Analiza poslovanja-vezbe_2008

Embed Size (px)

Citation preview

1

Izdava: Visoka poslovna kola strukovnih studija u Leskovcu

Za izdavaa: prof. dr ika Stojanovi

Prof. dr Dragomir S. Radovanovi ANALIZA POSLOVANJA PREDUZEA - vebe -

Analiza poslovanja preduzea vebe, uraena je na osnovu udbenika Analiza poslovanja preduzea koji je odobrilo Nastavno vee Visoke poslovne kole strukovnih studija u Leskovcu, na sednici od 16. aprila 2007. godine, odlukom br. 179/07-01 prihvatilo je rukopis ove knjige kao udbenik za predmet Analiza poslovanja. INSB 978-86-84333-19-1

2

Prof. dr Dragomir S. Radovanovi

ANALIZA POSLOVANJA PREDUZEA - vebe -

Leskovac, 2008.

3

4

SADRAJUVOD ....................................................................................................................... 9 Glava I..................................................................................................................... 13 POJAM, PREDMET, CILJ, ZADACI I ZNAAJ ANALIZE .............................. 13 Glava II ................................................................................................................... 14 METODE ANALIZE.............................................................................................. 14 Glava III .................................................................................................................. 18 VIDOVI ANALIZE ................................................................................................ 18 Glava IV.................................................................................................................. 19 IZVORI PODATAKA ZA ANALIZU I NJIHOVO IZRAAVANJE.................. 19 Glava V ................................................................................................................... 30 METODOLOGIJA ANALIZE POSLOVANJA PREDUZEA............................ 30 Glava VI.................................................................................................................. 32 OPTI PODACI O PREDUZEU.......................................................................... 32 Glava VII................................................................................................................. 34 ANALIZA ORGANIZACIONOG SASTAVA FINANSIJSKE KONSTITUCIJE I PRINOSNE SNAGE PREDUZEA ............................................................................. 34 Glava VIII ............................................................................................................... 38 ANALIZA POSTIGNUTIH REZULTATA POSLOVANJA PREDUZEA U CELINI .......................................................................................................................... 38 Glava IX.................................................................................................................. 42 ANALIZA SAMOG POSLOVANJA PREDUZEA............................................. 42 GLAVA IX/A ......................................................................................................... 43 ANALIZA OBAVLJANJA REALIZACIONE FAZE............................................ 43 Glava IX/B .............................................................................................................. 47 ANALIZA OBAVLJANJA PROIZVODNE FAZE ............................................... 47 Glava IX/C .............................................................................................................. 625

ANALIZA OBAVLJANJA NABAVNE FAZE ..................................................... 62 Glava IX/D.............................................................................................................. 68 ANALIZA OBAVLJANJA FINANSIJSKE FUNKCIJE ....................................... 68 Glava IX/E .............................................................................................................. 75 ANALIZA OBAVLJANJA EVIDENCIONE FUNKCIJE..................................... 75 Glava IX/F............................................................................................................... 77 ANALIZA OBAVLJANJA ANALITIKO KONTROLNE FUNKCIJE .............. 77 Glava IX/G.............................................................................................................. 78 ANALIZA OBAVLJANJA DRUGIH FUNKCIJA ................................................ 78 Glava IX/H.............................................................................................................. 79 ANALIZA IZVRENIH INVESTICIJA ................................................................ 79 Glava X ................................................................................................................... 80 ZAKLJUAK O POSLOVANJU PREDUZEA .................................................. 80 Glava XI.................................................................................................................. 81 PERIODINI OBRAUN, ZAVRNI RAUN I VRSTE BILANSA................. 81 ISPITNA PITANJA ................................................................................................ 86 PITANJA ZA VEBU ............................................................................................ 92 TEME ZA SEMINARSKE RADOVE.................................................................... 97 TESTOVI ................................................................................................................ 99 TEME ZA DIPLOMSKE RADOVE sa orijentacionom strukturom obrade teme 107 UPITNIK............................................................................................................... 115

6

PREDGOVORUzimajui u obzir iskustvo iz ranijeg perioda kao i novine koje su uvedene primenom Bolonjske deklaracije ukazala se potreba da se na jednom mestu obrade praktina pitanja i primeri za vebu iz predmeta Analiza poslovanja. Praktina pitanja i primeri za vebu sa reenjima dati su po glavama na osovu udbenika istog autora po kome se na Visokoj poslovnoj koli strukovnih strudija u Leskovcu izuava ovaj predmet. Analiza poslovanja vebe, ili praktikum, koncipiran je tako da u prvom delu sadri pitanja za vebu po odreenim glavama iz udbenika, zatim odreene zadatke i reenja svuda gde je to bilo neophodno i kao i pripremu i analiza odreenih bilansa i njihovih dodataka. Drugi deo sadri sve ono to je potrebno studentima, a to su ispitna pitanja po grupama, pitanja za vebu po grupama, orijentacione testove po delovima obraene materije posle odreenog broja predavanja i vebi, teme za seminarske radove i teme za diplomske radove sa orijentacionom strukturom obrade teme uvek konkretizovane na primeru nekog preduzea koje e studenti sami izabati. Autor je nastojao da na ovaj nain omogui bolje razumevanje materije obraene u udbeniku i nada se da e reavanjem pitanja za vebu studenti stei iskustvo za reavanje problema koji ih sutradan oekuju u praktinom radu. Naravno, Analiza poslovanja vebe moe korisno da poslui svima onima koji rade na poslovima analize u odreenim preduzeima ali i studentima drugih visokih kola i fakulteta koji izuavaju ovu problematiku. Svaka korisna sugestija bie uzeta u razmatranje izrade sledeeg izdanja, na emu se kao autor unapred zahvaljujem. Leskovac, 2008. Autor

7

8

UVOD

Preduzee je osnovna elija privrednog sistema. Preduzee je organizacija ljudi i sredstava u kome radnici koristei sredstva za proizvodnju svojim organizacionim aktivnostima obavljaju odreene funkcije u procesu drutvene reprodukcije kao samostalna ekonomska celina. Da bi neka organizaciona celina bila preduzee treba da ispunjava sledee uslove: a) da je tehno-ekonomska celina b) da ima proizvod za trite, i c) da radnici mogu da ostvere i svoje individualne ciljeve. Karakteristike preduzea su: 1) Kolektiv kao elemenat preduzea (svi zaposleni koji meusobno moraju da budu usklaeni), 2) Sredstva kao element preduzea (sva imovina koja, takoe, mora da bude meusobno usklaena, 3) Proces rada kao uslov funkcionisanja preduzea, 4) Funkcija u procesu drutvene reprodukcija kao ekonomski smisao preduzea, i 5) Ekonomska samostalnost. Preduzee nastoji da ostvari maksimalne rezultate uz minimalna ulaganja u reprodukciju, to je i osnovni princip reprodukcije. To nije lako jer je preduzee: a) organizacioni sistem (ima organizaciju i organizatore), b) otvoreni sistem (vri razmenu materije, energije ili informacije sa okolinom), c) sloeni sistem (istovremeno je proizvodni, socioloki, drutveni i drugi sistemi), d) nedeterminisani sistem (pri jasnom ulazu nejasni su izlazi), i e) dinamiki sistem (sve se menja svaki pokret radnika ili maine menja stanje).

9

Preduzee jeste samostalna ekonomska celina i predstavlja sistem za sebe. Ali ono je u tesnoj povezanosti sa drugim preduzeima i istovremeno predstavlja podsistem veeg sistema (privrede u celini). Jedno od osnovnih pitanja svakog drugtveno ekonomskog sistema je pitanje stabilizacije privrede. Stabilizacija predstavlja eliminisanje nepovoljnih trendova u privredi kao celini ili nekom njenom odreenom sektoru. Od nekoliko definicija stabilnosti koje prati manje ili vie primenljiv kriterijum na osnovu koga se sistem kvalifikuje kao stabilan opredeljujem se za definiciju stabilnosti koja se odnosi na dinamiki sistem sa upravljanjem. Po ovoj definiciji upravljanje treba da odri sitem u odreenom ravnotenom stanju iako na njega deluju spoljnji poremeaji koji ga izvode iz ravnotenog stanja. U ovom sluaju osnovni upravljaki zadatak je obezbediti da malom spoljanjem poremeaju odgovara malo odstupanje od ravnotenog stanja i dalje tokom vremena posle poremeaja, sistem treba da se vrati u ravnoteno stanje. Celokupna privreda naeg drutva moe se posmatrati kao sistem i to kao integrisani sistem. Integrisani zbog toga to su ciljevi i kriterijumi svih delova sistema takvi da obezbeuju realizaciju eljenog cilja celog sistema a ciljevi i kriterijumi sistema kao celine su takvi da obezbeuju realizaciju svih parcijalnih ciljeva. Preduzee predstavlja deo privrednog sistema ili podsistem sistema. Ono ima svoj objekt upravljanja i upravljaki deo sistema, meutim ono kao podsistem nije nezavisno ve je u meuzavisnosti sa drugim podsistemima. Ukoliko su preduzea kao podsistemi stabilna to znai da e privreda kao istem biti stabilna. Polazei od ovoga pokazae se kako se analizom (pokretanja akacija i rekombinacije resursa) stvaraju uslovi za ekonomino poslovanje preduzea i kako tokom rada upravljaka funkcija moe da upravlja ulazom, stanjem i izlazom iz sistema, nalazi uzroke utvrenih razlika i predlae akcije i sredstva da se eventualne razlike odre u doputenim granicama. Da bi se sva deavanja u preduzeu kao sistemu mogla da usmeravaju i reguliu mora da postoje ciljevi prema kojima se usmerava funkcionisanje. Oni gledano uopte mogu biti: a) kontinuitet funkcionisanja, to za preduzee znai obezbeenje funkcionisanja, tj. opsatanak, b) poveanje efikasnosti funkcionisanja, to za preduzee znai obezbeenje proirene reprodukcije, odnosno olakanje obezbeenja opstanka, c) kontinuitet poveanja efikasnosti funkcionisanja, to za preduzee znai stalno proirenje reprodukcije, tj. progres. Rezultati koje daje sistem predstavljaju sliku njegovog funkcionisanja. Odstupanje u rezultatima predstavlja devijaciju koja slui kao informacija za upravljanje, tj. za regulisanje putem intervencije.

10

Povezivanje devijacije sa funkcionisanjem sistema preko informacije, regulacije i intervencije predstavlja povratnu spregu. Povratna sprega je relativno izolovani sistem, njene komponente su devijacija, informacija, regulator i intervencija to se vidi iz sledee eme. ema 1. FUNKCIONISANJE SISTEMA

REZULTATI

INTERVENCIJA

DEVIJACIJA

INFORMACIJA REGULATOR Regulator ovde je ekvivalent rukovoenja koji dobija predloge mera za intervenciju od analitiara.

11

12

Glava I

POJAM, PREDMET, CILJ, ZADACI I ZNAAJ ANALIZEPitanja za vebu: 1. Navedi postupak analitikog ispitivanja predmeta ili pojave.

Odgovor: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. Odreivanje sadrine analize. Utvrivanje potrebnih podataka koji e sluiti za analitiko ispitivanje. Odreivanje izvora podataka i njihovo kvantificiranje. Svoenje podataka na istu ekonomsku sadrinu i urednost. Izraavanje podataka, njihova klasifikacija, obrada i prikazivanje u tabelama i grafikonima. Obrada podataka. Analiziranje podataka i utvrivanje uzroka koji su doveli do odstupanja. Zakljuci. Mere.

13

Glava II

METODE ANALIZEPitanja za vebu: 1. a) Navesti primer iz logike za deduktivnu i induktivnu metodu.

Odgovor: deduktivna Sve planete krue oko Sunca. Zemlja je planeta. Zemlja krui oko Sunca. b) induktivna Zemlja krui oko Sunca. Venera krui oko Sunca. Merkur krui oko Sunca. Mars krui oko Sunca. Sve planete krue oko Sunca.

14

2.

ta se moe uporeivati?

Odgovor: a) objekt iz analiziranog perioda sa istim objektom iz prethodnog perioda, b) objekt iz analiziranog preduzea sa istim objektom iz drugog preduzea, prosenim objektom grupacije, grane, privrede, optine itd. c) objekt organizacionog dela sa istim objektom drugog organizacionog dela, d) manifestacije jednog objekta preduzea po razliitim teritorijama, e) meusobno zavisni razliiti objekti u preduzeu, f) delovi jednog sloenog predmeta ili pojave, g) stvarni objekat sa normalom. 3. Nabroj uslove uporedivosti.

Odgovor: 1. Lokacija preduzea, 2. Delatnost preduzea, 3. Veliina preduzea, 4. Starost preduzea, 5. Sloenost preduzea, 6. Proizvodni program, 7. Veliina radnog kolektiva i struktura radne snage, 8. Tehnika opremljenost rada i struktura i veliina sredstava, 9. Stepen iskorienja kapaciteta, 10. Struktura izvora sredstava, 11. Vreme, 12. Zakonska regulativa, 13. Razliita kupovna mo, 14. Jednoobrazost dokumentacije, i 15. Procena sredstava. 4. Nabroj vidove uporeivanja.

Odgovor: 1. vremensko uporeivanje, 2. uporeivanje izmeu organizacionih delova preduzea, 3. teritorijalno uporeivanje, 4. uporeivanje izmeu meusobno uslovlujenim objekata istog preduzea, 5. uporeivanje izmeu delova jednog sloenog objekta,15

6. uporeivanje stvarnog objekta sa njegovom normalom, i 7. uporeivanje izmeu preduzea ili sa prosecima privrede raznih nivoa 5. Nacrtaj tabele po vidovima raslanjavanja. Tabela 1. Predmetno ralanjivanjeRed. br. 1 1 2 3 Ukupno: Artikli 2 Art. A Art. B Art. C Planirano 3 2. 500.000 3. 500.000 4.000.000 10.000.000 Ostvareno 4 2.000.000 2. 500.000 7. 500.000 12.000.000 Procenat izvrenja plana 5=4x100/3 80.0 71. 4 187. 5 120.0 Razlika 6=43 -500.000 - 1.000.000 + 3. 500.000 + 2.000.000

Odgovor:

Tabela 2. Vremensko ralanjivanjeRed. br. 1 1 2 3 4 Ukupno: Kvartal 2 I II III IV Planirano 3 3.000.000 2.000.000 1. 500.000 3. 500.000 10.000.000 Ostvareno 4 3.000.000 3.000.000 1.000.000 5.000.000 12.000.000 Procenat izvrenja plana 5=4x100/3 100.0 150.0 66. 6 142. 8 120.0 Razlika 6=43 0 + 1.000.000 -500.000 + 1. 500.000 + 2.000.000

Tabela 3. Prostorno ralanjivanjeRed. br. 1 1 2 3 Ukupno: Teritorija 2 Vojvodina Srbija bez Beograda Beograd Planirano 3 2.000.000 5.000.000 3.000.000 10.000.000 Ostvareno 4 1. 500.000 9.000.000 1. 500.000 12.000.000 % izvrenja plana 5=4x100/3 75.0 180.0 50.0 120.0 Razlika 6=43 -500.000 + 4.000.000 - 1. 500.000 + 2.000.000

6.

Navedi primer iz metode eliminisanja ili izolacije.

Odgovor: Student, kada sprema ispit, eliminie iz daljeg uenja ona pitanja koja je nauio a izoluje i nastavlja sa uenjem onih pitanja koja ne zna.16

7.

Navedi primer metode presecanja bilansa. Bilans stanja

Odgovor:Aktiva 1. Osnovna sredstva 2. Obrtna sredstva 3. Posebna sredstva 4. Posl. sredstva van funkcije Pasiva 5.000 6.000 900 500 12.400

5.000 6.500 800 100 12.400

1. Izvori osnovnih sredstava 2. Izvori obrtnih sredstava 3. Izvori posebnih sredstava 4. Ostali izvori sredstava

Ako se izvri presecanje ovog bilansa stanja na etiri podbilansa, izgledati ovako: Podbilans 1Osnovna sredstva 5.000 Izvori osnovnih sredstava 5.000

Podbilans 2Obrtna sredstva 6. 500 Izvori osnovnih sredstava 6.000

Podbilans 3Poslovna sredstva 800 Izvori poslovnih sredstava 900

Podbilans 4Poslovna sredstva van funkcije 100 Ostali izvori sredstava 500

Pregled finansijskih stanjaPodbilansi Stanje Razlika Aktiva Pasiva Finansiran Finansirao 1. 5.000 5.000 2. 6. 500 6.000 500 3. 800 900 100 Svega 12.300 11.900 500 100 4. 100 500 100 500 Ukupno: 12.400 12.400 600 600

17

Glava III

VIDOVI ANALIZEPitanja za vebu: 1. ta je kompleksna analiza? Odgovor: To je drugi naziv za celokupnu analizu, tj. analizu koja obuhvata celokupno poslovanje preduzea. 2. ta je komparativna analiza?

Odgovor: Pod ovim pojmom podrazumeva se uporeivanje ispitivanog objekta sa takvim objektom iz drugog preduzea. Tu se ne radi o nekoj novoj analizi ve o upotrebi metode uporeivanja (komparacije) putem koje se konstatuju samo odstupanja koja ukazuju na kvalitet ispitivanog objekta odnosno da li kod njih ima poveanja, smanjenja ili stagnacije pa na osnovu toga da se doe do konstatacije da li ima pozitivan, negativan ili normalan karakter kao i koje su tendencije njihovog razvoja. Prava, istinska, analiza, naprotiv ne ograniava se samo na metodu uporeivanja nego koristi sve osnovne metode.

18

Glava IV

IZVORI PODATAKA ZA ANALIZU I NJIHOVO IZRAAVANJEPitanja za vebu: 1. Izvri svoenja proizvodnje putem: a) ekvivalentnih brojeva, b) norma asova. Odgovor: Kada se predmeti i pojave iskazuju u naturalnim pokazateljima ali u razliitim dimenzijama (m, mm, gr, kg) ili se pak izraavaju u razliitim naturalnim pokazateljima (m, kgr) pa stoga nije mogue njihovu celinu izraziti jednim naturalnim pokazateljem onda se upotrebaljavaju svodni pokazatelji. Ovde moe da se pojavi nekoliko sluajeva. Prvi sluaj je kada se predmeti i pojave iskazuju u istim naturalnim pokazateljima (na pr. kg) ali su oni razliitih dimenzija onda se svoenje vri preko ekvivalentnih brojeva (fabrike limova, ica, prediva, opeke itd.). Osnovna karakteristika ovih proizvodnji je to se od iste sirovine proizvode predmeti razliitih dimenzija, to koliina proizvodnje artikla jedne dimenzije nije jednaka koliini proizvodnje artikla druge dimenzije poto za isto vreme moe da se proizvede vea ili manja koliina razliitih proizvoda. U ovakvom sluaju se utvruje potrebno vreme za jedinicu proizvodnje za jedan bazini artikal (to vreme se oznaava jedinicom) i na osnovu potrebnog vremena za izradu artikla, stavljanjem u odnos sa vremenom bazinog artikla, dolazi se do adekvatnih ekvivalentnih brojeva za druge artikle. Primer: potrebno vreme za proizvodnju po artiklima A, B i C iznosi: za artikl A=10h, artikl B=llh, i artikl C=8h.19

Tabela 4.Artikl A B C Potrebno vreme za proizvod. 10 11 8 Ekvivalent. brojevi 1.0 1. 1 0. 8

Ako je preduzee ostvarilo sledeu proizvodnju: po artiklu A=3000, B=8000 i C=5000, ukupna proizvodnja se izraunava na sledei nain: Tabela 5.Artikl A B C Ukupno: Ostvarena proizvod. 3.000 8.000 5.000 16.000 Ekvivalentni brojevi 1.0 1.1 0.8 Svodna proizvodnja 3.000 8.800 4.000 15.800

Drugi sluaj je kada treba da se svedu predmeti i pojave koje se izraavaju u razliitim naturalnim pokazateljima (na primer: u metrima, u kilogramima, u komadima itd.). Tada se svoenje vri preko norma asova potrebnih za proizvodnju svakog artikla. Ako uzmemo proizvodnju iz prethodnog primer a, onda e ukupna proizvodnja izraena u norma asovima biti predstavljena na sledei nain: Tabela 6.Artikl A B C Ukupno: Ostvarena proizvod. 3.000 8.000 5.000 16.000 Jedinica mere kgr m kom. Norma asovi po jedinici 10 11 8 Ukupna proizv. u norma as. 30.000 88.000 40.000 158.000

Ako se proizvodnja planira na ovaj nain, ostvarene veliine uporeuju se sa planiranim veliinama. Ukoliko se pak svoenje ne moe da izvri na jedan od ova dva naina, onda se ono vri upotrebom cene tj. svodi se na vrednosne pokazatelje. Ovakvo svoenje uvek moe da se izvri poto se svi predmeti i pojave, sem u naturalnim, iskazuju i u vrednosnim pokazateljima. Ovde se, meutim, namee problem cene. Stvarne cene treba izbegavati kao nerealne (zbog inflacije) pa treba izvesti stalnu cenu. U sluajevima kada se vri uporeivanje rezultata za vie godina, onda vrednosti svih godina treba svesti na vrednosti jedne godine to se postie upotrebom koeficijenta promene cena. Na20

primer: ako je artikal A u prethodnoj godini imao cenu od 100 dinara, a u tekuoj 130 dinara onda se cena u prethodnoj godini uveava za 30% ili se, pak cena u tekuoj godini smanjuje za 30%. 2. Nata upuuju diferencijalni apsolutn brojevi?

Odgovor: Oni predstavljaju razliku izmeu dva broj. Ta razlika upuuje na: - stagnaciju (kaka su dve veliine iste i razlika je nula), - porast (kada je analizirani objekat vei od bazinog), i - opadanje (kada je analizirani objekat manji od bazinog). 3. Navedi sve relativne brojeve.

Odgovor: Relativni brojevi pokazuju odnos izmeu predmeta odnosno pojava zbog ega se zovu brojevi odnosa. Relativni brojevi su sledei: koeficijenti, procenti, relacioni brojevi, diferencijalni relacioni brojevi, racionalni brojevi, i indeksni brojevi. 4. Napii formulu za izraunavanje koeficijenta.Oa Ob

Odgovor:K=

gde je Oa objekt koji se uporeuje, a Ob objekt kojim se vri uporeivanje. Primer: za izraunavanje koeficijenta za isti objekt kod dva razliita subjekta uzima se dobit dva srodna preduzea u istom vremenskom periodu. Dobit preduzea A iznosi 5.000.000 dinara Dobit preduzea B iznosi 4.000.000 dinara Ako se kao baza uzme preduzee B onda je:

K=

dobit preduzeca A 5.000.000 = = 1.25 dobit preduzeca B 4.000.00021

to znai daje dobit preduzea A za 1,25 puta vea od dobiti preduzea B.

Pod pretpostavkom da objekt sa kojim se poredi tj. kao baza bude dobit preduzea A, onda je:dobit preduzeca B 4.000.000 = = 0.80 dobit preduzeca A 5.000.000 to znai daje dobit preduzea B za 0.2 puta manja od dobiti preduzea A, tj. da preduzee B ostvaruje 0.8 dinara dobiti na l dinar dobiti preduzea A. K=

5.

Napii formulu za izraunavanje procenta.

Odgovor:

Procenat (%) =

Oa x 100 Ob

gde je Oa objekt koji se uporeuje, a Ob objekt sa kojim se vri uporeivanje (bazini objekt). Procenat (%) = koeficijent x 100 6. Navedi primer izraunavanja relacionih brojeva.

Odgovor: Primer. Utvrditi strukturu proizvodnje jednog preduzea koje proizvodi tri artikla

i to:Artikl A B C Ukupno: Proizvodnja 5.000 6.000 9.000 20.000

Relacioni brojevi u ovom sluaju dobijaju se na sledei nain:

za art. A = za art. A = za art. A =

proizvodnja art. A x 100 5.000 x 100 = = 25% ukupna proizvodnja 20.000 proizvodnja art. B x 100 6.000 x 100 = = 30% ukupna proizvodnja 20.000 proizvodnja art. C x 100 9.000 x 100 = = 45% ukupna proizvodnja 20.000

22

7.

Navedi primer izraunavanja diferencijalnih relacionih brojeva.Tabela 7.

Odgovor:

Proizvodnja Art. A Art. B Art. C Ukupno:

Veliina u apsolutnim brojevima 5.000 6.000 9.000 20.000

Uee u procentnim brojevima 25% 30% 45% 100%

Diferencijalni relacioni brojevi art. B - art. A = 5% art. C - art. B = 15% art. C - art. A = 20% -

8.

Navedi primer za relacione brojeve.

Odgovor: Proizvodnja : prodaja : potraivanja od kupaca = 5 : 4 : 1, znai da od pet proizvedena proizvoda etiri otpadaju na prodaju a jedan na potraivanja od kupaca.

9.

ta su to indeksni brojevi?

Odgovor: Pod indeksom se podrazumeva u procentima (ili promilima) iskazan kolinik izmeu objekta koji se analizira i baznog objekta.

10. Navedi primer izraunavanja bazinih indeksa.Odgovor:

Indeksi se utvruju po sledeoj formuli:Indeks = Vop x 100 Vob

gde je Vop veliina objekta u posmatranom periodu, a Vob veliina istog objekta u baznom perioduTabela 8.Period -meseci Veliina objekata Bazini indeksi I 500 100 II 605 121 III 450 90 IV 480 96 V 510 102 VI 580 116 VII 605 121 VIII 605 121 IX 590 118 X 550 110 XI 500 100 XII 450 90

23

11. Navedi primer izraunavanja lananih (verinih) indeksa.Odgovor:

Verini indeksi se utvruju tako to se kao baza za naredni period uvek uzima veliina iz prethodnog perioda ispitivanog objekta tj. po formuli:Iv = Np x 100 Pp

gde je: Iv verini indeks, Np veliina narednog perioda, a Pp veliina prethodnog perioda. Verini indeksni brojevi mogu da se utvrde i na osnovu bazinih indeksa, kada su oni priznati. Normalno je da se i u ovom sluaju dobijaju isti verini indeksni brojevi kao i u sluaju kada se utvruju na osnovu apsolutnih brojeva. Formula za izraunavanje verinih indeksa, u ovom sluaju, izgleda ovako:Iv = I Bnp x 100 I Bpp

gde je: Iv verini indeks, I Bnp bazini indeks narednog perioda, a I Bpp bazini indeks prethodnog perioda (formula) Ovi indeksi su znaajni za sagledavanje tempa razvoja ispitivanog objekta u jednom relativno dugom vremenskom periodu (na primer - za jednu godinu da bi se sagledao tempo po mesecima). Na osnovu prethodnog primera verini indeksi bi izgledali ovako:Tabela 9.Period meseci Veliina objekata Verini indeksi I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

500

605

450

480

510

580

605

605

590

550

500

450

-

121

74.3

106.6

106.2

103.7

104.3

100

97.5

93.2

90.9

90

12. Navedi primer kombinovanih indeksnih brojeva.Odgovor:

Kombinovani indeksni brojevi se utvruju na osnovu relativnih a ne na osnovu apsolutnih brojeva. I u ovom sluaju mogu da se izraunavaju bazini i verini indeksl. Indeksni brojevi utvreni na osnovu koeficijenata ili procenata, i to bazini, pokazuju dinamiku odnosa izmeu predmeta i pojava, a verini tempo dinamike tog uea.

24

Dajemo primer za izraunavanje kombinovanih indeksnih brojeva na osnovu koeficijenta obrta sredstava:Tabela 10.Periodi Koeficijent obrta obrtnih sredstava Bazini indeksi Verini indeksi I 8.0 100.0 II 9.0 112. 5 112. 5 III 7. 5 93. 7 83. 3 IV 8. 5 106. 2 113. 3 V 9. 5 118. 7 111. 7 VI 9.0 112. 5 94. 7

13. Navedi primer izraunavanja proste aritmetike sredine proseka.Odgovor: Primer: Ako je dnevna odsutnost radne snage u jednoj sedmici iznosila: 90, 95, 105, 100, 110, 115, prosean broj odsutnih u toj sedmici odnosno, aritmetika sredina e biti:

=

x = 90 + 95 + 105 + 100 + 110 + 115 = 102.5N 6

14. Navedi primer izraunavanja ponderisane aritmetike sredine.Odgovor: Primer: Izraunati prosenu ocenu iz predmeta analiza poslovanja na osnovu podataka iz sledee tabele: Tabela 11.Ocena (Xi) 6 7 8 9 10 Broj studenata (Fi) 10 25 38 22 5 100 FiXi 60 175 304 148 50 787

Da bismo izraunali aritmetiku sredinu uspeha studenata na osnovu ove serije grupisanih podataka moramo svaku vrednost obeleja pomnoiti odgovarajuom frekvencijom (trea kolona tabele) pa emo imati:

=

1 n

fiXi = 100 = 7.87i =1

k

787

25

15. Navedi primer izraunavanja ponderisane aritmetike sredine na osnovu aritmetike sredine grupisanih intervala.Odgovor:

Uzmimo, na primer, zarade radnika jednog sektora, date u tabeli i na osnovu kojih emo izraunati prosenu zaradu, odnosno njenu aritmetiku sredinu.Tabela 12.Iznos mesenih zarada u .000 dinara 3.51-4.50 4.515.50 5.516.50 6.517.50 7.518.50 8.519.50 9.5110.50 Z Broj radnika 3 5 6 10 8 6 2 40 Xi 4 5 6 7 8 9 10 FIXi 12 25 36 70 64 54 20 281

Da bismo izraunali aritmetiku sredinu zarada na osnovu ove serije grupisanih podataka moramo poi od sredina grupnih intervala (4, 5, 6, 7, 8, 9 i 10) i mnoiti ih odgovarajuim frekvencijama, pa emo imati

=

1 N

fiX 'i =i =1

k

281 = 7.025 40

Aritmetika sredina zarada iznosi dakle 7.025 dinara i to je ponderisana aritmetika sredina, jer je svaki interval vrednosti ponderisan odgovarajuom frekvencijom odnosno uzet je u raun onoliko puta koliko se javlja u skupu. 16. ta su normalni brojevi i kakvi mogu da budu?Odgovor:

Normalni brojevi pokazuju koliko predmeti i pojave treba da iznose. Oni se dobijaju predvianjem - planiranjem. Oni predstavljaju normale sa kojima se uporeuju stvarne veliine kako bi se utvrdila odstupanja, dale ocene i predloile mere za budui period. Preduzee treba da ima normale za sve predmete i pojave koje se javljaju u poslovanju i za sredstva, za izvore sredstava, za zalihe, trokove, finansijski rezultat itd. Normalni brojevi se javljaju u svim vidovima brojeva o kojima je dosada bilo rei. U pogledu realnosti normalni brojevi mogu biti planski i standardni.

26

17. Nacrtaj zaglavlje proste, sloene i kombinovane tabele?Odgovor: Tabela 13. (prosta)

Prodaja (u.000 din)Vremenski period Januar Februar Mart April Decembar Godinji zbir TEKUA GODINA Meseno 2.300 2.000 2.100 2.500 3.000 Kumulativno 2.300 4.300 6.400 8.900 28.000 28.000 PRETHODNA GODINA Messeno 2.100 2.000 2.500 2.200 2.400 Kumulativno 2.100 4.100 6.600 8.800 31.000 31.000

Tabela 14. (sloena)

Prodaja (u.000 din)Vremenski period I Tromeseje II Tromeseje III Tromeseje IV Tromeseje Godinji zbir VRSTA ROBE A 3.500 3.000 3.200 4.000 13.700 B 1.500 2.200 2.000 2.300 8.000 C 1.400 1.800 1.400 1.700 6.300 Tromeseni zbir 6.400 7.000 6.600 8.000 28.800

Tabela 15. (kombinovana)

Prodaja (u.000 dinara)Vremenski period Vrsta robe I KVARTAL art. A art. B art. C Ukupno II kvartal art. A art. B art. C Ukupno Ukupno 2.000 1.100 700 3.800 12.400 1.300 700 600 2.600 10.000 700 500 400 1.600 5.600 4.000 2.300 1.700 8.000 28.000 27 MESTA PRODAJE Prodavnica 1 1.500 600 400 2.500 Prodavnica 2 1.200 500 700 2.400 Prodavnica 3 800 400 300 1.500 UKUPNO 3.500 1.500 1.400 6.400

18. Nacrtaj linijski grafikon (navedi primer).Odgovor:

19. Navedi primer i nacrtaj grafikon u obliku kruga.Odgovor:

Grafiki prikaz u obliku kruga, kvadrata i trougla pogodan je za iskazivanje strukture neke celine sa stanovita uea pojedinih delova u celini. (na primer: struktura aktive i pasive, struktura trokova, struktura odreenih vrsta sredstava itd.). Grafikon u obliku kruga, kvadrata i trougla izgleda ovako:

28

Sredstva Osnovna Obrtna Posebna Ostala Ukupno:

B = 3.500 B= 2.500 B= 1.500 B= 500 A= 8.000

Izvori sredstava Izvori osnovnih sr. Izvori obrtnih sr. Izvori posebnih sr. Ostali izvori sr. Ukupno:

B = 3.500 B = 2.000 B = 1.500 B = 1.000 A = 8.000

Y1 = Y1 = 157,5 Y2 = 112.5 Y3 = 67,5 Y4 = 22,5

360 x B A Y 1 = 157,5 Y 2 = 90.5 Y 3 = 67,5 Y 4 = 45,5

29

Glava V

METODOLOGIJA ANALIZE POSLOVANJA PREDUZEAPitanja za vebu:

1.

ta je to isto za sve preduzea pa je jedinstvena metodologija mogua?

Odgovor:

Svako preduzee ima: a) c) e) f) svoj osnovni zadatak (profit) finansijski rezultat ekonominost rentabilnost b) izvrenje zadatka organizacionih jedinica (nabavka, proizvodnja, prodaja i td.) d) produktivnost

g) stepen iskorienja kapaciteta h) koeficijent obrta sredstava, itd. 2. a) Koji je redosled izrade analize poslovanja (nabrojati faze)? Opti podaci o preduzeu

Odgovor:

b) Analiza organizacionog sastava, finansijske konstitucije i prinosne snage preduzea30

c)

Analiza postignutih rezultata poslovanja u celini

d) Analiza samog poslovanja, tj. poslovanje organizacionih jedinica i to po sledeem redosledu e) realizaciona faza proizvodna faza nabavna faza finansijska funkcija upravno rukovodna funkcija planska funkcija evidenciona funkcija kontrolno analitika funkcija, itd. Zakljuak

31

Glava VI

OPTI PODACI O PREDUZEUPitanja za vebu:

1.

Nabrojati po redosledu opte podatke o preduzeu.

Odgovor:

Podaci koji daju legitimaciju preduzea su oni koji se odnose na njegovo osnivanje, delatnost, zaposlene radnike itd. Ovi podaci mogu da se izraze sledeim redosledom: 1. 2. 3. 4. Firma preduzea; Sedite preduzea i njegova delatnost; Godina osnivanja preduzea, broj i datum reenja o osnivanju, od koga, gde i kada je registrovano; Delatnost preduzea (da li je proizvodno, trgovinsko i sl). Ako je proizvodno preduzee treba navesti osnovne i sporedne proizvode i delatnosti koje preduzee obavlja; Podaci o zaposlenim radnicima i organima upravljanja i rukovoenja. Ovde se iznosi broj, kvalifikaciona struktura radnika i organa upravljanja i eventualne personalne promene do kojih je dolo u izvetajnom periodu; Podaci o dosadanjem razvoju preduzea kao i znaaj preduzea za optinu, privredu republike i zemlje u celini. Ovi podaci bi trebalo da se daju od osnivanja do izvetajnog perioda i to po godinama, pa ako je taj period isuvie dug onda u duim vremenskim jedinicama (tri, pet, deset godina, itd). Iz ovih podataka sagledava se dinamika rezultata rada i proizvodnje preduzea:

5.

6.

32

U ovu grupu podataka treba svrstati sledee: a) b) c) d) e) f) g) h) i) j) k) l) n) o) p) q) r) Veliina proizvodnje, Procenat izvrenja proizvodnog plana, Procenat iskoritenja kapaciteta, Veliina prodaje, Veliina prihoda, Veliina rashoda, Veliina dobiti, Veliina poreza na dobit, Prosean broj radnika, Produktivnost po radniku Rentabilnos Glavni odnosi iz racija likvidnosti Glavni odnosi iz racija efikasnosti upravljanja Glavni odnosi iz racija strukture kapitala Prosena zarada po radniku Potraivanja od kupaca Obaveze prema dobavljaima, itd.

m) Glavni odnosi iz racija ravnotee

33

Glava VII

ANALIZA ORGANIZACIONOG SASTAVA FINANSIJSKE KONSTITUCIJE I PRINOSNE SNAGE PREDUZEAPitanja za vebu:

1. Nacrtaj organizacioni sastav nekog preduzea.Odgovor:

34

2. Nacrtaj bilans stanja pripremljenog za analizu.Odgovor:

Bilans stanja pripremljen za analizuAktiva BILANS STANJA Pasiva 1. OBRTNA IMOVINA 1. Gotovina 2. Tekua potraiivanja 2.1. Kupci 2.2. Ostala tekua potraivanja 2.3. Aktivna vremenska razgrani. 3. Kratkorona finansijska ulaganja 4. Zalihe 4.1. Materijal 4.2. Nedovrena proizvodnja 4.3. Gotovi proizvodi 4.4. Roba II. STALNA IMOVINA 1. Nematerijalna ulaganja 2. Osnovna sredstva (mat. ulaganja) 3. Dugorona finansijska ulaganja III. POSLOVNA IMOVINA (I+II) IV. GUBITAK POSLOVNA AKTIVA (III+IV) POSLOVNA PASIVA (I+ll+lll) I. KRATKORONE OBAVEZE 1. Tekue obaveze 1.1. Dobavljai 1.2. Ostale tekue obaveze 1.3. Pasivna vremenska razgrani. 2. Kratkorone finansijske obaveze II. DUGORONA REZERVISANJA I OBAVEZE 1. Dugorona rezervisanja 2. Dugoroni krediti 3. Ostale dugorone obaveze III. SOPSTVENl KAPITAL 1. Osnovni kapital 2. Emisiona premija 3. Revalorizacione rezerve 4. Rezerve iz dobitka 5. Nerasporeeni dobitak

3. Nacrtaj bilans uspeha pripremljenog za analizu.Odgovor:

Bilans uspeha (metoda ukupnih trokova) pripremljen za analizuI. Poslovni prihodi (1+2+3+4+5+6) 1. Prihodi od prodatih proizvoda i usluga 2. Prihodi od prodate robe 3. Prihodi od aktiviranja uinaka (interna realizacija) 4. Poveanje vrednosti zaliha nedovrene proizvodnje i gotovih proizvoda 5. Smanjenje vrednosti zaliha nedovrene proizvodnje i gotovih proizvoda 6. Ostali poslovni prihodi II. Poslovni rashodi (1+2+3+4+5+6+7+8) 1. Trokovi materijala 2. Trokovi amortizacije 3. Trokovi zarada 4. Trokovi proizvodnih usluga 5. Trokovi poreza i doprinosa nezavisni od rezultata35

6. Trokovi rezervisanja 7. Nabavna vrednost prodate robe 8. Ostali trokovi poslovanja III. Poslovni rezultat (l-ll) IV. Finansijski prihodi (1+2) 1. Prihodi od kamata 2. Ostali finansijski prihodi V. Finansijski rashodi (1+2) 1. Rashodi kamata 2. Ostali finansijski rashodi VI. Rezultat finansiranja (IV-V) VII. Vanredni prihodi VIII. Vanredni rashodi IX. Vanredni rezultat (VII-VIII) X. Revalorizacioni prihodi XI. Revalorizacioni rashodi XII. Revalorizacioni rezultat (X-XI) XIII. Rezultat pre oporezivanja (lll+VI+IX+XII) XIV. Porezi i doprinosi iz rezultata XV. Neto rezultat (Xlll-XlV)

4. Definii princip rastue likvidnosti aktive.Odgovor:

Princip rastue likvidnosti aktive znai da se bilansne grupe svrstavaju od najnelikvidnijih (stalna imovina) do najlikvidnijih, tj. do gotovine. Opadajua likvidnost znai obrnuti redosled. 5. Definii princip rastue dospelosti pasive.Odgovor:

Princip rastue dospelosti pasive znai da se bilansne pozicije falsifikuju poev od onih koje najkasnije dospevaju (sopstveni kapital) preko pozicija sa kraim rokom dospea, pa do pozicija iji je rok plaanja ve istekao. Princip opadajue dospelosti znai obrnuti red pozicije. 6. Kako se iskazuje veliina radnog kolektiva?Odgovor:

Veliina radnog kolektiva iskazuje se ukupnim brojem radnika ili zadui vremenski period prosenim brojem radnika.

36

7. U emu je razlika izmeu veliine radnog kolektiva i veliine uloenog rada?Odgovor:

Razlika je u tome to veliina uloenog rada u sebi ne sadri izgubljeno vreme zbog zakanjavanja, zastoja maina, odsustvovanja i td. 8. ta je fluktuacija radnika i kakva moe biti?Odgovor:

Fluktuacija podrazumeva priliv i odliv radnika u preduzee i iz preduzea ali isto tako i premetaj radnika iz jednog u drugi organizacioni deo preduzea. Moe da bude eksterna i interna. 9. Nata utie fluktuacija radnika?Odgovor:

Utie na produktivnost rada jer je produktivnost novodolih radnika u poetku manja od onih koji due rade. 10. Kako se iskazuju zarade radnika i ta utie na njihovu veliinu?Odgovor:

Zarade radnika se iskazuju kao: a) prosena zarada po jednom radniku b) prosena zarada po jednom uslovno kvalifikovanom radniku c) prosena zarada po jednom radniku iste kategorije i sl. Doprinos radnika se utvruje na osnovu kvaliteta i kvantiteta rada uzimajui pri tom u obzir: a) obim i sloenost rada; b) kvalitet ostvarenih rezultata rada; c) uspenost u korienju sredstava rada; d) ostvarene utede u radu; e) korienje radnog vremena; f) odgovornost u radu, i g) uslove rada.

37

Glava VIII

ANALIZA POSTIGNUTIH REZULTATA POSLOVANJA PREDUZEA U CELINIPitanja za vebu:

1. Napisati kako se izraavaju pokazatelji izvrenja zataka.Odgovor:

Izvrenja zadatka =

ostvarena realizacija analiziranog perioda x 100 bazicna realizacija

2. Kako se izraavaju pokazatelji uloenih sredstava?Odgovor:

Efikasnost uloenih sredstava =

ostvarena realizacija x 100 ukupna koriscena sredstva

3. Kako se izraavaju pokazatelji uloenog rada?Odgovor:

Efikasnost uloenog rada =

ostvarena realizacija x 100 stvarno uloeni rad

38

4. Kako se izraavaju pokazatelji utroenih sredstava?Odgovor:

Efikasnost utroenih sredstava =

ostvarena realizacija po stvarnoj ceni kotanja x 100 ostvarena realizacija po planskoj ceni kotanja5. Napii formulu za izraunavanje ostvarenog finansijskog rezultata.Odgovor:

Db ili G = Up-Ur Up=Pp+Fp+Op+Vp Ur=Pr+Fr+Or Db ili G= Up-Ur=(Pp+Fp+Op+Vp)-(Pr+Fr+Or)

6. Kako se izraunava rentabilnost poslovanja?Odgovor:

R=

viak , zatim pros. ulozena poslovna sredstva

R=

viak viak , odnosno, prosecan broj radnika broj radnih casova

7. Koji su parcijalni racio brojevi rentabilnosti?Odgovor:

Parcijalni pokazatelj rentabilnosti se utvruje iskljuivo na bazi podataka iz bilansa uspeha. To su: Stopa poslovnog dobitka Stopa neto dobitka39

a) Stopa poslovnog dobitka kvantificira se upotrebom sledee formule: Stopa poslovnog dobitka=

Poslovni dobitak x 100 Poslovni prihodi

Ova analiza je poznata pod imenom analiza optereenost poslovnih prihoda pojedinim vrstama poslovnih rashoda. b) Stopa neto dobitka utvruje se na sledei nain: Stopa neto dobitka=

Neto dobitak x 100 Poslovni prihodi

Dobijeni broj pokazuje uee neto dobitka u poslovni prihodima. Sto je ono vee, razume se, to je vea i zaraivaka sposobnosti preduzea.

8. Koji su globalni pokazatelji zaraivake sposobnosti preduzea?Odgovor:

Globalni pokazatelj rentabilnosti utvruju se korienjem podataka iz oba bilansa, tj. i bilansa stanja i bilansa uspeha. U ovu grupu indikatora spadaju: a) Stopa prinosa na ukupna poslovna sredstva iPoslovni dobitak x 100 Ukupna poslovna sredstva (prosecan iznos)

b) Stopa prinosa na sopstvena sredstva. Stopa prinosa na ukupna posla sred. =

Broj koji se dobija pokazuje koliko je dinara prinosa u vidu poslovnog dobitka, ostvarilo preduzee u odreenom periodu na svakih 100 dinara proseno angaovanih poslovnih sredstava. Cilja svakog preduzea je da maksimira stopu prinosa na ukupna poslovna sredstva. S tim u vezi, neophodno je ispitati i analizirati njene determinante. Sledea jednaina otkriva determinirajui faktore stope prinosa na ukupna poslovna sredstva: Stopa prinosa na ukupna poslovna sredstva = koeficijent obrta ukupnih poslovnih sredstava x stopa poslovnog dobitka = =Poslovni dobitak Poslovni prihodi x Poslovni dobitak = Ukupna poslovna sredstva Poslovni prihodi Ukupna poslovna sredstva

Navedenom jednainom jasno se dokazuje da se stopa prinosa moe utvrditi i indirektno, kao proizvod koeficijenta obrta ukupnih poslovnih sredstva i stope poslovnog dobitka. Zbog te meuzavisnosti oba lana navedenog proizvoda su determinante stope prinosa. Drugim reima, maksimiranje iste podrazumeva ubrzanje obrta ukupnih poslovnih sredstava u poveanje stope poslovnih dobitaka. To praktino znaci da sa to manjim ulaganjima u poslovna sredstva treba ostvariti to vei iznos poslovnih prihoda (ubr40

zanje obrta kao oblik ekonomije sredstva). Istovremeno, pomenute prihode je neophodno realizovati uz to to nie poslovne rashode (poveanje stope poslovnog dobitka kao oblik ekonomije trokova). b) Stopa prinosa na sopstvena sredstva je indikator zaraivake sposobnosti sopstvenog kapitala. Stopa prinosa na sopstvena sredstva=

Neto dobitak x 100 Sopstvena sredstva (prosecan iznos)

Dobijeni broj pokazuje koliko je dinara dobitka ostvarilo preduzee u obraunskom periodu angaovanjem sopstvenih sredstava. elja za maksimiranjem rentabilnosti sopstvenog kapitala upuuje na identifikaciju i analizu determinante stope prinosa na sopstvena sredstva. Njih otkriva sledee jednakosti: Stopa prinosa na sopstvena sredstva = Koeficijent obrta sopstvenih sredstava x Stopa neto dobitka = = Poslovni prihodi x Neto dobitak = Neto dobitak Sopstvena sredstva Poslovni prihodi Sopstvena sredstva Navedeni matematiki izraz jasno pokazuje da se maksimiranje zaraivake sposobnosti sopstvenog kapitala moe ostvariti ubrzanjem obrta sopstvenih sredstva i/ili poveanje neto dobitka. Na kraju, znaajno je napomenuti da je komparacija stope prinosa na ukupna poslovna sredstva i svote prinosa na sopstvena sredstva znaajan izvor informacije o celishodnosti privlaenja pozajmljenog kapitala. Naime, sve dotle doj je racio rentabilnosti sopstvenog kapitala vei os racia opte ekonomije (stope prinosa na ukupna poslovan sredstva - MS i JK), privlaenje pozajmljenih izvora doprinosi poveanju sopstvenog kapitala.

41

Glava IX

ANALIZA SAMOG POSLOVANJA PREDUZEA

Pitanja za vebu:

1. Kojim redosledom treba vriti analizu pojedinih organizacionih jedinicapreduzea (navesti)?Odgovor:

Redosled treba da bude suprotan onome po kome se u praksi vre funkcije, tj. faze. Dakle redosled funkcija je sledei: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. realizaciona faza proizvodna faza nabavna faza finansijska funkcija evidenciona funkcija kontrolno analitika funkcija planska funkcija upravno rukovodna funkcija druge funkcije.

42

GLAVA IX/A

ANALIZA OBAVLJANJA REALIZACIONE FAZEPitanja za vebu:

1. Koja je formula za ispitivanje veliine realizacije?Odgovor:

Ostvarena realizacija analiziranog perioda Bazina realizacija 2. Sa kojih stanovita moe da se ispituje struktura realizacije?Odgovor:

Sa razliitih stanovita, na primer: a) sa tehnikog b) sa komercijalnog c) finansijskog. 3. Navedi ta se podrazumeva pod uslovima prodaje?Odgovor:

Pod uslovima prodaje podrazumevaju se: a) prodajna cena b) transportne usluge c) rizik transportera43

d) e) f) g) h)

uslovi plaanja rokovi isporuke minimalne koliine narudbe garancije za kvalitet organizacija servisne slube i sl.

4. Navidi koja se sredstva koriste u realizacionoj fazi (stalna i tekua)?Odgovor:

Osnovna (stalna) i obrtna (tekua imovina). U osnovna spadaju kancelarije, magacini, prodavanice, transportna sredstva i slino. U obrtna spadaju zalihe gotovih proizvoda i zalihe robe kod trgovinskih preduzea. 5. Kako se grupiu trokovi u ovoj fazi radi lakeg analiziranja?Odgovor:

Ima vie vrsta grupisanja. Karakteristina su amerika sistematizacije i grupisanje trokova prema organizacionim jedinicama. Grupisanje u SAD je sledee: 1. direktni trokovi prodaje 2. vrbovanje kupaca i unapreenje prodaje 3. transtport 4. lagerovanje 5. trokovi kreditiranja naplate 6. finansijski trokovi 7. opti trokovi distribucije. Grupisanje po organizacionim jedinicama moe da izgleda na sledei nain: 1. 2. 3. 4. 6. 7. 8. 9.44

uprava prodaje; istraivanje trita; unapreenje prodaje; vrbovanje; primanje narudbina i obrada sa prodajnim biroom i zastupnitvom; sluba kupaca; sluba skladita; isporuka.

10. Napii formulu za izraunavanje ekonominosti u ovoj fazi.Odgovor:

E = TRFx100

RGP (IU)

E=

TRFx100 VRP (IU)pc

E = TRFx100

VRP (IU)sc

E=

STRFx100 PTRF

11. ta se sagledava kod analiziranja stalne imovine?Odgovor:

Ova analiza treba da obuhvati: a) veliinu, b) strukturu, c) lokaciju, d) funkcionalnost, e) kvalitet, f) dinamiku, g) opremljenost, i h) korienje osnovnih sredstava. 12. ta se sagledava kod analiziranja tekue imovine?Odgovor: a) veliine, b) strukture, c) kvaliteta, d) dinamike, e) korienja gotovih proizvoda, odnosno robe, i f) teta koje nastaju na zalihama tih sredstava.45

13. ta treba da sadri zakljuak o radu realizacione faze.Odgovor:

Zakljuak mora da sadri: a) c) e) konstantacije o poslovanju ocenu poslovanja mere koje treba preduzeti. b) uzroke koji su delovali na poslovanje d) probleme koje treba reiti

46

Glava IX/B

ANALIZA OBAVLJANJA PROIZVODNE FAZEPitanja za vebu:

1.

Nacrtaj emu proizvodne faze.

Odgovor:

2.

Navedi osnovne vidove proizvodnje.

Odgovor:

Vidovi proizvodnje su: a) pojedinana b) serijska c) masovna d) automatska.47

3.

Nabroj ispitivanja kod analize proizvodne faze.

Odgovor:

Analiza rada proizvodne faze treba da obuhvati sledea ispitivanja: 1. izvrenje zadatka - proizvodnje, 2. trokova i ekonominosti, 3. radnog kolektiva i njegove produktivnosti, i 4. angaovanih sredstava i njihovog korienja. 4. Nabroj ta sadri analiza izvrenja zadatka proizvodne faze.

Odgovor:

Da bi se sagledalo izvrenje zadatka proizvodne faze treba ispitati: 1) veliinu proizvodnje i izvrenje proizvodnog plana; 2) strukturu proizvodnje (asortiman) ; 3) dinamiku proizvodnje; 4) kvalitet proizvodnje; 5) tete koje nastaju u procesu proizvodnje; 6) uslove proizvodnje i mogunosti njenog poveanja. 5. Kako se izraunava izvrenje proizvodnog plana?

Odgovor:

Procenat izvrenja proizvodnog plana = Ostvarena proizvodnja x 100 Planirana proizvodnja 6. Kako se izraunava ispunjenje plana asortimana?

Odgovor:svedena proizvodnja x 100 2.020.000x100 = = 91. 82 ili planirana proizvodnja 2.200.000 kada se uzima u obzir i kvalitet asortimana, onda se moe koristiti sledea formula % ispunjenja plana asortimana =% izvrenja plana proizvodnje po vrednosti x 100 % 103x100 = = 105 izvrenja plana proizvodnje po kolicini 98

48

7.

Zato se ispituje dinamika proizvodnje?

Odgovor:

Da bi se sagledala njena ravnomernost kako bi se videlo u komij razmacima su nastala odstupanja to nam suava polja istraivanja. 8. Na osnovu ega se analizira kvalitet proizvodnje?

Odgovor:

Za proizvode koji su na zalihi primenjuju se klasine metode (hemijske, mehanike, funkcionalne, degustacije i sl.) a za one koji su ve realizovani ide se posrednim putem preko: a) c) 9. podataka tekue interne kontrole kvaliteta (zapisnici) podataka o reklamacijama kupaca i datim popustima. Kakve tete mogu biti u procesu proizvodnje? b) podataka o vraenim proizvodima od strane kupca

Odgovor:

tete mogu biti redovne i neredovne. 10. ta sadri analiza trokova prema vrstama?Odgovor:

Sadri pet (u poslednje vreme est, esti je energija) osnovnih grupa trokova prema vrstama kako bi se sagledalo ta je i koliko utroeno u poslovanju preduzea. Te vrste su sledee: 1) utroak osnovnih sredstava (amortizacija) 2) utroak materijala 3) tue usluge 4) ukalkulisane zarade 5) doprinose, lanarine i drugi izdaci slinog karaktera, i 6) energija

49

11. Koji je cilj analize trokova prema vrstama?Odgovor:

Cilj je: - da pokae ta je i koliko utroeno - da prikae strukturu trokova (pojedinano uee u ukupnim trokovima i odnose izmeu njih) - da poslui kao sredstvo kontrole u dinamici - da prui sliku o samostalnosti preduzea (odnos tuih usluga i ukupnih trokova).12. ta sadri analiza trokova grupisanih prema elementima kalkulacije? Odgovor:

Klasini elementi od kojih je sastavljena cena kotanja su: 1. materijal za izradu, 2. amoritizacija, 3. ukalkulisane zarade za izradu, 4. opti trokovi proizvodnje - pogonska reija, 5. opti trokovi uprave i prodaje - upravno prodajna reija. 13. Koji je cilj analize trokova grupisanih prema elementima kalkulacije?Odgovor:

Ciljevi su: 1. utvrditi odstupanja stvarne cene kotanja od bazine, 2. ispitati realnost cene kotanja, 3. utvrditi realnost napravljenih utroaka, 4. ispitati zavisnost prodajne cene od cene kotanja. 14. ta sadri analiza materijala za izradu?Odgovor:

Analiza materijala za izradu treba da obuhvati ispitivanja: 1. ukupnog utroka za celokupno ostvarenu proizvodnju, 2. utroaka pojedinih vrsta materijala za izradu, 3. utroaka materijala za izradu u kraem vremenskom periodu, 4. utroaka materijala za izradu po pojedinim pogonima, odeljenjima i fazama procesa proizvodnje.50

15. ta je amortizacija i koji su sistemi obrauna amortizacije?Odgovor:

Amortizacija je otpisivanje dela vrednosti osnovnih sredstava koji se prenosi na izraene proizvode. Sistemi obrauna mogu da budu: a) vremenski (konstantni, progresivni i degresivni) b) funkcionalni. 16. Koja ispitivanja sadri analiza ukalkulisanih zarada za analizu?Odgovor:

Analiza zarada za izradu obuhvata sledea ispitivanja: 1. ukalkulisane zarade za izradu celokupne ostvarene proizvodnje, ostvarene proizvodnje pojedinih artikala i po jedinici proizvoda, 2. strukture ukalkulisanih zarada za izradu, 3. ukalkulisanih zarada za izradu u kraim vremenskim periodima, 4. ukalkulisanih zarada za izradu pojedinih pogona, odeljenja i faza proizvodnje. 17. Napii formulu za izraunavanje ispunjenja norme.Odgovor:efektivni casovi za ostvarenu proizvodnju x 100 = % ispunjenja norme norma casovi za ostvarenu proizvodnju

18. Kako se vri anliza trokova pogonske i upravno prodajne reije?Odgovor:

Tako to se sagledava njihova veliina, struktura i dinamika. 19. ta je cilj analize trokova prema mestima nastajanja?Odgovor:

Ciljevi su: 1. da utvrdi trokove i ekonominost pojedinih podruja preduzea, 2. da omogui stimilisanje uteda i doprinese pravilnijem utvrivanju zarade radnika i grupe radnika, 3. da se tanije utvrdi cena kotanja pojedinih proizvoda odnosno izvrenih usluga.51

20. Na osnovu ega se odreuju mesta trokova?Odgovor:

Mesta trokova se odreuju: prostorno, funkcionalno i prema odgovornosti. 21. ta je cilj analiza trokova prema nosiocima za koje se prave?Odgovor:

Ciljevi su: 1. da pokae ekonominost utroaka koji se prave za pojedine proizvode odnosno usluge; 2. da omogui uporeenje stvarne cene kotanja sa planiranom ili sa cenom kotanja prethodnih perioda. Ovo uporeenje ukazuje na ekonominost koja se postie kod pojedinih nosilaca trokova i to je jedan od najvanijih indikatora ovog grupisanja; 3. da omogui uporeenje stvarne cene kotanja sa prodajnom cenom i doprinese pravilnijem formiranju prodajne politike preduzea; 4. da omogui stimulisanje radnika za utede i doprinese pravilnijem utvrivanju zarada. 22. Zato se vri ukrtanje rezultata pojednih analiza trokova?Odgovor:

Zato da bi definitivni zakljuak o trokovi bio taniji a uzroci nastajanja jasniji. 23. Kako obim proizvodnje deluje na cenu kotanja?Odgovor:

Zbog karakteristika fiksnih trokova pri poveanju obima proizvodnje cena kotanja po jedinici proizvoda opada i obrnuto, pri smanjenju obima proizvodnje cena kotanja po jedinici proizvoda raste. 24. Napii formulu za izraunavanje ekonominosti u proizvodnoj fazi.Odgovor:

Ovde postoje tri formule. Prva je za utvrivanje ekonominosti za jedinicu uinka druga je za ekonominost svih uinaka (pogona, odeljenja, faza) i trea, za utvrivanje ekonominosti organizacionih jedinica iji uinci nisu merljivi (administrativne jedinice).52

stvarni trokovi stvarnih uinaka (stvarna cena kotanja) kvantitet stvarnih uinakaPKUsck x 100 PKUpck stvarni trokovi x 100 planirani trokovi

25. Koja ispitivanja sadri analiza angaovanog radnog kolektiva u proizvodnoj fazi?Odgovor:

Ova se sastoji od sledeih ispitivanja: 1. veliine radnog kolektiva, 2. veliine uloenog rada, 3. strukture radnika i uloenog rada, 4. fluktuacije, 5. korienja fonda radnih asova, 6. veliine zarada radnika, 7. produktivnosti rada. 26. Kako se izraunava korienje fonda radnih asova u proizvodnoj fazi i napii formulu?Odgovor:

Korienje fonda r = ukupan fond r provedenih na poslu x 100 mogui fond r 27. Kako se izraava veliina stvarnih zarada?Odgovor:

Veliina stvarnih zarada se izraava uglavnom: a) proseka zarada svih radnika b) proseka zarada istovrsnih grupa radnika.53

28. Kako se izraunava produktivnost rada u proizvodnoj fazi?Odgovor:

Produktivnost rada se izraava odnosom izmeu proizvodnje i rada uloenog za tu proizvodnju. Kao utroeni rad se uzima samo utroeni tekui rad zbog nemogunosti da se minuli rad kvantitativno izrazi. Ako je produktivnost odnos izmeu proizvodnje i utroenog rada, onda se ona utvruje putem formule: proizvodnja uloeni rad Ovom se formulom iznalazi koliko proizvodnje otpada po jedinici uloenog rada. Meutim, produktivnost se moe utvrivati i formulom u kojoj bi faktori bili obrnuto postavljeni, tj.: uloeni rad proizvodnja i ovom se formulom iznalazi koliko je utroeno rada za jedinicu proizvodnje. Prema tome, produktivnost zavisi od dva faktora i ona je vea ukoliko je proizvodnja vea a utroeni rad manji, a manja je u obrnutom sluaju. Na osnovu prve formule produktivnost e biti vea kada na jedinicu utroenog rada proizvodnja raste, a na osnovu druge, kada na jedinicu proizvodnje utroeni rad opada. Da bi se produktivnost mogla kvantitativno izraziti, potrebno je da se oba faktora od kojih ona zavisi iskau odgovarajuim pokazateljima. Poto se radi o odnosu dveju veliina, one se mogu iskazati naturalnim, svodnim ili vrednosnim pokazateljima. Utroeni rad, kao faktor utvrivanja produktivnosti rada, treba da se iskae u naturalnim pokazateljima jer je to mogue a samo u izuzetno u vrednosnim odnosno kroz zarade radnika. Kao materijalni pokazatelji dolaze u obzir efektivni radni asovi (radnik-asovi) i prosean broj radnika utvren na bazi efektivnih radnih asova, kao tani, a zatim radni asovi i prosean broj radnika na bazi stanja krajem kraih vremenskih perioda kao manje tani pokazatelji utroenog rada. U sluajevima kada se proizvodnja iskazuje norma asovima, a utroeni rad efektivnim radnim asovima, efektivni asovi treba da obuhvate samo asove onih kategorija radnika koji su uzeti u obzir pri utvrivanju norma asova. Inae, ako se ne postupi na taj nain, u efektivne radne asove e biti uzeti u obzir i onaj utroeni rad koji nije bio obuhvaen prilikom utvrivanja norma asova za istu proizvodnju. Produktivnost rada se moe posmatrati: 1. za ukupnu proizvodnju proizvodne faze, 2. za ukupnu proizvodnju organizacionih delova proizvodne faze, 3. za grupu proizvoda,54

4. za pojedine proizvode, 5. po jednom zaposlenom u proizvodnji, 6. po jednom radniku zaposlenom u preduzeu. Formula, kojoj treba po mogunosti dati prvenstvo pri utvrivanju produktivnosti rada je sledea: koliina proizvodnje efektivni radni asovi jer ona iskazuje koliko jedinica prozvodnje u naturalnim pokazateljima otpada na jedan efektivni radni as. U ovoj formuli, umesto efektivnih radnih asova moe se upotrebiti prosean broj radnika utvren na bazi radnih asova, pa e se produktivnost utvrivati na prosenog radnika umesto na efektivni radni as. Gornja se formula uvek moe upotrebiti za utvrivanje produktivnosti rada proizvodnje pojedinih proizvoda. Meutim, za produktivnost rada ukupne proizvodnje faze odnosno pojedinih organizacionih delova proizvodne faze ili za proizvodnju grupe proizvoda. Samo u sluaju ukoliko se radi o proizvodnji jednog ili vie jednorodnih proizvoda ija se proizvodnja moe svesti na jedan naturalni pokazatelj. Meutim, ukoliko se na ovakav nain ne moe iskazati ukupna proizvodnja, a svoenje mogue izvriti upotrebom ekvivalentnih brojeva treba upotrebiti formulu: proizvodnja iskazana u svodnim pokazateljima ER (PBR) gde je ER (PBR) efektivni radni asovi, odnosno, prosean broj radnika na bazi radnih asova. Kada se ukupna proizvodnja proizvodne faze ne moe svesti ni upotrebom ekvivalentnih brojeva a postoje utvreni norma asovi za proizvodnju svih odgovarajuih proizvoda, produktivnost se moe izraunati pomou formule: proizvodnja iskazana u norma asovima ER (PBR) Proizvodnja izraena u norma asovima dobija se kada se proizvedena koliina svake vrste proizvoda pomnoi sa utvrenim norma asovima za jedinicu njene proizvodnje, pa se tako dobijeni rezultati saberu. Na kraju, ukoliko se ni norma asovi ne mogu upotrebiti za utvrivanje veliine ukupne proizvodnje, u tu svrhu e se upotrebiti vrednosni pokazatelji. U tom sluaju produktivnost rada e se utvrditi formulom: proizvodnja obraun ata po stvarnoj (planskoj) ceni kotanja ER (PBR)

55

U navedenim formulama pod proizvodnjom se podrazumeva zavrena proizvodnja odnosno gotovi proizvodi i izvrene usluge. Meutim, kod onih preduzea kod kojih postoje velika odstupanja izmeu poetnih i krajnjih zaliha nedovrene proizvodnje i poluproizvoda, umesto veliine gotovih proizvoda i zavrenih usluga treba uzeti ukupnu proizvodnju za utvrivanje produktivnosti rada. Pod ukupnom proizvodnjom, kao to je ve reeno podrazumeva se:Gotova proizvodnja + zalihe nedovrene proizvodnje i poluproizvoda krajem analiziranog proizvoda - zalihe nedovrene proizvodnje i poluproizvoda poetkom analiziranog perioda.

Prilikom utvrivanja produktivnosti rada na osnovu ukupne proizvodnje primenjuju se iste formule koje su ve date ali u tom sluaju se jo rede mogu upotrebiti formule u kojima se ukupna proizvodnja iskazuje u naturalnim ili svodnim pokazateljima zbog nemogunosti svoenja. Zbog toga se, prilikom utvrivanja produktivnosti rada na osnovu ukupne proizvodnje, najee upotrebljava formula u kojoj e ukupna proizvodnja biti izraena norma asovima ili po stalnoj ceni kotanja, odnosno: ukupna proizvodnja u norma asovima, t j. po stalnoj ceni kotanja ER (PBR) Produktivnost rada po jednom radniku zaposlenom u proizvodnji posmatra se pomou ove formule: P (UP) KSN (SCK) PBRP gde jeP (UP) KSN (SCK) proizvodnja (odnosno ukupna proizvodnja) izraena alternativno u koliinskim svodnim norma asovima ili po stalnoj ceni kotanja, a PBRP prosean broj radnika zaposlenih u proizvodnji. Produktivnost rada po jednom radniku zaposlenom u preduzeu izraunava se pomou istih formula kao i produktivnost po jednom radniku zaposlenom u proizvodnji ve i na bazi ostalih radnika zaposlenih u preduzeu (u ovaj broj radnika ne ulaze oni koji su zaposleni u neindustrijskim delatnostima na primer u fabrikom restoranu, na investicijama u sopstvenoj reiji na sopstvenim objektima i sl.). Prema tome produktivnost rada po jednom radniku zaposlenom u preduzeu dobija se pomou formule: P (UP) KSN (SCK) PBRz gde je PBRZ prosean broj radnika zaposlenih u preduzeu. U literaturi se predlau i drugi naini za utvrivanje produktivnosti. Tako se na zapadu produktivnost shvaena u irem smislu prikazuje kao: odnos izmeu proizvodnje i trokova proizvodnje za ukupnu produktivnost odnos izmeu proizvodnje i pojedinih trokova proizvodnje (i to kao odnos izmeu proizvodnje i trokova materijala, proizvodnje i trokova rada i proizvodnje i trokova imovine) za deliminu produktivnost. Za utvrivanje produktivnosti upotrebaljava se kao faktor i proizvodnja po prodajnoj ceni.56

Neki nai autori pod produktivnou podrazumevaju i odnos izmeu uloenog rada i novostvorene vrednosti kao i odnos izmeu vika produkta i uloenog rada. Meutim, nae miljenje da novostvorena vrednost (dohodak) i viak produkta kao njegov deo nisu adekvatni za utvrivanje produktivnosti rada zbog toga to veliina dohotka u najveoj meri zavisi od uslova na tritu pa bi znailo da je poslovanje neproduktivno ako nema dohotka bez obzira na fiziki obim izvrenja zadatka. Sem ovoga, produktivnost kao odnos izmeu dohotka i uloenog rada ne bi se mogla iznalaziti za sve one organizacione jedinice za koje se ne utvruje dohodak kao i za grupe radnika i radnika pojedinano. Po utvrivanju produktivnosti, neophodno je iznai uzroke njenog smanjenja odnosno poveanja, to se postie ralanjavanjem na produktivnosti pojedinih organizacionih jedinica, na produktivnosti pojedinih grupa proizvoda ili odreenih proizvoda, produktivnosti pojedinih grupa radnika pa ak i svakog radnika posebno. Otkrivanju uzroka doprinee i vremensko ralanjavanje produktivnosti ele proizvodne faze odnosno putem sagledavanja njegove dinamike. 29. ta je produktivnost ukupne proizvodne faze?Odgovor:

To je odnos ukupno ostvarene proizvodnje proizvodne faze i ukupnih asova rada za tu ostvarenu proizvodnju. 30. ta je produktivnost organizacionih jedinica?Odgovor:

To je odnos ukupno ostvarene proizvodnje te organizacione jedinice i utroenih asova rada za tu poizvodnju te organizacione jedinice. 31. ta je produktivnost jednog radnika?Odgovor:

To je odnos ostvarene proizvodnje tog radnika i njegovog vredmena provedenog na radu. 32. Kako se analiziraju angaovana obrtna sredstva u proizvodnoj fazi?Odgovor:

Obrtna sredstva u proizvodnoj fazi javljaju se kao nedovrena proizvodnja i poluproizvod. Analiza se sastoji od ispitivanja njihove: a) veliine b) strukture c) njihovog korienja.57

33. Kako se analizira stepen korienja sredstava uloenih u nedovrenu proizvodnju?Odgovor:

Stepen iskorienja = VGPck x 100/trokovi 34. Kako se izraunava koeficijent obrta u proizvodnoj fazi?Odgovor:

Gde su VGPck vrednost gotovih proizvoda po ceni kotanja, tr vrednost ukupnih trokova uinjenih za tu proizvodnju. 35. Kako se izraunava koeficijent obrtaja u proizvodnoj fazi?Odgovor:

Ko= E/M 36. ta je vreme trajanja u proizvodnoj fazi?Odgovor:

Vreme trajanja obrta pokazuje koliko je dana bilo potrebno da se masa sredstava angaovanih u proizvodnji transformie u gotove proizvode, tj. ono predstavlja vreme trajanja jednog proizvodnog procesa. 37. Kako se vri analiza angaovanih osnovnih sredstava u proizvodnoj fazi?Odgovor:

Analiza osnovnih sredstava treba da obuhvati sledee ispitivanje: 1. veliinu osnovnih sredstava, 2. strukturu osnovnih sredstava, kvantitativnih promena koje su nastale na njima i njihovu tehniku podobnost, 3. istroenost osnovnih sredstava, 4. korienje osnovnih sredstava, 5. brige o uvanju i pravilnom rukovanju osnovnim sredstvima, 6. tehnike opremljenosti rada, 7. perspektive za poveanje odnosno smanjenje osnovnih sredstava. 38. Kako se izraunava veliina osnovnih sredstava u proizvodnoj fazi?Odgovor:

Izraava se naturalno (kad je to mogue i vrednosno). Vrednost osnovnih sredstava odreuje se preko dnevne nabavne cene, prvobitne nabavne cene i putem knjigovodstvene vrednosti.58

39. Kako se iskazuje struktura osnovih sredstava?Odgovor:

Iskazuje se sa vie aspekata: 1) prema funkciji koju vre (mehanika osnovna sredstva, ona koja stvaraju uslove za rad itd.) 2) da li su u upotrebi ili ne 3) prema vrstama (graevinski objekti, maine, ureaji i td.) 40. Definii tehniku podobnost sredstava za rad?Odgovor:

Po tehnikom podobnou u najkraem podrazumevamo savremenost osnovnih sredstava. 41. Napii formulu za izraunavanje istroenosti sredstava.Odgovor:

iznos ispravke vrednosti osnovnih sredstava x 100 nabavna vrednost osnovnih sredstava 42. ta je tehnika a ta ekomska istroenost ekonomskih sredstava?Odgovor:

Ekonomska istroenost je ona koja je iskazana u predhodnom pitanju, tj. izraunata po formuli iz pitanja 40. Tehnika istroenost se utvruje podacima o smanjenju ukupnog kapaciteta osnovnih sredstava i to na bazi uinaka koje osnovna sredstva mogu da stvore i onih koje su ve stvrili. Tehnika istroenost se izraunava sledeom formulom: Ostvareni uinci (naturalno) x 100 / predvieni mogui uinci 43. Nabroj ispitivanja koja su nuna da bi se analiziralo korienje osnovnih sredstava.Odgovor:

To su sledea ispitivanja: 1. korienja kapaciteta, 2. korienja fonda mainskih asova, 3. efikasnosti osnovnih sredstava, 4. osnovnih sredstava u upotrebi i van upotrebe.59

44. Napii formulu za iskorienje kapaciteta.Odgovor:

Procenat iskorienja = ostvarena proizvodnja maksimalni, odnosno, realni kapacitet 45. ta je tehniki kapacitet i kakav on moe biti?Odgovor:

Tehniki kapacitet je onaj koji se odreuje na osnovu tehnike sposobnosti, tj. konstruktivnih kapaciteta koji omoguuje stvaranje uinka. Moe biti maksimalni i realni. 46. ta je ekonomski kapacitet osnovnih sredstava?Odgovor:

Ekonomski kapacitet je u stvari onaj tehniki kapacitet koji je determinisan ekonomskom opravdanou njegove upotrebe. 47. Kako se izraunava stepen iskorienja kapaciteta preduzea putem svoenja stepena pojedinih organizacionih jedinica?Odgovor:Organizaciona jedinica Opis 1. Jedinica mere 2. Maksimalni kapacitet po jednom asu ili danu 3. Maksimalni kapacitet za posmatrani period (broj asova ili dana x redni broj 2) 4. Proseni neizbeni gubici 5. Realni kapacitet 6. Stvarno iskorieni kapacitet 7. Stepen iskorienja kapaciteta (r. br. 6 : r. br. 5) 8. Nabavna vrednost svih maina u milionima dinara 9. Ponderisano iskorienje (r. br. 7 xr. br. 8) 10. Stepen iskorienja kapaciteta (zbir r. br. 9 : zbir r. br. 8) ili 60 P-1 t 10 3.050 600 2.450 2.200 0.90 10 9.00 Pogoni P-2 E 24 7.320 700 6.620 5.000 0.76 13 9.88 P-3 kom. 2.000 610.000 100.000 510.000 300.000 0.59 17 10.03 Ukupno 40 28.9 0.72 72%

48. Napii formulu za korienje fonda mainskih asova.Odgovor:

Procenat iskorienja = efektivni mainski asovi x 100 mogui fond mainskih asova 49. Napii formulu za izraunavanje tehnike opremljenosti rada.Odgovor:

Tehnika opremljenost rada podrazumeva stepen mehanizacije radne snage. Ona se ne meri na svim osnovnim sredstvima ve samo onim koje imaju svojstvo mehanikih sredstava za rad. Utvruje se formulom: mehanika sredstva za rad po nabavnoj vrednosti /broj radnika angaovanih u proizvodnji 50. ta mora da sadri zakljuak o obavljanju proizvodne faze?Odgovor:

Zakljuak mora da sadri: a) c) konstatacije o osnovnim rezultatima ove faze probleme koji nisu dobro reeni b) ocenu o radu d) mere za budui rad.

61

Glava IX/C

ANALIZA OBAVLJANJA NABAVNE FAZEPitanja za vebu:

1. Nabroj ispitivanja koja su neophodna za analizu rada nabavne faze. Odgovor: To su sledea ispitivanja: 1. analize izvrenja zadatka - nabavke, 2. analize trokova i ekonominosti, 3. analize angaovanog radnog kolektiva i njegove produktivnosti, 4. analize angaovanih sredstava i njihovog korienja, i na kraju, 5. zakljuka o obavljanju i postignutim rezultatima ove faze. Nabroj ispitivanja koja su neophodna da bi se utvrdilo izvrenje zadataka nabavke? Odgovor: 2. Da bi se utvrdilo izvrenje zadatka nabavne faze potrebno je ispitati: 1. veliinu nabavke, 2. strukturu nabavke, 3. kvalitet nabavljenog materijala, odnosno robe, 4. vreme nabavke, 5. veliinu pojedinanih nabavki, 6. teritorije nabavke, 7. dobavljae od kojih se nabavlja, 8. nain obezbeenja nabavke, 9. uslove nabavljanja, 10. tete koje nastaju za vreme isporuke, i 11. druge faktore.62

3. Kako se izraunava veliina ostvarenih nabavki? Odgovor: Izraunava se po formuli: veliina ostrvarenih nabavki = ostvarena nabavka x 100 / planirana nabavka 4. Kako se izraava struktura ostvarenih nabavki? Odgovor: Struktura nabavki se daje po grupama artikala, za najvanije artikle pojedinano i to u naturalnim pokazateljima. 5. Kako se utvruje kvalitet nabavljenog materijala? Odgovor: Kvalitet materijala koji je na zalihi utvruje se na uobiajeni nain: fizikim, hemijskim i drugim nainima. Kvalitet utroenog materijala utvruje se na osnovu zapisnika koji se sastavljaju nakon prijema materijala, kao i zapisnika koji se sastavljaju prilikom izdavanja materijala u proizvodnji. 6. Zato se ispituje vreme nabavke? Odgovor: Da bi se sagledalo da li je postignuta najnia nabavna cena, tj. da li su nabavke obavljene kada je bila najvea ponuda na tritu. Ovo je naroito bitno za sezonske i berzanske proizvode. 7. Napii formulu za izraunavanje pojedinanih nabavki? Odgovor: Postoje vie naina za utvrivanje veliine pojedinanih nabavki a mi dajemo formulu koju preporuuje dr imun Babi: Q = P (r + i + s) - (Z + I + A) Q= koliina materijala koju treba naruiti, P= prosena potronja u vremenskoj jedinici, r= ritam naruivanja (u jednakim vremenskim jedinicama), i= rok isporuke nakon davanja narudbe, s= vreme potronje osigurano sigurnosnom zalihom, Z= fizika koliina materijala na zalihi, 1= koliina koja e biti isporuena na osnovu ranijih narudbina, A= angaovana koliina za proizvodnju u toku. 8. Zato je znaajna analiza teritorija nabavke? Odgovor: Da bi se sagledala zavisnost preduzea od odreenih teritorija u pogledu snabdevanja.63

9. Nabroj naine obezbeenja nabavke? Odgovor: Nabavke se obezbeuju na vie naina kao to su: 1. zakljuivanje ugovora 2. uplata avansa 3. davanje instrumenata za plaanje (ek, menice i sl.) 4. kompenzacijom i td. 10. Nabroj ta sve spada u uslove nabavljanja? Odgovor: Sem nabavne cene u uslove nabavljanja treba istai i sledee: a) uslove transporta pod kojima se nabavlja (franko, cif, fob, i sl.) b) prevozno sredstvo (eleznica, kamion, brod) c) sopstvenost transportnog sredstva (sopstveno, prodavca ili transportne organizacije) d) opremljenost transportnog sredstva e) uslove kvalitativnog i kvantitativnog prijema (u mestu prodavca ili kupca od strane specijalizovane organizacije i sl.) f) uslovi u pogledu rokova isporuke (promptno ili rono) g) uslovi plaanja (u gotovu ili odloeno, sa kamatom ili bez i sl.) h) garancije za kvalitet nabavljenih artikala i) pravo na specijalne rabate u sluaju da isporuke premae odreenu koliinu itd. 11. Koje se tete javljaju za vreme isporuka? Odgovor: tete koje se javljaju su: kalo, rastur, kvar i lom. One mogu biti normalne i van normale, a zatim planirane i neplanirane, a zatim redovne i vanredne. 12. Kako se grupiu trokovi u nabavnoj fazi? Odgovor: Svi trokovi u nabavnoj fazi mogu se grupisati u: 1. fakturnu vrednost, 2. zavisne trokove, i 3. reijske trokove.64

13. ta je to fakturna vrednost? Odgovor: Fakturna vrednost je iznos koji se nadoknauje prodavcu kao protiv vrednost za nabavljeni materijal ili sredstvo. 14. Koji su to zavisni trokovi u nabavnoj fazi? Odgovor: To su ustvari nadoknade za prevozne, utovarne, pretovarne, istovarne i druge transportne usluge, sve do smetanja nabavljenih sredstava u magacin preduzea, kao i naknade za osiguranje, kvalitativni i kvantitativni prijem, carinjenje i druge usluge koje se odnose na odreenu nabavku. 15. Koji su reijski trokovi u nabavnoj fazi? Odgovor: To su trokovi koje stvaraju ljudi koji rade u ovoj fazi i trokovi koji se odnose na skladitenje i ouvanje nabavljenog materijala. Tu spadaju: 1. zarade radnika koji rade u nabavci 2. utroen kancelarijski i drugi materijal, 3. razne usluge (PTT trokovi, putni trokovi, opravka, oprema i dr.) 16. Koji se problemi javljaju kod analize nabavnih cena? Odgovor: Ima puno problema koje treba otkloniti da bi se nabavna cena realno analizirala, to su sledei problemi: 1. realnost planske cene jer zavisi i od spoljnih faktora 2. nain voenja nabavljenog materijala u knjigovodstvu (da li po planskoj nabavnoj, ili po stravnoj nabavnoj ceni) jer poveava posao kod analize 3. problemi u vezi utvrivanja uzoraka odstupanja od planskih cena 4. problemi u vezi sa utvreivanjem odstupanja po artiklima i td. Odstupanja se javljaju kao posledica promene cena na tritu, izvora snabdevanja, naina snabdevanja, promena u kvalitetu materijala, promena vremena nabavke i td. 17. Kako se vri analiza reijskih trokova u nabavnoj fazi? Odgovor: Analiza se vri na taj nain to se ispituje a) njihova veliina b) njihova struktura c) njihova dinamika, d) trokovi po organizacionim jedinicama koje vre nabavku.65

18. Kako se izraunava ekonominost u nabavnoj fazi (napii formulu)? Odgovor: E=stvarna nabavna vrednost / planska nabavna vrednost Ima i drugih formula, na primer E=ostvareni reijski trokovi / ukupno nabavljena koliina materijala iz ega se vidi da li na jedinicu nabavljenog materijala napravljeno vie reijskih trokova od onoga to je trebalo, uporeujui taj odnos sa planiranim. 19. Napii formulu za izraunavanje produktivnosti u nabavnoj fazi? Odgovor: P=veliina nabavke / prosean broj radnika 20. ta sve treba sagledati kod analize angaovanih sredstava u nabavnoj fazi? Odgovor: Treba sagledati osnovna i obrtna sredstva. Osnovna sredstva koja se angauju u nabavnoj fazi su: - kancelarijske prostorije, - magacinski prostor, - kancelariska i magacinska oprema, - transportna sredstva i td. Obrtna sredstva u ovoj fazi su: - zalihe materijala u magacinu - akontacije dobavljaima za isporuku materijala - materijali i roba na putu i td. 21. Napii formulu za izraunavanje minimalnih zaliha? Odgovor: Z min = P x v gde su: Zmin = minimalna zaliha, P= veliina potrebe utvrene u vremenskoj jedinici, v= vreme trajanja procesa nabavljanja utvreno u istoj vremenskoj jedinici. 22. Napii formulu za izraunavanje sigurnosnih zaliha? Odgovor: Sigurnosna zaliha se izraunava na osnovu sledee formule: Zsig = P x s gde su: Zsig= sigurnosna zaliha, P= veliina potrebe utvrene u vremenskoj jedinici, s= vreme koje predstavlja dodatak za sigurnost u istoj vremenskoj jedinici.66

23. Napii formulu za izraunavanje koeficijenta obrta mapitala u nabavnoj fazi? Odgovor: Ko= vrednost izdatog materijala / vrednost prosenih zalih analiziranog perioda. 24. Napii formulu za izraunavanje vremena trajanja obrta? Odgovor: Vt = 365 / Ko 25. Nabroj ta treba da sadri zakljuak o obavljanju nabavne faze? Odgovor: Treba da sadri: konstataciju o radu faze ocenu rada problemi koji ostaju da se ree mere koje treba preduzeti.

67

Glava IX/D

ANALIZA OBAVLJANJA FINANSIJSKE FUNKCIJEPitanja za vebu:

1.

Nabroj faze u analizi rada finansijske funkcije. 1. Analiza zadatka 2. Analiza finansiranja 3. Analiza finsijskih izvetaja 4. Analiza troova, angaovanog kolektiva i angaovanih osnovnih sredstava 5. Zakljuak.

Odgovor:

2.

Nabroj vertikalna pravila finansiranja.

Odgovor:

Vertikalna pravila finansiranja su ona finansiranja koja imaju za cilj da normiraju strukturu kapitala i kao takva tangiraju pansivu bilansa stanja. To su sledea pravila: 1. 2. 3. pravilo za odnos sopstvenog prema tuem (pozajmljenom) kapitalu pravilo za odnos rezervi prema nominalnom kapitalu pravilo za odnos dugoronog prema kratkoronom kapitalu

68

3.

Nabroj horizontalna pravila finansiranja.

Odgovor:

Horizontalna pravila finansiranja su ona pravila koja imaju za cilj standardizaciju odnosa delova imovine i kapitala. Neka od njih su: 1. 2. 3. 4. 4. bankarsko pravilo finansiranja bilansno pravilo finasiranja pravilo finansiranja 1:1 pravilo finansiranja 2:1 ta je bilans tokova gotovine?

Odgovor:

ema bilansa tokova gotovine propisana je zakonom. Ona izgleda na sledei nain:ema : Bilans tokova gotovine za preduzea i zadruge (propisana ema)u hiljadama dinara POZICIJA 1 A. TOKOVI GOTOVINE IZ POSLOVNIH AKTIVNOSTl I. Prilivi gotovine iz poslovnih aktivnosti (1 do 4) 1. Prilivi od prodaje i primljeni avansi 2. Prilivi od premija. subvencija, dotacija i sl. 3. Ostaii prilivi iz redovnog poslovanja 4. Prilivi po osnovu vanrednih pozicija II. Odlivi gotovine iz poslovnih aktivnosti (1 do 6) 1. Odlivi za nabavke sirovina i materijala i dr. trokove posl. i dati avansi dobavliaima 2. Odlivi po osnovu bruto zarada, naknada zarada i drugih linih rashoda 3. Odlivi po osnovu kamate 4. Odlivi po osnovu poreza i doprinosa iz rezultata 5. Odlivi po osnovu ostalih dabina 6. Odiivi po osnovu vanrednih pozicija III. Neto priliv gotovine iz poslovnih aktivnosti (l-ll) IV. Neto odliv gotovine iz poslovnih aktivnosti (Il-I) AOP 2 Iznos Preth. godina 3 Tekua godina 4

69

5.

Nacrtaj bilans tokova gotovine koji je spremljen za analizu.

Odgovor:

Medutim zbog velikog broja bilansnih pozicija (56) neophodno je izvriti pripremu zvanine eme za nalizu.Ovo prvenstveno zbog adekvatnog grupisanja bilasnih pozicija u manji broj homogenih grupa koje omoguavaju ne samo lake utvivanje priliva i odliva gotovine po osnovu redovnog poslovanja, aktivnosti investiranja i finansiranja ve i bolje tumaenje i obrazloenje visine i promene racio brojeva i neto obrtnih fonda na osnovu kojih se izvodi zakljuak o finansijskom polozaju preduzea. Bilans tokova gotovine pripremljenog za analizu izgleda ovako:ema Bilans tokova gotovine pripremijen za analizuA. TOKOVI GOTOVINE IZ POSLOVNIH AKTIVNOSTl I. Prilivi gotovine iz poslovnih aktivnosti 1. Prilivi od prodaje 2. Naplaeni avansi kupaca 3. Ostali prilivi iz poslovne aktivnosti II. Odlivi gotovine iz poslovnih aktivnosti 1. Odlivi po osnovu redovnog poslovanja (po osnovu nabavke sirovina I materijala, po osnovu bruto zarada) 2. Plaeni (dati) avansi dobavljaima 3. Ostali odlivi iz poslovne aktivnosti III. Neto priliv (odliv) gotovine iz poslovnih aktivnosti (l-ll ili ll-l) B. TOKOVI GOTOVINE IZ AKTIVNOSTI INVESTIRANJA I. Prilivi gotovine iz aktivnosti investiranja 4. Neto prilivi po osnovu finansijskih plasmana (kratkoronih finansijskih plasmana, kupoprodaje akcija i udela u kapitalu povezanih pravnih lica i po osnovu ostalih dugoronih finansijskih plasmana) 5. Prilivi od prodaje nematerijalnih ulaganja i osnovnih sredstava 6. Prilivi od dividendi, uea u dobitku i od kamata 7. Prilivi po osnovu ostalih aktivnosti investiranja II. Odlivi gotovine iz aktivnosti investiranja 1. Neto odlivi po osnovu finansijskih plasmana (kratkoronih finansijskih plasmana, kupoprodaje akcija i udela u kapitalu povezanih pravnih lica i po osnovu ostalih dugoronih finansijskih plasmana) 2. Odlivi po osnovu kupovine nematerijalnih uiaganja i osnovnih sredstava 3. Odlivi po osnovu ostaiih aktivnosti investiranja III. Neto priliv (odliv) gotovine iz aktivnosti investiranja (l-ll ili ll-l) C. TOKOVI GOTOVINE IZ AKTIVNOSTI FINANSIRANJA I. Prilivi gotovine iz aktivnosti finansiranja 1. Prilivi po osnovu poveanja kapitala 2. Neto prilivi po osnovu finansijskih obaveza (dugoronih i kratkoronih) 3. Prilivi po osnovu ostalih aktivnosti finansiranja II. Odlivi gotovine iz aktivnosti finansiranja 1. Odlivi po osnovu otkupa sopstvenih akcija i udela 2. Neto odlivi po osnovu finansijskih obaveza (dugoronih i kratkoronih) 3. Odlivi po osnovu finansijskog lizinga, dividendi i uea u dobitku 4. Odlivi po osnovu ostalih aktivnosti finansiranja III. Neto priliv (odiiv) gotovine iz aktivnosti finansiranja (l-ll ili ll-l) D. SVEGA PRILIVI GOTOVINE (AI+BI+Cl) E. SVEGA ODLIVI GOTOVINE (AII+BII+CII) F. NETO PRILIV GOTOVINE (D-E) ili (Aill+BIII+CIII) G. GOTOVINA NA POETKU PERIODA H. KURSNE RA2LIKE - POZITIVNE (NEGATIVNA) PO OSNOVU PRERAUNA GOTOVINE I. GOTOVINA NA KRAJU PERIODA (F+GH)

70

Vidi se da su ovde izvena odreena saimanja.Ovo sa ciljem da se i jasnije istakne prilivi i odlovi gotovine po osnovu poslovne aktivnosti,aktivnosti investiranja i aktivnosti finasniranja. 6. Koja je uloga aneksa?

Odgovor:

On sadri dodate podatke i objanjenja za bolje razumevanja bilansa stanja i bilansa uspeha to doprinosi realnijem sagledavanju imovine finansijske situacije i uspenosti preduzea. 7. Nabroj ta sve sadri racio analize?

Odgovor:

Racio analiza podrazumeva ispitivanje finansijskog statusa i zaraivake sposobnosti preduzea na bazi svrsishodno odabranih i adekvatno opisanih racio brojeva. Racio broj je kolinik koji kvantificira odnos dve funkcionalno povezane bilansne pozicije. Upotrebljavaju se sledei racio brojevi: 1. Racija likvidnosti ( kratkorona flnansijska analiza), 2. Racija dugorone finansijske ravnotee, 3. Racija strukture imovine (aktive), 4. Racija strukture kapitala (pasive), 5. Racija efikasnosti kapitala (koeficijenti obrta), 6. Racija strukture rashoda, 7. Racija strukture prihoda, 8. Racija likvidnsoti(ve su objanjeni o odeljku o rentabilnosti), 9. Racija ekonominosti, 10. Racija produktivnosti 11. Racija trine vrednosti akcija.

71

8.

Kako se vri analiza neto obrtnog fonda?

Odgovor:

Neto obrtni fond je raunska veliina koja odgovara razlici izmeu dugoronih izvora (sopstvenih i tuih) i neto imobilizacija to dalje znai da je to deo dugoronih izvora upotrebljenih za finansiranje obrtnih sredstava.Visina varijacije neto obrtnog fonda

Formula za utvrivanje neto obrtnog fonda: Neto obrtni fond = Dugoroni izvori Imobilizacije Inplicira da ova veliina moe biti: a) pozitivna (neto obrtni fond vei od 0), u sluaju kada su dugoroni izvori vei od imobilizacija, b) jednaka nuli - (neto obrtni fond = 0), u sluaju kada su dugoroni jednaki imobilizacijama, c) Negativna - (neto obrtni fond manji od 0), u sluaju kada su dugoroni izvori manji od imobilizacija. Pozitivan iznos neto obrtnog fonda je veliina neto obrtnog fonda individualno uslovljena sprecifinostima svakog konkretnog preduzea, kao i da nauka o poslovnim finansijama odavno ne prihvata postojanju krutih i optevaeih pravila, prihvatljivo je miljenje: da se normalnom visinom neto obrtnog fonda u jednom preduzeu moe smatrati svaki iznos koji obezbeuje optimalni poslovni rezultat (rentabilnost) i nesmetano izvravanje dospelih obaveza (likvidnost), ali ne samo u prolosti nego i u doglednoj budunosti. Nulti iznos neto obrtnog fonda je izuzetno redak sluaj u praksi jer pretpostavlja raunsku jednakost izmeu dugoronih izvora i imobilizacija, odnosno izmeu obrtnih sredstava i kratkoronih obaveza. Nulto stanje neto obrtnog fonda pokazuje da je preduzea na granici sa koje lako moe da sklizne u nepovoljne i neeljene odnose finansiranja. Negativan iznos neto obrtnog fonda, naalost prisutan kod mnogih naih preduzea, je izrazt dubokih finansijskihporemeaja. Pojava negativnog neto obrtnog fonda..., po pravilu, je praena pojavom opasne nelikvidnosti, koja zvoni na uzbunu i nagovetava predsteajnu situaciju. Ovo iz razloga to je u tom sluaju deo imobilizacija finansiran iz kratkoronih izvora, suprotno pravilima finansiranja. U takvim okolnostima likvidnost nije mogue odrati ak ni teorijski. 9. Kako se vri analiza bilansa tokova gotovine?

Odgovor:

Polazei od napred definisane forme i sadrine bilansa tokova gotovine s jedne, i podataka bilansa stanja i bilansa uspeha preduzea "X", s druge strane, bilans tokova gotovine preduzea "X" moe da izgleda ovako:72

ema. Bilans tokova gotovine preduzea "X"A. Tokovi gotovine iz poslovnih aktivnosti I. Prilivi gotovine iz poslovnih aktivnosti 1. Prilivi od prodaje 2. Naplaeni avansi kupaca 3. Ostali prilivi iz poslovne aktivnosti II. Odlivi gotovine iz poslovnih aktivnosti 1. Odlivi po osnovu redovnog poslovanja (po osnovu nabavke sirovina i materijala, po osnovu bruto zarada) 2. Plaeni (dati) avansi dobavljaima 3. Ostali odlivi iz poslovne aktivnosti III. Neto priliv gotovine iz poslovnih aktivnosti (l-ll III Il-I) 157.773 152.650 3.200 1.923 146.273 141.000 5.080 193 11.500

Analiza bilansa tokovaB. TOKOVI GOTOVINE IZ AKTIVNOSTI INVESTIRANJA I. Prilivi gotovine iz aktivnosti investiranja 1. Neto prilivi po osnovu finansijskih plasmana (kratko-ronih finansijskih plasmana, kupoprodaje akcija i udela u kapitalu povezanih pravnih lica i po osnovu ostalih dugoronih finansijskih plasmana) 2. Prilivi od prodaje nernaterijalnih ulaganja i osnovnih sredstava 3. Prilivi od dividendi, uea u dobitku i od kamata 4. Prilivi po osnovu ostalih aktivnosti investiranja II. Odlivi gotovine iz aktivnosti investiranja 1. Neto odlivi po osnovu finansijskih plasmana (kratko-ronih finansijskih plasmana, kupoprodaje akcija i udela u kapitalu povezanih pravnih lica i po osnovu ostalih dugoronih finansijskih plasmana) 2. Odlivi po osnovu kupovine nematerijalnih ulaganja i osnovnih sredstava 3. Odlivi po osnovu ostalih aktivnosti investiranja III. Neto odliv gotovlne iz aktivnosti investiranja (l-ll ili ll-l) C. TOKOVI GOTOVINE IZ AKTIVNOSTI FINANSIRANJA I. Prilivi gotovine iz aktivnosti finansiranja 1. Prilivi po osnovu poveanja kapitala 2. Neto prilivi po osnovu finansijskih obaveza (dugoronih i kratkoronih) 3. Prilivi po osnovu ostalih aktivnosti finansiranja II. Odlivi gotovine iz aktivnosti finansiranja 1. Odlivi po osnovu otkupa sopstvenih akcija i udela 2. Neto odlivi po osnovu finansijskih obaveza (dugoronih i kratkoronih) 3. Odlivi po osnovu finansijskog lizinga, dividendi i uea u dobitku 4. Odlivi po osnovu ostalih aktivnosti finansiranja III. Neto odliv gotovine iz aktivnosti finansiranja (l-ll ili ll-l) D. SVEGA PRILIVI GOTOVINE (AI+BI+CI) E. SVEGA ODLIVI GOTOVINE (AII+BII+CII) F. NETO PRILIV GOTOVINE (D-E) ili (AIII+BIII+CIII) G. GOTOVINA NA POCETKU PERIODA H. KURSNE RAZLIKE - POZITIVNE (NEGATIVNA) PO OSNOVU PRERAUNA GOTOVINE L GOTOVINA NA KRAJU PERIODA (F+GH) 2.065 6 300 1.759 12.468 11.722 746 10.403 61 61 61 159.838 158.802 1.036 1.720 2.756

73

10. Kako se vri analiza bilansa tokova finansijskih sredstava?Odgovor:

Korienje bilansa tokova finansijskih sredstava kao instrumenta finansijske analize podrazumeva upoznavanje sa: - sadrinom i formom bilansa tokova finansijskih sredstava, i - metodologijom njegove izrade. Pod pojmom bilans tokova finansijskih sredstava podrazumeva se, prema posebnoj metodologiji sastavljen izvetaj (u formi konta ili liste) koji pokazuje izvore i upotrebu finansijskih sredstava, definisanih na odreeni nain, u posmatranom vremenskom razdoblju. Analiza razliitih modela bilansa tokova, kako onih publikovanih u litetraturi, tako I onih obelodanjenih u praksi, upuuje na odreene konstatacije ezane za: 1) pojam finansijskih sredstava, tj. sadrinu bilansa tokova, i 2) formu prezentiranja ovog izvetaja. Pojam finansijskih sredstava, ije je kretanje predmet sagledavanja, analize i planiranja, definie se na razliite naine. Tako, na primer, u strunoj literaturi i poslovnoj praksi u opticaju se susreu izvetaji o tokovima: - ukupnih poslovnih sredstava, - obrtnih sredstava, - neto obrtnih sredstava, i - likvidnih sredstava. Opredelili smo se za koncept ukupnih poslovnih sredstava. Kada je u pitanju forma bilansa tokova finansijskih sredstava treba istai da se u raunovodstvenoj literaturi i poslovnoj praksi ravnopravno koriste obe forme i forma konta i forma liste. Polaznu osnovu za izradu bilansa tokova ukupnih poslovnih redstava najee predstavljaju dva komparativna sukcesivna bilansa stanja. Postoji i mogunost upotrebe zakljunog lista kao informacione podloge za izradu bilansa tokova ukupnih poslovnih sredstava. Prvi korak u izradi bilansa kretanja je kvalntificiranje razlika izmeu vrednosti osnovnih bilansnih pozicija na kraju i na poetku analiziranog perioda. Pri tome, utvrena razlika moe biti pozitivna (poveanje vrednosti bilansne pozicije) ili negativna (smanjenje vrednosti bilansne pozicije).

74

Glava IX/E

ANALIZA OBAVLJANJA EVIDENCIONE FUNKCIJEPitanja za vebu: 1. Kako se kontrolie operativna evidencija po slubama? Odgovor:

Ovo e se sagledati preko sledeih podataka: 1. 2. 3. 4. 5. 6. Da li sluba tehnike pripreme vodi evidenciju o broju radnih naloga. Da li nabavna sluba vodi evidenciju o obimu izvrenih nabavki. Da li organizacione jedinice koje su zaduene za proizvodnju vode evidenciju o obimu izvrene proizvodnje. Da li prodajna sluba vodi evidenciju o obimu izvrene realizacije. Da li obraunska sluba (ili neka druga) vodi svakodnevnu evidenciju o dolaenju radnika na rad. Da li se vodi jo neka operativna evidencija (od kojih slubi i kome je namenjena).Preko kojih podataka se sagledava izvrenje zadatka knjigovodstvene slube?

2.

Odgovor:

Izvrenje zadataka se sagledava preko postignutog: a) kvantiteta (broj podataka koji daje knjigovodstvo) b) kvaliteta (materijalna i formalna ispravnost podataka).75

3.

Kakva moe biti organizacija i koja su sredstva knjigovodstvene slube?

Odgovor:

To se sagledava ako se da odgovor na sledea pitanja: a) c) koju formu knjigovodstva primenjuje preduzee da li se knjigovodstvo vodi centralistiki ili decentralistiki.4. Kako se izraunava ekonominost u knjigovodstvenoj slubi?

b) koje se knjigovodstvene metode primenjuju

Odgovor:

E = ostvareni trokovi / planirani trokovi

76

Glava IX/F

ANALIZA OBAVLJANJA ANALITIKO KONTROLNE FUNKCIJEPitanja za vebu:

1.

Koja je razlika izmeu kontrole i analize?

Odgovor:

Kontrola samo proverava tanost konstatovanog stanja a analiza istrauje uzroke tog stanja. 2. Nabroj koje faze podrazumeva analiza rada analitiko kontrolne funkcije?

Odgovor:

Isto kao i kod drugih faza: a) izvrenje zadataka b) trokovi ekonominosti c) radni kolektiv i produktivnost d) angaovana sredstva i njihovo korienje. 3. Napii obrazac za izraunavanje produktivnosti radnika analitiko kontrolne funkcije? P = Q / L = broj izvrenih kontrola i analiza / broj radnika77

Odgovor:

Glava IX/G

ANALIZA OBAVLJANJA DRUGIH FUNKCIJAPitanja za vebu:

1.

Koje funkcije se ubrajaju u druge funkcije?

Odgovor:

Sve to nisu obraene u knjizi a kojih ima u preduzeima, to zavisi od njihove veliine i organizacionog ustrojstva. Tu se mogu nabrojati: a) c) e) f) planska funcija restoran drutvene ishrane mainska radionica kotlarnica b) upravno rukovodna funkcija d) sluba obezbeenja

g