.R.Sv. Franje,

K.Zvonimira 4, Čakovec 20 20

Ukupno 156 68 224

Izvor: Grad Čakovec, UO za društvene, protokolarne i europske poslove, prema podacima dobivenim

iz navedenih vrtića

U odnosu na broj rođenih, cca 50% djece je upisano u predškolske ustanove. Prostorni

kapaciteti dječjih vrtića zadovoljavaju trenutačne potrebe za upisom djece u dječje vrtiće. Upis većeg

broja djece u dječje vrtiće od trenutnog nije moguć i zahtijeva izgradnju novih dječjih vrtića.

Zakonom o predškolskom odgoju i obrazovanju, polaznici predškolskih ustanova mogu biti

djeca predškolskog uzrasta u dobi od 6 mjeseci života do polaska u školu. U predškolskim

ustanovama na području Grada Čakovca trenutno nisu zadovoljeni uvjeti za smještaj djece od

navršenih 6 mjeseci do godinu dana života.

U svrhu kvalitetnije provedbe organiziranog predškolskog odgoja trenutno na području Grada

Čakovca nedostaje smjenski smještaj djece predškolskog odgoja koji bi zadovoljavao različite potrebe

korisnika usluge, povremeni smještaj, te različiti sadržaji u obliku raznih igraonica i radionica koje bi se

odvijale tijekom cijele godine.

Sukladno zakonu o dadiljama Grad Čakovec sufinancira obrt dadilje na području Grada

Čakovca za djecu s područja Grada Čakovca.

Građevine dječjih vrtića obnavljaju se u skladu s današnjim standardima energetske

učinkovitosti.

3.5.2. Osmogodišnje osnovno školovanje

Na području Grada Čakovca obvezno osnovnoškolsko obrazovanje odvija se u pet osnovnih

škola s redovitim programima odgoja i obrazovanja i u dvije područne škole te u jednoj osnovnoj školi

s posebnim programima za učenike s teškoćama. Uz redovan program u sklopu redovitih osnovnih

škola provodi se i obrazovanje po posebnim programima u skladu s Pravilnikom o osnovnoškolskom i

srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju (NN 24/2015).


. 52

U I., II. i III. osnovnoj školi u Čakovcu, kao i u Centru za odgoj i obrazovanje organiziran je

program produženog boravka za učenike od 1. do 4. razreda, a sufinancira se proračunskim

sredstvima Grada Čakovca.

Tablica 28.: Broj učenika i razrednih odjela osnovnih škola Grada Čakovca u školskoj godini 2014/15.

Razredi

Redovne osnovne škole

I. OŠ

Čakovec

PŠ

Krištanovec

PŠ Novo

Selo Rok

II. OŠ

Čakovec

III. OŠ

Čakovec

OŠ

Ivanovec

OŠ

Kuršanec

I.

uč. 92 3 18 47 48 26 62

od. 4 0,5 1 2 2 1 3

II.

uč. 78 7 12 43 47 36 53

od. 3 0,5 1 2 2 2 3

III.

uč. 76 8 10 47 58 29 50

od. 4 0,5 1 2 3 2 5

IV.

uč. 72 6 16 55 59 29 63

od. 3 0,5 1 2 3 2 5

V.

uč. 87 38 53 25 72

od. 4 2 2 1 5

VI.

uč. 82 51 60 29 53

od. 4 2 3 2 3

VII.

uč. 100 40 43 29 68

od. 4 2 2 2 3

VIII.

uč. 83 50 44 29 34

od. 4 2 2 2 2

Ukupno uč. 750 371 412 232 455

od. 36 16 19 14 29

Legenda: UČ-broj učenika, OD-broj odjela Napomena: u OŠ Kuršanec ustrojena je, u skladu sa člankom 14. Pravilnika o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama (NN 24/2015), jedna posebna odgojno obrazovna skupina učenika Izvor: Ured državne uprave u Međimurskoj županiji


. 53

Tablica 29.: Prikaz promjene broja učenika i razrednih odjela u šk.god. 2014./15. u odnosu na šk.god.

2011./12.

Odnos 2011./12.- 2014/15. po školama učenika + / - raz. odjela + / -

I. osnovna škola Čakovec 13 3

II. osnovna škola Čakovec 17 0

III. osnovna škola Čakovec 4 0

Osnovna škola Ivanovec -10 -1

Osnovna škola Kuršanec -18 0

Ukupno 6 2

Izvor: Ured državne uprave u Međimurskoj županiji

Slika 6.: Prikaz broja učenika u periodu šk.god. 2011./12. do šk.god. 2014./15.


U Centru za odgoj i obrazovanje školuju se učenici s većim teškoćama u razvoju. Školu polazi

ukupno 200 učenika u 33 redovna i posebna razredna odjela.

Građevina Centra za odgoj i obrazovanje izgrađena je 1971.godine, predviđena je za 70

učenika, dok današnji broj učenika zahtijeva povećanje prostornih kapaciteta.

Na području Grada Čakovca djeluje i Umjetnička škola Miroslav Magdalenić. Osnivač škole je

Grad Čakovec. Djelatnost škole je osnovni glazbeni i plesni odgoj i obrazovanje. Škola obavlja


. 54

djelatnost u Čakovcu i u područnim odjelima u Murskom Središću, Orehovici, Prelogu i Donjem

Kraljevcu.

U šk.god. 2014./15. upisano je 319 učenika, u 36 odjela, od kojih su 208 polaznici škole u

Čakovcu, raspoređeni u 19 odjela.

U narednom razdoblju cilj je organizacija jednosmjenske nastave u svim osnovnim školama

najkasnije do kraja 2022. godine. Sada se jednosmjenska nastava održava u II. osnovnoj školi u

Čakovcu.

3.5.3. Srednjoškolsko obrazovanje

Osnivač pet srednjih škola na području Grada Čakovca je Međimurska županija, dok je

osnivač vjerske Srednje škole Čakovec, Savez baptističkih crkava RH i Baptistička crkva s pastoralnim

centrom u Čakovcu.

Tablica 30.: Broj učenika i zaposlenika u srednjim školama na području Grada Čakovca kojima je

osnivač Međimurska županija

Red.br. Škola Učenika Zaposleni

1. Ekonomska i trgovačka škola Čakovec,

Vladimira Nazora 36, 40000 Čakovec 679 74,5

2. Gimnazija Josipa Slavenskog Čakovec,

Vladimira Nazora 34, 40000 Čakovec 731 64

3. Gospodarska škola Čakovec,

Vladimira Nazora 38, 40000 Čakovec 515 87,5

4. Graditeljska škola Čakovec,

Športska 1, 40000 Čakovec 610 118,5

5. Tehnička škola Čakovec,

Športska 5, 40000 Čakovec 844 82,5

Ukupno: 3379 427

Izvor: Službeni glasnik Međimurske županije, broj 3, od 19. ožujka 2015.

U školskoj godini 2014./2015. u Gimnaziju Josipa Slavenskog Čakovec predviđen je upis 168

učenika u prvi razred, u tri zanimanja/programa: opća gimnazija (120 učenika), prirodoslovno-

matematička gimnazija (24), i jezična gimnazija (24) učenika.

Iste školske godine predviđen je upis 178 učenika u Ekonomsku i trgovačku školu Čakovec,

za zanimanje/programe: administrator (prilagođeni program) 10 učenika. Ekonomska gimnazija

(eksperimentalni program) 24 učenika, ekonomist 48, komercijalist 24, upravni referent 24,

hotelijersko-turistički tehničar 24, te prodavač 24 učenika.


. 55

Gospodarska škola Čakovec raspolaže sa sljedećim programima i brojem upisa učenika: Za

program/zanimanje: poljoprivredni tehničar – opći, tehničar za logistiku i špediciju, tehničar cestovnog

prometa (novi strukovni kurikulum), te vozač motornog vozila, za svaki program po 24 učenika. Za

zanimanje vrtlar 8 učenika, cvjećar 20, krojač-JMO 10 i kozmetičar-JMO 9 učenika. Program frizer-

JMO ima 10 učenika, pismoslikar-JMO 6, pediker-JMO 9, obućar-JMO 12, pomoćni cvjećar-tes 5, te

pomoćni krojač-tes 5 učenika. U školskoj godini 2014./2015. predviđen je upis 190 učenika u

Gospodarsku školu Čakovec.

Graditeljska škola Čakovec za program arhitektonski tehničar upisuje 24 učenika, likovna

umjetnost i dizajn (do izbora zanimanja: dizajner unutrašnje arhitekture i dizajner keramike) upisuje 24

učenika, geodetski tehničar 22, građevinski tehničar 22, medijski tehničar (eksperimentalni strukovni

kurikulum) 12, web dizajner (eksperimentalni strukovni kurikulum) 12, instalater grijanja i klimatizacije-

JMO 8, soboslikar ličilac-JMO i stolar-JMO 8, te keramičar oblagač 12 učenika. U zanimanje/program

rukovatelj samohodnim građevinskim strojevima 12 učenika, monter suhe gradnje 12, tesar 6, zidar 6,

pomoćni podopolagač-tes 9 i pomoćni soboslikar i ličilac-tes 9 učenika. Ukupno 206 učenika.

Tehnička škola Čakovec u navedenoj školskoj godini upisuje ukupno 228 učenika. Upis po 24

učenika predviđen je za zanimanja/programe: tehnička gimnazija (eksperimentalni program), tehničar

za računalstvo (novi strukovni kurikulum), strojarski računalni tehničar (novi strukovni kurikulum),

tehničar za mehatroniku (novi strukovni kurikulum), elektrotehničar i cnc operater/cnc operaterka. Za

zanimanje bravar-JMO 16, automehaničar-JMO 10, strojobravar-JMO 16, tokar-JMO 10,

elektroinstalater-JMO 8, elektromehaničar-JMO 8, autoelektričar 8, pomoćni autolimar-tes 4, te

pomoćni bravar-tes 4 učenika.

U Srednju školu Čakovec u istoj školskoj godini planiran je upis 108 učenika. Od toga, u

program opće gimnazije 52 učenika, program medicinska sestra opće njege/medicinski tehničar opće

njege 28 učenika, a u program fizioterapeutski tehničar/tehničarka također 28 učenika.

U šk.god. 2015./2016. u srednje škole na području Grada Čakovca planiran je upis 1078

učenika.

Na području Grada Čakovca nalaze se dva učenička doma koji omogućavaju smještaj

učenicima na školovanju u srednjim školama u Čakovcu i Prelogu. Učenički domovi nalaze se u

sklopu Graditeljske škole Čakovec, kapacitet doma za smještaj 178 učenika, u 59 soba i u sklopu

Srednje škole Čakovec, koji omogućava smještaj 56 učenika u 24 sobe.

Obrazovanje učenika s teškoćama u razvoju organizira se uz primjenu individualiziranih

postupaka u srednjoj školi u redovitim ili posebnim razrednim odjelima i obrazovnim grupama, a

učenici s većim teškoćama u razvoju obrazuju se u posebnim ustanovama. Učenicama s teškoćama u

razvoju omogućen je nastavak i završetak srednjoškolskog obrazovanja u različitim obrtničkim i

uslužnim zanimanjima. To je poduprto sa stručnim suradnicima specijaliziranim za to područje.

Obrazovanje odraslih je moguće u svim srednjim školama.

Grad Čakovec karakterizira stabilan sustav srednjoškolskog obrazovanja, s vrlo malim

oscilacijama u broju upisane djece iz godine u godinu.

Građevine srednjih škola redovito se obnavljaju i prilagođavaju današnjim standardima

energetske učinkovitosti. U području obrazovne infrastrukture utvrđena je potreba za izgradnjom jedne

sportske dvorane.


. 56

3.5.4. Visokoškolsko obrazovanje

Međimursko veleučilište u Čakovcu (adresa: Ulica bana Josipa Jelačića, Čakovec)

Međimursko veleučilište u Čakovcu je ustanova visokog obrazovanja koja omogućuje

polaznicima završavanje dodiplomskog (preddiplomskog) stručnog studija iz nekoliko stručnih

smjerova. Veleučilište je osnovano Uredbom Vlade Republike Hrvatske od 2. studenoga 2007., koja je

stupila na snagu 12. studenoga 2007., te je počelo s radom 2008. godine.

Nakon završenog preddiplomskog studija, u trajanju od tri godine, studenti stječu naziv

stručnog prvostupnika računarstva, stručnog prvostupnika ekonomije-menadžmenta turizma i sporta i

stručnog prvostupnika održivog razvoja. Uvođenjem specijalističkog diplomskog stručnog studija,

studenti imaju mogućnost stjecanja naziva stručnog specijalista ekonomije, čije vrijeme studiranja traje

dvije godine.

Na Veleučilištu postoje sljedeći stručni studiji: preddiplomski stručni studij Računarstva,

Menadžmenta turizma i sporta i Održivog razvoja, te specijalistički diplomski stručni studij

Menadžmenta turizma i sporta.

Računartsvo

Stručni studij Računarstva ima dva smjera: Programsko inženjerstvo i Inženjerstvo računalnih

sustava i mreža. Smjer Programsko inženjerstvo nudi izobrazbu u programiranju, izradi i održavanju

složenih aplikacija i programskih alata, dok smjer Inženjerstvo računalnih sustava i mreža nudi

izobrazbu u projektiranju i održavanju računalnih sustava i mreža. Dodatno usmjeravanje moguće je

putem izbornih predmeta, seminarskog i završnog rada. Izvodi se kao redovni i izvanredni studij.

Ovaj studij sastoji se od zanimanja koja su nužna u razvoju gospodarstva, ali i ostalih javnih sektora.

Menadžment turizma i sporta

Ovaj stručni studij ima 2 modula na preddiplomskog studiju: Menadžment turizma i

Menadžment sporta. Studenti stječu sljedeće kompetencije za rad: rad poslovnih i ekonomskih

analiza; rad na svim poslovima u hotelima, motelima, hostelima i smještajno-ugostiteljskim objektima;

upravljanje poslovnim sustavima na poslovima menadžmenta u turizmu, turističke zajednice,

udruženjima i savezima za turizam i sport, sportskim društvima, zabavnim parkovima, bazenima,

sportskim dvoranama i sl. objektima; upravljanje poslovnim sustavima na poslovima menadžmenta u

organizacijama stručnih, znanstvenih, vjerskih, poslovnih, kongresnih, sportskih skupova u zemlji i

inozemstvu; vođenju poslovanja turističkih organizacija (poduzeća, agencije, turističkih zajednica i sl.);

vođenje sportskih organizacija, klubova, saveza, sportskih poduzeća i slično; rad u marketinškim

tvrtkama za poslovne, turističke i sportske promidžbe i unapređenje turističko-sportskih usluga;

vođenje i organiziranje projekata u turizmu i sportu. Izvodi se kao redoviti i izvanredni studij.

Specijalistički diplomski stručni studij menadžmenta turizma i sporta

Izvanredni studij u trajanju od dvije godine. Polaznici se osposobljavaju za praktični rad u

turističkom gospodarstvu, sportskim organizacijama, odnosno za izvršenje svih vrsta poslova

vezanih uz organizaciju i uspješnu realizaciju različitih turističkih i sportskih usluga, manifestacija,

podređenih željama, potrebama i mogućnostima inozemnih i domaćih korisnika turističkih i sportskih

https://hr.wikipedia.org/wiki/Čakovec


. 57

usluga. Uz to polaznici ovog stručnog studija uče se poduzetništvu i menadžmentu u poduzećima i

ustanovama koje se izravno ili posredno uključene u domaći i međunarodni turistički promet i sport.

Menadžment turizma i sporta u skladu je s trendom razvoja turizma u Republici Hrvatskoj, te

se usmjerava na sportski turizam koji je jedan od najznačajnijih i najbrže rastućih segmenata u turizmu

u svijetu sa sve većim potencijalom. Međimurje kao regija, također je svoj razvoj usmjerila na sportski

turizam i turizam općenito, a ujedno se na njemu i bazira.

Održivi razvoj

Preddiplomski stručni studij Održivi razvoj traje tri godine. Studij je izvanredni i redovni, a

smjerovi su održiva gradnja, termotehničko inženjerstvo i ekoinženjerstvo.

Održiva gradnja

Izobrazba na smjeru održive gradnje usmjerena je na stjecanje kompetencija za poslove

organizacije građenja, za sudjelovanje u projektiranju i izradi tehnoloških procesa izgradnje

građevinskih objekata, a samostalno za pojedine faze radova i završno – obrtničke radove, za

samostalnu izradu analize cijena i obavljanje kontrole izvršenih radova, za izradu i izvedbu projekta

pripreme gradilišta, za uspješno upravljanje i održavanje objekta te organizaciju rada građevinske

mehanizacije, postrojenja, opreme i manjih pogona pri izvedbi radova.

Termotehničko inženjerstvo

Izobrazba na smjeru Termotehničkog inženjerstva usmjerena je na stjecanje kompetencija za

poslove vođenja, održavanja i organizacije proizvodnje, za znanje o tehnologijama i tehnološkim

postupcima u proizvodnji, materijalima i njihovoj primjeni u proizvodnji te o tehnici dobivanja proizvoda,

o potrebnoj kvaliteti i trajnosti tehničke opreme, o prepoznavanju tehničkih i organizacijskih problema

proizvodnje i predlaganju projekata za njihovo rješavanje, te provedbi rješenja, o korištenju

informatičkih sredstava, tehnika i alata u struci, za uspješno upravljanje i održavanje objekta te

uspješno predstavljanje proizvoda i tvrtke.

Ekoinženjerstvo

Izobrazba na smjeru Inženjerstva zaštite okoliša usmjerena je na stjecanje kompetencija za

poslove u upravnim i komunalnim službama, na objektima očuvanja okoliša, za rad u projektnim i

konzultantskim tvrtkama koje se bave zaštitom voda, zbrinjavanjem otpada i studijama vezanim za

utjecaj na okoliš, za rad u industriji koje imaju uređaje za zaštitu vode i zraka, na organizaciji zaštite

okoliša, vođenje pogona i građenja sustava javne odvodnje, za rad u komunalnim tvrtkama kojima je

djelatnost vodno komunalna usluga, za rad u općinskim i županijskim uredima za prostorno uređenje,

očuvanje i zaštitu okoliša, za rad u zavodima za zaštitu zdravlja.

Održivi razvoj je studij koji je također povezan s gospodarstvom, a studenti imaju mogućnost

biti dio tog sektora i svojim kompetencijama doprinositi njegovom razvoju.


. 58

Tablica 31.: Podaci o upisanim studentima za akademsku 2015./2016. godinu

Broj studenata upisanih u ak. godinu 2015./2016.

Smjer God. Status Broj

upisanih Prvi upis

Pre

dd

iplo

mski str

učn

i stu

dij

Me

na

džm

en

t

turi

zm

a i s

po

rta

Menadžment turizma i sporta

1.

Redoviti 62 60

Izvanredni 67 61

2.

Redoviti 51 49

Izvanredni 70 51

Menadžment sporta

3.

Redoviti 25 19

Izvanredni 54 23

Menadžment turizma

Redoviti 35 27

Izvanredni 49 25

Specijalistički diplomski

stručni studij MTS

Menadžment turizma i sporta 1. Izvanredni 34 34

Menadžment turizma i sporta 2. Izvanredni 53 35

Pre

dd

iplo

mski str

učn

i stu

dij

Ra

ču

na

rstv

o

Računarstvo 1.

Redoviti 66 60

Izvanredni 23 21

Inženjerstvo računalnih

sustava i mreža

2.

Redoviti 31 30

Izvanredni 14 8

Programsko inženjerstvo

Redoviti 24 21

Izvanredni 18 8

Inženjerstvo računalnih

sustava i mreža

3.

Redoviti 25 14

Izvanredni 14 1

Programsko inženjerstvo

Redoviti 21 18

Izvanredni 16 6

Pre

dd

iplo

mski str

učn

i stu

dij

Od

rživ

i

razvo

j

Održivi razvoj 1.

Redoviti 45 45

Izvanredni 34 33


2.

Redoviti 9 9

Izvanredni 16 16

Održiva gradnja

Redoviti 9 9

Izvanredni 30 22

Ekoinženjerstvo Redoviti 19 18


. 59

Izvanredni 27 21


3.

Redoviti 16 12

Izvanredni 12 5

Održiva gradnja

Redoviti 20 12

Izvanredni 17 14

Ekoinženjerstvo

Redoviti 33 24

Izvanredni 17 14

Ukupno 1056 825

Izvor: Međimursko veleučilište u Čakovcu

Učiteljski fakultet, Odsjek u Čakovcu

Učiteljski fakultet ima najdužu tradiciju učiteljskoga i odgojiteljskoga studija u Hrvatskoj te je u

svim svojim organizacijskim oblicima (u Zagrebu, u Čakovcu i u Petrinji) bitna sastavnica Sveučilišta u

Zagrebu. Tradicija obrazovanja učitelja u Čakovcu traje od 1879. godine.

Na Učiteljskom fakultetu - Odsjeku u Čakovcu provode se sljedeći studijski programi:

Preddiplomski sveučilišni studij Rani i predškolski odgoj i obrazovanje koji traje tri godine

(6 semestara) koji se ustrojava kao redovit i izvanredni studij

Integrirani sveučilišni Učiteljski studij koji traje pet godina (10 semestara) koji se ustrojava

kao redovit studij (uključuje module: hrvatski jezik, informatika i odgojne znanosti).

Studijski program Pedagoško-psihološko obrazovanje za stjecanje nastavničke

kompetencije, traje godinu dana (2 semestra) Studentima ostalih nastavničkih fakulteta u

Zagrebu omogućava se stjecanje nastavničke kompetencije za izvođenje nastave onih

predmeta koje studiraju u sklopu matičnog preddiplomskog i diplomskog studija. Na

osnovi tih programa oni stječu nastavničku kompetenciju.

U akademskoj godini 2016./2017. u planu je i upis na diplomski sveučilišni studij Rani i

predškolski odgoj i obrazovanje koji traje dvije godine, koji će se izvoditi kao redovni i

izvanredni studij.


Sveučilišni integrirani preddiplomski i diplomski

učiteljski studij - redovni studij 1.g. 2.g. 3.g. 4.g. 5.g. Uk.

Modul hrvatski jezik 23 23 21 - 20 87

Modul informatika 27 21 20 21 21 110

Modul odgojne znanosti 24 20 22 20 18 104


. 60

Ukupno 74 64 63 41 59 301

Izvor: Učiteljski fakultet – Odsjek u Čakovcu


Sveučlišni preddiplomski studij Rani i predškolski odgoj i obrazovanje -

redovni studij 1.g. 2.g. 3.g. Uk.

Ukupno 30 20 18 68



Sveučilišni preddiplomski studij Rani i predškolski odgoj i obrazovanje

- izvanredni studij 1.g. 2.g. 3.g. Uk.

Ukupno 50 0 87 137


Učiteljski fakultet mora pružati odgojnim, obrazovnim, znanstvenim i istraživačkim,

umjetničkim, gospodarskim, državnim i drugim institucijama i tvrtkama inicijalno osposobljene i

kompetentne osobe za učiteljski odgojno-obrazovni te znanstveno-istraživački, umjetnički, umjetničko-

nastavnički rad, kao i za odgovarajuće rješavanje svih složenih odgojno-obrazovnih, menadžerskih,

organizacijskih, terminoloških, tehničko-tehnoloških, informacijskih, jezičnih i drugih problema u

primarnom i predškolskom odgoju i obrazovanju.

Učiteljski fakultet je Bolonjskim procesom napustio stručni studij, prvo učiteljski, a potom

odgajateljski, te započeo provoditi sveučilišni studij, što je uvjetovalo brzu orijentaciju u izboru

nastavnog kadra od nastavnog k znanstveno-nastavnom i umjetničkom. Taj proces još traje, ali nije

dovoljno popraćen materijalnim ulaganjem i zapošljavanjem. Naime, problemi u prelasku suradničkih

zvanja k znanstveno nastavnim demotiviraju najbolje i najperspektivnije kadrove kakvi su znanstveni

novaci i asistenti. Racionalnim izborom kadra te racionalizacijom studijskih programa postojeći i

novozaposleni kadar će optimalno ostvariti svoju ulogu.

Znanstvena orijentacija sadašnjeg istraživačkog fakulteta, primjerenog istraživačkom

sveučilištu kakvo je u Zagrebu, zahtijeva orijentaciju na znanstveno istraživački rad koji je uvjetovan i

solidnom materijalnom osnovom.


. 61

3.5.5. Obrazovanje u funkciji gospodarstva Grada Čakovca

U Gradu Čakovcu najveći broj, čak 28,2% stanovnika ima završenu trogodišnju srednju školu.

Visoko obrazovanih je 4269 osoba.

Slika 7.: Stanovništvo Grad Čakovca prema najvišoj završenoj školi i spolu, popis 2011.g


Prosjek obrazovanosti stanovništva Međimurske županije ne prati prosjek obrazovanja

zaposlenih u tvrtkama na području Međimurske županije, kao i Grada Čakovca.

Slika 8.: Stanovništvo Grada Čakovca prema obrazovnim područjima, popis 2011.g.



. 62

Na lokalnoj razini potrebno je veće uključivanje gospodarstvenika u kreiranje obrazovne

politike županije u svrhu obrazovanja kadrova potrebnih lokalnom gospodarstvu.


. 63

4. GOSPODARSTVO

4.1. Opća gospodarska kretanja

epublika Hrvatska u 2014. godini bilježi pad BDP-a od -0,4%. Taj pad je osjetno manji nego u

2012. godini (-2,2%) te nešto manji nego u 2013.godini (-0,9%). Hrvatska je u 2014.godini bila

jedna od samo četiri članice Europske unije u kojima je zabilježen pad BDP-a.

Tablica 35.: Osnovni makroekonomski pokazatelji hrvatskog gospodarstva

2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. ili

stopa rasta

BDP, tekuće cijene, mil. HRK

207.191 294.437 322.310 347.685 330.966 328.041 337.587 330.456 330.135 328.927

BDP, realne stope rasta u %

4,2 4,8 5,2 2,1 -7,4 -1,7 -0,3 -2,2 -0,9 -0,4

BDP, tekuće cijene, mil. EUR

36.512 40.208 43.935 48.135 45.093 45.022 44.737 43.959 43.591 43.110

BDP po stanovniku EUR

8.110 8.947 9.775 10.718 10.181 10.191 10.451 10.301 10.243 10.160

Industrijska proizvodnja - stope rasta u %

4,6 4,1 4,9 1,2 -9,2 -1,4 -1,2 -5,5 -1,8 1,2

Neto plaća, u HRK 4.376 4.603 4.841 5.178 5.311 5.343 5.429 5.478 5.515 0,3

Stopa registrirane nezaposlenosti, %

17,9 16,6 14,8 13,2 14,9 17,4 17,9 19,1 20,2 19,7

Izvor: HGK, Gospodarska kretanja 2015. 1/2, dostupno na www.hgk.hr

Podaci o BDP- u na lokalnoj razini nisu raspoloživi, stoga su u tablici br. 1.31. dati podaci za

Međimursku županiju.

R


. 64

Tablica 36.: Bruto domaći proizvod za Republiku Hrvatsku i Međimursku županiju u 2010., 2011. i

2012. godini, prema trenutačnim cijenama

Godina Područje

Bruto domaći

proizvod, mil.

HRK

Udio u BDP-u

zemlje

(Republika

Hrvatska

=100)

BDP po

stanovniku,

HRK

Indeks po

županiji

(RH=100)

2010.¹ Međimurska županija 6.774 2,1 57.450 78,4

2011.² Međimurska županija 7.157 2,2 62.887 81,9

2012.³ Međimurska županija 6.108 1,8 51.713 66,8

Izvor: ¹ - Međimurska županija u brojkama 2012 ² i ³ Bruto domaći proizvod prema NKPJS-u - 2 razina i za županije (online). Dostupno na: ²http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2014/12-01-06_01_2014.htm i na ³http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2014/12-01-02_01_2014.htm (14.kolovoza 2015.)

4.2. Tržište rada

Nezaposlenost je jedan od najozbiljnijih društvenih problema danas, pogotovo u zemljama u

tranziciji poput Hrvatske.

Nezaposlena osoba je osoba u dobi između 15 i 65 godina života koja je sposobna ili

djelomično sposobna za rad, nije u radnom odnosu, aktivno traži posao i raspoloživa je za rad.

Stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj je, po međunarodno usporedivoj metodologiji, s 15,5% treća

najviša u EU, odmah nakon Grčke i Španjolske. Zemlje s najmanjom stopom nezaposlenosti u EU u

kolovozu 2015. su Njemačka (4,5%), slijede Češka (5%) i Malta (5,1%). Prema podacima Eurostata u

kolovozu 2015. bilo je nezaposleno 4.610 milijuna mladih osoba do 25 godina u Europskoj uniji od

kojih su 3.131.000 bili u eurozoni. U usporedbi s kolovozom 2014. nezaposlenost mladih smanjena je

za 448.000 u EU i 262 000 u eurozoni.


. 65

Slika 9.: Stope nezaposlenosti, EU, kolovoz 2015 (%)

Izvor: Eurostat, dostupno na http://ec.europa.eu/eurostat/statistics-

explained/index.php/File:Unemployment_rates,_seasonally_adjusted,_August_2015.png

U kolovozu 2015. godine u Hrvatskoj je 256.748 nezaposlenih. Nezaposlenih mladih osoba u

dobi do 25 godina je 42.692. Prema podacima HZZ-a, u Međimurskoj županiji u kolovozu 2015.godine

je nezaposleno 5.439 osoba, od kojih su 2465 muškarci i 2974 žena. Nezaposlenih mladih osoba u

dobi do 25 godina je 1.278.

4.2.1. Nezaposlenost u Međimurskoj županiji i Gradu Čakovcu

U promatranom periodu, u razdoblju od 2011.- 2014.godine, prema evidenciji Hrvatskog

zavoda za zapošljavanje, Područni ured Čakovec, najmanja nezaposlenost bila je 2011.godine, kada

je u Gradu Čakovcu bilo 1671 nezaposlenih osoba, a 2012., pogotovo u 2013.godini povećan je broj

nezaposlenih, 2013.godine bilo je 1961 nezaposlena osoba, dok je 2014.godine zabilježeno

smanjenje na 1818 nezaposlenih osoba.


. 66

Tablica 37.: Nezaposlene osobe u Međimurskoj županiji i Gradu Čakovcu prema razini obrazovanja i

spolu u prosincu u razdoblju 2011 - 2015.g

Razina obrazovanja

2011. 2012. 2013. 2014.

MŽ Grad

Čakovec MŽ

Grad

Čakovec MŽ

Grad

Čakovec MŽ

Grad

Čakovec

Bez škole i

nezavršena

osnovna škola

uk. 1102 216 1061 189 1084 204 997 208

m. 698 146 679 131 691 139 644 139

ž. 404 70 382 58 393 65 353 69

Osnovna škola

uk. 1401 305 1616 350 1666 370 1498 347

m. 595 127 649 137 679 151 635 146

ž. 806 178 967 213 987 219 863 201

SŠ za zanimanja

do 3.g. i škola za

KV, VKV radnike

uk. 2459 549 2664 595 2736 613 2241 505

m. 1417 324 1483 325 1545 344 1248 290

ž. 1042 225 1181 270 1191 269 993 215

SS u trajanju od

4.g. i više i

gimnazija

uk. 1400 416 1590 488 1770 534 1625 498

m. 506 164 574 199 652 221 601 199

ž. 894 252 1016 289 1118 313 1024 299

Viša škola i I.

stupanj fakulteta

uk. 234 82 314 104 361 118 384 126

m. 72 29 104 44 112 43 128 46

ž. 162 53 210 60 249 75 256 80

Fakulteti,

akademije,

magisterij, doktorat

uk. 233 103 282 118 306 122 351 134

m. 85 42 101 46 105 52 115 51

ž. 148 61 181 72 201 70 236 83

Ukupno

uk. 6829 1671 7527 1844 7923 1961 7096 1818

m. 3373 832 3590 882 3784 950 3371 871

ž. 3456 839 3937 962 4139 1011 3725 947

Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje, Područni ured Čakovec, Online Statistika


. 67

Slika 10.: Nezaposlene osobe u Gradu Čakovcu, u periodu od 2011. – 2014.godine

Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje, Online Statistika

Slika 11.: Nezaposlene osobe u Gradu Čakovcu, prema razini obrazovanja i spolu, u razdoblju 2011.

– 2014.

Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje, Online Statistika


. 68

4.2.2. Stopa registrirane nezaposlenosti

Stopa registrirane nezaposlenosti izračunava se na temelju podataka o broju aktivnih

osiguranika obveznog mirovinskog osiguranja kao pokazatelju broja zaposlenih i broju nezaposlenih

na evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Broj aktivnih osiguranika mirovinskog osiguranja

vodi se na razini županije, dok za Grad Čakovec podatak nije raspoloživ, te se u prikazu stope

registrirane nezaposlenosti prikazuju podaci za Međimursku županiju.

Tablica 38.: Stopa registrirane nezaposlenosti

Županija

Stopa registrirane nezaposlenosti (%)

2011. 2012. 2013. 2014.

Međimurska županija 14,8 16,6 17 15,4

Izvor: HZZ, Analitički bilten, godina XVI, broj 4, Zagreb 2014.

4.2.3. Promjena broja zaposlenih

Godine 2014. u Međimurskoj županiji je zaposlena 38.024 osoba. Iz prikaza godišnje postotne

promjene broja zaposlenih od 2011. do 2014. godine, podaci pokazuju da je najveći pad broja

zaposlenih zabilježen u 2012. godini, kada se je smanjio 1,4 posto.

Tablica 39.: Promjena broja zaposlenih (%)

Županija

Promjena broja zaposlenih (%)

2011. 2012. 2013. 2014.

Međimurska županija -0,1 -1,4 -0,3 -0,6

Izvor: HZZ, Analitički bilten, godina XVI, broj 4, Zagreb 2014.

4.2.4. Radne migracije

U uvjetima otvaranja radnih mjesta ne samo u gradskim, već i u ruralnim naseljima, te razvoja

prometne infrastrukture i intenzifikacije prometa dolazi do sve veće prostorne pokretljivosti radne

snage. S društveno-ekonomskim razvojem slabi koncentracija stanovnika u gradskom središtu u

smislu stanovanja, a jačaju dnevne migracije radne snage prema centru rada.


. 69

Zbog povijesne razvojne politike došlo je do izrazite koncentracije radnih mjesta u županijsko,

nekada općinsko, središte Čakovec. Na području cijelog Grada Čakovca udio radnih migranata iznosi

35,11% što je nizak udio s obzirom da je Čakovec dominantni centar rada u okviru županije. No, tek

analiza po naseljima pokazuje pravu situaciju jer gradsko središte ima tek 15,78% migranata u ukupno

zaposlenim stanovnicima što znači da većina stanovnika radi i stanuje u gradu. Sva okolna naselja

koja pripadaju administrativnom području Grada Čakovca imaju preko 40% radnih migranata koji

svakodnevno putuju na posao. Šandorovec (81,42%), Novo Selo na Dravi (74,09%) i Savska Ves

(73,70%) imaju najviše udjele migranata među zaposlenim stanovnicima što ukazuje na nedostatak

radnih mjesta u tim naseljima.

Tablica 40.: Zaposleni dnevni migranti po naseljima Grada Čakovca

Zaposleni dnevni migranti Ukupno Udio u ukupno

zaposlenima (%)

Udio u ukupno

aktivnom (%)

Čakovec 1.090 15,78 13,70

Žensko 635 18,81 16,61

Muško 455 12,89 11,00

Ivanovec 622 63,28 53,90

Žensko 302 65,51 57,52

Muško 320 61,30 50,87

Krištanovec 169 46,81 42,46

Žensko 87 46,52 44,62

Muško 82 47,13 40,39

Kuršanec 150 50,68 41,78

Žensko 85 69,67 61,59

Muško 65 37,36 29,41

Mačkovec 435 66,01 57,77

Žensko 217 68,89 60,28

Muško 218 63,37 55,47

Mihovljan 405 61,36 54,14

Žensko 208 68,87 60,64

Muško 197 55,03 48,64

Novo Selo Rok 380 49,74 44,19

Žensko 193 50,00 46,28

Muško 187 49,47 42,21


. 70

Novo Selo na Dravi 183 74,09 57,55

Žensko 98 93,33 69,01

Muško 85 59,86 48,30

Savska Ves 440 73,70 65,19

Žensko 234 90,00 78,52

Muško 206 61,13 54,64

Slemenice 48 40,34 35,82

Žensko 32 58,18 55,17

Muško 16 25,00 21,05

Šandorovec 92 81,42 67,65

Žensko 49 100,00 75,38

Muško 43 67,19 60,56

Totovec 126 56,25 48,09

Žensko 59 55,66 47,97

Muško 67 56,78 48,20

Žiškovec 158 50,32 45,66

Žensko 77 47,53 44,77

Muško 81 53,29 46,55

Ukupno 4.298 35,11 30,48

Žensko 2.276 38,67 34,18

Muško 2.022 31,81 27,16


4.3. Poslovno okruženje

4.3.1. Osnovna obilježja gospodarskih kretanja u Hrvatskoj 2014.godine

Poduzetnici Hrvatske, obveznici poreza na dobit (bez banaka, osiguravajućih društava i drugih

financijskih institucija), njih 104.470 u 2014. godini imali su 830.116 zaposlenih (prema satima rada),

ostvarili su ukupan prihod od 618,8 milijardi kuna (povećanje od 3,3%), ukupne rashode od 604,8

milijardi kuna (povećanje od 2,3%) te 9,7 milijardi kuna neto dobiti što je povećanje od 139,5% u

odnosu na ostvarenu neto dobit u 2013. godini.


. 71

Dobit razdoblja, u iznosu od 34,9 milijarde kuna, u 2014. godini ostvarilo je 65.395 (62,5%)

poduzetnika, dok je gubitak razdoblja ukupne vrijednosti 25,1 milijardi kuna, iskazalo 39.075 (37,5%)

poduzetnika.

U odnosu na 2013. godinu, ostvareno je povećanje broja zaposlenih za 1,8%, ukupnih prihoda

za 3,3%, ukupnih rashoda za 2,3%, dobiti razdoblja za 17,4%, smanjenje gubitka razdoblja za 2%, a

rezultat navedenog je povećanje konsolidiranog financijskog rezultata – neto dobiti za 139,5%.

Od 618,8 milijarde kuna ukupnoga prihoda poduzetnika, 106 milijardi ostvareno je prodajom

robe na inozemnom tržištu, što je 9,5% više nego u 2013. godini. Na stranim tržištima svoje proizvode

i usluge plasiralo je 14.405 (13,8%) poduzetnika. Na stranim tržištima kupljeno je robe u vrijednosti od

98,8 milijardi kuna te je trgovinski suficit iznosio 7,2 milijardi kuna.

Za svoj su rad zaposlenici kod poduzetnika u 2014. godini primili prosječnu mjesečnu neto

plaću od 4.878 kuna, što je nominalno 1,2% više nego 2013. godine.

Tablica 41.: Financijski rezultati poduzetnika Hrvatske u 2014. godini

(iznosi u milijunima kuna)

Opis 2013. 2014. Indeks

2014./13.

Broj poduzetnika - 104.470 -

Broj dobitaša - 65.395 -

Broj gubitaša - 39.075 -

Broj zaposlenih 815.496 830.116 101,8

Ukupni prihodi 599.136 618.791 103,3

Ukupni rashodi 591.215 604.884 102,3

Dobit prije oporezivanja 33.896 39.147 115,5

Gubitak prije oporezivanja 25.974 25.240 97,2

Porez na dobit 3.849 4.153 107,9

Dobit razdoblja (dobit nakon oporezivanja) 29.737 34.904 117,4

Gubitak razdoblja (gubitak nakon oporezivanja) 25.664 25.150 98,0

Konsolidirani financijski rezultat – dobit (+) ili gubitak (-)

razdoblja 4.073 9.754 239,5

Izvoz 96.907 106.089 109,5

Uvoz 103.654 98.859 95,4


. 72

Trgovinski saldo (izvoz minus uvoz) -6.746 7.230 -

Investicije u novu dugotrajnu imovinu 37.873 35.185 92,9

Prosječne mjesečne neto plaće u kunama 4.819 4.878 101,2

Izvor: FINA, Analiza financijskih rezultata poslovanja poduzetnika Grada Čakovca u 2014.godini,

Čakovec, srpanj 2015.g.

Tablica 42.: Osnovni financijski rezultati poslovanja poduzetnika RH, Međimurske županije i Grada

Čakovca u 2014. godini, s pripadajućim rangovima (21 županija i 556 gradova i

općina)(iznosi: u tisućama kuna)

Naziv

županije

grada/

općine

Broj

poduzetnika

Broj

zaposlenih Ukupni prihod

Dobit

razdoblja

Gubitak

razdoblja

Neto dobit/

gubitak

Broj

Ra

ng

Broj

Ra

ng

Iznos R

an

g

Iznos

Ra

ng

Iznos

Ra

ng

Iznos

Ra

ng

Republika

Hrvatska 104.470 - 830.116 - 618.791.000 - 34.904.000 - 25.150.000 - 9.754.000 -

Međimurska

županija 2.583 10 24.957 8 11.218.758 10 614.060 10 197.391 17 416.668 6

Grad

Čakovec 1.097 11 11.830 8 5.775.830 10 276.310 13 95.337 27 180.973 7



Međimurska županija zauzima 6. mjesto, a Grad Čakovec 7. mjesto po neto dobiti/gubitku u

Republici Hrvatskoj. Prema broju zaposlenih Međimurska županija zauzima 8. mjesto, po broju

poduzetnika, ukupnom prihodu i dobiti razdoblja zauzima 10. mjesto, dok po gubitku razdoblja

zauzima 17. mjesto u Republici Hrvatskoj. Istodobno Grad Čakovec zauzima 8. mjesto prema broju

zaposlenih, 10. mjestu po ukupnom prihodu, 11. mjesto po broju poduzetnika, 13. mjesto po dobiti

razdoblja te 27. mjesto po gubitku razdoblja.

Mala i srednja poduzeća važan su dio hrvatskog gospodarstva. Dugotrajna visoka razina

nezaposlenosti u Hrvatskoj, kao i važnost koju mala i srednja poduzeća imaju u ekonomskoj politici

Europske unije, potaknuli su na dublje strateško promišljanje razvoja sektora malih i srednjih

poduzeća u Hrvatskoj.

Kriteriji za razvrstavanje subjekata u sektoru malih i srednjih poduzeća u Hrvatskoj definirani

su Zakonom o računovodstvu i Zakonom o poticanju razvoja malog gospodarstva.


. 73

Tablica 43.: Kriteriji za definiranje poduzeća prema Zakonu o računovodstvu

Veličina poduzeća

Kriteriji Iznos u kunama

MALA PODUZEĆA (trebaju imati ispunjena 2 od navedena tri kriterija)

Ukupna aktiva < 30.000.000,00 kn

Ukupan prihod < 60.000.000,00 kn

Broj zaposlenih < 50

SREDNJA PODUZEĆA (trebaju imati ispunjena 2 od navedena tri kriterija)

Ukupna aktiva < 150.000.000,00 kn

Ukupan prihod < 300.000.000,00 kn

Broj zaposlenih < 250

VELIKA PODUZEĆA (trebaju premašiti barem 2 kriterija za srednja poduzeća)

Izvor: Zakon o računovodstvu, NN 78/15 i 134/15

Zakon o računovodstvu i Zakon o poticanju razvoja malog gospodarstva nemaju usuglašen

kriterij broja zaposlenih za razvrstavanje malih i srednjih poduzeća u Hrvatskoj. Zakon o poticanju

razvoja malog gospodarstva usklađeniji je s kriterijima broja zaposlenih koji primjenjuje Europska

unija.

Tablica 44.: Usporedba kriterija razvrstavanja subjekata malog gospodarstva

Tip subjekta

Broj zaposlenih Godišnji prihod

u milijunima EURa

Imovina

(aktiva/dugotrajna

imovina) u milijunima

EURa

EU Hrvatska EU Hrvatska EU Hrvatska

Mikro 0-9 0-9 2 1,92 2 0,96

Mali 10-49 10-49 10 7,4 10 3,7

Srednji 50-249 50-249 50 29,59 43 14,79

Izvor: Izvješće o malim i srednjim poduzećima u Republici Hrvatskoj-2011.g., Cepor, prosinac

2011.g.: tečaj 1 EUR=7,3 HRK


. 74

Tablica 45.: Prikaz dobiti i gubitka poduzetnika Grada Čakovca u 2014. godini – prema veličini

poduzetnika

(iznosi u 000 kn)

Opis Ukupan broj

poduzetnika

Dobit razdoblja Gubitak razdoblja

2013.g. 2014.g. Index 2013.g. 2014.g. Index

Mali

poduzetnici 1.069 113.159 118.889 105,1 52.638 68.164 129,5

Srednje veliki

poduzetnici 24 80.012 85.317 106,6 21.475 27.173 126,5

Veliki

poduzetnici 4 52.055 72.105 138,5 0 0 -

Ukupno 1.097 245.227 276.310 112,7 74.113 95.337 128,6



Promatrano prema veličini poduzetnika na području Grada Čakovca, mali poduzetnici, njih

1.069 ukupno, ostvarili su dobit u iznosu od 118,88 milijuna kuna što je 5,1% više u odnosu na

prethodnu 2013. godinu, te čini 43% udjela ukupne dobiti razdoblja Grada.

Srednje veliki poduzetnici, njih 24 ukupno, ostvarili su 85,31 milijun kuna dobiti razdoblja što

čini 30,1% ukupne dobiti razdoblja grada. U odnosu na usporednu 2013. godinu dobit razdoblja

srednje velikih poduzetnika povećana je za 6,6%.

Veliki poduzetnici, njih 4 ukupno, ostvarili su dobit razdoblja (dobit nakon oporezivanja) u

iznosu od 72,10 milijuna kuna što je 26% ukupne dobiti razdoblja Grada Čakovca. U odnosu na

usporednu 2013. godinu dobit razdoblja velikih poduzetnika povećana je za čak 38,5%.

Istodobno mali poduzetnici bilježe najveći gubitak razdoblja – 68,16 milijuna kuna, u odnosu

na 2013. godinu isti je povećan za 29,5%. Gubitak razdoblja srednje velikih poduzetnika povećan je za

26,5%, dok kod velikih poduzetnika isti nije zabilježen.


. 75

Slika 12.: Grafički prikaz dobiti i gubitka razdoblja poduzetnika Grada Čakovca u 2014. godini –

prema veličini

Izvor: FINA, Analiza financijskih rezultata poslovanja poduzetnika Grada Čakovca u 2014.godini, Čakovec, srpanj 2015.g.

4.3.2. Osnovni financijski rezultati poduzetnika Grada Čakovca

Podaci iskazani u tablici broja poduzetnika i broja zaposlenih prema područjima djelatnosti

pokazuju da se od ukupno 1.097 poduzetnika s područja Grada Čakovca njih 265 sa ukupno 1.805

zaposlenih bavi trgovinom na veliko i malo, slijedi 211 poduzetnika prerađivačke industrije s 6.107

zaposlenih, 173 poduzetnika djelatnosti stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti s 510 zaposlenih,

126 poduzetnika građevinarstva sa 1.324 zaposlenih, te 54 poduzetnika djelatnosti pružanja

smještaja, a pripreme i usluživanje hrane sa 188 zaposlenika.

Tablica 46.: Broj poduzetnika i broj zaposlenih obuhvaćenih obradom godišnjih financijskih izvještaja

prema djelatnosti

Područje djelatnosti

2014.g.

Broj

poduzetnika

Pozitivno

poslovali

Negativno

poslovali Broj zaposlenih

A) Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 22 16 6 299

B) Rudarstvo i vađenje 1 1 0 2

C) Prerađivačka industrija 211 155 56 6.107

D) Opskrba električnom energijom, plinom, parom i

klimatizacija 19 14 5 81


. 76

Područje djelatnosti

2014.g.

Broj

poduzetnika

Pozitivno

poslovali

Negativno

poslovali Broj zaposlenih

E) Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda,

gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša 8 5 3 367

F) Građevinarstvo 126 92 34 1.324

G) Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i

motocikala 265 194 71 1.805

H) Prijevoz i skladištenje 34 24 10 221

I) Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja

hrane 54 35 19 188

J) Informacije i komunikacije 51 41 10 237

K) Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 11 9 2 23

L) Poslovanje nekretninama 28 17 11 36

M) Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 173 130 43 510

N) Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 20 15 5 317

O) Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje 1 0 1 0

P) Obrazovanje 15 14 1 141

Q) Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 8 8 0 39

R) Umjetnost, zabava i rekreacija 8 7 1 66

S) Ostale uslužne djelatnosti 41 29 12 67

n/ Nepoznato područje djelatnosti 1 0 1 0

Ukupno 1.097 806 291 11.830




. 77

Slika 13.: Grafički prikaz udjela broja poduzetnika Grada Čakovca u 2014. godini–prema djelatnosti



Slika 14.: Grafički prikaz udjela broja zaposlenih kod poduzetnika grada Čakovca u 2014. godini –

prema djelatnosti



Promatrano s razine ukupnog poduzetništva tj. poduzetnika svih djelatnosti, poduzetnici s

područja Grada Čakovca čine 42,5% ukupnog broja poduzetnika Međimurske županije te 1,1%


. 78

ukupnog hrvatskog poduzetništva. Poduzetnici Čakovca zapošljavaju 11.830 zaposlenih što čini

47,4% ukupno zaposlenih u Međimurskoj županiji te 1,4% zaposlenih u Republici Hrvatskoj.

Poduzetnici s područja Grada Čakovca u svojim financijskim izvještajima iskazali su ukupne

prihode u iznosu od 5,77 milijardi kuna što je za 5,3% više od prethodne godine te čini 51,5% ukupnih

prihoda Međimurske županije i 0,9% ukupnih prihoda hrvatskog poduzetništva.

Ukupni rashodi u iznosu od 5,56 milijardi kuna povećani su za 5,4% u odnosu na usporednu

2013. godinu te čine 51,8% ukupnih rashoda Međimurske županije i 0,9% ukupnih rashoda hrvatskog

poduzetništva.

Poduzetnici Čakovca u svojim izvještajima iskazali su povećanje dobiti prije oporezivanja za

10,6% te povećanje dobiti razdoblja (dobit nakon oporezivanja) za 12,7%. Gubitak prije i nakon

oporezivanja povećao se za oko 28% te čini oko 48% udjela u ukupnom gubitku prije i nakon

oporezivanja u Međimurskoj županiji odnosno 0,4% udjela u gubitku poduzetnika RH.

Konačan ili konsolidirani financijski rezultat – neto dobit poduzetnika Grada Čakovca

pozitivnog je predznaka što znači da su poduzetnici Čakovca u 2014. godini poslovali s dobiti. U

odnosu na usporednu 2013. godinu iskazana neto dobit u iznosu od 180,97 milijuna kuna povećana

je za 5,8% te čini 43,4% neto dobiti Međimurske županije, odnosno 1,9% udjela u neto dobiti

Republike Hrvatske.

4.3.3. Gustoća poduzeća

Gustoća poduzeća je broj poduzeća na 10.000 stanovnika. Gustoća poduzeća 2014.godine za

Grad Čakovec od 384,2559 za mala poduzeća, 8,6269 za srednja poduzeća i 1,4378 za velika

poduzeća veća je u odnosu na gustoću malih, srednjih i velikih poduzeća u Međimurskoj županiji i u

Republici Hrvatskoj.

Tablica 47.: Gustoća poduzeća, Republika Hrvatska, 2014.g.

Opis Ukupan broj poduzetnika Gustoća poduzeća

Mali poduzetnici 98.497 229,8706

Srednje veliki poduzetnici 1208 2,8192

Veliki poduzetnici 352 0,8215

Ukupno 100.057 233,5113

Izvor: HGK, Županijska komora Čakovec, obrada autora

Tablica 48.: Gustoća poduzeća, Međimurska županija, 2014.g.





Ukupno 2.481 218,0064



. 79

Tablica 49.: Gustoća poduzeća, Grad Čakovec (14 naselja), 2014.g.





Ukupno 1.097 394,3206


4.3.4. Osnivanje i zatvaranje tvrtki u Gradu Čakovcu

U promatranom periodu od 2010. - 2014.godine, najveći broj tvrtki osnovan je 2013.godine, a

najmanje 2014.godine. Najviše tvrtki zatvoreno je 2012.godine, a najmanje 2011.godine. Više

osnovanih u odnosu na broj zatvorenih bilo je 2011.g. kada su na jednu zatvorenu tvrtku osnovane 2,6

nove i 2013.g. kada su na jednu zatvorenu tvrtku osnovane 3,6 nove tvrtke.

Tablica 50.: Broj osnovanih i zatvorenih tvrtki u Gradu Čakovcu od 2010. do 2014.g.

Godina Osnovane tvrtke Zatvorene tvrtke

Razlika

Osnovane tvrtke -

Zatvorene tvrtke

2010. 72 110 -38

2011. 74 29 45

2012. 88 327 -239

2013. 196 55 141

2014. 143 187 -44

Izvor: www.hgk.hr, obrada autora


. 80

Slika 15.: Prikaz osnovanih i zatvorenih tvrtki u Gradu Čakovcu od 2010. do 2014.g.

Izvor: www.hgk.hr, obrada autora

4.3.5. Obrtništvo

Obrtništvo u Gradu Čakovcu ima dugu tradiciju. Čakovečki obrtnici organizirani u čizmarski,

postolarski, krojački, lončarski i veliki ceh u kojem su udruženi mesari, kovači, bravari, tkalci i kožari

čine osnovu gospodarskog života u 18. i 19. stoljeću.

Danas je rašireno stajalište kako obrtništvo nije bitan dio hrvatskog gospodarstva, što nije

točno. Obrtništvo omogućava zapošljavanje i samozapošljavanje značajnog broja radnika, posebno

osoba koje bi zbog svoje dobi ili nekog drugog razloga ostali izvan tržišta rada.

Broj obrta u Gradu Čakovcu u prosincu 2014.godine 41% je manji u odnosu na broj obrta u

siječnju 2005.godine. Prema procijeni HOK, Obrtničke komore Međimurke županije, u 2014.godini

prosječno su 2 radnika na 1 obrtnika, dok je u siječnju 2005.godine prosječno na 1 obrtnika bilo 2,4

radnika.


. 81

Tablica 51.: Struktura obrtnika Grada Čakovca prema prijavljenim djelatnostima, stanje na dan

18.01.2005.g. i 31.12.2014.g.

r.b. Djelatnost

Čakovec

Stanje na dan

18.01.2005.

Stanje na dan

31.12.2014.

01. PROIZVODNO OBRTNIŠTVO 236 94

- proizvodnja tekstila 61 24

- proizvodnja od drveta 14 10

- proizvodnja proizvoda od metala 53 22

- proizvodnja električne opreme 17 9

- proizvodnja od gume i plastike 18 4

- proizvodnja hrane i pića 22 10

- proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda 17 9

- ostale proizvodne djelatnosti 34 6

02. GRAĐEVINARSTVO 120 61

03. TRGOVINA NA MALO 182 90

04. UGOSTITELJSTVO 71 38

05. PROMET 55 26

06. POPRAVAK MOTORNIH VOZILA 15 6

07. POPRAVAK PREDMETA ZA OSOBNU UPOTREBU I

KUĆANSTVO 30 31

08. OSTALE USLUŽNE DJELATNOSTI (frizeri, cvjećari) 71 56

09. POLJOPRIVREDA 31 17

Ukupno aktivnih 650 379

Privremene obustave 23 6

Ukupno 673 385

Izvor: HOK, Obrtnička komora Međimurske županije, 18.01.2005. i 18.12.2015.

Značaj obrta mnogo je širi. Obrt omogućava zadovoljenje mnogih malih i svakodnevnih

potreba – od krojačkih usluga i šišanja, do popravaka kućanskih aparata i plinskih instalacija, te na taj

način popunjava niz tržišnih segmenata koji za veće gospodarske subjekte nisu dovoljno atraktivni.

Nadalje, obrt pruža egzistenciju mnogima izvan velikih urbanih sredina, a isto tako čini lakšim i

ugodnijim život stanovništva ruralnih područja i manjih urbanih središta. Specifične vrste obrta, kao što


. 82

su tradicijski i umjetnički obrti, jamče opstanak tradicije i očuvanje nacionalnog identiteta te

nadopunjavaju turističku ponudu unikatnim proizvodima i originalnim uslugama. I konačno, obrti mogu

biti važna podrška velikim gospodarskim subjektima, osobito u djelatnosti prerađivačke industrije. Oni

im mogu izrađivati proizvode koji zahtijevaju manje serije, ali i mnogo ljudskog rada i umijeća, te im

pružati specifične usluge. („Analiza dosadašnjeg razvoja i stanja obrtništva sa smjernicama za

strategiju njegova razvoja“, Švaljek, S.)

4.3.6. Infrastruktura poslovne potpore

Tehnološko inovacijski centar Međimurje (Čakovec, Bana Josipa Jelačića 22b)

Tehnološki parkovi povezuju stručnjake i poduzetnike koji žele ostvariti svoje gospodarske

ciljeve temeljene na novim tehnologijama. Tehnološki park je u pravilu planski organiziran,

infrastrukturno opremljen te u ekološki uređenom prostoru nudi različite pogodnosti i usluge. Nasuprot

poslovnim parkovima, koji su prvenstveno okrenuti biznisu i proizvodnji - tehnološki parkovi naglasak

pridaju razvoju i znanstveno - istraživačkim aktivnostima. Osnivaju se uglavnom u blizini

visokoobrazovnih institucija i istraživačkih centara, odnosno značajnih gospodarsko - tehnoloških

sustava te privlače vrhunske stručnjake ali i mlade talente. Tehnološki su parkovi svojevrsni inkubatori,

u kojima se osigurava koncentracija znanja, visoke tehnologije, obrazovanja i povezanosti s

nacionalnim i svjetskim obrazovnim institucijama.

Na području Grada Čakovca djeluje Tehnološko-inovacijski centar Međimurje (TICM) od 2010.

godine kao dio Centra znanja Međimurske županije u bivšoj vojarni u Čakovcu.

U TICM-u je 2014.g. inkubirana 21 tvrtka, a tvrtke zapošljavaju ukupno 65 radnika. Broj

inkubiranih tvrtki raste iz godine u godinu, a 2014. g. dostignuta je 93% popunjenost. Ukupni prihodi

inkubiranih poduzeća 2013.g. iznose 22,75 mil.kn. U periodu od 2011. do 2014.g., 6 poduzeća je

završilo proces inkubacije.


. 83

5. TURIZAM I KULTURA

rad Čakovec predstavlja gospodarski, kulturno i civilizacijski razvijenu osnovnu turističku

destinaciju, označenu sintagmom „Grad Zrinskih“.

U 2014.g. u Gradu Čakovcu zabilježen je dolazak 6384 turista i to 2874 (45%) stranih i

3510 (55%) domaćih turista. Turisti su ostvarili 12362 noćenja, pri čemu su domaći gosti ostvarili

6.973 (56%) noćenja, a strani turisti 5389 (44%) noćenja, od kojih su najbrojniji turisti iz Njemačke sa

811 (6,6%) noćenja, Poljske 785 (6,3%), Slovenije 527 (4,3%) i Austrije 374 (3,0%) noćenja. U 2014.g.

u odnosu na 2013.g. broj dolazaka turista povećao se 1%, a broj ostvarenih noćenja smanjio se 7%.

Promatrano u razdoblju od pet godina, od 2010. do 2014.g., najviše dolazaka ostvareno je

2010.g. kada je u Gradu Čakovcu zabilježen dolazak 8420 turista, a najmanje dolazaka turista

ostvareno je 2012.g. kada je zabilježen dolazak 5420 turista. Najviše noćenja zabilježeno je 2011.g. i

to 15.798 noćenja, a najmanje 2012.g., i to 11.398 noćenja.

Tablica 52.: Dolasci i noćenja turista u Gradu Čakovcu u razdoblju 2010.-2014.

Godina

Dolasci Noćenja

Strani turisti Domaći turisti Ukupno Strani turisti Domaći turisti Ukupno

2010. 3.672 4.748 8.420 5.950 9.536 15.486

2011. 2.298 4.873 7.171 4.761 11.037 15.798

2012. 1.947 3.473 5.420 3.449 7.949 11.398

2013. 2.501 3.820 6.321 4.468 8.780 13.248

2014. 2.874 3.510 6.384 5.389 6.973 12.362

Izvor: TZ Grada Čakovca, 2015.g.

Broj noćenja promatran po mjesecima, pokazuje da je u periodu od 2010.-2013.g. najviše

noćenja ostvareno u travnju i svibnju, a trend se je promijenio 2014.g. kada je najviše noćenja

ostvareno u rujnu.

G


. 84

Slika 16.: Broj noćenja turista u Gradu Čakovcu po mjesecima, u razdoblju 2010.-2014.g.

Izvor: TZ Grada Čakovca, 2015.g, obrada autora

5.1. Postojeća smještajna infrastruktura

Grad Čakovec u 2014.g. raspolaže s 242 stalnih postelja i 50 pomoćnih postelja, od čega je

najveći broj u Hotelu „Park“, 186 (77%) stalnih postelja i 46 pomoćne postelje. Smještajni objekti na

području Grada su srednje (3*) ili niže (2*) kategorije.

Tablica 53.: Ukupan broj stalnih postelja prema vrstama smještaja u 2014. u Gradu Čakovcu

Objekat Kvaliteta Adresa Br. soba Br. stalnih postelja

Hotel "Park" ** Čakovec, Zrinsko-Frankopanska

14 106

186 (+46 pomoćne

postelje)

Sobe "Royal" *** Čakovec, Kolodvorska 13 6 11

Rooms "Aurora" *** Čakovec, Franje Punčeca 2 9 14

Villa "Matulina" *** Čakovec, Augusta Cesarca 25 2 4

Hostel Stela d.o.o. Čakovec, A. Schulteissa 19 4 17 (+4 pomoćne

postelje)

Sobe za

iznajmljivanje

Autostop

Čakovec, Neumannova 4 5 10

Izvor: TZ Grada Čakovca, 2015.g.


. 85

U vrijeme školskog ljetnog odmora, na raspolaganju je i 86 postelja u Učeničkom domu

Graditeljske škole u Čakovcu (Adresa: Čakovec, Sportska 1).

U Gradu Čakovcu organiziraju se manifestacije koja okupljaju značajan broj posjetitelja, i to:

Advent u gradu Zrinskih (u prosincu),

Dan Grada Čakovca (u svibnju),

Međimurski fašnik (u veljači),

Ljeto u Gradu Zrinskih (u lipnju/srpnju) i

Porcijunkulovo (krajem srpnja/početak kolovoza).

Porcijunkulovo je tradicionalna kulturno – turistička manifestacija koja se održava već 51

godinu. Prvobitno zamišljena kao Sajam tradicijskih zanata vezan uz crkveni blagdan „Gospe od

anđela – Porcijunkule“ (2.08.), manifestacija se svake godine tematski i obujmom širila da bi danas

stekla status “najveće turističke manifestacije u županiji” koju je 2014. godine posjetilo 200.000

posjetitelja.

Tablica 54.: Prosječna posjećenost manifestacija u razdoblju 2010.-2014.

Naziv manifestacije Procjena posjećenosti manifestacije

2010. 2011. 2012. 2013. 2014

Advent u gradu Zrinskih 5.000 5.000 10.000 20.000 30.000

Dan grada 15.000 20.000 20.000 20.000 25.000

Međimurski fašnik 10.000 10.000 15.000 20.000 20.000

Porcijunkulovo 70.000 80.000 100.000 120.000 200.000

*Ljeto u Gradu Zrinskih 12.000 6.500 16.000 13.500 17.000

Izvor: TZ Grada Čakovca, 2015.g. i *Dvije lije d.o.o.

Tablica 55.: Zaštićena nepokretna kulturna dobra Grada Čakovca

Rb. Naselje Naziv Status

1. Čakovec Kompleks Starog grada Kulturno dobro od nacionalnog značenja

2. Čakovec Arheološko nalazište Pustakovec Preventivno zaštićeno kulturno dobro

3. Čakovec Kameni pil sv. Mihovila arkanđela Preventivno zaštićeno kulturno dobro


. 86

4. Čakovec Kameni pil sv. Trojstva Preventivno zaštićeno kulturno dobro

5. Čakovec Pil s raspećem Preventivno zaštićeno kulturno dobro

6. Čakovec Visoka učiteljska škola Zaštićeno kulturno dobro

7. Čakovec Kulturno - povijesna cjelina grada

Čakovca Zaštićeno kulturno dobro

8. Čakovec Crkva sv. Nikole s franjevačkim

samostanom Zaštićeno kulturno dobro


Dio kulturne infrastrukture Grada Čakovca nalazi se u turističkoj ponudi Grada u vidu

organiziranih tematskih staza, i to:

arhitektonska baština,

moderna arhitektura,

važni spomenici.

Tablica 56.: Rekreacijski sadržaji (kulturni, sportski i dr. rekreacijski objekti)

Naziv objekta

Kulturne ustanove u vlasništvu Grada

Centar za kulturu Čakovec

Knjižnica "Nikola Zrinski"

Sportski objekt "Sloga"

Gradski bazeni Čakovec

Streljana Čakovec

SRC Mladost - stadion

Macanov dom

Sportski objekt „Sloga“



. 87

6. URBANO OKRUŽENJE

6.1. Kvaliteta urbanog okoliša, izloženost ekološkim rizicima i klimatskim

opasnostima

odaci iz potpoglavlja Onečišćenje zraka, Onečišćenje vode i Onečišćenje tla preuzeti su iz

Izvješća o stanju okoliša Međimurske županije, Međimurska županija, Upravni odjel za

prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša, Odsjek za zaštitu okoliša i prirode, rujan 2014.g.

Onečišćenje zraka

Podaci o ocjeni kakvoće zraka za područje Grada Čakovca, pa niti za područje Međimurske

županije, kao rezultat provedenih mjerenja u trajanju od jedne godine ne postoje, jer se mjerenja

(monitoring zraka) ne provode.

Procjena razine onečišćenosti zraka u Međimurskoj županiji, kao i u Gradu Čakovcu može se

ocijeniti posredno. U Uredbi o određivanju zona i aglomeracija prema razinama onečišćenosti zraka

na teritoriju Republike Hrvatske, Međimurska županija nalazi se u grupi s deset županija cijele istočne

i sjeverozapadne Hrvatske, koja je definirana kao zona HR 1. Za zonu HR 1 dane su sljedeće

procjene razina onečišćenosti zraka obzirom na zaštitu zdravlja ljudi, a za sljedeće onečišćujuće tvari:

Tablica 57.: Procjene razine onečišćenosti zraka obzirom na zaštitu zdravlja ljudi za zonu HR1 kojoj

pripada i Međimurska županija

Onečišćujuće tvari Razina onečišćenosti

(zaštita zdravlja ljudi)

Sumporov dioksid (SO₂) < GPP

Oksidi dušika izraženi kao dušikov dioksid (NO₂) < DPP

Lebdeće čestice (PM10) < GPP

Benzen i benzo(a)piren < DPP

Olovo (Pb), arsen (As), kadmij (Cd), nikal (Ni) < DPP

Ugljikov monoksid (CO) < DPP

Ciljane vrijednosti za prizemni ozon (O₃) > CV

Granične vrijednosti za ukupnu plinovitu živu < GV

Izvor: Međimurska županija, Izvješće o stanju okoliša Međimurske županije, rujan 2014.g.

P


. 88

Iz tablice su razvidni načelno dobri rezultati: za okside dušika, benzen, teške metale i CO

onečišćenje je ispod donjeg praga procjene, za SO₂ i lebdeće čestice ispod gornjeg praga procjene,

ozona ima više od ciljane vrijednosti, a žive manje od granične vrijednosti.

6.1.1.1. Izvori onečišćenja zraka

Najveći izvor onečišćenja zraka za Međimursku županiju predstavlja promet. Glavni

onečišćivači zraka su plinovi koji se razvijaju izgaranjem fosilnih goriva, krute čestice iz automobila.

Plinovi iz automobilskih motora izazivaju i do 55% ukupne onečišćenosti zraka. Smatra se da 1000

automobila u toku jednog dana oslobodi u atmosferu 3,2 tone CO, 220 – 430 kg aromatskih

ugljikovodika, 52 – 160 kg dušičnih oksida i drugih plinova.

Kako u Međimurskoj županiji nema velikih industrijskih postrojenja koja bi svojom aktivnošću

mogla značajnije ugroziti kakvoću zraka, za pretpostaviti je da je glavni krivac povišenih vrijednosti

lebdećih čestica PM10 promet.

Utjecaj farmi za uzgoj stoke na kvalitetu zraka u okolišu ne odražava se na pojavi štetnih i

opasnih tvari u zraku u koncentracijama koje bi mogle ugroziti zdravlje čovjeka ili životinja, već u pojavi

neugodnih mirisa čiji intenzitet ovisi o procesima mikrobiološke razgradnje organske tvari i

vremenskim prilikama.

Površine onečišćene otpadom, česti su izvor onečišćenja zraka u Međimurskoj županiji, jer

osim onečišćenja tla i voda, posebno u ljetnim mjesecima, emitiraju neugodne mirise.

Onečišćenje zraka česticama prašine rašireno je uz sve šljunčare (legalne i nelegalne) na

području Međimurske županije te uz industriju građevinskog materijala.

Pritužbe na onečišćenje zraka prisutne su na području Grada Čakovca (ljevaonica).

Učestale su pritužbe na teža onečišćenja zraka od ilegalne djelatnosti spaljivanja starih

automobilskih guma koje se obavlja na otvorenom prostoru ali dopire i do naselja. Eksploatacija plina,

iako nije petrokemijska industrija s većim onečišćenjem, ipak se osjeća kao onečišćivač zraka.

Svi navedeni slučajevi doživljavaju se kao onečišćenje zraka, naročito kad izazivaju neugodne

mirise i smetnje u disanju. Točnije prosudbe o težini i opasnostima po zdravlje ovih onečišćenja moći

će se donijeti tek kad se obave mjerenja temeljem Zakona o zaštiti zraka.

Onečišćenje zraka s obzirom na kontinuirani i dugotrajni utjecaj na zdravlje stanovništva

postaje sve veći javnozdravstveni problem.

Poznato je da je 30 – 40 % slučajeva astme i 20 – 30 % ostalih respiratornih bolesti povezano

sa zagađenjem zraka. Polutanti u zraku djeluju na pelud biljaka na način da se povećava produkcija

peluda pa s time i njegova količina u zraku ali i alergogenost. Najveći utjecaj povećanih emisija CO₂

primijećen je na povećanje produkcije peluda korovne biljke ambrozije (Ambrosia sp.). Povećanje

koncentracije s 300 ppm na 700 ppm u zraku povećava produkciju peluda za čak 61%, što je

zabrinjavajući podatak s obzirom na to da je pelud ambrozije jedan od najalergenijih peluda i da se

broj osoba alergičnih na tu vrstu peluda svake sezone povećava.


. 89

6.1.2. Onečišćenje vode

Prostor Međimurske županije karakterističan je po velikom bogatstvu vodotoka, jezera i

podzemnih voda.

Sve vode Međimurske županije pripadaju vodnom području slivova Drave i Dunava. Slivno

područje "Međimurje" obuhvaća područje cijele Međimurske županije. Osnovnu hidrografsku mrežu

Međimurja čine rijeke Drava, Mura i Trnava, uz velik broj potoka i kanala.

6.1.2.1. Stanje voda sliva Drave u Međimurskoj županiji u razdoblju 2008.-2012.godine

Stanje voda sliva Drave u Međimurskoj županiji ocijenjeno je sukladno Uredbi o standardu

kakvoće voda. Raspodjela mjernih postaja na površinskim kopnenim vodama u Hrvatskoj izvršena je

prema vodnim područjima, a unutar njih prema tijelima površinskih voda.

Ekološko stanje površinskih voda utvrđeno je biološkim pokazateljima, te kemijskim i fizikalno

kemijskim pokazateljima koji prate biološke pokazatelje. Ekološko stanje površinskih voda

raspodjeljuje se u pet klasa: vrlo dobro, dobro, umjereno, loše i vrlo loše. Kemijsko stanje površinskih

voda dijeli se u dvije klase: dobro kemijsko stanje i nije postignuto dobro kemijsko stanje.

6.1.2.2. Drava

Drava je u navedenom razdoblju ispitivana na lokaciji blizu Kuršanca, tj. na postaji kod

Varaždina. Na postaji Drava – Varaždin u blizini Kuršanca utvrđeno je dobro ekološko stanje do 2010.

godine kad prema kemijskim i fizikalno kemijskim pokazateljima koji prate biološke

pokazatelje stanje prelazi u umjereno, koje nije zadovoljavajuće za tip rijeke u koji se Drava svrstava.

Stanje prema biološkim pokazateljima zadovoljava za sve godine u kojima su ovi pokazatelji ispitivani,

kao i kemijsko stanje.

6.1.2.3. Osnovni podaci o podzemnim vodama

Osnovni resurs za potrebe javne vodoopskrbe na području Međimurske županije su

podzemne vode. U vodoopskrbni sustav uključena su dva crpilišta: "Nedelišće" i "Prelog".

Vodoopskrba Međimurja prema usvojenoj koncepciji tehničkog rješenja podijeljena je na četiri

vodoopskrbne zone od kojih se tri opskrbljuju iz šest bunara crpilišta Nedelišće, a četvrta iz dva

bunara crpilišta Prelog. U četvrtoj vodoopskrbnoj zoni nalazi se i pričuvno crpilište "Sveta Marija".


. 90

6.1.2.4. Zaštita izvorišta Nedelišće, Prelog i Sveta Marija

Radi zaštite podzemnih voda od onečišćenja, definiraju se sanitarne zone zaštite izvorišta.

Mjere zaštite i sanacije izvorišta propisane su radi sprječavanja nepovoljnog djelovanja na njihovu

izdašnost i zdravstvenu ispravnost vode za piće. Provođenje mjera zaštite i sanacije u zonama

izvorišta od javnog je interesa i ima prioritet u odnosu na druge mjere i radnje pravnih i fizičkih osoba

na području zona zaštite.

Unutar granica zona utvrđenih Odlukom provodi se pasivna i aktivna zaštita izvorišta. Pasivnu

zaštitu izvorišta čine mjere zabrane građenja i smještaja pojedinih građevina i obavljanja određenih

djelatnosti unutar utvrđene zone. Aktivnu zaštitu izvorišta čini monitoring kakvoće vode na priljevnom

području izvorišta i poduzimanje aktivnosti za poboljšanje stanja voda, a osobito: gradnja vodnih

građevina za javnu vodoopskrbu i odvodnju otpadnih voda, uvođenje čistih proizvodnji, organiziranje

ekološke poljoprivredne proizvodnje, ugradnja spremnika opasnih i onečišćujućih tvari s dodatnom

višestrukom zaštitom i druge mjere koje poboljšavaju stanje voda.

Na temelju provedene analize voda u zdencima Z-1 do Z-6 crpilišta Nedelišće, kao i u

zdencima Z-1 do Z-2 crpilišta Prelog zadovoljeni su svi uvjeti propisani Pravilnikom o zdravstvenoj

ispravnosti vode za piće, tj. niti jedan parametar ne premašuje maksimalno dozvoljene koncentracije.

Godišnje se u internom laboratoriju Međimurskih voda d.o.o. analizira oko 1000 uzoraka vode

za piće iz javnog vodoopskrbnog sustava. Nadzor nad kvalitetom vode vrši se i od strane sanitarne

inspekcije Međimurske županije. Za vodoopskrbu se crpi podzemna voda bez prerade uz dezinfekciju

plinovitim klorom.

6.1.2.5. Vodovodna mreža

Vodovodna mreža izvedena je u svim naseljima Međimurske županije, pa i Grada Čakovca.

Konstantno se izvode proširenja vodovodnih mreža u naseljima sukladno zahtjevima gradova i općina.

Potrošnja vode posljednjih godina stagnira, iako je došlo do porasta broja potrošača i do širenja

cjevovodnog sustava. Smanjivanje potrošnje vode tumači se optimalizacijom potrošnje i padom

standarda potrošača te krizom u gospodarstvu. Domaćinstva koja su priključena na javnu vodovodnu

mrežu i na hidrofore, a u stvarnosti troše vodu samo iz hidrofora, također smanjuju stvarnu potrošnju

onih domaćinstava koja konstantno troše vodu iz javnog vodovoda.

6.1.2.6. Stanje okoliša

Vodoopskrba pučanstva i gospodarstva u povijesti i danas temelji se na sve većem zahvatu

podzemnih voda. Tome treba dodati i sve izraženiju težnju za korištenje voda za navodnjavanje

poljoprivrednih kultura. Zbog presijecanja riječnih korita ostavljene su rijeke bez biološkog minimuma

voda, pa je uništen biljni i životinjski svijet. Kanalski sustavi ugrozili su autohtona staništa vlažnih

livada i njihove ekosustave. Na pojedinim predjelima posebnu grupu problema predstavljaju vodotoci

koji erozijom tla i poplavama uzrokuju negativne pojave u okolišu. Takve negativne pojave treba

spriječiti na način da se vodotoci oblikuju meandrima i mekim obalama. Prirodnim oblikovanjem očuvat


. 91

će se vodeni ekosustavi i estetika krajobraza, a i visoke vode bile bi bolje apsorbirane nego u

betonskim i kamenim koritima/kanalima.

6.1.3. Onečišćenje tla

Republika Hrvatska nema Zakon o zaštiti tla, a zakoni koji donekle reguliraju pojedine

elemente zaštite tla su propisi iz sljedećih područja: zaštite okoliša, zaštiti prirode, poljoprivredno

zemljište i poljoprivreda, šume, vode, zaštite zraka, gospodarenja otpadom, prostorno uređenje i

gradnja, rudarstvo, državna izmjera i katastar te podzakonski propisi kojima su regulirana navedena

područja.

Ne postoje objedinjeni i sistematizirani podaci koji bi dali cjelovitu sliku stanja tla u

Međimurskoj županiji.

Uži krug specijalista i stručnih ljudi prepoznao je sljedeće glavne pritiske na tlo:

erozija,

smanjenje organske tvari,

onečišćenje tla,

prenamjena,

smanjenje biološke raznolikosti tla,

zbijanje tla.

Najveći i najbrži učinak na kakvoću tla ima antropogeni utjecaj. Kako bi se povećala plodnost

tla neophodan je utjecaj čovjeka te čovjek upotrebljava ciljana zaštitna sredstva i mineralna gnojiva

čime se naravno mijenjaju osnovna svojstva tla.

Onečišćenost poljoprivrednog zemljišta je stanje koje nastaje izravnim unošenjem ili

postupnim rasprostiranjem (transportom ili taloženjem) onečišćujućih tvari i njihovim nakupljanjem u

zemljištu iznad najviših dopuštenih količina. Onečišćujuće tvari su i tvari koje

se uobičajeno unose u poljoprivredno tlo, ali zbog nestručne primjene u neprimjerenim količinama, u

krivo vrijeme ili na neprikladnim tlima, mogu prouzročiti štete po okoliš. Opterećenju i/ili onečišćenju tla

na području županije doprinosi i neadekvatna primjena stajskog gnoja, krutog stajskog gnoja,

gnojovke i gnojnice u poljoprivrednom tlu. U cilju smanjivanja gubitka dušika ispiranjem i isparavanjem

zabranjuje se gnojenje gnojnicom i gnojovkom na svim poljoprivrednim površinama bez obzira na

pokrov u razdoblju od 15. studenog do 15. veljače te gnojenje gnojnicom i gnojovkom raspodjelom po

površini bez unošenja u tlo na svim poljoprivrednim površinama u razdoblju od 1. svibnja do 1. rujna.

Erozija zemljišta je pojava koja neprekidno djeluje na cjelokupnom području s manjim ili većim

intenzitetom. Osim stoljetnog krčenja šumskog pokrova na području Međimurja, na pojavu erozije

znatno utječe i velika usitnjenost parcela te veliki nagibi na mnogim obradivim površinama.

Nedvojbeno je da stanje erozije tala na području Međimurja i njezino suzbijanje mora biti u središtu

pozornosti zaštite okoliša i racionalnog gospodarenja prirodnim resursima.


. 92

6.1.4 Zelene površine

Tablica 58.: Podaci o zelenim površinama po naseljima i po stanovniku

Namjena

Ča

ko

ve

c

Iva

no

vec

Kri

šta

no

ve

c

Ku

rša

ne

c

Ma

čkove

c

Mih

ovlja

n

No

vo

Selo

na

Dra

vi

No

vo

Selo

Rok

Sa

vska

Ves

Sle

men

ice

Šte

fan

ec

Ša

nd

oro

vec

To

tove

c

Žiš

ko

ve

c

Uku

pn

o

Zelene

površine//

ha

66,69 4,12 0,26 0,19 0,49 0,53 0,12 0,65 0,24 - 2,09 0,58 0,83 0,40 77,19

m²/

stanovniku

44,03 19,68 4,15 1,20 3,69 3,84 1,89 4,51 1,97 - 29,19 17,31 15,54 7,37 27,75

Izvor: Grad Čakovec, PPUG

6.1.5. Zaštićena područja i prirode baštine

Regionalni park Mura-Drava proteže se kroz 5 županija (Međimursku, Varaždinsku,

Koprivničko-križevačku, Virovitičko-podravsku i Osječko-baranjsku županiju). Površina Regionalnog

parka Mura-Drava iznosi 87.680,52 ha. U Međimurskoj županiji on se proteže kroz 16 jedinica lokalne

samouprave, a jedna od njih je i Grad Čakovec. Kao što je i navedeno u tablici, naselja kroz koja se

proteže su Kuršanec, Novo Selo na Dravi, Šandorovec i Totovec. U Međimurskoj županiji površina

parka iznosi 16.962,54 ha (23,27% površine županije ili 19,60% parka).


. 93

Tablica 59.: Podaci o zaštićenim područjima i prirodnoj baštini Grada Čakovca

Redni broj Naziv Naselja Površina (ha)

Zaštićena područja

1. Spomenik parkovne arhitekture - Perivoj

Zrinski Čakovec 13,50

2. Spomenik parkovne arhitekture (skupina

stabala) - glicinije Čakovec 0,00

3. Regionalni park Mura-Drava Kuršanec, Novo Selo na Dravi,

Šandorovec, Totovec *16.962,54

Ekološki značajna područja (Nacionalna ekološka mreža)

1. HR5000013 Šire područje Drave (važno

područje za divlje svojte i stanišne tipove)

Kuršanec, Novo Selo na Dravi,


2. HR1000013 Dravske akumulacije

(međunarodno važno područje za ptice)



3. HR2000614 Stari tok Drave II (važno

područje za divlje svojte i stanišne tipove)


Šandorovec, Totovec *840,94

4. HR2001034 Mačkovec - ribnjak (važno

područje za stanišne tipove) Mačkovec 4,60

5.

HR2000377 Totovec - nalazište crnkaste

sase (Pulsatilla pratensis ssp. Nigricans)

(važno područje za divlje svojte)

Totovec 19,25

6. HR2000816 Globetka - livade Čakovec točkasti

lokalitet

Posebno zaštićena područja (Natura 2000) - prijedlog

1. HR2001307 Drava - akumulacije (pSCI

područje - Područje važno za zajednicu)


Šandorovec, Totovec *3.084.88

2. HR1000013 Dravske akumulacije (SPA

područje - Područje posebne zaštite)


Šandorovec, Totovec *3.084.88

3. HR2001034 Mačkovec - ribnjak (pSCI

područje - Područje važno za zajednicu) Mačkovec 4,60

4. HR2001346 Međimurje (pSCI područje -

Područje važno za zajednicu) Žiškovec 3,53



. 94

6.1.6. Gospodarenje otpadom

Gospodarenje otpadom su djelatnosti sakupljanja, prijevoza, oporabe i zbrinjavanja i druge

obrade otpada, uključujući nadzor nad tim postupcima te nadzor i mjere koje se provode na lokacijama

nakon zbrinjavanja otpada, te radnje koje poduzimaju trgovac otpadom ili posrednik (Zakon o

održivom gospodarenju otpadom, NN 94/13).

Poslove skupljanja komunalnog otpada za područje Grada Čakovca obavlja GKP Čakom

d.o.o. koje se u sklopu navedenog bavi i poslovima gospodarenja komunalnim otpadom.

Tablica 60.: Struktura prikupljenog i prevezenog komunalnog otpada u Gradu Čakovcu (u

kilogramima) 2014.godine

JLS Komunalni Glomazni Papir Plastika Tetrapak Metal Staklo Bioraz-

gradivi Ukupno

Grad

Čakovec

3.629,13 201,26 447,01 362,14 29,35 20,47 119,00 1.901,15

6.709,51

54,09% 3,00% 6,66% 5,40% 0,44% 0,31% 1,77% 28,34%

Izvor: GKP ČAKOM d.o.o.

U odnosu na ukupno prikupljeni otpad u 2014.godini 54,09% čini komunalni otpad. Na nivou

Republike Hrvatske propisana je obveza za jednice lokalne samouprave da do 2020.godine udio od

50% prikupljenog otpada mora biti selektivno prikupljeni otpad.

6.2. Izloženost prirodnim rizicima

U prikazu izloženosti područja Grada Čakovca prirodnim i klimatskim opasnostima korišteni su

podaci iz Procjene ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša za Grad Čakovec,

lipanj 2014.

6.2.1. Poplave

Vodotoci koji mogu biti uzrok poplava su:

rijeka Drava - za naselje Kuršanec,

potok Trnava - za grad Čakovec i naselje Štefanec


. 95

6.2.2. Potres

Na području Grada Čakovca, prema seizmološkim podacima geofizičkog odsjeka

Prirodoslovno-matematičkog fakulteta iz Zagreba, u posljednjih 100 godina, ili točnije, u periodu od

1879. do 2003. godine, nije bilo većih potresa od 6° MCS (Mercali-Cancani-Sieberg).

6.2.3. Suša

Meteorološka suša ili dulje razdoblje bez oborina može uzrokovati ozbiljne štete u

poljodjelstvu, vodoprivredi, te drugim gospodarskim djelatnostima. Opskrba vodom definirana je

meteorološkim uvjetima, a potrošnja uključuje eko-sustave i ljudske aktivnosti. Za poljodjelstvo su

najopasnije suše koje se pojave u vegetacijskom razdoblju. Nedostatak oborina u duljem

vegetacijskom razdoblju može, s određenim faznim pomakom, uzrokovati i hidrološku sušu koja se

očituje smanjenjem površinskih i dubinskih zaliha vode. S obzirom na klimatske promjene koje su

nastupile posljednjih godina, kao i zbog promjene vodnog režima u budućnosti se mogu očekivati još

veće i češće suše s velikom materijalnom štetom.

Tablica 61.: Proglašene elementarne nepogode suše za područje Grada Čakovca u proteklih 10

godina

Red.br. Godina Oštećenje

1. 2003.

Dva puta je proglašavana elementarna nepogoda kao posljedica dugog sušnog razdoblja i

to za područje čitave Međimurske županjije: 15.05.2003. - šteta na području Međimuske

županije na ratarstvu, povrtlarstvu i voćarstvu i 11.06.2003. šteta na području cijele

Međimurske županije na krmnom bilju, livadama i mladim nasadima vinograda

2. 2007. U srpnju je proglašena elementarna nepogoda suša na cijelom području Međimurske

županije

3. 2011.

U kolovozu, proglašena je elementarna nepogoda suša za Grad Čakovec zbog suše

tijekom proljetnog razdoblja i početkom ljeta koja je izazvala štete na ratarskim i

povrtlarskim kulturama, krmnom bilju i voćnjacima

4. 2012.

U kolovozu, proglašena je elementarna nepogoda suša na cijelom području Međimurske

županije zbog suše uzrokovane nedostatkom oborina i iznadprosječno visokim

temperaturama tijekom ljetnog razdoblja 2012. godine zbog čega su nastale štete na

ratarskim i povrtlarskim kulturama, krmnom bilju i voćnjacima

Izvor: Grad Čakovec, UO za prostorno uređenje i europske fondove

6.2.4. Toplinski val

Zbog pripadanja području umjerene kontinentalne klime, područje Grada nema izraženijih

toplinskih valova. U periodu unazad 10 godina nije bilo proglašavanja elementarne nepogode ovim

uzrokom na predmetnom području, ali stanovnici primjećuju velike temperaturne dnevne oscilacije.


. 96

6.2.5. Olujno i orkansko nevrijeme

Olujni vjetar, a ponekad i orkanski, zajedno sa velikom količinom oborine ili čak i tučom, osim

što stvara velike štete na imovini, poljoprivrednim i šumarskim dobrima, raznim građevinskim

objektima, u prometu i tako nanosi gubitke u gospodarstvu, ugrožava i često puta odnosi ljudske

živote.

Kako bi se dobila što preciznija slika o ugroženosti određenog područja od olujnog i orkanskog

nevremena potrebno je uz analizu smjera i jačine vjetra analizirati i broj dana sa jakim i olujnim

vjetrom. Tabelarno prikazani podaci odnose se na cjelokupni prostor Međimurske županije, ali kao

takvi uz manja odstupanja predstavljaju vjerodostojne brojčane pokazatelje za područje Grada

Čakovca.

Tablica 62.: Broj dana sa jakim i olujnim vjetrom-Međimurska županija

Mjeseci 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 God.

Broj dana s jakim vjetrom

Sred 1.5 1.3 2.2 1.4 1.4 0.4 0.7 0.8 0.3 0.4 0.8 1.3 13.0

Std 1.6 1.7 2.1 1.3 1.6 0.8 1.2 1.0 0.6 0.7 0.9 1.4 6.7

Min 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Maks 5 6 6 3 4 3 4 3 2 2 3 5 24

Broj dana s olujnim vjetrom

Sred 0.0 0.1 0.1 0.1 0.0 0.0 0.0 0.1 0.0 0.0 0.0 0.0 0.3

Std 0.0 0.3 0.2 0.2 0.0 0.0 0.0 0.2 0.0 0.0 0.0 0.0 0.7

Min 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Maks 0 1 1 1 0 0 0 1 0 0 0 0 2

Maksimalni udari vjetra (m/s)

Maks*

1995-2005

22.7 22.4 24.2 30.9 21.5 22.8 21.7 20.5 18.7 29.0 28.9 18.8 30.9

ENE W N NW ENE NW NW N N WNW NW NNE NW

Izvor: Meteorološka postaja Čakovec, 1981.-2000.

Postoje i iznimne situacije kada spomenuti podaci nisu u potpunosti mjerodavni, a to je u

situaciji kada u ljetnim mjesecima dolazi do jakog miješanja zraka, razvijaju se grmljavinski oblaci,

stvaraju se uvjeti ljetne oluje koju karakterizira jak, odnosno olujan vjetar praćen pljuskom kiše i

grmljavinom, a ponekad i tučom.


. 97

6.2.6. Pijavice

Pijavice su pojava koja se javlja uz olujna i orkanska nevremena, a riječ je o atmosferskom

vrtlogu manjeg razmjera i kratkog trajanja koji se pri izrazito nestabilnoj atmosferi pojavljuje ispod

olujnog kumulonimbusa. Najveća razaranja izaziva u duljini dva do tri kilometara i širini oko 100

metara. Područje Grada Čakovca nije u posljednjih 10 godina bilo ugroženo ovom elementarnom

nepogodom. Zbog klimatskih promjena koje se događaju zadnjih godina u budućnosti se može

očekivati pojava pijavica.

6.2.7. Klizišta

Na području Grada Čakovca registrirano je klizište u Mihovljanu, na području groblja.

6.2.8. Snježne oborine i poledica

Snijeg može predstavljati ozbiljnu poteškoću za normalno odvijanje svakodnevnih aktivnosti,

kao što je npr. cestovni promet ili može predstavljati značajno opterećenje (shodno količini) na

građevinskoj infrastrukturi (dalekovodi, zgrade i dr.), te bitno poremetiti svakodnevno funkcioniranje

zajednice. Prema statističkim pokazateljima u zadnjih 10 godina, količine snježnih oborina koje bi

mogle poremetiti svakodnevno funkcioniranje vitalnih aktivnosti, pa i zatvaranje prometa na lokalnim

cestama iznose više od 25 cm snijega koji je pao u roku od 24 sata. Prema statističkim pokazateljima i

dugoročnim prognozama DHMZ-a procjenjuje se da iznimno velike količine snježnih oborina na

području Grada Čakovca nije za očekivati, odnosno moguće su samo iznimno.

6.2.9. Kiša

Po količini padalina Grad Čakovec pripada humidnijim rubnim krajevima Panonske nizine.

U lipnju 2009. i u rujnu 2014.godine na području Grada Čakovca proglašena je elementarna

nepogoda prekomjerne količine oborine zbog dugotrajnog kišnog perioda s prekomjernom količinom

oborina koje su izazvale značajno smanjenje prinosa i kvalitete, a na dijelu površina i potpuno

propadanje uroda povrća, voća, žitarica i ostalih ratarskih kultura.

6.2.10. Mraz

Mrazevi se najčešće javljaju u siječnju i veljači. Česti su i štetni proljetni mrazevi a jedino ih u

ljeti nema. U travnju 2012. godine proglašena je elementarna nepogoda mraza na području

http://hr.wikipedia.org/wiki/Atmosfera

http://hr.wikipedia.org/wiki/Oblaci


. 98

Međimurske županije zbog mraza koji je tijekom razdoblja od 1. do 10. travnja 2012. godine na

području cijele Županije izazvao štetu na voćnjacima i ratarskim kulturama.

6.2.11. Tuča

Pojavnost tuče kao vida elementarne nepogode u posljednje vrijeme sve je češća u različita

doba godine čemu je osnovi uzrok prisutnost globalnih klimatskih promjena. Osim velikih šteta u

poljoprivredi (sezonske kulture, trajni nasadi, šume) učinci tuče izazivaju i velike štete građevinama

(krovovi, staklenici, infrastruktura), a jačanjem svijesti o očuvanju čovjekovog okoliša zamjetne su i

sljedeće posljedice:

oštećenje krovova

oštećenje trajnih nasada - voćnjaka uzrokovanih tučom, povećana upotrebe fungicida

radi zaštite.

Najugroženiji sadržaji na predmetnom području su voćnjaci, a posebno se ulaže i potiče u

zaštitu izgradnjom sustava zaštitnih mreža od tuče.

Tablica 63.: Proglašene elementarne nepogode za područje Grada Čakovca od posljedice tuče od

2003.-2014.g.

R.br. Godina Oštećenje

1. 2003. Štete na ratarskim kulturama, vinogradarstvo i voćarstvo

2. 2004. Štete na ratarskim, povrtlarskim i voćarskim kulturama

3. 2005. Štete na ratarskim, povrtlarskim, voćarskim kulturama

4. 2005. Štete na Perivoju Zrinskih, na drvoredima Grada

5. 2008. Štete na ratarskim, povrtlarskim i voćarskim kulturama

6. 2009. Štete na ratarskim i povrtlarskim kulturama, krmnom bilju, vinogradima i

voćnjacima

7. 2011. Štete na ratarskim kulturama, voću i povrću

Izvor: Grad Čakovec, UO za prostorno uređenje i europske fondove


. 99

7. PRIMARNA INFRASTRUKTURA

7.1. Vodoopskrbni sustav

avnim vodoopskrbnim sustavom Međimurske županije upravljaju Međimurske vode d.o.o.

Vodovodni sustav opskrbljuje sva naselja (131) Međimurske županije. Ukupna duljina

magistralnih i sekundarnih vodova na području Međimurske županije s 31.12.2014.godine

iznosila je oko 1062 km, a na području Grada Čakovca duljina vodoopskrbne mreže iznosila je

133 km.

Tablica 64.: Duljina vodoopskrbne mreže i broj priključaka na području Grada Čakovca, stanje na

31.12.2014.g.

Naselje

Duljina

vodoopskrbne

mreže (m)

Broj priključaka Broj stanovnika

priključenih na

vodovod Domaćinstva i

kućni savjeti

Industrija i

ustanove

Čakovec 72.035 6.094 992 14.032

Ivanovec 10.775 431 25 1.185

Krištanovec 4.160 189 8 603

Kuršanec 6.563 198 11 757

Mačkovec 5.475 379 17 1.209

Mihovljan 5.974 435 13 1.319

Novo Selo na Dravi 3.044 129 5 425

Novo Selo Rok 7.143 434 13 1.362

Savska Ves 4.033 381 19 1.113

Slemenice 1.211 62 3 229

Šandorovec 1.800 88 6 278

Štefanec 2.701 133 8 369

Totovec 3.005 147 7 417

Žiškovec 5.335 154 5 442

Ukupno 133.254 9.254 1.132 23.740

Izvor: Međimurske vode d.o.o.

J


. 100

Potrošnja vode na području Grada Čakovca po domaćinstvu u razdoblju od 1.10.2013. do

30.09.2014.godine iznosila je 1.016.982 m³.

Tablica 65.: Potrošnja vode na području Grada Čakovca u razdoblju od 1.10.2013. do

30.09.2014.godine

Potrošnja vode

Prosječna potrošnja po stanovniku

Ukupna

potrošnja

vode po

domaćinstvu

Ukupna

potrošnja vode u

industriji

Naselje l/dan m3/mjes. m3/god m3/god m3/god

Čakovec 126,93 3,86 46,33 650.090 465.632

Ivanovec 96,17 2,93 35,10 41.588 4.976

Krištanovec 93,84 2,85 34,25 20.663 142

Kuršanec 76,87 2,34 28,06 21.234 1.110

Mačkovec 104,33 3,17 38,08 46.051 4.457

Mihovljan 113,34 3,45 41,37 54.552 1.360

Novo Selo na Dravi 88,15 2,68 23,18 13.672 180

Novo Selo Rok 115,78 3,52 42,26 57.552 2.852

Savska Ves 116,97 3,56 42,69 47.532 1.812

Slemenice 86,18 2,62 31,46 7.210 796

Šandorovec 111,73 3,40 40,78 11.320 451

Štefanec 99,47 3,03 36,30 13.413 1.058

Totovec 114,06 3,47 41,63 17.372 1.253

Žiškovec 91,34 2,78 33,34 14.733 686

Ukupno/prosjek 117,36 3,57 42,84 1.016.982 486.765



. 101

7.1.1. Kakvoća vode

Voda iz zdenaca na vodocrpilištima je visoke kvalitete. Voda se koristi bez posebne prerade

osim dezinfekcije klorom.

Nadzor nad kvalitetom vode za piće provodi Laboratorij Međimurskih voda. Tijekom

2014.godine uzorkovano je i ispitivano 708 uzoraka vode. Analiziraju se uzorci iz zdenaca,

vodospremnika i mreže.

Tablica 66.: Prikaz zdravstvene ispravnosti vode za ljudsku potrošnju u 2014.g. iz vodoopskrbnog

sustava Međimurske županije

Pregled

ano

uzoraka

2014.

Nesukladno uzoraka

Fizikalno-

kemijski

nesukladno

Mikrobiološki

nesukladno

Fizikalno-

kemijski i

mikrobiološ

ki

nesukladno

2011. 2012. 2013. 2014. Broj % Broj % Broj %

Zdenci 155 5 0 0 7 0 0 7 4,51 0 0

Vodospremnici 236 2 5 3 0 0 0 0 0 0 0

Mreža 317 6 7 6 2 0 0 2 0,63 0 0

UKUPNO 708 13 12 9 9 0 0 9 1,27 0 0

*Prema Pravilniku o parametrima sukladnosti i metodama analize vode za ljudsku potrošnju Izvor: Međimurske vode d.o.o., Izvješće o kvaliteti vode za ljudsku potrošnju za 2014.godinu

Monitoring vode za ljudsku potrošnju iz razvodne mreže provodi Zavod za javno zdravstvo

Međimurske županije. U 2014.g. Zavod je za osnovnu analizu uzorkovao 152 uzorka vode za ljudsku

potrošnju i 8 revizijskih (proširenih) uzoraka, a jedan uzorak nije bio sukladan Pravilniku.

7.2. Sustav kanalizacije

Izgradnja kanalizacijskog sustava u Čakovcu započela je pedesetih godina 20. stoljeća

zatvaranjem kanala koji je tekao kroz središte grada. Godinama se kanalizacijska mreža širila, a sve

njezine vode završavale su u potoku Trnava. Intenzivna izgradnja kanalizacijske mreže počela je

2002. godine izgradnjom južnog i sjevernog kolektora, čime se omogućava prihvat otpadnih voda iz

svih prigradskih naselja.


. 102

Tablica 67.: Kanalizacijska mreža na području Grada Čakovca, stanje na 31.12.2014.godine

Naselje

Dužina kanalizacijskih mreža m"

Broj priključenih

domaćinstava

% priključenih

domaćinstava Mješovit

sustav

Sanitarna

kanalizacija

Oborinska

kanalizacija

Sveukupna

dužina

Čakovec 79.972 261 80.233 5.894 91%

Ivanovec 15.670 10.558 26.228 367 49%

Kuršanec

Mačkovec 10.043 10.043 350 86%

Mihovljan 8.120 8.120 370 82%

Novo Selo na Dravi

Novo Selo Rok-

Krištanovec 22.436 17.667 40.100 467 72%

Savska Ves 6.133 6.133 281 68%

Slemenice

Šandorovec

Štefanec

Totovec

Žiškovec

Ukupno 104.268 38.106 28.483 170.857 7.729


Na području Grada Čakovca u tijeku je provedba projekta Sustav odvodnje i pročišćavanja

otpadnih voda aglomeracije Čakovec. Planirani završetak provedbe projekta je sredinom

2018.godine. Glavni zahvati ovog projekta su rekonstrukcija Uređaja za pročišćavanje otpadnih voda

na treći stupanj pročišćavanja za 75000 P.E., proširenje sustava odvodnje izgradnjom cca 73,67 km

novog sustava i rekonstrukcija/sanacija 19,82 km postojećeg sustava odvodnje.


. 103

Tablica 68.: Radovi iz projekta Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda aglomeracije Čakovec

na području Grada Čakovca

Red.br. Radovi obuhvaćeni aglomeracijom

1. rekonstrukcija Kolektora II. (područje Zrinsko frankopanske ulice u Čakovcu), 2.057 m

2. rekonstrukcija Kolektora I.+II. (područje od Nedelišća do pročistača u Čakovcu), 1.402 m

3. rekonstrukcija nizvodne dionice Kolektora III. (područje od Buzovca do pročistača u Čakovcu),

722 m

4. rekonstrukcija kišnog preljeva na Kolektoru I. s dogradnjom retencijskog bazena, 720 m3

5. rekonstrukcija kišnog preljeva na Kolektoru II. s dogradnjom retencijskog bazena, 1.140 m3

6. rekonstrukcija kanalizacije u Istarskom naselju, 1.768 m

7. rekonstrukcija dionice Kolektora IV. (područje Industrijske zone Istok) i Industrijskog kolektora u

Industrijskoj zoni Istok u Čakovcu, 958 m

8. rekonstrukcija dijela kanalizacije u Ulici Ante Starčevića, 322 m

9. rekonstrukcija dijela kolektora u Preloškoj ulici, 552 m

10. rekonstrukcija kišnog preljeva na Kolektoru III.

11. Izgradnja Kolektora uz Veleučilište, 536 m

12. sanacija dijela postojećeg mješovitog sustava Čakovec jug, 5.128 m


U provedbi je i projekt izgradnje kanalizacije u naseljima dravskog bazena - Kuršancu,

Šandorovcu, Novom Selu na Dravi i Totovcu.


. 104

7.3. Infrastruktura za proizvodnju i distribuciju električne energije, 2014.g.

Tablica 69.: Podaci o infrastrukturi za proizvodnju i distribuciju električne energije na području Grada

Čakovca

Naselje

Srednjenaponski vodovi (km) Niskonaponska mreža (km) Ukupno

Zračni Podzemni Zračna Podzemna

Čakovec 2,67 63,21 23,53 91,02 180,43

Ivanovec 2,29 6,59 11,03 2,66 22,57

Krištanovec 5,12 3,43 0,8 9,35

Kuršanec 6,11 6,98 3,93 0,12 17,14

Mačkovec 1,92 3,62 6,86 0,98 13,38

Mihovljan 3,6 5,9 4,49 13,99

Novo Selo Dravi 0,8 0,62 2,14 3,56

Novo Selo Rok 1,22 8,02 6,59 1,04 16,87

Savska Ves 2,7 4,29 0,74 7,73

Slemenice 1,8 1,92 0,34 4,06

Šandorovec 0,75 1,79 0,52 3,06

Štefanec 0,22 4,24 3,53 0,99 8,98

Totovec 2,18 2,71 3,65 0,72 9,26

Žiškovec 2,15 1,75 5,34 0,29 9,53

Ukupno: 19,56 111,71 83,93 104,71 319,91

Udio % 6,11 34,92 26,24 32,73 100

Izvor: HEP, Operater distribucijskog sustava d.o.o. Elektra Čakovec, 2015.g.


. 105

Tablica 70.: Prikaz potrošnje električne energije u Gradu Čakovcu, 2014.g.

Naselje

Kućanstva Gospodartsvo Ukupno

Potrošak

(kWh)

Broj

stanovnika

Potrošnja po

stanovniku

Potrošak

(kWh) Potrošnja

Potrošnja po

stanovniku

Čakovec 16.870.763 15.147 1.114 86.849.451 103.720.214 6.848

Ivanovec 2.263.249 2.093 1.081 2.994.876 5.258.125 2.512

Krištanovec 551.737 626 881 125.335 677.072 1.082

Kuršanec 992.534 1.584 627 388.615 1.381.149 872

Mačkovec 1.307.133 1.326 986 400.602 1.707.735 1.288

Mihovljan 1.437.412 1.380 1.042 334.758 1.772.170 1.284

Novo Selo

na Dravi 600.213 634 947 129.000 729.213 1.150

Novo Selo

Rok 1.504.281 1.441 1.044 306.331 1.810.612 1.256

Savska Ves 1.320.708 1.217 1.085 821.362 2.142.070 1.760

Slemenice 223.797 244 917 148.920 372.717 1.528

Šandorovec 319.720 335 954 63.465 383.185 1.144

Štefanec 896.026 716 1.251 1.597.511 2.493.537 3.483

Totovec 501.064 534 938 1.208.677 1.709.741 3.202

Žiškovec 500.936 543 923 100.787 601.723 1.108

Ukupno 29.289.573 27.820 13.790 95.469.690 124.759.263 28.516

Izvor: HEP, Operater distribucijskog sustava d.o.o. Elektra Čakovec, 2015.g.

Proizvodnja električne energije iz sunčanih elektrana, na području Grada Čakovca u 2014.g.

iznosi 930 kW.


. 106

7.4. Infrastruktura za distribuciju plina

Tablica 71.: Duljina plinovoda na području Grada Čakovca, po naseljima, 2014.godina

Naselje Duljina plinovoda u

metrima Broj priključaka

Čakovec 101.256 6.941

Ivanovec 16.245 570

Krištanovec 3.939 135

Kuršanec 5.522 154

Mačkovec 5.963 338

Mihovljan 7.024 390

Novo Selo na Dravi 2.600 132

Novo Selo Rok 7.118 365

Savska Ves 3.010 355

Slemenice 2.023 52

Šandorovec 1.714 83

Štefanec 4.934 205

Totovec 4.543 126

Žiškovec 3.850 116

Ukupno 169.741 9.962

Izvor: Međimurje-plin d.o.o.


. 107

Tablica 72.: Potrošnja plina u Gradu Čakovcu, po naseljima, 2014.godina

Naselje

Ukupna

potrošnja

plina kwh

Potrošnja

plina

poduzetništvo

kwh

Potrošnja

plina

kućanstva

kwh

P2014

Prosječna

potrošnja po

stanovniku

kwh

Čakovec 153.292.663 96.260.460 *57.032.203 15.147 3.765

Ivanovec 6.694.437 1.891.288 4.803.149 2.093 2.295

Krištanovec 886.317 235.487 650.830 626 1.040

Kuršanec 1.697.065 226.589 1.470.476 1.584 928

Mačkovec 3.870.775 427.268 3.443.507 1.326 2.597

Mihovljan 4.621.396 229.573 4.391.823 1.380 3.182

Novo Selo na Dravi 1.381.046 271.008 1.110.038 634 1.751

Novo Selo Rok 4.179.840 338.412 3.841.428 1.441 2.666

Savska Ves 4.204.232 305.248 3.898.984 1.217 3.204

Slemenice 517.104 81.453 435.651 244 1.785

Šandorovec 799.540 30.376 769.164 335 2.296

Štefanec 3.215.229 1.707.013 1.508.216 716 2.106

Totovec 1.027.009 31.761 995.248 534 1.864

Žiškovec 995.984 170.315 825.669 543 1.521

Ukupno 187.382.637 102.206.251 85.176.386 27.820 31.000

Izvor: Međimurje-plin d.o.o.

* Podatak za Čakovec u stupcu Potrošnja plina - kućanstva kWh, nije usporediv s ostalim naseljima,

jer se u evidenciji Međimurje plina d.o.o. i stambena zgrada, kojih ima samo u Čakovcu, vodi kao

kućanstvo, neovisno o broju stanova u zgradi


. 108

8. INFRASTRUKTURA ZA MOBILNOST I INTERNETSKU

POVEZANOST

8.1. Cestovna mreža

avne ceste su javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu Republike Hrvatske. Javne ceste se

ovisno o njihovom društvenom, prometnom i gospodarskom značenju razvrstavaju u jednu od

sljedeće četiri skupine:

autoceste,

državne ceste,

županijske ceste,

lokalne ceste,

Odluku o razvrstavanju javnih cesta kojom se određuju autoceste, državne, županijske i

lokalne ceste i njihovom označavanju donosi ministar pomorstva, prometa i infrastrukture.

Državne ceste su javne ceste koje imaju funkciju povezivanja Republike Hrvatske u europski

prometni sustav, ostvarivanje kontinuiteta E-ceste prometnog povezivanja regija RH, prometnog

povezivanja sjedišta županija međusobno, povezivanja sjedišta županija s većim regionalnim

središtima susjednih država, omogućavanje tranzitnog prometa koje čini cestovnu okosnicu velikih

otoka i kojima se ostvaruje kontinuitet državnih cesta kroz gradove.

Tablica 73.: Državne ceste na području Grada Čakovca

Oznaka državne ceste Opis ceste Duljina

(km)

DC 3 G.P. Goričan (gr.R.Madžarske)-Čakovec-Varaždin-Breznički

Hum-Zagreb-Karlovac-Rijeka (D8)

14,5 DC 20 Čakovec (D3)-Prelog-D.Dubrava-Đelekovac-Koprivnica (D2)

DC 209 G.P. Mursko Središće (gr. R.Slovenija)-Šenkovec-Čakovec (D3)

Izvor: Odluka o razvrstavanju javnih cesta

Županijske ceste su javne ceste koje povezuju sjedišta županija s gradovima i općinskim

sjedištima, koje povezuju sjedišta gradova i općina međusobno, preko kojih se ostvaruje veza grada i li

gradskih dijelova s državnim cestama, a koje su razvrstane kao županijske ceste sukladno Zakonu o

cestama.

J


. 109

Lokalne ceste su javne ceste koje povezuju sjedišta grada, odnosno općine s naseljima s više

od 50 stanovnika unutar grada ili općine, ceste u urbanom području koje povezuju gradske četvrti sa

županijskim cestama, ceste koje povezuju susjedne gradske četvrti međusobno.

Prema Odluci o razvrstavanju javnih cesta, na području Grada Čakovca nema županijskih, niti

lokalnih cesta, kao niti autocesta.

Nerazvrstane ceste su ceste koje se koriste za promet vozilima, koje svako može slobodno

koristiti, a koje nisu razvrstane kao javne ceste sukladno Zakonu o cestama.

Tablica 74.: Nerazvrstane ceste na području Grada Čakovca

Bivša oznaka javne ceste

Opis ceste na području grada Čakovca Duljina ceste na području Grada (km)

ŽC 200800 Naselje Žiškovec 2,01

ŽC 201300 Naselje A. S. Rok, naselje Krištanovec, A. G. Slemenice 4,97

ŽC 201600 Naselje A. G. Mačkovec 0,54

ŽC 201700 Ulica A. Schultessa, Mihovljanska (Čk), naselje Novo Selo Rok, A. G.

Sivica 8,04

ŽC 201800 Ulica S. Radića, A. G. Čakovec 1,58

ŽC 202000 Naselje A. G. Kuršanec 11,13

ŽC 202100 Ulica Z. Frankopanska, T. Massayaka, Trg E. Kvaternika 2,33

ŽC 202500 Naselje A. G. Novo Selo na Dravi 0,93

ŽC 203000 Naselje A. G. Strahoninec 0,47

ŽC 203100 Ulica Z. Frankopanska, I. Novaka, A. Starčevića, Preloška, A. G.

Ivanovec 6,61

LC 200210 Svetojelenska ulica 0,57

LC 200220 Ulica ZAVNOH-a 1,13

LC 200230 Ulica kralja Tomislava, Bana J. Jelačića, A. G. Čakovec (Pribislavec) 1,84

LC 200240 Ulica Vladimira Nazora 0,4

LC 200250 Zagrebačka ulica 1,64

LC 200260 Naselje A. G. Kuršanec 0,94

LC 200270 Ul. Domovinskih žrtava, Putjane, M. Trnine 2,09

LC 200280 Naselje A. G. Ivanovec 4,7

LC 200330 Naselje A. G. Totovec 1,77

LC 200340 A. G. Grada Čakovca (Županije) 5,26


. 110

Izvor: Odluka o cestama na području velikih gradova koje prestaju biti razvrstane u javne ceste

* Stupci Opis ceste na području grada Čakovca i Duljina ceste na području Grada (km) dopunjeni su

podacima za neselje Štefanec

Uz navedenih 67,19 km nerazvrstanih cesta, utvrđenih prema Odluci o cestama na području

velikih gradova koje prestaju biti razvrstane u javne ceste, u nadležnosti Grada je i 150 km

nerazvrstanih cesta utvrđenih prema Zakonu o komunalnom gospodarstvu.

Tablica 75.: Vrijeme putovanja osobnim autom iz Čakovca prema odabranim gradovima

Grad Udaljenost Vrijeme putovanja

Prelog 16,7 km 18 min

Mursko Središće 16 km 19 min

Varaždin 16,2 km 24 min

Koprivnica 52 km 52 min

Zagreb 102 km 1h 16 min

Ljubljana 189 km 2h 21 min

Rijeka 261 km 2h 36 min

Budimpešta 261 km 2h 38 min

Beč 246 km 3h 30 min

Bruxelles 1253 km 12h 20 min

Izvor: Google karte, obrada autora

LC 200640 Naselje Mihovljan,naselje Mačkovec 4,21

LC 200690 Naselje A. G. Krištanovec 1,45

LC 200710 Naselje A. G. Novo Selo Rok 1,17

LC 200790 Naselje A. G. Žiškovec 0,02

Naselje Štefanec* 1,40

Ukupno 67,19


. 111

8.1.1. Sigurnost na cestama

Tablica 76.: Prometne nesreće i sudionici prometnih nesreća prema posljedicama na

administrativnom području Grada Čakovca u razdoblju 2012.-2014.g.

Godina Broj prometnih nesreća

Broj sudionika u prometnim nesrećama po posljedicama

Poginuli Teško ozlijeđeni Lakše ozlijeđeni

2012. 216 1 23 65

2013. 275 0 23 80

2014. 279 3 26 90

Izvor: Policijska uprava međimurska, Policijska postaja Čakovec, rujan 2015.g.

8.2. Željeznička infrastruktura

Tablica 77.: Željeznička infrastruktura na području Grada Čakovca

Željeznička pruga Duljina (km) Udio (%)

Od značaja za međunarodni promet

M501 (Središće) - DG - Čakovec - Kotoriba - DG - (Murakeresztur)

8 47,06

Od značaja za regionalni promet

R201 Zaprešić - Zabok - Varaždin - Čakovec

1 5,88

Od značaja za lokalni promet

L101 Čakovec - Mursko Središće - DG - (Lendava)

8 47,06

Ukupno 17 100,00



. 112

Tablica 78.: Gustoća željezničkih pruga na području Grada Čakovca

Duljina (km) Površina

grada (km²)

Gustoća željezničkih pruga

(km/km²)

17 72,87 0,23


Putnički terminali: Željeznički kolodvor Čakovec.

Slika 17.: Karta pruga prema Odluci o razvrstavanju pruga (NN 81/06) i izmjenama (NN 13/07)

Izvor: http://www.hzinfra.hr/karta-pruga


. 113

8.3. Širokopojasni pristup internetu

Slika 18.: Dostupnost širokopojasnih priključaka internetu prema brzini priključka

Izvor: HAKOM

Iz gornje slike možemo vidjeti da sva naselja u Gradu Čakovcu imaju dostupne širokopojasne

priključke od barem 2 MBit/s, što podrazumijeva ADSL2 ili ADSL2+ tehnologiju koja je distribuirana

postojećim bakrenim paricama fiksne telefonije. U Čakovcu je također, u manjem dijelu, dostupna i

VDSL2 tehnologija koja omogućava brzine pristupa do 60 MBit/s, a veći dio Čakovca sjeverno od

željezničke pruge, te manji dio južno od željezničke pruge, ima pristup novoizgrađenoj optičkoj

infrastrukturi koja omogućuje brzine pristupa internetu veće od 100 MBit/s.


. 114

Slika 19.: Broj kućanstava priključenih na fiksne širokopojasne priključke internetu

Izvor: HAKOM

Prema podacima HAKOM-a u Gradu Čakovcu gotovo polovica kućanstava ima fiksni

širokopojasni pristup internetu. Većina tih priključaka je brzine 10 MBit/s ili sporiji, dok oko 4%

kućanstava ima pristup od 50 MBit/s ili brži, odnosno priključeno je na optički priključak

širokopojasnom internetu.


. 115

8.3.1. Bežični pristup internetu

Slika 20.: Pokretne komunikacije na području Grada Čakovca

Izvor: HAKOM

Širokopojasni pristup internetu ne podrazumijeva samo fiksne priključke, nego i bežični pristup

koji se sve brže razvija. Bežični pristup od posebne je važnosti u ruralnim područjima gdje se

operaterima više isplati ulagati u bežični pristup internetu nego u razvoj fiksne infrastrukture zbog

malog broja potencijalnih priključaka. Bežični pristup u nekim područjima, brzinama pristupa internetu,

nadmašuje mogućnosti fiksnih priključaka.

U Gradu Čakovcu postoji 8 antenskih stupova koja signalom pokrivaju većinu područja Grada,

dok su neka područja pokrivena signalom sa stupova iz okolnih općina. Za većinu naselja su također

planirane elektroničke komunikacijske zone.


. 116

9. EUROPSKA I MEĐUNARODNA SURADNJA

rad Čakovec ima razvijenu suradnju i održava niz prijateljskih i partnerskih odnosa s europskim

i svjetskim gradovima.

Schramberg, Njemačka – Povelja o prijateljstvu između Grada Čakovca i grada

Schramberga sklopljena u Čakovcu, 24. rujna 1994.

Plonsk, Poljska – Povelja o prijateljstvu i suradnji između Grada Čakovca i Grada

Plonska sklopljena u Plonjsku 11. lipnja 2002.

Nagykanizsa, Madžarska – Sporazum o bratimljenju gradova između Grada Čakovca i

Grada Nagykanizse sklopljen u Nagykanizsai, 29. travnja 2005.

Kiryat Tivon, Izrael – Povelja o prijateljstvu i suradnji između Grada Čakovca i Kiryat

Tivona sklopljena u Čakovcu 28. siječnja 2011.

Blagoevgrad, Bugarska – Povelja o prijateljstvu i suradnji između Grada Čakovca i

Općine Blagoevgrada sklopljena u Čakovcu, u svibnju 2015.

Tijekom proteklog razdoblja Grad Čakovec je znatno razvio svoje europske kontakte i

partnerstva, a ulaskom Republike Hrvatske u članstvo Europske unije ta suradnja postaje značajan dio

gradskih aktivnosti.

U razdoblju prije ulaska Republike Hrvatske u članstvo Europske unije, Grad Čakovec je

koristio pristup EU - sredstvima iz progarama prekogranične suradnje. Realizirani su projekti Kultur,

Kača I. i Kača II., Generation Next at Work i niz drugih.

Dobar temelj za unaprjeđenje europske suradnje jest sudjelovanje Grada, trgovačkih društava

i ustanova u projektima, najčešće sufinanciranim sredstvima EU-fondova.

G


. 117

10. POPIS TABLICA I SLIKA

TABLICE

Tablica 1.: Ostvarenje proračuna Grada Čakovca u razdoblju siječanj - prosinac 2015.godine ............................. 9

Tablica 2.: Udjeli Grada u komunalnim i trgovačkim društvima ............................................................................. 11

Tablica 3.: Stanje duga Grada Čakovca na dan 31.12.2015. ................................................................................ 12

Tablica 4.: Grad Čakovec u RH i Međimurskoj županiji, 2014.godina ................................................................... 14

Tablica 5.: Grad Čakovec, površina, broj stanovnika i gustoća naseljenosti po naseljima .................................... 15

Tablica 6.: Stanovništvo Republike Hrvatske po dobnim skupinama i spolu ......................................................... 19

Tablica 7.: Stanovništvo Međimurske županije po dobnim skupinama i spolu...................................................... 20

Tablica 8.: Stanovništvo Grada Čakovca po dobnim skupinama i spolu ............................................................... 21

Tablica 9.: Stanovništvo Grada Čakovca po naseljima .......................................................................................... 22

Tablica 10.: Migracijska obilježja Grada Čakovca ................................................................................................. 24

Tablica 11.: Prosječna starost stanovnika u Republici Hrvatskoj i u Gradu Čakovcu, 2011. godine ...................... 25

Tablica 12.: Očekivano trajanje života i trajanje zdravog života (u zagradi) u Hrvatskoj 2011.godine pri određenoj

dobi ................................................................................................................................................................ 25

Tablica 13.: Stanovništvo Grada Čakovca s teškoćama u obavljanju svakodnevnih aktivnosti prema potrebi za

pomoć druge osobe i korištenju pomoći druge osobe, prema starosti i spolu .............................................. 25

Tablica 14.: Prikaz dodijeljenih novčanih naknada 2014.g. u Međimurskoj županiji i Gradu Čakovcu .................. 31

Tablica 15.: Prikaz prava iz socijalne skrbi prema broju korisnika na području Grada Čakovca u prosincu 2012,

2013. i 2014.g. ............................................................................................................................................... 32

Tablica 16.: Korisnici skrbi izvan vlastite obitelji – udomiteljstvo - 2014. godina .................................................... 34

Tablica 17.: Broj evidentirane djece, maloljetnika i mlađih punoljetnika s poremećajima u ponašanju u 2014.

godini na području Međimurske županije....................................................................................................... 35

Tablica 18.: Sankcije i zaštitne mjere izrečene maloljetnicima i mladim punoljetnicima u 2014.g. ........................ 36

Tablica 19.: Broj osoba pod skrbništvom u Gradu Čakovcu i u Međimurskoj županiji, u 2014.g. .......................... 37

Tablica 20.: Socijalna zaštita u 2014. godini .......................................................................................................... 38

Tablica 21.: Izdvojena kaznena djela na području Grada Čakovca ....................................................................... 39

Tablica 22.: Omjer timova primarne zdravstvene zaštite koji rade u vlastitom prostoru ili prostoru Doma zdravlja

Čakovec, stanje na dan 01.rujna 2015.godine ............................................................................................... 41

Tablica 23.: Kapaciteti Zavoda za hitnu medicinu Međimurske županije ............................................................... 41

Tablica 24.: Broj ugovorenih kreveta po pojedinim djelatnostima, 2014.g. ............................................................ 43

Tablica 25: Dodijeljena proračunska sredstva Grada Čakovca za udruge u 2014.godini ...................................... 48

Tablica 26.: Broj upisane djece u dječje vrtiće u vlasništvu Grada Čakovca, podaci na dan 1.rujna 2014.godine 50


. 118

Tablica 27.: Broj upisane djece u dječje vrtiće u privatnom vlasništvu na području Grada Čakovca, podaci na dan

1.rujna 2014.godine ....................................................................................................................................... 51

Tablica 28.: Broj učenika i razrednih odjela osnovnih škola Grada Čakovca u školskoj godini 2014/15. .............. 52

Tablica 29.: Prikaz promjene broj učenika i razrednih odjela u šk.god. 2014./15. u odnosu na šk.god. 2011./12. 53

Tablica 30.: Broj učenika i zaposlenika u srednjim školama na području Grada Čakovca kojima je osnivač

Međimurska županija ..................................................................................................................................... 54

Tablica 31.: Podaci o upisanim studentima za akademsku 2015./2016. godinu .................................................... 58




Tablica 35.: Osnovni makroekonomski pokazatelji hrvatskog gospodarstva ......................................................... 63

Tablica 36.: Bruto domaći proizvod za Republiku Hrvatsku i Međimursku županiju u 2010., 2011. i 2012. godini,

prema trenutačnim cijenama ......................................................................................................................... 64

Tablica 37.: Nezaposlene osobe u Međimurskoj županiji i Gradu Čakovcu prema razini obrazovanja i spolu u

prosincu u razdoblju 2011 - 2015.g ............................................................................................................... 66

Tablica 38.: Stopa registrirane nezaposlenosti ...................................................................................................... 68

Tablica 39.: Promjena broja zaposlenih (%) .......................................................................................................... 68

Tablica 40.: Zaposleni dnevni migranti po naseljima Grada Čakovca ................................................................... 69

Tablica 41.: Financijski rezultati poduzetnika Hrvatske u 2014. godini .................................................................. 71

Tablica 42.: Osnovni financijski rezultati poslovanja poduzetnika RH, Međimurske županije i Grada Čakovca u

2014. godini, s pripadajućim rangovima (21 županija i 556 gradova i općina)(iznosi: u tisućama kuna) ....... 72

Tablica 43.: Kriteriji za definiranje poduzeća prema Zakonu o računovodstvu ...................................................... 73

Tablica 44.: Usporedba kriterija razvrstavanja subjekata malog gospodarstva ..................................................... 73

Tablica 45.: Prikaz dobiti i gubitka poduzetnika Grada Čakovca u 2014. godini – prema veličini poduzetnika........ (iznosi u 000 kn) ............................................................................................................................................ 74

Tablica 46.: Broj poduzetnika i broj zaposlenih obuhvaćenih obradom godišnjih financijskih izvještaja prema

djelatnosti ...................................................................................................................................................... 75

Tablica 47.: Gustoća poduzeća, Republika Hrvatska, 2014.g. .............................................................................. 78

Tablica 48.: Gustoća poduzeća, Međimurska županija, 2014.g. ............................................................................ 78

Tablica 49.: Gustoća poduzeća, Grad Čakovec (14 naselja), 2014.g. ................................................................... 79

Tablica 50.: Broj osnovanih i zatvorenih tvrtki u Gradu Čakovcu od 2010. do 2014.g. .......................................... 79

Tablica 51.: Struktura obrtnika Grada Čakovca prema prijavljenim djelatnostima, stanje na dan 18.01.2005.g. i

31.12.2014.g. ................................................................................................................................................. 81

Tablica 52.: Dolasci i noćenja turista u Gradu Čakovcu u razdoblju 2010.-2014. .................................................. 83

Tablica 53.: Ukupan broj stalnih postelja prema vrstama smještaja u 2014. u Gradu Čakovcu............................. 84

Tablica 54.: Prosječna posjećenost manifestacija u razdoblju 2010.-2014. ........................................................... 85


. 119

Tablica 55.: Zaštićena nepokretna kulturna dobra Grada Čakovca ....................................................................... 85

Tablica 56.: Rekreacijski sadržaji (kulturni, sportski i dr. rekreacijski objekti) ........................................................ 86

Tablica 57.: Procjene razine onečišćenosti zraka obzirom na zaštitu zdravlja ljudi za zonu HR1 u koju spada i

Međimurska županija ..................................................................................................................................... 87

Tablica 58.: Podaci o zelenim površinama po naseljima i po stanovniku .............................................................. 92

Tablica 59.: Podaci o zaštićenim područjima i prirodnoj baštini Grada Čakovca ................................................... 93

Tablica 60.: Struktura prikupljenog i prevezenog komunalnog otpada u Gradu Čakovcu (u kilogramima)

2014.godine ................................................................................................................................................... 94

Tablica 61.: Proglašene elementarne nepogode suše za područje Grada Čakovca u proteklih 10 godina ........... 95

Tablica 62.: Broj dana sa jakim i olujnim vjetrom-Međimurska županija ................................................................ 96

Tablica 63.: Proglašene elementarne nepogode za područje Grada Čakovca od posljedice tuče od 2003.-2014.g.

...................................................................................................................................................................... 98

Tablica 64.: Duljina vodoopskrbne mreže i broj priključaka na području Grada Čakovca, stanje na 31.12.2014.g.

...................................................................................................................................................................... 99

Tablica 65.: Potrošnja vode na području Grada Čakovca u razdoblju od 1.10.2013. do 30.09.2014.godine ....... 100

Tablica 66.: Prikaz zdravstvene ispravnosti vode za ljudsku potrošnju u 2014.g. iz vodoopskrbnog sustava

Međimurske županije ................................................................................................................................... 101

Tablica 67.: Kanalizacijska mreža na području Grada Čakovca, stanje na 31.12.2014.godine ........................... 102

Tablica 68.: Radovi iz projekta Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda aglomeracije Čakovec na

području Grada Čakovca ............................................................................................................................. 103

Tablica 69.: Podaci o infrastrukturi za proizvodnju i distribuciju električne energije na području Grada Čakovca 104

Tablica 70.: Prikaz potrošnje električne energije u Gradu Čakovcu, 2014.g. ....................................................... 105

Tablica 71.: Duljina plinovoda na području Grada Čakovca, po naseljima, 2014.godina ..................................... 106

Tablica 72.: Potrošnja plina u Gradu Čakovcu, po naseljima, 2014.godina ......................................................... 107

Tablica 73.: Državne ceste na području Grada Čakovca ..................................................................................... 108

Tablica 74.: Nerazvrstane ceste na području Grada Čakovca ............................................................................. 109

Tablica 75.: Vrijeme putovanja osobnim autom iz Čakovca prema odabranim gradovima .................................. 110

Tablica 76.: Prometne nesreće i sudionici prometnih nesreća prema posljedicama na administrativnom području

Grada Čakovca u razdoblju 2012.-2014.g. .................................................................................................. 111

Tablica 77.: Željeznička infrastruktura na području Grada Čakovca .................................................................... 111

Tablica 78.: Gustoća željezničkih pruga na području Grada Čakovca ................................................................. 112


. 120

SLIKE

Slika 1.: Prostorni obuhvat Grada Čakovca ........................................................................................................... 16

Slika 2.: Demografska piramida Republike Hrvatske prema popisu stanovništva iz 2001. i 2011. godine ............ 20

Slika 3.: Demografska piramida Međimurske županije prema popisu stanovništva iz 2001. i 2011. godine .......... 21

Slika 4.: Demografska piramida Grada Čakovca prema popisu stanovništva iz 2001. i 2011. godine ................... 22

Slika 5.: Obuhvaćenost korisnika zajamčene minimalne naknade po naseljima Grada Čakovca.......................... 33

Slika 6.: Prikaz broja učenika u periodu šk.god. 2011./12. do šk.god. 2014./15. ................................................... 53

Slika 7.: Stanovništvo Grada Čakovca prema najvišoj završenoj školi i spolu, popis 2011.g ................................ 61

Slika 8.: Stanovništvo Grada Čakovca prema obrazovnim područjima, popis 2011.g. .......................................... 61

Slika 9.: Stope nezaposlenosti, EU, kolovoz 2015 (%) ......................................................................................... 65

Slika 10.: Nezaposlene osobe u Gradu Čakovcu, u periodu od 2011. – 2014.godine ........................................... 67

Slika 11.: Nezaposlene osobe u Gradu Čakovcu, prema razini obrazovanja i spolu, u razdoblju 2011. – 2014. ... 67

Slika 12.: Grafički prikaz dobiti i gubitka razdoblja poduzetnika Grada Čakovca u 2014. godini – prema veličini. 75

Slika 13.: Grafički prikaz udjela broja poduzetnika Grada Čakovca u 2014. godini–prema djelatnosti .................. 77

Slika 14.: Grafički prikaz udjela broja zaposlenih kod poduzetnika grada Čakovca u 2014. godini – prema

djelatnosti ...................................................................................................................................................... 77

Slika 15.: Prikaz osnovanih i zatvorenih tvrtki u Gradu Čakovcu od 2010. do 2014.g. .......................................... 80

Slika 16.: Broj noćenja turista u Gradu Čakovcu po mjesecima, u razdoblju 2010.-2014.g. .................................. 84

Slika 17.: Karta pruga prema Odluci o razvrstavanju pruga (NN 81/06) i izmjenama (NN 13/07)........................ 112

Slika 18.: Dostupnost širokopojasnih priključaka internetu prema brzini priključka .............................................. 113

Slika 19.: Broj kućanstava priključenih na fiksne širokopojasne priključke internetu ........................................... 114

Slika 20.: Pokretne komunikacije na području Grada Čakovca ........................................................................... 115

Documents

ANALIZA STANJA ADMINISTRATIVNOG PODRUČJA GRADA … · ANALIZA STANJA: STRATEGIJA RAZVOJA GRADA ČAKOVCA ZA RAZDOBLJE DO 2020. GODINE . 7 2. ANALIZA STANJA Grad Čakovec – manje