Resovac, Valentina
2019
Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / struni stupanj: Karlovac University of Applied Sciences / Veleuilište u Karlovcu
Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:128:507939
Rights / Prava: In copyright
Repository / Repozitorij:
poduzea – INA Grupa
Analysis of liquidity, activity and profitability of business operations - INA Group
ZAVRŠNI RAD
Karlovac, 2019.
Valentina Resovac
poduzea - INA Grupa
Analysis of liquidity, activity and profitability of business operations - INA Group
ZAVRŠNI RAD
Kolegij: Financije i bankarstvo
Mentor: mr.sc. eljko Martiškovi
Matini broj studenta: 0619417023
ZAHVALA
Nije lako na jedan list papira zabiljeiti najljepši dio svog ivota, a pri tome spomenuti
sve one drage ljude koji su mi na bilo koji nain pomogli da doem do svog zacrtanog cilja.
Ponekad nije bilo prevelike volje za slušati predavanja, ali su se profesori uvijek trudili biti
ljubazni i pristupani, i na razumljiv nain prenosili nam znanja.
Od srca veliko hvala mom mentoru g. eljku Martiškoviu koji je uvijek našao vremena
za savjetovanje kako bi mi pomogao u izradi jedinstvenog i strunog završnog rada. Zahvaljujem
svojim roditeljima koji su me podupirali te imali strpljenja, takoer svojim kolegicama,
kolegama te svim svojim prijateljima koji e mi jako nedostajati kao i svo naše zajedniko
provedeno vrijeme.
Na kraju zahvaljujem samoj sebi na upornosti, na svim poloenim mnogobrojnim
ispitima, ustrojnosti tijekom ovih godina. Ukupnih pet godina studiranja na Veleuilištu u
Karlovcu zauvijek u pamtiti kao i sve svoje drage profesore i prijatelje.
SADRAJ
Strana
1.2. Izvori podataka i metode prikupljanja ............................................................................. 1
1.3. Struktura rada .................................................................................................................. 1
2.1. Bilanca ............................................................................................................................. 2
2.3. Izvještaj o novanim tokovima ....................................................................................... 3
2.4. Izvještaj o promjenama kapitala ...................................................................................... 4
2.5. Bilješke uz financijske izvještaje .................................................................................... 5
3. TEMELJNI INSTRUMENTI I POSTUPCI ANALIZE FINANCIJSKIH
IZVJEŠTAJA ....................................................................................................................... 6
3.2. Horizontalna i vertikalna pravila financiranja ................................................................. 7
4. TEMELJNI POKAZATELJI ANALIZE FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA ................... 9
4.1. Naelo likvidnosti ........................................................................................................... 9
4.1.1. Vrste likvidnosti .................................................................................................. 10
4.2. Naelo aktivnosti ........................................................................................................... 11
4.3. Naelo rentabilnosti ...................................................................................................... 12
4.5. Meusobni odnosi pokazatelja ...................................................................................... 15
5. ANALIZA POKAZATELJA NA PRIMJERU INA GRUPE ......................................... 17
5.1. Profil INA Grupe ........................................................................................................... 17
5.2. Horizontalna i vertikalna analiza INA Grupe ............................................................... 19
5.3. Analiza financijskih izvještaja pomou skupina pokazatelja na primjeru INA Grupe . 21
5.3.1. Primjena naela likvidnosti ................................................................................. 24
5.3.1.1. Rizik likvidnosti .................................................................................... 29
6. INTERPRETACIJA REZULTATA POSLOVANJA INA GRUPE .............................. 40
6.1. Analiza poslovanja temeljem pokazatelja ..................................................................... 40
6.2. Rezultati poslovanja 2018. godine u odnosu na 2017. godinu na primjeru INA
Grupe ............................................................................................................................. 41
7. ZAKLJUAK ..................................................................................................................... 45
POPIS LITERATURE ........................................................................................................... 47
SAETAK
Da bi raunovodstvo doista bio poslovni jezik u pravom smislu te rijei, potrebno je
financijske izvještaje prilagoditi potrebama korisnika. Pri tome je vrlo znaajna uloga analize
financijskih izvještaja ija je temeljna zadaa omoguavanje razumijevanja financijskih
izvještaja ili preciznije reeno, razumijevanje poslovanja koje je zapisano u analiziranim
financijskim izvještajima. U postupku analize zasigurno najznaajnije mjesto pripada
financijskim pokazateljima, kako se oni razmatraju kao nosioci sintetiziranih informacija o
kvaliteti poslovanja. Pokazatelji likvidnosti, zaduenosti i aktivnosti usmjereni su na mjerenje
sigurnosti poslovanja, dok su pokazatelji aktivnosti, ekonominosti i profitabilnosti usmjereni na
mjerenje uspješnosti poslovanja.
izvještaja pomou skupina pokazatelja za odreivanje uspješnosti poslovanja te utvrivanje
snaga i slabosti odreenog poduzea. Za potrebe ovog završnog rada prilikom analize
financijskih izvještaja koristit e se pokazatelji likvidnosti, aktivnosti i rentabilnosti poslovanja
INA Grupe u razdoblju 2016.-2018. godine.
Financijski izvještaji za INA Grupu i INA, d.d. za I.-XII. 2016.-2018. godine pripremljeni
su u skladu s Meunarodnim standardima financijskog izvještavanja (MSFI), tj. prema najboljim
saznanjima u svim bitnim aspektima tono i objektivno prikazuju financijski poloaj društva te
financijske rezultate i novane tijekove INA Grupe. Ukupna likvidnost poslovanja pada, dok
koeficijent financijske stabilnosti raste što predstavlja blagu negativnu tendenciju jer poduzee
mora dio svoje kratkotrajne imovine financirati iz dugoronih izvora. U primjeni naela
aktivnosti koeficijent obrta ukupne imovine, koeficijent obrta potraivanja te trajanje naplate
potraivanja pada, dok koeficijent obrta kratkotrajne imovine raste. Tijekom 2018. godine
koeficijenti pokazatelja rentabilnosti padaju u odnosu na 2017. godinu što predstavlja slabiju
sposobnost poduzea da stvori profit obzirom na uloeni kapital.
Kljune rijei: financijski izvještaji, financijski pokazatelji, likvidnost, aktivnost, rentabilnost,
INA Grupa
SUMMARY
To make accounting really a business language in the true sense of this word, financial
statements need to be modified to the needs of users. The role of the financial statements
analysis, whose fundamental task is to enable the understanding of the financial statements or,
more precisely, to understand the business described in the analyzed financial statements. The
most important place in the analysis process is financial indicators, as they are considered as
providers of synthesized business quality information. Liquidity, indebtedness and activity
indicators are geared towards measuring business security, while indicators of activity, cost-
effectiveness and profitability are geared towards measuring business performance.
The research problem is the specificity and complexity of the analysis of the financial
statements by means of indicators groups to determine the performance of a business and to
determine the strengths and weaknesses of a particular company. For the purpose of this final
work in analyzing financial statements will be used indicators of liquidity, activity and
profitability of INA Group in the period 2016. – 2018.
Financial statements for INA Group and INA, d.d. for I.-XII. 2016th to 2018th are
prepared in accordance with International Financial Reporting Standards (IFRS), that is,
according to the best knowledge in all relevant aspects, they accurately and objectively present
the financial position of the company and the financial results and the cash flow of the INA
Group. The overall liquidity of the business falls as the coefficient of financial stability is
growing, which is a slight negative trend because the company has to finance part of its short-
term assets from long-term sources. In applying the principle of activity, the total trade
coefficient of trade, the trade turnover ratio and the duration of the collection of receivables fall,
while the coefficient of short-term assets is increasing. During 2018, the coefficients of the
profitability indicators fall compared to 2017., which is the poor ability of the company to
generate profits with respect to the invested capital.
Key words:financial statements, financial indicators, liquidity, activity, profitability, INA Group
1
Predmet rada predstavlja specifinost i kompleksnost analize financijskih izvještaja
pomou skupina pokazatelja za odreivanje uspješnosti poslovanja te utvrivanje snaga i slabosti
odreenog poduzea. Cilj rada je objasniti postupke i izraune pokazatelja, odrediti granice po
kojima se odreuje dobro ili loše poslovanje poduzea te interpretaciju uspješnosti poslovanja
pomou pokazatelja na praktinom primjeru INA Grupe.
1.2. Izvori podataka i metode prikupljanja
Izvori podataka je struna literatura i to: ager, K., Sever, S. i dr.: Analiza financijskih
izvještaja, Markovi, I.: Financiranje, Vidui, Lj., Pepur, S., Šari, M.: Financijski menadment
i dr., te internetske stranice poput INA, https://www.ina.hr, Financijski izvještaji i elementi
financijskih izvještaja, http://www.efzg.unizg.hr. Korištena je metoda analize, deskripcije,
statistika metoda, metoda dokazivanja i opovrgavanja, deskriptivna i matematika metoda.
1.3. Struktura rada
Rad se sastoji od sedam poglavlja. Nakon uvoda slijedi teorijski dio rada u kojem se
opisuju pojam i vrste financijskih izvještaja, temeljni instrumenti i postupak analize financijskih
izvještaja, temeljni pokazatelji analize financijskih izvještaja. U drugom dijelu rada vrši se
analiza pokazatelja na primjeru INA Grupe i to primjenom naela likvidnosti, aktivnosti i
rentabilnosti u razdoblju od 2016. do 2018. godine te je na kraju zakljuak.
2
Financijski izvještaji predstavljaju završnu fazu raunovodstvenog procesiranja podataka
i pojavljuju se kao nosioci raunovodstvenih informacija. Cilj financijskog izvještavanja jest
informiranje zainteresiranih korisnika o financijskom poloaju poduzea i o uspješnosti
poslovanja. Informirati korisnike znai predoiti im sve relevantne i istodobno pouzdane
informacije u obliku i sadraju prepoznatljivom i razumljivom osobama kojima su namijenjene.1
Slika 1: Temeljni financijski izvještaji
Izvor: ager, K., Sever, S. i dr.: Analiza financijskih izvještaja, Masmedia, Zagreb, 2008., str. 52.
Te su informacije sadrane u nizu financijskih izvještaja od kojih temeljne ine:2
1. bilanca (izvještaj o financijskom poloaju),
2. izvještaj o dobiti (raun dobiti i gubitka),
3. izvještaj o novanim tokovima,
4. izvještaj o promjenama kapitala,
5. bilješke uz financijske izvještaje.
2.1. Bilanca
Bilanca je statiki raunovodstveni, odnosno financijski izvještaj kojim se predoava
vrijednosno stanje imovine i njezinih izvora (kapitala i obveza) na odreeni dan, odnosno dan
bilanciranja, a sastoji se od aktivnog i pasivnog dijela. U aktivnom se dijelu predoava
1ager, K., Sever, S. i dr.: Analiza financijskih izvještaja, Masmedia, Zagreb, 2008., str. 52. 2Financijski izvještaji i elementi financijskih izvještaja, http://www.efzg.unizg.hr, 10.06.2019.
TEMELJNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI
vrijednosno stanje imovine, a u pasivnom dijelu stanje vlasnikog kapitala (vlasnike glavnice) i
obveza (dugova).
AKTIVA (ukupna vrijednost imovine poduzea) = PASIVA (vlasniki kapital i obveze).
Bilanca mora zadovoljavati interese vlasnika, vjerovnika, drave, poreznih organa itd., a
temelj je za otvaranje poslovnih knjiga. Zadaa bilance jest utvrivanje imovinskog stanja i
omoguavanje otkrivanja financijskih tijekova i financijske situacije poduzea. Za novoosnovane
poduzee imovinu, kapitali obveze popisuje se te unosi u poetnu bilancu (poetno stanje), dok
za poduzea koja kontinuirano obavljaju djelatnost, zakljuna bilanca prethodnog razdoblja
istodobno predstavlja poetnu bilancu tekueg razdoblja.3
2.2. Izvještaj o dobiti
Raun dobiti i gubitka jest raunovodstveno izvješe o prihodima i rashodima poduzea u
izvještajnom razdoblju suprotne ekonomske kategorije (prihodi i rashodi), sueljavaju se s ciljem
utvrivanja njihove razlike financijskog rezultata poslovanja. Ukoliko su iskazani prihodi vei od
rashoda rezultat poslovanja je pozitivan - dobit, a ukoliko su iskazani rashodi vei od prihoda,
rezultat poslovanja je negativan - gubitak. Prihodi i rashodi predstavljaju dinamiki definirane
ekonomske kategorije koje nastaju zbog promjena na imovini i obvezama te se veza izmeu
bilance i rauna dobiti i gubitka moe uoiti usporedbom bilance na poetku s bilancom na kraju
obraunskog razdoblja.4
2.3. Izvještaj o novanim tokovima
Izvještaj o novanom toku prua informacije o tokovima novca – primicima i izdacima,
stanju novca i novanih ekvivalenata na poetku i kraju promatranog obraunskog razdoblja, a
3Kravaica, A. i dr.: Abeceda raunovodstva, Veleuilište u Rijeci, Rijeka, 2007., str. 128. 4Ibd, str. 148.
4
time i informacije o mogunosti poduzea da ostvaruje trajnu likvidnost i solventnost kao temelj
opstanka.
Izvještaj o novanim tokovima pripremljen indirektnom metodom prilagoava neto dobit
za promjene u bilanci, kako bi se izraunao novani tok od poslovnih aktivnosti. Drugim
rijeima, promjene u imovini i obvezama koje utjeu na promjenu novca kroz godinu se dodaje
ili oduzima od neto profita na kraju razdoblja kako bi izraunali poslovni novani tok. Jedina
razlika izmeu direktne i indirektne metode jesu poslovne aktivnosti. Direktna metoda prikazuje
sve primitke i izdatke novca od individualnih izvora da bi izraunali novani tok iz poslovnih
aktivnosti. To ne samo da je teško napraviti, ve i zahtjeva potpuno razdvojenu uskladu koja slii
indirektnoj metodi kako bi se dokazala tonost novanog toka iz poslovnih aktivnosti. Društva
preferiraju indirektnu metodu jer su informacije za izradu lako dostupne u raunovodstvenom
programu.5
Izvještaj o promjeni kapitala (glavnice) iskazuje poveanje ili smanjenje ukupne imovine
koja pripada dioniarima, tj. lanovima trgovakog društva. Svrha i cilj ovoga izvješa jest da
dioniarima, tj. lanovima društva, iskae promjene na kapitalu koje su nastale izmeu dva
datuma bilance odnosno je li došlo do prirasta ili pada vrijednosti njihova kapitala i u kojoj
mjeri. Jednako tako, moze posluiti eksternim i internim korisnicima u analitike svrhe pri
izvješivanju o godišnjem rezultatu poslovanja za ocjenu kvalitete bilanne strukture putem
raznih pokazatelja, poput:6
stupnja zaduenosti - omjer financiranja vlastitim izvorima u odnosu na tue izvore,
stupnja kapitalnog pokria - pokrivenost duga vlastitim sredstvima,
rentabilnosti vlastitog kapitala - odnos ostvarenog poslovnog rezultata i uloenog kapitala
itd.
5
Bilješke uz financijska izvješa predstavljaju detaljniju razradu i dopunu podataka iz
navedenih obveznih financijskih izvješa, neophodnu za postizanje fer prezentiranja. One moraju
sadravati sve one informacije koje nisu izravno uoljive u temeljnim izvješima, a prijeko
potrebne su za njihovo razumijevanje i ocjenu poslovanja.7 Bilješkama su sadrani podatci,
detalji i upute za korisnike financijskog izvještaja. Temeljni financijski izvještaji trebaju biti
jasni i pregledni, a to znai da detaljne podatke i informacije iz izvještaja treba prenijeti u
bilješke. Bilješke nisu standardni izvještaj što znai da se sastavlja u slobodnoj formi iako se u
svakoj bilješki uz financijski izvještaj mora voditi rauna da bilješka ima gore navedena tri
sastavna dijela i da slijedi naela potpunosti, jasnoe i preglednosti.
7Ibd., str. 174.
U sljedeim poglavljima osvrt je na klasifikaciju temeljnih instrumenata i postupaka
analize financijskih izvještaja, što su horizontalna i vertikalna pravila financiranja te koji su
temeljni pokazatelji analize financijskih izvještaja. Cilj financijskih izvještaja je da oni moraju
zadovoljavati informacijske potrebe korisnika financijskih izvještaja, tj. ponajprije donositelja
odluka. Svrhu financijskih izvještaja je korisnicima uiniti informacije dostupne o financijskom
poloaju, uspješnosti i novanom tijeku društva za godišnje poslovanje. Dobivene informacije
korisnici rabe za donošenje odluka o daljnjim odnosima s društvom. Financijska analiza je vaan
alat koji financijski menader koristi pri donošenju odluka vezanih za poslovanje poduzea. Ona
prethodi procesu upravljanja ili, preciznije, prethodi procesu planiranja koji ini sastavni dio
upravljanja.
3.1. Klasifikacija temeljnih instrumenata i postupaka analize financijskih izvještaja
U procesu analize financijskih izvještaja mogue je koristiti se itavim nizom razliitih
postupaka, koji su, prije svega, utemeljeni u rašlanjivanju i usporeivanju. Komparativni
financijski izvještaji koji slue kao podloga za provedbu horizontalne analize mogu se razmatrati
u kontekstu usporeivanja. Horizontalnom analizom nastoje se uoiti tendencija i dinamika
promjena pojedinih pozicija temeljnih financijskih izvještaja. Na temelju uoavanja tih promjena
prosuuje se kakva je uspješnost i sigurnost poslovanja promatranog poduzea. Suprotno tome,
strukturni financijski izvještaji koji slue kao podloga za provedbu vertikalne analize mogu se
razmatrati u kontekstu rašlanjivanja. Vertikalna analiza omoguava uvid u strukturu
fmancijskih izvještaja.
Slika 2: Klasifikacija temeljnih instrumenata i postupaka analize financijskih izvještaja
Izvor: ager, K., Sever, S. i dr.: Analiza financijskih izvještaja, Masmedia, Zagreb, 2008., str. 224.
Problematika analize fmancijskih izvještaja, sasvim sigurno, ne iscrpljuje se postupkom
horizontalne i vertikalne analize. U tom su kontekstu najznaajniji pokazatelji analize
financijskih izvještaja, pa se obino govori o pojedinanim pokazateljima, skupinama
pokazatelja, sustavima pokazatelja i zbrojnim ili sintetikim pokazateljima.8
3.2. Horizontalna i vertikalna pravila financiranja
Na temelju znanstvenih spoznaja i iskustava trišnog gospodarenja novanom i drugom
imovinom, nastala su brojna pravila financiranja. Primjena tih pravila u praksi bi trebala
osigurati "zdravo" financiranje pod kojim se podrazumijeva stalna solventnost i rentabilnost
poslovanja. Da bi se istaknula njihova vanost, pojedinim pravilima financiranja dani su razliiti
epiteti kao dijamantna, zlatna, sveta, optimalna, itd. Pravila financiranja nemaju onu vanost koja
im se u poetku pridavala. Meutim, njihova primjena moe osigurati "zdravije" financiranje
poduzea.9
8ager, K., Sever, S. i dr.: Analiza financijskih izvještaja, Masmedia, Zagreb, 2008., str. 224. 9 Markovi, I.: Financiranje, RriF-plus, Zagreb, 2010., str. 18.
TEMELJNI INSTRUMENTI I POSTUPCI
izvještaja dobivenih na kraju poslovne godine. Time se omoguava usporedba tijekom
odreenog razdoblja. Takva analiza pokazuje promjene na pojedinim stavkama i naziva se
horizontalnom analizom. Uvijek je bolje da se usporeuju pozicije za vei broj godina, kako bi
se mogle uoiti odreene tendencije i na temelju njih donositi kvalitetnije poslovne planove i
odluke za budua razdoblja. Predmeti horizontalne analize su bilanne pozicije i pozicije iz
rauna dobitka i gubitka. Da bi se došlo do zakljuka o dinamici promjena, potrebno je pratiti
višegodišnje trendove. Naime rezultat dobiven analizom dvaju razdoblja moe pruiti sliku o
pozitivnim kretanjima, ali ako ga se razmotri kroz due razdoblje, mogao bi uputiti na zakljuak
da rezultat dobiven analizom upuujena mogue probleme. Za izraunavanje promjena u
pozicijama financijskih izvješa i njihovo usporeivanje moe se uzeti neka godina kao bazna, a
ostale se onda usporeuju s njom. Osim toga mogu se praviti usporedbe svake godine u odnosu
na prethodnu. Kod horizontalne analize moe se pojaviti problem ako se dogode neke znaajnije
promjene u politici bilanciranja, promjene obraunskih sustava kod izrade financijskih izvješa
ili na primjer inflacija. Tada se prvo moraju uskladiti bitne stavke da bi ovakva analiza uope
imala smisla.
Vertikalna se analiza provodi tako da se u bilanci aktiva i pasiva oznae sa 100, a sve se
druge pozicije tada stavljaju u odnos s njima da bi se dobila njihova struktura. Isto se tako prihod
od prodaje ili ukupan prihod oznaavaju sa 100, pa se ostale pozicije usporeuju s njim. Ovakva
je analiza naroito dobra u sluajevima inflacije, kada apsolutni brojevi ne govore puno sami za
sebe.10
10Bolfek, B., Stani, M., Kneevi, S.: Vertikalna i horizontalna financijska analiza poslovanja tvrtke, Vusb, Slavonski Brod, 2012., str. 158.
9
Svrha analize financijskih izvješa je procjena trenda, veliine, dinamike i rizinosti
buduih gotovinskih tijekova tvrtke. Radi stjecanja cjelovite i što objektivnije slike o perspektivi
tvrtke ija izvješa su predmet analize, potrebno je dobivene rezultate procijeniti u svjetlu
vremenske dinamike, rezultata konkurencije i korporacijske strategije uz pravilan izbor
pokazatelja.11 Pokazatelj je racionalan broj u kojem je sadrana jedinica mjere i mjera koliine
kvalitete pojedinih ekonomskih pojava i problema, koje u cjelini procesa smišljenoga postizanja
ciljeva i ostvarivanja rezultata, u postojeim uvjetima rada i poslovanja poduzea, nastaju i
odvijaju se sukladno stupnju uvaavanja principa racionalnog djelovanja.12
4.1. Naelo likvidnosti
Svojstvo imovine ili njezinih pojedinih dijelova da se mogu pretvoriti u gotovinu
dostatnu za pokrie preuzetih obveza. Svi u nastavku navedeni pokazatelji raunaju se na temelju
podataka iz balance. Postupak izraunavanja svih pokazatelja prikazan je u tablici 1.
Tablica 1: Pokazatelji likvidnosti
NAZIV POKAZATELJA BROJNIK NAZIVNIK
koef. ubrzane likvidnosti novac + potraivanja kratkorone obveze
koef. tekue likvidnosti kratkotrajna imovina kratkorone obveze
koef. financijske stabilnosti dugotrajna imovina kapital + dug. obveze
Izvor: ager, K., Sever, S. i dr.: Analiza financijskih izvještaja, Masmedia, Zagreb, 2008., str. 248.
Koeficijent trenutne likvidnosti ukazuje na sposobnost poduzea za trenutano
podmirenje obveza. Prema tome, logino je da je u brojniku ovog pokazatelja novac. Ovaj
pokazatelj korisnika informacija o likvidnosti lako moe dovesti u zabludu. Primjerice, ako je na
dan utvrivanja koeficijenta trenutne likvidnosti na iro raun stigla znaajna uplata, taj
11Vidui, Lj., Pepur, S., Šari, M.: Financijski menadment, Rrif, Zagreb, 2015., str. 441. 12Orsag, S.: Poslovne financije, Avantis, Zagreb, 2015., str.99.
10
koeficijent moe biti relativno visok i korisnik moe zakljuiti kako poduzee nema problema s
likvidnošu, što ne mora biti tako. Nešto bolja mjera likvidnosti je koeliciient ubrzane
likvidnosti. Uobiajeno se istie kako bi njegova vrijednost trebala biti 1 ili vea od 1, što znai
da bi poduzee koje eli odravati normalnu likvidnost moralo imati brzo unovive imovine
minimalno toliko koliko ima kratkoronih obveza. U razmatranju i mjerenju likvidnosti
najznaajniji su pokazatelji koeficijent tekue likvidnosti i koeficijent financijske stabilnosti.
Koeficijent tekue likvidnosti u pravilu bi trebao biti vei od 2. Drukije reeno, ako
poduzee eli odravati tekuu likvidnost na normalnoj razini i izbjei situaciju nepravodobnog
plaanja obveza, tada na raspolaganju mora imati, u pravilu, minimalno dvostruko više
kratkotrajne imovine nego što ima kratkoronih obveza.
Koeficijent financijske stabilnosti predstavlja omjer dugotrajne imovine i kapitala
uveanog za dugorone obveze. Ovaj pokazatelj, po definiciji, mora biti manji jer poduzee dio
svoje kratkotrajne imovine mora financirati iz kvalitetnih dugoronih izvora, tj. iz radnog
kapitala. Što je vrijednost ovog pokazatelja manja, to je likvidnost i flnancijska stabilnost veéa,
tj. poveava se ueše radnog kapitala.13
4.1.1. Vrste likvidnosti
Likvidnost se iskazuje kao likvidnost imovine ili kao likvidnost poduzea. Novana
sredstva su najlikvidniji oblik imovine (prvi stupanj likvidnosti), a svi ostali oblici imovine
poduzea imaju manji stupanj likvidnosti (imovina drugog ili treeg stupnja likvidnosti).
Likvidnost imovine se moe pojaviti kao:
a) prekomjerna likvidnost – nastaje kada imovina poduzea ima bri obrtaj od potrebnog i
planiranog te nastaju poveani rashodi zbog prevelikog udjela novanih oblika imovine u odnosu
na robne,
b) optimalna likvidnost – kontinuirano pretvaranje robnih oblika imovine u novane,
13ager, K., Sever, S. i dr.: Analiza financijskih izvještaja, Masmedia, Zagreb, 2008., str. 248.
11
dolazi do gomilanja i poveanja kratkotrajne imovine u pojedinim fazama proizvodnje,
d) nelikvidnost – nastaje kada doe do nemogunosti pretvaranja raznih oblika
kratkotrajne imovine u novac. Nelikvidnost se pojavljuje kada doe do zastoja ili usporavanja
naplate potraivanja od kupaca, prevelikih zaliha ili nemogunosti prodaje gotovih proizvoda na
trištu. Moe biti privremena ili trajna. Privremenu nelikvidnost uzrokuju npr. štrajkovi radnika,
nedostatak energije ili sirovine, a stanje se vraa u normalu kada se ti uzroci otklone. Trajna
nelikvidnost nastaje zbog ozbiljnih organizacijskih i proizvodnih problema u poduzeu ili trišne
nekonkurentnosti roba koje se proizvode. Poduzee mora provesti postupak financijske sanacije,
reorganizaciji proizvodnje, a ako te mjere ne daju rezultate onda takovo stanje vodi prema
likvidaciji.14
4.2. Naelo aktivnosti
Pokazatelji aktivnosti poznati su pod nazivom koeficijent obrta koji se raunaju na
temelju odnosa prometa i prosjenog stanja. Ukazuju na brzinu cirkluacije imovine u poslovnom
procesu. Svi u nastavku navedeni pokazatelji utvruju se na temelju podataka iz bilance, rauna
dobiti i gubitka.
koef. obrtaja potraivanja prihodi od prodaje potraivanja
trajanje naplate potraivanja broj dana u godini (365) koef. obrtaja potrivanja
Izvor: ager, K., Sever, S. i dr.: Analiza financijskih izvještaja, Masmedia, Zagreb, 2008., str. 252.
Koeficijenta obrta su kvalitetniji što su vei, to znai da poduzee bre pretvara
materijalne oblike imovine u novac, lakše odrava likvidnost i efikasnije koristi imovinu.
14 Martiškovi, .: Financijski menadment, Veleuilište u Karlovcu, Karlovac, 2017., str. 53.
12
Rentabilnost se shvaa kao unosnost ili mo zaraivanja. Prema naelu rentabilnosti
(profitabilnosti) potrebno je ostvariti što vei financijski rezultat (dobitak) sa što manjim
ulaganjima. Poduzee je rentabilno kada postie pozitivan financijski rezultat odnosno višak
prihoda nad rashodima. Poduzee je nerentabilno kada ostvaruje negativan financijski rezultat
(gubitak).
bruto mara profita dobit prije poreza + kamate ukupni prihod
neto rentabilnost imovina neto dobit + kamate ukupna imovina
bruto rentabilnost imovina dobit prije poreza + kamate ukupna imovina
rentabilnost vlastitog kapitala neto dobit vlastiti kapital
Izvor: ager, K., Sever, S. i dr.: Analiza financijskih izvještaja, Masmedia, Zagreb, 2008., str. 253.
Pokazatelji profitabilnosti izraavaju snagu zarade tvrtke, odnosno pokazuju ukupni efekt
likvidnosti, upravljanja imovinom i dugom na mogunost ostvarenja profita. Profitabilnost se
moe mjeriti u odnosu na obujam prodaje (bruto i neto profitne mara) i u odnosu na ulaganja
(profitabilnost imovine i profitabilnost vlastitog kapitala), a izraava se u postotku. Niska
profitabilnost ukazuje na propast tvrtke u budunosti.15
4.4. Ostali pokazatelji analize financijskih izvještaja
Osim navedenih triju temeljnih pokazatelja koji su baza ovome radu, postoje još:
1) pokazatelji solventnosti:
obveze u roku njihovog dospijea. Pojavljuje u oblicima:16
15Vidui, Lj., Pepur, S., Šari, M.: Financijski menadment, Rrif, Zagreb, 2015., str. 450. 16Martiškovi, .: Financijski menadment, Veleuilište u Karlovcu, Karlovac, 2017., str. 54.
13
a) prekomjerna solventnost – je prisutna kad poduzee, ne samo da ima dovoljno
novanih sredstava za plaanje svih dospjelih obveza, ve ima viškove neiskorištenih
novanih sredstava, što se moe negativno odraziti na profitabilnost poduzea
(koeficijent je vei od 1,25),
b) optimalna solventnost – poduzee raspolae dovoljnim novanim sredstvima za
pokrie svih dospjelih obveza, te odreene manje rezerve solventnosti (koeficijent
1,10 – 1,25),
c) nezadovoljavajua solventnost – je stanje kada poduzee ima novanih sredstava
tono koliko su mu dospjele obveze, bez ikakvih rezervi, moe se lako doi u poziciju
insolventnosti (koeficijent 1,0 – 1,05),
d) insolventnost – privremeni zastoj u plaanju, pri emu poduzee uz odreene
poteškoe i dalje posluje, ali kasni s rokovima ispunjenja svojih obveza prema
vjerovnicima. Ukoliko insolventnost postane trajna, moraju se poduzeti mjere
reorganizacije, financijske sanacije ili likvidacije (koeficijent manji od 1,0).
. =

Solventnost ne treba miješati s pojmom likvidnosti, koji predstavlja sposobnost
podmirivanja kratkoronih dospjelih obaveza.
2) Pokazatelji poluge (zaduenosti):
Pokazatelji zaduenosti ili financijske poluge su statistiki financijski pokazatelji jer se
odnose na stanje na odreeni dan. Pojam financijske poluge podrazumijeva odnos vlastitih i
tuih izvora sredstava u ukupnom financiranju proizvodnje, pri emu se podrazumijeva vee
korištenje tuih izvora. Pravilo financijske poluge je da se isplati koristiti tue izvore sredstava
ako se njihovim korištenjem ostvaruje vea profitabilnost poslovanja od cijene (kamate) tuih
izvora sredstava.17
17Ibd., 54.
sljedee pokazatelje:18
koeficijent zaduenosti,
Koeficijent zaduenosti, koeficijent vlastitog financiranja i koeficijent financiranja
odraavaju statiku zaduenost, budui da su formirani na temelju bilance. Oni ukazuju na to
koliko je imovine financirano iz vlastitih (glavnica), a koliko iz tuih (obveze) izvora. Pokrie
troškova kamata i faktor zaduenosti odraavaju dinamiku zaduenost budui da dug razmatraju
s aspekta mogunosti njegova podmirenja, a formiraju se na temelju podataka iz rauna dobiti i
gubitka te bilance. Stupnjevi pokria I i II govore o pokriu dugotrajne imovine kapitalom,
odnosno kapitalom uveanom za dugorone obveze. Ukoliko je vrijednost pokazatelja stupanj
pokria II vea od 1 to znai da je dio dugoronih izvora iskorišten za financiranje kratkotrajne
imovine.
Odnos izmeu prihoda i troškova poslovanja, pokazatelji se izraunavaju iz rauna dobiti
i gubitka. Pokazatelji ekonominosti su kvalitetniji što je njihova vrijednost vea. Pokazatelji
ekonominosti se raunaju na temelju podataka iz rauna dobiti i gubitka i to na nain da se
stavljaju u meusobni odnos prihodi i rashodi. Njima se izraava razina prihoda koja se ostvaruje
po jedinici rashoda. Pokazatelji ekonominosti moraju biti vei od 1, dok je poeljno da budu što
vei. Ukoliko su pokazatelji ekonominosti vei od 1 to ukazuje da su prihodi vei od rashoda te
da poduzee posluje ekonomino, tj. da ima dobitak. S druge strane, ako su pokazatelji manji od
18Alpha Capitalis, https://alphacapitalis.com, 15.07.2019.
15
1, to znai da je poslovanje poduzea neekonomino, odnosno da posluje s gubitkom. U
pokazatelje ekonominost spadaju:19
pokazatelj ekonominosti financiranja.
4) Pokazatelji investiranja:
financijskih izvještaja te podataka o broju i vrijednosti dionica. Pokazatelji investiranja se
iskazuju u financijskim iznosima, tj. koliko e investitor ili vlasnik dobiti kuna neto dobiti ili
dividende po dionici. Ukupna rentabilnost dionice je najvaniji pokazatelj jer kao osnovicu za
usporedbu uzima trišnu vrijednost dionica. Ako poduzee posluje profitabilno i ostvaruje veu
neto dobit u apsolutnom iznosu, to e imati dvostruku korist za vlasnike dionica – porast e
cijena dionica i mogua je isplata dividende. Pokazatelji investiranja mogu biti:20
dobit po dionici,
dividenda po dionici,
odnos isplate dividende,
ukupna rentabilnost dionice,
dividendna rentabilnost dionice.
4.5. Meusobni odnosi pokazatelja
Postupak analize sastoji se od primjene analitikih pravila i tehnika na financijske
izvještaje u namjeri da se kroz njihova mjerenja i meusobne odnose izvedu znaajne i korisne
informacije za donošenje financijskih odluka. Jedan od kriterija uspješne analize financijskih
izvješa je poznavanje cjelokupnog poslovanja poduzea, primijenjenih raunovodstvenih
politika te postavljene strategije razvoja. Nadalje, iskustvo u sastavljanju i analiziranju
19Financijski izvještaji i elementi financijskih izvještaja, http://www.efzg.unizg.hr, 15.07.2019. 20Martiškovi, .: Financijski menadment, Veleuilište u Karlovcu, Karlovac, 2017., str. 56.
16
financijskih izvještaja pozitivno utjee na kvalitetu tumaenja dobivenih rezultata, a samim time
i na odluku donesenu na temelju analize. Posebice se mora naglasiti da se financijski izvještaji ne
smiju promatrati te analizirati svaki pojedinano i zasebno, ve ih je potrebno, vodei rauna o
njihovoj meusobnoj povezanosti, promatrati kao dijelove jedinstvene cjeline. U suprotnome,
odluivanje na temelju analize samo jednoga od njih, korisnika izvještaja moe vrlo vjerojatno,
ako ne i sigurno, dovesti do zablude odnosno pogrešne poslovne odluke.
Jedan od najvrednijih aspekata komparativne analize oituje se u pruanju odreene
interpretacije kratkoronog ili dugoronog financijskog poloaja poduzea. Odnosi se moraju
vrednovati skupno, a ne pojedinano. Na primjer, poduzee moe imati vrlo nisku tekuu
likvidnost, ali ima vrlo povoljan odnos obveza i zadovoljavajuu profitabilnost. U tom sluaju
poduzee moe traiti dodatne dugorone kredite i s njima pokrivati kratkorone obveze te tako
znatno poboljšati svoju tekuu likvidnost. Ili, poduzee u istoj situaciji moe u odnosu na druge
pokazatelje imati visoku vrijednost fiksne imovine, a to znai da neke kapacitete moe prodati i s
tako dobivenim novanim sredstvima smanjiti dospjele obveze. Ako poduzee to i ne uini,
vjerovnici e imati u vidu da se njegova fiksna imovina, ako bude trebalo, moe prodati za
podmirenje njihovih potraivanja.21
21Ivanovi, Z.: Financijski menadment, Sveuilište u Rijeci, 1997., str. 142.
17
5.1. Profil INA Grupe
INA Grupa ima vodeu ulogu u naftnom poslovanju u Hrvatskoj te znaajnu ulogu u
regiji u istraivanju i proizvodnji nafte i plina, preradi nafte te distribuciji nafte i naftnih derivata.
Osnovana je 1. sijenja 1964. spajanjem Naftaplina (tvrtke za istraivanje i proizvodnju nafte i
plina) s rafinerijama u Rijeci i Sisku. INA Grupu ini više ovisnih društava u potpunom ili
djelominom vlasništvu INA, d.d. Sjedište Grupe nalazi se u Zagrebu, Hrvatska. U podruju
istraivanja i proizvodnje nafte i plina, INA danas posluje, osim u Hrvatskoj, u Angoli i Egiptu.
Ima dvije rafinerije nafte: RN Rijeka i RN Sisak. Upravlja regionalnom mreom od
495 benzinskih postaja u Hrvatskoj i u susjednim zemljama. Krajem 2010. godine zapoela je
modernizacija i revitalizacija maloprodajne mree. Inina upravljaka struktura temelji se na
dualistikom sustavu koji se sastoji od Nadzornog odbora i Uprave, koji zajedno s Glavnom
skupštinom predstavljaju tri obvezna unutarnja tijela Ine u skladu s Ininim Statutom i Zakonom o
trgovakim društvima.
Izvor: INA, https://www.ina.hr/, 20.06.2019.
INA je opredijeljena za poslovanje u skladu s odrivim razvojem, što znai da tei
integraciji gospodarskih, okolišnih i društvenih imbenika u svakodnevno poslovanje. Nastojei
energiju uiniti dostupnom, eli biti pokreta društvenog i gospodarskog razvoja, vodei brigu o
ljudima i okolišu, njegujui odgovorno poslovanje i lokalna partnerstva. Upravljanje kvalitetom
18
primjenjuje se na sve poslovne procese kroz jedinstven kompanijski sustav uveden i u vee
kompanije INA Grupe, iji je cilj kontinuirano poboljšanje procesa i razvoj kvalitete proizvoda i
usluga. INA, d.d. posjeduje certifikate sukladno normama ISO 9001, ISO 14001, ISO 50001,
OHSAS 18001 te odrivosti biogoriva EU-ISCC koji je nuan uvjet za prodaju biogoriva na
trištu EU-a. Nadziranje cijelog sustava uvedeno je eksternim i internim revizijama te revizijama
dobavljaa. Suradnjom sa revizijom zaštite zdravlja i sigurnosti, internom revizijom,
usklaenosti s regulativom i revizijom sigurnosti postie se bolji nadzor nad procesima
kompanije. Tijekom 2018. godine uvedena su poboljšanja u nadzoru internih revizija,
upravljanju dokumentima i edukaciji o kvaliteti.22
Glavne djelatnosti INA, d.d. i njenih ovisnih društava (Grupe) su:23
istraivanje i proizvodnja nafte i plina, prvenstveno u Hrvatskoj, u kopnenom dijelu i u
podmorju i osim toga INA, d.d. ima koncesije i u inozemstvu: u Angoli i Egiptu;
uvoz prirodnog plina i prodaja uvoznog i domaeg prirodnog plina do industrijskih potrošaa i
gradskih plinara;
prerada nafte i proizvodnja derivata u rafinerijama u Rijeci (Urinj) i Sisku te u Zagrebu
proizvodnja maziva;
prodaja goriva i popratnih proizvoda preko maloprodajnog lanca s 500 maloprodajnih mjesta
na dan 31. prosinca 2018. godine (384 diljem Hrvatske te 116 izvan Hrvatske);
trgovina naftnim derivatima preko mree inozemnih ovisnih društava i predstavništava,
uglavnom u Sarajevu, Ljubljani i Podgorici,
pruanje usluga povezanih s vaenjem nafte iz kopnenog dijela i podmorja preko ovisnog
društva za tehnološke usluge i usluge bušenja Crosco d.o.o.
Grupa ima dominantan poloaj u Hrvatskoj u istraivanju i proizvodnji nafte i plina,
preradi nafte te prodaji plina i naftnih proizvoda. INA, d.d. takoer posjeduje 11,795% udjela u
JANAF-u d.d., društvu koje posjeduje i upravlja jadranskim sustavom naftovoda. Glavno sjedište
Grupe nalazi se u Zagrebu, Avenija V. Holjevca 10, Hrvatska. Na dan 31. prosinca 2018. godine
broj zaposlenih u Grupi iznosio je 10.842 (31. prosinca 2017. godine broj zaposlenih u Grupi je
22INA, https://www.ina.hr/, 20.06.2019. 23Ibd.
19
iznosio 10.782). Na dan 31. prosinca 2018. godine broj zaposlenih u INA, d.d. iznosio je 4.138
(31. prosinca 2017. godine broj zaposlenih u INA, d.d. je iznosio 4.292).
5.2. Horizontalna i vertikalna analiza INA Grupe
U postupku financijske analize primijenjene su tzv. horizontalne i vertikalne analize
financijskih izvještaja te relevantni pokazatelji financijske analize. Horizontalne analize
financijskih izvještaja su naješe usporedba pokazatelja u brojkama dobivenih na kraju
odreenog razdoblja (poslovne godine). Pomou toga mogua je usporedba izmeu odreenih
razdoblja. U nastavku je predoen primjer horizontalne analize na temelju bilance INA Grupe za
razdoblje 2016.-2018. (u mil. kn).
Tablica 4: Horizontalna analiza na temelju bilance INA Grupe za razdoblje
2016.-2018. (u mil. kn)
BILANCA 2016. 2017. 2018.
Kratkotrajna
UKUPNA
PASIVA
Dugorone
Kratkorone
UKUPNO
PASIVA 20.292 19.263 20.742 -1.029 -5,07 1.479 7,68
Izvor: Vlastita izrada autora prema RGFI, http://rgfi.fina.hr, 20.06.2019.
Iz navedene horizontalne analize dogaa se znaajna promjena u 2018. godini u odnosu
na 2017./2016. Ukupna imovina se poveala za 7,68%, od koje dugotrajna imovina biljei rast od
20
4,68%, a kratkotrajna 17,65% naspram prethodne godine. Što se tie pasive, takoer se biljei
rast od 7,68%, kapital ima porast od 2,58%, dugorone obveze 6,57% te kratkorone obveze
22,03%.
Vertikalna analiza provodi se tako da se aktiva i pasiva u bilanci oznaavaju sa 100, a
druge pozicije stavljaju se u odnos s njima kako bi se dobila njihova struktura. U nastavku je
predoen primjer vertikalne analize na temelju bilance INA Grupe za razdoblje 2016.-2018. (u
mil. kn)
Tablica 5: Vertikalna analiza na temelju bilance INA Grupe za razdoblje
2016.-2018. (u mil. kn)
(%)
Kratkotrajna
UKUPNA
PASIVA
Dugorone
Kratkorone
UKUPNO
Izvor: Vlastita izrada autora prema RGFI, http://rgfi.fina.hr, 20.06.2019.
U ukupnoj imovini najvei udio ima dugotrajna imovina: 74,75% koja se smanjila u
2018. godini, zatim kratkotrajna 25,25% koja ima tendenciju rasta tijekom godina. Udio kapitala
iznosi 57%, dugorone obveze 17,37% te kratkorone obveze 25,63%. U 2018. godini kapital i
dugorone obveze imaju tendenciju pada, dok su se kratkorone obveze poveale.
21
5.3. Analiza financijskih izvještaja pomou skupina pokazatelja na primjeru INA Grupe
Prema Zakonu o raunovodstvu, INA, d.d. je duna pripremiti konsolidirani izvještaj o
plaanjima javnom sektoru za svaku financijsku godinu u svezi navedenih aktivnosti kako za
INA, d.d. tako i za njezina ovisna društva koja su ukljuena u konsolidirane izvještaje INA
Grupe. Izvještaj sadri podatke o ukupnom iznosu takvih plaanja po vrsti, pojedinom projektu
kao i zemlji kojoj je plaanje izvršeno. Svi iznosi prikazani su u milijunima kuna.
Društvo vodi raunovodstvene evidencije na hrvatskom jeziku, u kunama i u skladu s
hrvatskim zakonskim propisima i raunovodstvenim naelima te praksom koje se pridravaju
poduzea u Hrvatskoj.
Slika 4: Raun dobiti i gubitka INA grupe 2018.-2016. godine u mil. kuna
Izvor: RGFI, http://rgfi.fina.hr, 20.06.2019.
22
Prihodi INA Grupe porasli su za 20% tijekom 2018. godine kao rezultat rasta u svim
djelatnostima, a posebice zbog viših cijena ugljikovodika i vee prodaje. U isto vrijeme,
EBITDA je ostala na istoj razini kao prošle godine s CCS EBITDA bez jednokratnih stavki u
iznosu od 3.116 milijuna kuna u 2018. godini, što je 2% više u odnosu na isto razdoblje prošle
godine. Neto dobit bez jednokratnih stavki nia je za 17% te iznosi 980 milijuna kuna,
prvenstveno zbog viših financijskih troškova. EBITDA Istraivanja i proizvodnje nafte i plina
bez jednokratnih stavki porasla je 23% te iznosi 3.014 milijuna kuna, sa znaajno višom
realiziranom cijenom ugljikovodika (+33% u odnosu na isto razdoblje prošle godine u
USD/boe), što je kompenziralo zrelu strukturu imovine i smanjenje proizvodnje ugljikovodika za
7%. CCS EBITDA Rafinerija i marketinga ukljuujui Trgovinu na malo bez jednokratnih stavki
iznosila je 286 milijuna kuna u 2018. godini, što je 581 milijun kuna manje u odnosu na isto
razdoblje prošle godine, s pojednostavljenim slobodnim novanim tokom djelatnosti u iznosu od
784 milijuna kuna, naglašavajui potrebu za provedbom novog programa INA R&M Novi smjer
2023. U usporedbi s 2017. godinom, kapitalna ulaganja su se poveala za 30% i iznose 1.817
milijuna kuna. Omjer duga i kapitala je ostao na niskoj razini od 12,2% s neto dugom na kraju
godine u iznosu od 1.642 milijuna kuna.24
Slika 5: Aktiva bilance INA grupe 2018.-2016. godine u mil. kuna
Izvor: RGFI, http://rgfi.fina.hr, 20.06.2019.
24Ibd.
23
Slika 6: Pasiva bilance INA grupe 2018.-2016. godine u mil. kuna
Izvor: RGFI, http://rgfi.fina.hr, 20.06.2019.
U razdoblju zakljuno s 31. prosinca 2018. godine, INA Grupa uloila je 121 milijun
kuna u nematerijalnu imovinu. Utjecaj amortizacije na smanjenje knjigovodstvene vrijednosti
iznosi 47 milijuna kuna. Preuzimanje kompanije INA Adria B.V. uvealo je knjigovodstvenu
vrijednost nematerijalne imovine za 48 milijuna kuna. U razdoblju zakljuno s 31. prosinca
2018. godine, INA Grupa uloila je 1.696 milijuna kuna u nekretnine, postrojenja i opremu.
Utjecaj amortizacije na smanjenje knjigovodstvene vrijednosti iznosi 1.632 milijuna kuna. Zalihe
su iznosile 2.645 milijuna kuna, što je poveanje od 17% u odnosu na 31. prosinca 2017. zbog
viših cijena i vee koliine nafte. Potraivanja od kupaca (neto) poveana su na 1.837 milijuna
kuna, što je 32% više nego 31. prosinca 2017. godine i u skladu s kretanjem prihoda. Na dan 31.
prosinca 2018. godine ukupna aktiva INA Grupe iznosila je 20.742 milijuna kuna i bila je 8%
viša u odnosu na 31. prosinca 2017. godine. Upisani kapital na dan 31. prosinca 2018. godine
iznosi 9.000 milijuna kuna. Nije bilo promjena upisanog kapitala u tekuem ni usporednom
razdoblju. Obveze prema dobavljaima poveane su za 47% na 1.720 milijuna kuna, kao rezultat
24
kupnje udjela u kompaniji INAGIP, d.o.o. Na dan 31. prosinca 2018. godine, ukupne obveze
iznosile su 8.919 milijuna kuna, što je 15% ili 1.182 milijuna kuna više u odnosu na stanje 31.
prosinca 2017. godine. Neto dug INA Grupe povean je za 18% u odnosu na 31. prosinca 2017. i
iznosio je 1.669 milijuna kuna. Omjer duga i kapitala povean je s 10,8% na dan 31. prosinca
2017. godine na 12,2% na dan 31. prosinca 2018. godine.
Raunovodstvene evidencije ovisnih društava u Hrvatskoj i u inozemstvu vode se
sukladno vaeim propisima dotinih zemalja. Financijski izvještaji Društva i Grupe
pripremljeni su na naelu nabavne vrijednosti, prepravljene revalorizacijom odreene imovine i
obveza u uvjetima hiperinflacije koja je prevladavala do 1993. godine i osim za odreene
financijske instrumente koji su mjereni po fer vrijednosti na kraju svakog izvještajnog razdoblja,
i u skladu s Meunarodnim standardima financijskog izvještavanja kako su usvojeni od strane
Europske unije (EU).
5.3.1. Primjena naela likvidnosti
U uem smislu likvidnost je sposobnost nenovane imovine da se pretvori (transformira)
u novac (gotovinu). To je zapravo unovivost (utrivost) imovine, posebice kratkotrajne. No
moe se govoriti i o utrivosti poduzea, jer se i poduzea prodaju i unovuju na trištu. Teenje
imovine u krunom tijeku poslovanja udaljava ili pribliava tu imovinu od novanog oblika.
Prema stupnju unovivosti najlikvidnija je kratkotrajna imovina (obrtna sredstva).25
. =
25
KOEF. TRENUTNE LIKVIDNOSTI BROJNIK
1) Apsolutna razlika:
2) Stopa promjene:
Graf 1: Koeficijent trenutne likvidnosti INA grupe 2018.-2016. godine
Izvor: Vlastita izrada autora prema RGFI, http://rgfi.fina.hr, 20.06.2019.
Koeficijent trenutne likvidnosti ukazuje na sposobnost poduzea da iz najlikvidnijih
sredstava (novca) podmiri svoje kratkorone obveze. U 2018. godini koeficijent trenutne
likvidnosti smanjio se za 0,02 u odnosu na prethodnu godinu ili u postotku za 20%. Tijekom tri
godine, od 2016. do 2018., koeficijent trenutne likvidnosti pada.
. = +

KOEF. UBRZANELIKVIDNOSTI BROJNIK
(u mil. kn)
Izvor: Vlastita izrada autora prema RGFI, http://rgfi.fina.hr, 20.06.2019.
1) Apsolutna razlika:
2) Stopa promjene:
Graf 2: Koeficijent ubrzane likvidnosti INA grupe 2018.-2016. godine
Izvor: Vlastita izrada autora prema RGFI, http://rgfi.fina.hr, 20.06.2019.
Prema pravilu koeficijent ubrzane likvidnosti bi trebao biti 1 ili vei od 1 što znai da bi
poduzee koje eli odravati normalnu likvidnosti moralo imati brzo unovive imovine
minimalno toliko koliko ima kratkoronih obveza. Iz ovog primjera je vidljivo da je koeficijent
ubrzane likvidnosti nepovoljan tijekom svih godina. Nakon 2017. godine koeficijent pada za
0,02, odnosno za 4,25%.

KOEF. TEKUE LIKVIDNOSTI BROJNIK
1) Apsolutna razlika:
2) Stopa promjene:
Graf 3: Koeficijent tekue likvidnosti INA grupe 2018.-2016. godine
Izvor: Vlastita izrada autora prema RGFI, http://rgfi.fina.hr, 20.06.2019.
Koeficijent tekue likvidnosti bi prema pravilu trebao biti vei od 2, odnosno kratkotrajna
imovina bi trebala biti dvostruko vea od kratkoronih obveza. Imovina se smanjuje nakon 2017.
godine, biljei se pad za 0,04, odnosno za 3,92%.
0
0.2
0.4
0.6
0.8
1
1.2
KOEF. TEKUE LIKVIDNOSTI BROJNIK
Izvor: Vlastita izrada autora prema RGFI, http://rgfi.fina.hr, 20.06.2019.
1) Apsolutna razlika:
2) Stopa promjene:
Graf 4: Koeficijent financijske stabilnosti INA grupe 2018.-2016. godine
Izvor: Vlastita izrada autora prema RGFI, http://rgfi.fina.hr, 20.06.2019.
Poeljno je da koeficijent financijske stabilnosti bude manji od 1 jer poduzee mora dio
svoje kratkotrajne imovine financirati iz dugoronih izvora. Koeficijent za 2017. godinu iznosio
0.92
0.94
0.96
0.98
1
1.02
1.04
1.06
1.08
1.1
1.12
t
Godina
29
je 0,99, a u 2018. godini 1 iz ega je vidljiv porast za 0,01 što predstavlja blagu negativnu
tendenciju.
INA Grupa upravlja rizikom likvidnosti odravajui adekvatne rezerve likvidnosti i
kreditne linije, kontinuiranim praenjem planiranog i ostvarenog novanog toka te datuma
dospijea potraivanja i obveza. Na dan 31. prosinca 2018. godine, INA Grupa imala je
ugovorenih i raspoloivih kratkoronih kreditnih linija u iznosu od 2.332 milijuna kuna (srednji
teaj HNB-a), iskljuujui dopuštena prekoraenja po transakcijskim raunima i kreditne linije
za financiranje kupovine nafte i derivata, te je imala ugovorenih i raspoloivih dugoronih
kreditnih linija u iznosu od 2.713 milijuna kuna (srednji teaj HNB-a).26
5.3.2. Primjena naela aktivnosti
U ovoj grupi nalaze se pokazatelji koji mjere koliko efikasno poduzee upravlja
odreenim aktivnostima, posebno koliko je efikasno u upravljanju odreenom imovinom, kao što
je kratkotrajna imovina ili zalihe.27
. =

Tablica 5: Koeficijent obrta ukupne imovine INA grupe 2018.-2016. godine
KOEF. OBRTA UKUPNE IMOVINE BROJNIK
(u mil. kn)
26INA, https://www.ina.hr/, 20.06.2019. 27Financijski izvještaji i elementi financijskih izvještaja, http://www.efzg.unizg.hr, 20.06.2019.
30
2) Stopa promjene:
Graf 5: Koeficijent obrta ukupne imovine INA grupe 2018.-2016. godine
Izvor: Vlastita izrada autora prema RGFI, http://rgfi.fina.hr, 20.06.2019.
Koeficijent obrta ukupne imovine mjeri ukupnu sposobnost poduzea da stvori profit
danom vrijednosti imovine. Pokazuje da se imovina poduzea u 2018. godini obrne 1,12 puta što
je vee za 0,13 od prethodne 2017. godine.
. =

Tablica 11: Koeficijent obrta kratkotrajne imovine INA grupe 2018.-2016. godine
KOEF. OBRTA KRATKOTRAJNE IMOVINE BROJNIK
(u mil. kn)
0
0.2
0.4
0.6
0.8
1
1.2
2) Stopa promjene:
Graf 6: Koeficijent obrta kratkotrajne imovine INA grupe 2018.-2016. godine
Izvor: Vlastita izrada autora prema RGFI, http://rgfi.fina.hr, 20.06.2019.
Pokazuje koliko puta se kratkotrajna imovina poduzea obrne u tijeku jedne godine.
Kratkotrajna imovina se obrne nešto više od 4 puta u 2018. godini što pokazuje tendenciju rasta
u odnosu na 2017. godinu za 0,16.
. =

KOEF. OBRTA POTRAIVANJA BROJNIK
0
0.5
1
1.5
2
2.5
3
3.5
4
4.5
5
2) Stopa promjene:
Izvor: Vlastita izrada autora prema RGFI, http://rgfi.fina.hr, 20.06.2019.
Koeficijent obrta potraivanja pokazuje koliko se puta potraivanja obrnu tijekom jedne
godine stvarajui prihode od prodaje. Za 2018. godinu ovaj pokazatelj iznosi 11,37 što je za 0,15
manje u odnosu na prethodnu godinu.
= (365)
.
TRAJANJE NAPLATE POTRAIVANJA BROJNIK NAZIVNIK REZULTAT
(dani)
0
2
4
6
8
10
12
14
2) Stopa promjene:
Izvor: Vlastita izrada autora prema RGFI, http://rgfi.fina.hr, 20.06.2019.
Mjeri duinu vremena potrebnog za pretvaranje prosjene prodaje u novac. Na temelju
ovog pokazatelja je vidljivo da je rok naplate potraivanja u 2018. godini 31,8 dana što je za 0,03
dana manje nego u 2017. godini te to bolje utjee na poslovanje poduzea.
5.3.3. Primjena naela rentabilnosti
Sposobnost poduzea da ostvari profit s obzirom na uloeni kapital je kljuno za ukupnu
vrijednost poduzea i vrijednosnica koje izdaje. Ovi pokazatelji su meu najkorištenijim
prilikom donošenja odluke o investiranju u dionice ili obveznice poduzea. Profitabilnost
ukazuje na poloaj poduzea na trištu i kvalitetu menadmenta. Pokazatelji profitabilnosti
0
5
10
15
20
25
30
35
40
45
t
Godina
34
raunaju se na osnovi bilance i izvještaja o dobiti. Svi pokazatelji u ovoj grupi trebali bi biti što
vei.28

NETO MARA PROFITA BROJNIK
Izvor: Vlastita izrada autora prema RGFI, http://rgfi.fina.hr, 20.06.2019.
1) Apsolutna razlika:
2) Stopa promjene:
Izvor: Vlastita izrada autora prema RGFI, http://rgfi.fina.hr, 20.06.2019.
28 Analiza financijskih izvještaja pomou pojedinnih pokazatelja, http://finance.hr/, 22.06.2019.
0
0.01
0.02
0.03
0.04
0.05
0.06
0.07
0.08
0.09
t
Godina
35
Biljei se tendencija pada u 2018. godini za 0,02, odnosno za 25% naspram prethodne
godine.

BRUTO MARA PROFITA BROJNIK
Izvor: Vlastita izrada autora prema RGFI, http://rgfi.fina.hr, 20.06.2019.
1) Apsolutna razlika:
2) Stopa promjene:
Izvor: Vlastita izrada autora prema RGFI, http://rgfi.fina.hr, 20.06.2019.
0
0.01
0.02
0.03
0.04
0.05
0.06
0.07
0.08
0.09
0.1
t
Godina
36
Rentabilnost imovine pokazuje koliko se ostvari dobiti prije poreza i kamata na svaku
jedinicu uloenu u imovinu. Za ovaj pokazatelj je bolje da bude što vei te je iz izrauna vidljivo
da je za ovo poduzee bila uspješnija 2017. godina zatim se biljei pad od 22%.
= +

NETO RENTABILNOST IMOVINA BROJNIK
Izvor: Vlastita izrada autora prema RGFI, http://rgfi.fina.hr, 20.06.2019.
1) Apsolutna razlika:
2) Stopa promjene:
Izvor: Vlastita izrada autora prema RGFI, http://rgfi.fina.hr, 20.06.2019.
0
0.01
0.02
0.03
0.04
0.05
0.06
0.07
0.08
0.09
t
Godina
37
Pokazuje koliinu neto dobiti uveanu za kamate u odnosu na jednu novanu jedinicu
ukupne imovine poduzea. Biljei se pad u odnosu na 2017. godinu i to za 12,5%.
= +

BRUTO RENTABILNOST IMOVINA BROJNIK
Izvor: Vlastita izrada autora prema RGFI, http://rgfi.fina.hr, 20.06.2019.
1) Apsolutna razlika:
2) Stopa promjene:
Izvor: Vlastita izrada autora prema RGFI, http://rgfi.fina.hr, 20.06.2019.
0
0.02
0.04
0.06
0.08
0.1
0.12
t
Godina
38
Pokazuje koliinu dobiti prije poreza uveanu za kamate u odnosu na jednu novanu
jedinicu ukupne imovine poduzea. Iz izrauna vidljivo da je za ovo poduzee bila uspješnija
2017. godina zatim se biljei pad od 20%.
=

RENTABILNOST VLASTITOG
1) Apsolutna razlika:
2) Stopa promjene:
Izvor: Vlastita izrada autora prema RGFI, http://rgfi.fina.hr, 20.06.2019.
0
0.02
0.04
0.06
0.08
0.1
0.12
t
Godina
39
Rentabilnost glavnice pokazuje koliki je povrat na uloeni kapital. Takoer za poduzee
je bolje da je i ovaj pokazatelj što vei te prema tome je za 9,09 % bila bolja 2017. godina u
odnosu na 2018. godinu.
6. INTERPRETACIJA REZULTATA POSLOVANJA INA GRUPE
Pokazatelji se formiraju kako bi se poduzeu dala što bolja financijska podloga za
donošenje odreenih financijskih odluka. Vlastitim izraunima, dobivene vrijednosti pojedinano
objašnjenih pokazatelja su veoma raznolike te je donesena zakljuna ocjena uspješnosti
poslovanja u sljedeem poglavlju.
6.1. Analiza poslovanja temeljem pokazatelja
U kojoj je mjeri likvidan pojedini oblik imovine odreeno je vjerojatnošu da se u
kratkom roku moe pretvoriti u novac te da postigne odreenu cijenu. Vrijednost pokazatelja je
nia od donje granice optimalnog intervala te se trenutnu likvidnost smatra nedovoljnom što
znai da e poduzee imati problema s podmirivanjem svojih kratkoronih obveza. Poduzee
nema dovoljno kratkotrajnih sredstava da podmiri dospjele obveze bez prodaje zaliha te
najvjerojatnije ne bi moglo zadovoljiti veu iznenadnu potrebu za novanim sredstvima prema
pokazatelju ubrzane likvidnosti. Koeficijent tekue likvidnosti ukazuje na mogunost da
poduzee ostane bez sredstava za podmirenje kratkoronih obveza. Dugotrajnu imovinu je
potrebno financirati iz dugoronih izvora te iz dijela dugoronih izvora financirati kratkotrajnu
imovinu (zlatno pravilo financiranja) što znai da koeficijent financijske stabilnosti ne bi smio
iznositi više od 1.
Pokazatelji aktivnosti upuuju na brzinu cirkulacije imovine u poslovnom procesu i
njezinu sposobnost da ostvaruje prihod. Koeficijent obrtaja ukupne imovine ukazuje na veliinu
imovine potrebne za obavljanje odreene razine prodaje, odnosno ukazuje koliko svaka kuna
imovine donosi kuna iz prodaje. Koeficijent obrta kratkotrajne imovine mjeri relativnu efikasnost
kojom poduzee rabi kratkotrajnu imovinu za stvaranje prihoda. Pomou koeficijenta obrta
potraivanja mogue je utvrditi prosjeno trajanje naplate potraivanja. Niska vrijednost trajanja
naplate potraivanja znai da poduzee uspješno naplauje svoja potraivanja, potrebno je 32
dana za pretvaranje prosjene prodaje u novac. Openito pravilo govori da je bolje da je
41
koeficijent obrta što vei odnosno da je vrijeme vezivanja ukupne i pojedinih vrsta imovine što
krae.
promatrani koeficijenti ukazuju na ukupnu uinkovitost poslovanja poduzea. Mnoenjem sa 100
pokazuje postotak ostvarenog dobitka prema vrijednosti cjelokupnog posla izraenog kroz
ostvareni prihod u odreenom razdoblju, ili za svaki pojedinani posao, ovisno o tome koja se
kategorija dobiti i prihoda koristi. Neto mara ukazuje na to da 6% od prihoda ostaje dobit kojim
se moe raspolagati po slobodnoj volji. Bruto profitna mara pokazuje koliko prostora u prihodu
ostaje za pokrie poslovne nadogradnje, tj. poduzeu nakon pokria proizvodnih troškova ostaje
7% prihoda za pokrie troškova uprave i prodaje, financiranja te ostvarenja dobiti. Neto
rentabilnost naješe se koristi jer je neto dobitak (7%) rezultat kojim poduzee moe dalje
slobodno raspolagati.
Globalni gospodarski rast poeo je usporavati kao odraz postupnog smanjenja likvidnosti,
više cijene energije, pojaane trgovinske napetosti, posebice izmeu SAD-a i Kine te politikih
rizika. Kombinirani uinci politike nesigurnosti i naglog porasta financijske nestabilnosti
narušavaju poslovnu klimu i kapitalnu potrošnju. Ti su imbenici u kombinaciji sa zabrinutošu
vezanom za ublaavanje izgleda za globalni rast utjecali na osjetljivost ulagaa i doprinijeli
smanjenju cijena dionica na globalnoj razini.29
6.2. Rezultati poslovanja 2018. godine u odnosu na 2017. godinu na primjeru INA Grupe
Financijski izvještaji za INA Grupu i INA, d.d. za I.-XII. 2018. godine pripremljeni su u
skladu s Meunarodnim standardima financijskog izvještavanja (MSFI), tj. prema najboljim
saznanjima u svim bitnim aspektima tono i objektivno prikazuju financijski poloaj društva te
financijske rezultate i novane tijekove INA Grupe.
29INA, https://www.ina.hr/, 20.07.2019.
42
Ukupni prihodi od prodaje u 2018. su iznosili 22.349 milijuna kuna i bili su 20% iznad
razine 2017., prvenstveno zbog viših koliina sirove nafte i cijena proizvoda te poveanja
ukupne prodaje na domaem i trištu Bosne i Hercegovine. Troškovi sirovina, materijala i
energije su viši za 33% u odnosu na 2017. i iznosili su 12.033 milijuna kuna, što je proizašlo iz
viših cijena nafte i više razine prerade. Nabavna vrijednost prodane robe u 2018. je poveana za
23% u odnosu na 2017. i iznosila je 3.605 milijuna kuna kao rezultat drugaije strukture prodaje.
U okviru ostalih operativnih troškova ostvarenih u 2018.
Slika 7: INA
Izvor: INA, https://www.ina.hr/, 20.06.2019.
Ostali materijalni troškovi viši su za 17% i iznose 2.188 milijuna kuna, uglavnom kao
rezultat viših cijena nafte i poveanog angamana Crosca u inozemstvu. Nematerijalni troškovi
su iznosili 569 milijuna kuna i porasli su 22% u odnosu na 2017. uglavnom kao rezultat troškova
povezanih na zaštitu okoliša. Amortizacija i umanjenje vrijednosti (neto) u iznosu od 1.802
milijuna kuna bili su 8% nii u odnosu na 2017. Ispravci vrijednosti i rezerviranja imali su
pozitivan uinak od 152 milijuna kuna uglavnom zbog naplate prethodno vrijednosno usklaenih
EGPC potraivanja. Troškovi osoblja u iznosu od 1.927 milijuna kuna viši su za 7% u odnosu na
2017. Troškovi poreza na dobit u 2018. iznosili su 343 milijuna kuna u odnosu na 342 milijuna
kuna troškova poreza u 2017. Trošak poreza i odgoeni porez za vrijeme prijelaznog razdoblja
obraunava se na temelju stvarnih rezultata i stope poreza na dobit od 18% za razdoblje završeno
na dan 31. prosinca 2017. i dan 31. prosinca 2018. godine.
43
Neto rezultat iz financijskih aktivnosti je negativan u 2018., dok je prošle godine ostvaren
pozitivan rezultat, uglavnom zbog: neto gubitak od teajnih razlika u 2018. iznosio je 38 milijuna
kuna, dok je prošle godine zabiljeena dobit od 223 milijuna kuna. Plaene kamate su iznosile 68
milijuna kuna i primljene kamate 3 milijuna kuna u 2018., dok su u 2017. ostvarene plaene
kamate od 57 milijuna kuna i 4 milijuna kuna primljenih kamata. Ostali financijski troškovi su
iznosili 64 milijuna kuna i viši su u odnosu na ostale financijske troškove u iznosu od 40
milijuna kuna u 2017.
6.2.1. Kljuni razlozi promjena
cijena Brenta viša za 32% imala je pozitivan uinak na prihode od prodaje nafte i
kondenzata u iznosu od 626 milijuna kuna,
domaa proizvodnja sirove nafte neznatno je viša kao rezultat:
- dodatnih razradnih projekata i projekta EOR,
- cjelogodišnja proizvodnja dvije nove bušotine na polju Hrastilnica,
meunarodna proizvodnja sirove nafte manja je za 0,2 mboe/dan zbog:
- prirodnog pada proizvodnje u Egiptu,
- prirodnog pada proizvodnje i razliitih tehnikih ogranienja u Angoli,
proizvodnja prirodnog plina nia je za 11% zbog:
- nie proizvodnje prirodnog plina iz podmorja za 16% u skladu s oekivanom krivuljom
proizvodnje,
- nie proizvodnje prirodnog plina na kopnu za 8% uglavnom kao rezultat nie proizvodnje na
poljima Duboke Podravine i planiranih opih remonta na lokacijama Molve i Ivani Grad,
završena kupnja Eni-jevih udjela na plinskim poljima u Sjevernom Jadranu u studenom
2018. godine,
44
Vrijednosti financijskih pokazatelja ne mogu same po sebi predstavljati dovoljnu bazu za
donošenje kvalificiranih ocjena o tekuoj poziciji i prosperitetu kompanije. Za donošenje
objektivizirane ocjene potrebno je pokazatelje procjenjivati u svjetlu njihove meuzavisnosti, što
stvara uvjete za objašnjenje znae li ispodprosjene vrijednosti pojedinih pokazatelja ugroenu
primjerice likvidnost ili su, pak, rezultat menaderskih odluka kojima je cilj poveanje
profitabilnosti vlastitog kapitala.
Prognoza buduih performanci i time financijskih pokazatelja tvrtke trai poznavanje
mikro i makro uvjeta tvrtke i njenih planova (proizvodni, marketinški i fmancijski). To znai da
e prognoza fmancijskih pokazatelja zahtijevati da prognozer procijeni pruaju 1i uvjeti u
gospodarstvu i industriji, kvaliteta menadmenta i drugi potencijali poduzea (organizacijski,
ljudski potencijal) garanciju da e se donijeti planovi i ostvariti.30
30 Vidui, Lj.: Financijski menadment (VII. izdanje), Rrif, Zagreb, 2011., str. 411.
45
Analiza putem pokazatelja je jedna od naješe korištenih analiza financijskih izvješa.
Analiza putem pokazatelja predstavlja prvu fazu financijske analize. Menedment i zaposlenici
dobivenim rezultatima poslovanja saznaju koliko su uspješno upravljali, odnosno radili i što
mogu oekivati u raspodjeli rezultata poslovanja, odnosno dobiti društva. Prednost pokazatelja u
odnosu na apsolutne vrijednosti je njihova neovisnost o veliini poduzea. Primjerice, veliina
poduzea moe se udvostruiti u roku od nekoliko godina, ali e pokazatelji u vremenski
razliitim financijskim izvješima još biti usporedivi. Budui da su mogua preklapanja
informacija koja nam pruaju pokazatelji, potrebno je biti selektivan u njihovoj primjeni i
odabrati pokazatelje koji imaju najveu eksplanatornu mo. Jedna od estih klasifikacija
financijskih pokazatelja je slijedea: pokazatelji likvidnosti i solventnosti, pokazatelji
zaduenosti, pokazatelji aktivnosti, pokazatelji ekonominosti, pokazatelji profitabilnosti i
pokazatelji investiranja.
Financijski pokazatelji uobiajeno se izraavaju kao postotak, npr. 10%, ili kao decimalna
vrijednost, npr. 0,1. Naješe ih raunaju i koriste kao alat u analizi revizori, banke, ulagai na
financijskim trištima i ostali zainteresirani za financijski poloaj kompanija. esto ih raunaju i
same kompanije, za internu uporabu ili objavu zainteresiranim ulagaima u kompaniju. U ovom
radu, vršila se analiza pokazatelja likvidnosti, aktivnosti i profitabilnosti na primjeru INA Grupe.
Ukupna likvidnost poslovanja pada, dok koeficijent financijske stabilnosti raste što
predstavlja blagu negativnu tendenciju jer poduzee mora dio svoje kratkotrajne imovine
financirati iz dugoronih izvora. U primjeni naela aktivnosti koeficijent obrta ukupne imovine,
koeficijent obrta potraivanja te trajanje naplate potraivanja pada, dok koeficijent obrta
kratkotrajne imovine raste. Tijekom 2018. godine koeficijenti pokazatelja rentabilnosti padaju u
odnosu na 2017. godinu što predstavlja lošu sposobnost poduzea da stvori profit obzirom na
uloeni kapital. Pri ocjeni pokazatelja treba biti obazriv, imajui u vidu uvijek globalnu sliku.
U prosincu 2018. godine s bankama je potpisan novi dugoroni kredit u vrijednosti od
300 milijuna dolara, koji osigurava buduu financijsku stabilnost i investicijske planove
kompanije. INA je ispred sebe postavila grupni cilj Nula incidenata ija je ambicija sigurno
poslovanje bez gubitaka unutar svih djelatnosti INA Grupe. Svatko tko radi za INA Grupu
nastoji postii ovaj cilj svaki dan. Istraivanje i proizvodnja maksimalno e iskoristiti sve
potencijale za razvoj te se usmjeriti na unaprjeenje proizvodnje, vodei rauna o troškovima i
gradei odriv portfelj na domaoj i meunarodnoj razini. INA je usmjerena na obnovu zaliha i
profitabilna ulaganja kojima e se osigurati povrat investicije. Pokrenut e se novi program INA
R&M Novi smjer 2023. Radi se o sveobuhvatnom programu usmjerenom na osiguranje
odrivosti i profitabilnosti poslovanja Rafinerija i marketinga, pa tako i cijele kompanije, kroz
promjene trenutanog modela poslovanja.
Temeljni kapital Ine razdijeljen je na 10.000.000 nominalne vrijednosti jedne dionice
900,00 kn. MOL posjeduje 4.908.207 (49,1%), Vlada Republike Hrvatske 4.483.552 (44,8%),
Privatni i institucionalni investitori 608.241 (6,1%) redovnih dionica. Englesko-francuska
investicijska banka Lazard novi je Vladin konzultant za otkup dionica Ine od maarskog MOL-a.
Cilj Vlade Republike Hrvatske je da Ina bude profitabilna i uspješna s vertikalnom
integriranošu. Vlada ne odustaje od namjere otkupa MOL-ovog vlasnikog udjela u Ini te ne
odbijaju mogunost da nakon stupanja novog prijedloga Zakona o Ini na snagu dopuste MOL-u
da prijee 50 posto vlasništva u Ini, ako bude imao dobar poslovni plan.
47
POPIS LITERATURE
Struna literatura:
1. Bolfek, B., Stani, M., Kneevi, S.: Vertikalna i horizontalna financijska analiza poslovanja
tvrtke, Vusb, Slavonski Brod, 2012.
2. Ivanovi, Z.: Financijski menadment, Sveuilište u Rijeci, 1997.
3. Kravaica, A. i dr.: Abeceda raunovodstva, Veleuilište u Rijeci, Rijeka, 2007.
4. Markovi, I.: Financiranje, RriF-plus, Zagreb, 2010.
5. Martiškovi, .: Financijski menadment, Veleuilište u Karlovcu, Karlovac, 2017.
6. Orsag, S.: Poslovne financije, Avantis, Zagreb, 2015.
7. Vidui, Lj., Pepur, S., Šari, M.: Financijski menadment, Rrif, Zagreb, 2015.
8. Vidui, Lj.: Financijski menadment (VII. izdanje), Rrif, Zagreb, 2011.
9. ager, K., Sever, S. i dr.: Analiza financijskih izvještaja, Masmedia, Zagreb, 2008.
Internetske stranice:
2. Analiza financijskih izvještaja pomou pojedinnih pokazatelja, http://finance.hr/,
22.06.2019.
10.06.2019.
Tablica 2: Pokazatelji aktivnosti ............................................................................................... 11
Tablica 3: Pokazatelji rentabilnosti ........................................................................................... 12
Tablica 4: Horizontalna analiza na temelju bilance INA Grupe za razdoblje 2016.-2018.
(u mil. kn) ................................................................................................................. 19
Tablica 5: Vertikalna analiza na temelju bilance INA Grupe za razdoblje 2016.-2018.
(u mil. kn) ................................................................................................................. 20
Tablica 6: Koeficijent trenutne likvidnosti INA grupe 2018.-2016. godine ............................. 25
Tablica 7: Koeficijent ubrzane likvidnosti INA grupe 2018.-2016. godine ............................. 26
Tablica 8: Koeficijent tekue likvidnosti INA grupe 2018.-2016. godine ............................... 27
Tablica 9: Koeficijent financijske stabilnosti INA grupe 2018.-2016. godine ......................... 28
Tablica 10: Koeficijent obrta ukupne imovine INA grupe 2018.-2016. godine ....................... 29
Tablica 11: Koeficijent obrta kratkotrajne imovine INA grupe 2018.-2016. godine ............... 30
Tablica 12: Koeficijent obrta potraivanja INA grupe 2018.-2016. godine ............................. 31
Tablica 13: Trajanje naplate potraivanja INA grupe 2018.-2016. godine .............................. 32
Tablica 14: Neto mara profita INA grupe 2018.-2016. godine ............................................... 34
Tablica 15: Bruto mara profita INA grupe 2018.-2016. godine ............................................. 35
Tablica 16: Neto rentabilnost imovina INA grupe 2018.-2016. godine ................................... 36
Tablica 17: Bruto rentabilnost imovina INA grupe 2018.-2016. godine .................................. 37
Tablica 18: Rentabilnost vlastitog kapitala INA grupe 2018.-2016. godine ............................ 38
49
Slika 2: Klasifikacija temeljnih instrumenata i postupaka analize financijskih izvještaja ......... 7
Slika 3: INA industrija nafte ..................................................................................................... 17
Slika 4: Raun dobiti i gubitka INA grupe 2018.-2016. godine u mil. kuna ............................ 21
Slika 5: Aktiva bilance INA grupe 2018.-2016. godine u mil. kuna ........................................ 22
Slika 6: Pasiva bilance INA grupe 2018.-2016. godine u mil. kuna ......................................... 23
Slika 7: INA .............................................................................................................................. 42
Graf 1: Koeficijent trenutne likvidnosti INA grupe 2018.-2016. godine ................................. 25
Graf 2: Koeficijent ubrzane likvidnosti INA grupe 2018.-2016. godine .................................. 26
Graf 3: Koeficijent tekue likvidnosti INA grupe 2018.-2016. godine .................................... 27
Graf 4: Koeficijent financijske stabilnosti INA grupe 2018.-2016. godine .............................. 28
Graf 5: Koeficijent obrta ukupne imovine INA grupe 2018.-2016. godine .............................. 30
Graf 6: Koeficijent obrta kratkotrajne imovine INA grupe 2018.-2016. godine ...................... 31
Graf 7: Koeficijent obrta potraivanja INA grupe 2018.-2016. godine .................................... 32
Graf 8: Trajanje naplate potraivanja INA grupe 2018.-2016. godine ..................................... 33
Graf 9: Neto mara profita INA grupe 2018.-2016. godine ..................................................... 34
Graf 10: Bruto mara profita INA grupe 2018.-2016. godine .................................................. 35
Graf 11: Neto rentabilnost imovina INA grupe 2018.-2016. godine ........................................ 36
Graf 12: Bruto rentabilnost imovina INA grupe 2018.-2016. godine....................................... 37