ANALIZA PREDISPOZICIJA STUDENATA ZA ...mdjumic/uploads/diplomski/DOD07.pdfza poruke i pozive, danas je normalno istim pristupati internetu i prikupljati informacije. Stoga je vrlo

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU

ODJEL ZA FIZIKU

DANIJELA DODLEK

ANALIZA PREDISPOZICIJA STUDENATA ZA

SUDJELOVANJE U PROCESU E - UČENJA

Završni rad

Osijek, 2012.

II

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU

ODJEL ZA FIZIKU

DANIJELA DODLEK

ANALIZA PREDISPOZICIJA STUDENATA ZA

SUDJELOVANJE U PROCESU E - UČENJA

Završni rad

Predložen Odjelu za fiziku Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

radi stjecanja zvanja prvostupnika/ce fizike

Osijek, 2012.

III

"Ovaj završni rad je izrađen u Osijeku pod vodstvom doc. dr. sc. Darka Dukića u sklopu

Sveučilišnog preddiplomskog studija fizike na Odjelu za fiziku Sveučilišta Josipa Jurja

Strossmayera u Osijeku".

IV

Sadržaj

1. Uvod ....................................................................................................................................... 1

2. Definicija informacijskih i komunikacijskih tehnologija ....................................................... 2

2.1. Pojam e-učenja ................................................................................................................ 3

3. Rezultati empirijskog istraživanja .......................................................................................... 4

3.1. Opis uzorka...................................................................................................................... 4

3.2. Analiza provedene ankete ............................................................................................... 5

3.2.1. Posjedujete li računalo? ............................................................................................ 6

3.2.2. Ako posjedujete računalo, prije koliko mjeseci ste nabavili najnovije računalo? .... 7

3.2.3. Ako posjedujete računalo, kojim se najviše koristite? ............................................. 7

3.2.4. Imate li mogućnost pristupa internetu ''od kuće''? .................................................... 9

3.2.5. Ako imate mogućnost pristupa internetu ''od kuće'', koliko mjeseci ga imate? ..... 10

3.2.6. Ako imate mogućnost pristupa internetu, kakav pristup najčešće koristite? ......... 11

3.2.7. Koliko sati tjedno ukupno provedete na računalu? ................................................ 13

3.2.8. Koliko sati tjedno koristite računalo u svrhu obrazovanja (studiranja)? ................ 13

3.2.9. Koliko sati tjedno ukupno provedete na internetu? ................................................ 14

3.2.10. Koliko sati tjedno koristite internet u svrhu obrazovanja (studiranja)? ............... 15

4. Zaključak .............................................................................................................................. 16

5. Literatura .............................................................................................................................. 17

Životopis ................................................................................................................................... 18

V

Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Završni rad

Odjel za fiziku

ANALIZA PREDISPOZICIJA STUDENATA ZA SUDJELOVANJE U

PROCESU E - UČENJA

DANIJELA DODLEK

Sažetak

U ovom završnom radu prezentirani su rezultati istraživanja čiji je cilj bio ispitati

predispozicije studenata za sudjelovanje u procesu e-učenja s posebnim osvrtom na situaciju na

Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. S tom je namjerom u uvodnom dijelu rada prvo

teoretski sagledana tematika informacijskih i komunikacijskih tehnologija te e-učenja. Empirijski

dio rada sadrži rezultate istraživanja o predispozicijama studenata za sudjelovanje u procesu e-

učenja koje je provedeno na uzorku od 583 studenata Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u

Osijeku. U okviru analize istraženo je posjeduju li studenti računalo, koliko često ga mijenjaju,

kakvo računalo najčešće koriste, imaju li pristup internetu ''od kuće'' i kakav pristup internetu

najčešće koriste, koliko sati tjedno provedu na računalu i internetu te koliko sati tjedno provedu

na računalu i internetu u svrhu obrazovanja. Razdiobe ispitanika i njihovih odgovora

prezentirane su u radu tablicama i grafički, a s ciljem korektnije ilustracije stanja predočeni su i

osnovni pokazatelji deskriptivne statistike.

(17 stranica, 10 grafikona, 11 tablica, 8 literaturnih navoda)

Rad je pohranjen u knjižnici Odjela za fiziku

Ključne riječi: e-učenje/informacijske i komunikacijske tehnologije/internet/studenti/anketa

Mentor: doc. dr. sc. Darko Dukić

Rad prihvaćen: 20.09.2012.

VI

University Josip Juraj Strossmayer Osijek Bachelor of Physics Thesis

Department of Physics

THE ANALYSIS OF PREDISPOSITIONS OF STUDENTS FOR

PARTICIPATING IN THE PROCESS OF E-LEARNING

DANIJELA DODLEK

Abstract

This final thesis presents the research results on students' predispositions to participate in

the process of e-learning, specifically with the reference to the situation at the University Josip

Juraj Strossmayer Osijek. In the introductory part information and communication technologies

and e-learning are analyzed theoretically. The empirical part of this work contains the research

results based on the sample of 583 students from the mentioned university. In the scope of

analyses it is explored whether students own a computer, how often they change it, what kind of

computer they mostly use, whether they have Internet access at home and what kind of access

they mostly use, how many hours per week they spend on computer and Internet, and how many

hours per week they spend on computer and Internet for the purpose of their education.

Distribution of respondents and their answers are presented in the table, graphically and basic

descriptive statistics is given with the purpose of obtaining more precise review of the situation.

(17 pages, 10 graphs, 11 tables, 8 references)

Thesis deposited in Department of Physics library

Keywords: e-learning/information and communication tehnologies/internet/students/survey

Supervisor: Darko Dukić, PhD, Assistant Professor

Thesis accepted: 20.09.2012.

1

1. Uvod

U današnjem smo vremenu svjedoci širenja informacija nevjerojatnom brzinom. Ono

što je nedavno bilo nezamislivo, danas smatramo normalnim. Razlog ovome je sve brža

informatizacija društva. Sve brže širenje širokopojasnog interneta dovelo je do toga da vrlo

veliki broj domaćinstava ima brz i lagan pristup internetu. Ova vrsta mreže nije više

ograničena na gradove, nego se vrlo brzo raširila i ruralnim krajevima. Starije stanovništvo

ima relativno velike probleme prilagodbe na ovu vrstu pronalaženja informacija i

komunikaciju, dok mlađa populacija, uz čitanje i pisanje, odmah kreće u otkrivanje interneta.

Stoga nam nije teško pogoditi u kojem će se pravcu kretati nova generacija obrazovanih ljudi.

Cjelokupni sustavi gospodarstva i rada prelaze na nove, moderne načine prikupljanja

podataka i obradu istih. Ne tako davno je informatizacija sustava bila rezervirana za grane

gospodarstva kao što su elektrotehnika ili građevinarstvo. U novije vrijeme informatika se

koristi i u npr. poljoprivredi jer se želi dobiti brza i točna informacija, na koju se onda reagira

određenim radnjama. Ovo je važno znati jer je potrebno u školstvo uvesti kvalitetnije

informatičko obrazovanje.

Pristup informacijama mlađim populacijama je olakšan upravo širenjem bežičnog

širokopojasnog interneta. Dok je prije desetak godina bilo nezamislivo koristiti mobitel osim

za poruke i pozive, danas je normalno istim pristupati internetu i prikupljati informacije.

Stoga je vrlo važno mladu populaciju usmjeriti u pravom smjeru. U budućnosti će upravo

informatička i informacijska pismenost biti od presudnog značaja za uspjeh u poslu i općenito

napretku, kako gospodarstva, tako i cjelokupnog društva.

U prvom dijelu ovog završnog rada definiran je pojam informacijskih i

komunikacijskih tehnologija te je dan kratak osvrt na proces e-učenja. Okosnicu rada

predstavlja empirijsko istraživanje koje je provedeno na uzorku od 583 studenata Sveučilišta

Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Anketom su bili obuhvaćeni studenti u dobi od 18 do 43

godine. Istraženo je posjeduju li studenti računalo, koliko često ga mijenjaju, kakvo računalo

najčešće koriste, imaju li pristup internetu od kuće i kakav pristup internetu najčešće koriste,

koliko sati tjedno provedu na računalu i internetu te koliko sati tjedno provedu na računalu i

internetu u svrhu obrazovanja. Sve varijable prezentirane su u radu tablicama i grafikonima.

Osim toga, u okviru analize izračunati su i osnovni pokazatelji deskriptivne statistike.

2

2. Definicija informacijskih i komunikacijskih tehnologija

Pojam informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT) je općeniti pojam koji

naglašava ulogu objedinjenih komunikacija i integraciju telekomunikacija, računala kao i

potrebnih programa, sustava za pohranu, audio-vizualnih sustava, koji omogućuju korisnicima

stvaranje, pristup, trgovanje, prenošenje i manipuliranje podacima. Danas se koristi niz

pojmova vezanih za suvremenu tehnologiju i područja njezinog razvoja i primjene kao što su:

informacijska tehnologija,

informacijska znanost,

informacijska i komunikacijska tehnologija, odnosno tehnologije,

informatika,

računarstvo.

Potrebno je naglasiti da navedeni pojmovi nisu sinonimi te je među njima moguće

napraviti određenu razliku.

Okruženi smo rastućim oceanom informacija. Nisu sve informacije stvorene jednake:

neke su vjerodostojne, važeće i pouzdane, a neke su pristrane, zastarjele, varljive i lažne.

Kako količina raspoloživih informacija raste, rast će i tehnologije koje se koriste za pristup,

manipuliranje i stvaranje informacija. Samo informacijski pismene osobe mogu pratiti brz

razvoj i napredak ICT-a. Biti informacijski pismen znači uvidjeti potrebu za informacijom

koja je u današnjem, informacijskom dobu u kojem živimo najvrijednija. Nadalje potrebno je

posjedovati znanje kako doći do informacije i što je najbitnije, znati vrednovati informaciju

do koje smo došli. Najveći razlog tomu je globalni komunikacijski sustav – internet koji

postaje, ako već i nije, glavni izvor informacija. Uporaba interneta olakšava i mijenja živote

ljudi i omogućuje im da obogate svoje znanje. Ipak, treba imati na umu da su mnoge od tih

informacija netočne i znati u moru netočnih informacija prepoznati ispravnu je nešto što se

uči cijeli život. Potrebno je istaknuti razliku između informacijske i informatičke pismenosti

jer se ta dva pojma vrlo često, a pogrešno, koriste kao sinonimi. Biti informatički pismen

znači znati se služiti računalom i njegovim programima te srodnim tehnologijama.

3

2.1. Pojam e-učenja

E-učenje može se promatrati kao presjek dvaju svjetova – obrazovanja i

informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Takav spoj može biti vrlo koristan, naročito

kada se koristi kao dio dobro planiranog i organiziranog okruženja u kojem se odvija učenje.

Ipak, nije ispravno smatrati kako će e-učenje trenutno zamijeniti i staviti van uporabe

postojeće pedagoške teorije, principe i norme. Obrazovanje je danas na raskrižju metoda

učenja, onih tradicionalnih i onih novih. Neke stvari moraju ostati tradicionalne i neka znanja

se i dalje trebaju tradicionalno podučavati, ali mjesta za promjene ima napretek. Posljednjih se

godina ističu veliku potencijali obrazovanja zasnovanog na primjeni ICT-a. Unatoč tome, te

tehnologije još uvijek nisu na pravi način iskorištene u sferi obrazovanja. Nije dovoljno samo

uvesti nove tehnologije u obrazovanje već je nužno promijeniti i sam način učenja. Potreban

je pomak od reprodukcije znanja do izgradnje znanja. To znači da profesor treba pomoći

učenicima i studentima ne samo samostalno prikupljati informacije, nego i upravljati njima,

analizirati ih i pretvoriti u znanje.

Informacijske i komunikacijske tehnologije postale su u vrlo kratkom roku temeljem

modernog društva. Mnoge zemlje stoga gledaju na ICT i ovladavanje osnovnim vještinama i

konceptima informacijskih i komunikacijskih tehnologija kao dio obrazovne jezgre, uz

čitanje, pisanje i računanje. Obrazovanje je oduvijek bilo i bit će temeljni aspekt ljudskog

društva i kao takvo ono je temelj za promjene u društvu koje nosi informacijsko doba.

4

3. Rezultati empirijskog istraživanja

U ovom poglavlju izloženi su rezultati empirijskog istraživanja provedenog nad

studentima Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Ukratko je opisan uzorak

ispitanika, a zatim je prezentirana analiza provedene ankete.

3.1. Opis uzorka

U anketi je ukupno sudjelovalo 583 studenata u dobi od 18 do 43 godine. Od ukupnog

broja ispitanika bilo je 224 studenta i 359 studentica.

Tablica 1. Razdioba studenata prema spolu i dobi

Dob Spol

Ukupno

Muški Ženski

18 0 3 3

19 41 75 116

20 63 69 132

21 38 53 91

22 24 30 54

23 33 88 121

24 13 22 35

25 8 10 18

26 4 5 9

27 0 1 1

34 0 1 1

36 0 1 1

43 0 1 1

Ukupno 224 359 583

5

Grafikon 1. Razdioba studenata prema spolu

3.2. Analiza provedene ankete

Anketa je, osim osnovnih pitanja o ispitanicima, sadržavala sljedeća pitanja koja su se

odnosila na predispozicije studenata za sudjelovanje u procesu e-učenja:

Posjedujete li računalo?,

Ako posjedujete računalo, prije koliko mjeseci ste nabavili najnovije računalo?,

Ako posjedujete računalo, kojim se najviše koristite?,

Imate li mogućnost pristupa internetu ''od kuće''?,

Ako imate mogućnost pristupa internetu ''od kuće'', koliko mjeseci ga imate?,

Ako imate mogućnost pristupa internetu, kakav pristup najčešće koristite?,

Koliko sati tjedno ukupno provedete na računalu?,

Koliko sati tjedno koristite računalo u svrhu obrazovanja (studiranja)?,

Koliko sati tjedno ukupno provedete na internetu?,

Koliko sati tjedno koristite internet u svrhu obrazovanja (studiranja)?

0

50

100

Studenti

Studentice

Po

sto

tak

6

3.2.1. Posjedujete li računalo?

Grafikon 2. Grafički prikaz odgovora na pitanje: Posjedujete li računalo?

Spol Posjedujete li računalo?

Ukupno

Da Ne

Muški 224 0 224

Ženski 358 1 359

Ukupno 582 1 583

Tablica 2. Razdioba studenata prema spolu i posjedovanju računala

Na temelju rezultata ankete može se zaključiti da većina, odnosno 99,8% studenata

posjeduje računalo. Od toga je 224 studenta i 358 studentica. Samo jedna studentica

obuhvaćena anketom nije posjedovala računalo.

0

50

100

Da

Ne

Po

sto

tak

7

3.2.2. Ako posjedujete računalo, prije koliko mjeseci ste nabavili najnovije računalo?

Spol AS ± SD Minimum Maksimum

Muški 25,3125 ± 21,5781 1 108

Ženski 26,4150 ± 20,0959 1 120

Ukupno 25,9914±20,6666 1 120

Tablica 3. Osnovni pokazatelji deskriptivne statistike koji se odnose na pitanje: Prije koliko

mjeseci ste nabavili najnovije računalo?

Analizirajući ovo pitanje vidimo da je prosječna starost računala oko dvije godine i

kod studenata i kod studentica, što je u današnje vrijeme realna situacija s obzirom na brz

napredak tehnologija.

3.2.3. Ako posjedujete računalo, kojim se najviše koristite?

Grafikon 3. Grafički prikaz odgovora na pitanje: Ako posjedujete računalo, kojim se najviše

koristite?

0

20

40

60

80

Stolno računalo

Prijenosno računalo

Po

tsto

tak

8

Tablica 4. Razdioba studenata prema spolu i tipu računala kojeg najviše koriste

Grafikon 4. Studenti prema spolu i tipu računala kojeg najviše koriste

Iz dobivenih rezultata možemo zaključiti da se većina studenata/ica služi prijenosnim

računalom što je bilo i za očekivati jer to su uglavnom studenti/ce koji studiraju izvan mjesta

prebivališta i jednostavnije im je koristiti se prijenosnim, nego stolnim računalom.

Spol Stolno

računalo

Prijenosno

računalo Ukupno

Muški 70 154 224

Ženski 64 294 358

Ukupno 134 448 582

Stolno računalo

Prijenosno računalo

0

50

100

150

200

250

300

Studenti

Studentice

Bro

j st

ud

enat

a/ic

a

9

3.2.4. Imate li mogućnost pristupa internetu ''od kuće''?

Grafikon 5. Grafički prikaz odgovora na pitanje: Imate li mogućnost pristupa internetu ''od

kuće''?

Spol

Imate li mogućnost pristupa

internetu “od kuće”? Ukupno

Da Ne

Muški 214 10 224

Ženski 347 12 359

Ukupno 561 22 583

Tablica 5. Razdioba studenata prema spolu i mogućnosti pristupa internetu ''od kuće''

0

25

50

75

100

Da

Ne

Po

sto

tak

10

Grafikon 6. Studenti prema spolu i mogućnosti pristupa internetu ''od kuće'

U današnje doba koje još nazivamo i doba interneta, bilo je za očekivati da će većina

studenata/ica imati pristup internetu ''od kuće'' što je i potvrđeno anketom, iako anketa također

pokazuje da i jedan mali broj studenata/ica nema omogućen pristup internetu ''od kuće''.

3.2.5. Ako imate mogućnost pristupa internetu ''od kuće'', koliko mjeseci ga imate?


Muški 58,2698 ± 43,1050 1 240

Ženski 62,8376 ± 46,7936 1 250

Ukupno 61,1155±45,4367 1 250

Tablica 6. Osnovni pokazatelji deskriptivne statistike koji se odnose na pitanje: Ako imate

mogućnost pristupa internetu ''od kuće'', koliko mjeseci ga imate?

Studenti

Studentice

0

70

140

210

280

350

Da

Ne

Bro

j st

ud

enat

a/ic

a

11

Na temelju dobivenih rezultata možemo zaključiti da studenti/ce u prosjeku imaju

mogućnost pristupanja internetu od kuće pet godina što je s obzirom na doba u kojem živimo

zabrinjavajući podatak. Realno je bilo za očekivati da će taj period biti dulji.

3.2.6. Ako imate mogućnost pristupa internetu, kakav pristup najčešće koristite?

Grafikon 7. Grafički prikaz odgovora na pitanje: Ako imate mogućnost pristupa internetu,

kakav pristup najčešće koristite? (razdioba po vrsti pristupa)

0

50

100

Dial-up

ADSL, WLAN

Mobilni Internet

Po

sto

tak

12

Spol

Ako imate mogućnost pristupa internetu,

kakav pristup najčešće koristite?

Ukupno

Dial-up ADSL,

WLAN

Mobilni

internet

Muški 6 195 23 224

Ženski 7 297 55 359

Ukupno 13 492 78 583

Tablica 7. Razdioba studenata prema spolu i pristupu internetu koji najčešće koriste

Grafikon 8. Grafički prikaz odgovora na pitanje: Ako imate mogućnost pristupa internetu,

kakav pristup najčešće koristite? (razdioba po spolu)

Obradom podataka dobili smo podatak da 84,4% studenata/ica koristi fiksni

širokopojasni pristup internetu (ADSL, WLAN), 13,4% koristi mobilni internet, dok jako

mali postotak studenata/ica, 2,2%, koristi stari i spori tip priključka Dial-up.

Studenti

Studentice 0

60

120

180

240

300

Dial-up

ADSL, WLAN Mobilni Internet

Bro

j st

ud

enat

a/ic

a

13

3.2.7. Koliko sati tjedno ukupno provedete na računalu?


Muški 29,5625 ± 19,6198 2 100

Ženski 25,0362 ± 18,3839 1 150

Ukupno 26,7753±18,9799 1 150

Tablica 8. Osnovni pokazatelji deskriptivne statistike koji se odnose na pitanje: Koliko sati

tjedno ukupno provedete na računalu?

3.2.8. Koliko sati tjedno koristite računalo u svrhu obrazovanja (studiranja)?


Muški 8,7603 ± 9,3705 0 85

Ženski 9,3844 ± 7,8137 1 50

Ukupno 9,1479±8,4349 0 85


tjedno koristite računalo u svrhu obrazovanja (studiranja)?

14

Grafikon 9. Usporedba vremena provedenog na računalu općenito i vremena provedenog na

računalu u svrhu obrazovanja (razdioba po spolu)

Većina studenata/ica prosječno provede četiri sata dnevno za računalom, a od toga

samo jedan sat u svrhu obrazovanja (studiranja) što znači da preostalo vrijeme računalo

koriste uglavnom za zabavu. Studenti provode više vremena za računalom od studentica, ali

zato studentice više vremena za računalom provedu u svrhu obrazovanja.

3.2.9. Koliko sati tjedno ukupno provedete na internetu?


Muški 26,1652 ± 18,7153 1 100

Ženski 22,0145 ± 16,1769 1 105

Ukupno 23,6123±17,2989 1 105


tjedno ukupno provedete na internetu?

Studenti

Studentice

0

10

20

30

Općenito korištenje

računala Korištenje računala u

svrhu obrazovanja

Sat

i tj

edn

o

15

3.2.10. Koliko sati tjedno koristite internet u svrhu obrazovanja (studiranja)?


Muški 7,5982 ± 9,3283 0 85

Ženski 8,1128 ± 7,2414 0,5 50

Ukupno 7,9178±8,0915 0 85


tjedno koristite internet u svrhu obrazovanja (studiranja)?

Grafikon 10. Usporedba vremena provedenog na internetu općenito i vremena provedenog na

internetu u svrhu obrazovanja (razdioba po spolu)

Iz dobivenih podataka vidimo da većina studenata/ica prosječno provede tri sata

dnevno na internetu, a od toga minimalnih sat vremena u svrhu obrazovanja (studiranja).

Rezultati su očekivani s obzirom na podatke iz prethodnog pitanja vezanih za broj sati

provedenih na računalu.

Studenti

Studentice

0

10

20

30

Općenito korištenje

interneta Korištenje interneta u

svrhu obrazovanja

Sat

i tj

edn

o

16

4. Zaključak

Tematika završnog rada bila je vezana uz analizu različitih aspekata korištenja

informacijskih i komunikacijskih tehnologija među studentskom populacijom. Anketa je

provedena među studentima Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.

Rezultati ankete pokazuju da su studenti dobro upoznati s mogućnostima koje pružaju

moderne tehnologije i koriste ih svakodnevno u svom životu. Tu prije svega mislimo na

korištenje računala i interneta. Gotovo svi studenti posjeduju računalo. Važno je napomenuti

da je mali broj novijih računala i da je njihova prosječna starost oko dvije godine. Većina

studenata koristi se prijenosnim računalom koje im je zbog studiranja izvan mjesta

prebivališta praktičnije od stolnog računala. S obzirom na brz razvoj tehnologija, danas se

kvalitetno računalo, koje bi studenti koristili u obrazovne svrhe, može kupiti za relativno malo

novca. Ipak treba imati na umu da nemaju svi jednake financijske mogućnosti. Zanimljiv je

podatak da studenti u prosjeku imaju omogućen pristup internetu ''od kuće'' tek pet godina.

Ipak svi studenti redovito koriste internet, iako ,gledano u prosjeku, vrlo rijetko u obrazovne

svrhe. Rezultati su pokazali i da većina studenata koristi fiksni širokopojasni pristup internetu

(ADSL, WLAN) te mobilni internet.

Računalo i mogućnosti koje pruža internet razvijaju kreativnost kod studenata,

proširuju znanja, kako u obrazovne svrhe, tako i u informiranju o aktualnim događanjima u

svijetu. internet je veliki napredak u komunikaciji i omogućuje povezivanje udaljenih dijelova

svijeta bez velikih troškova. Stoga je njegovo pravilno korištenje uvelike potrebno i prije

svega korisno u životu svakog čovjeka, neovisno o životnoj dobi. U budućnosti će

informacijsko komunikacijske tehnologije te informatička i informacijska pismenost biti

presudne za uspjeh u poslu i općenito napretku, kako gospodarstva, tako i cjelokupnog

društva.

17

5. Literatura

Cyberethics, 2006. Benefits of internet use

URL: http://www.cyberethics.info/cyethics2/page.php?pageID=70&mpath=/86/88

(pristupljeno: 20.05.2012.)

Poslovni forum, 2002. Informacijske i komunikacijske tehnologije i obrazovanje

URL: http://www.poslovniforum.hr/about02/ob_934.asp (pristupljeno: 20.05.2012.)

Tutor2u, Introduction – what is ICT?

URL: http://tutor2u.net/business/ict/intro_what_is_ict.htm (pristupljeno: 20.05.2012.)

UNESCO, 2002. Information and communication technology in education

URL: http://unesdoc.unesco.org/images/0012/001295/129538e.pdf


University of Idaho, 2012. Information literacy

URL: http://www.webs.uidaho.edu/info_literacy/ (pristupljeno: 20.05.2012.)

Wikipedia, 2012. Computer literacy

URL: http://en.wikipedia.org/wiki/Computer_literacy (pristupljeno: 20.05.2012.)

Wikipedia, 2012. Informacijska pismenost

URL: http://bs.wikipedia.org/wiki/Informacijska_pismenost (pristupljeno:

20.05.2012.)

Wikipedia, 2012. Information and communications technology

URL: http://en.wikipedia.org/wiki/Information_and_communications_technology


http://www.cyberethics.info/cyethics2/page.php?pageID=70&mpath=/86/88http://www.poslovniforum.hr/about02/ob_934.asphttp://tutor2u.net/business/ict/intro_what_is_ict.htmhttp://unesdoc.unesco.org/images/0012/001295/129538e.pdfhttp://www.webs.uidaho.edu/info_literacy/http://en.wikipedia.org/wiki/Computer_literacyhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Informacijska_pismenosthttp://en.wikipedia.org/wiki/Information_and_communications_technology

18

Životopis

Rođena sam 03. travnja 1991. godine u Vukovaru. Prvi razred osnovne škole pohađala

sam u Vinkovcima, a osnovnoškolsko obrazovanje nastavila sam u Osnovnoj školi Dragutina

Tadijanovića u Vukovaru. Po završetku osnovne škole upisala sam Opću gimnaziju u

Vukovaru. Nakon srednje škole upisala sam se na Preddiplomski studij fizike na Odjelu za

fiziku u Osijeku.

Documents

ANALIZA PREDISPOZICIJA STUDENATA ZA ...mdjumic/uploads/diplomski/DOD07.pdfza poruke i pozive, danas je normalno istim pristupati internetu i prikupljati informacije. Stoga je vrlo