18
UNIVERZITET U TUZLI MEDICINSKI FAKULTET PREDMET: RADIOLOGIJA I NUKLEARNA MEDICINA SEMINARSKI RAD Algoritam radiološko dijagnostičkih metoda centralnog nervnog sistema Profesor: dr.sc. Haris Huseinagić TUZLA, maj 2014

Algoritam Radioloskih Metoda Pregleda u Dijagnostici.pdf

  • Upload
    rrgggg

  • View
    204

  • Download
    4

Embed Size (px)

DESCRIPTION

thrgdh

Citation preview

UNIVERZITET U TUZLIMEDICINSKI FAKULTETPREDMET: RADIOLOGIJA I NUKLEARNA MEDICINA

SEMINARSKI RAD

Algoritam radioloko dijagnostikih metoda centralnog nervnog sistema2

2

Profesor: dr.sc. Haris Huseinagi

TUZLA, maj 2014

Student: Meanovi evalBroj indeksa: 6943/06Redni broj:

I UVODU dijagnostici patolokih stanja i oboljenjacentralnog nervnog sistema primjenjuju se mnogobrojnei raznovrsne radioloke metode pregleda. Na rad ima za cilj da da odgovor i da ukaena algoritam radiolokih metoda pregleda u dijagnostikovanju bolesticentralnog nervnog sisitema, kaoi da prikae osnove radiolokih metoda koje se koriste u dijagnostici cenralnog nervnog sistema. Radioloko dijagnostike metode ispitivanja, podrazumijevaju postupke koji omugouju preciznu dijagnostiku patolokih lezija mozga i kimene modine. Do pojave dijagnostikih slikovnih metoda, koristile su se pojedine invazivne metode, koje su danas postale povjesne, odnosno algoritam dijagnostikih metoda se bitno promjenio.Radioloko dijagnostike metode ispitivanja centralnog nervnog sistema su:A. Nativne metodea. snimka lubanje-kraniogramb. klasina tomografijac. UZ-ultrasonografija mozgad. nativni CT- kompjuterizirana tomografija mozgae. nativna MR-magnetska rezonancija mozgag. stereotaksijaB. kontrasne metodea. ventrikulografijab. pneumoencefalografijac. CT sa kontrastomd. MR sa kontrastome. DSA(Digitalna supstrakciona angiografija) sa kontrastom(a.karotis comunis i a.vertebralis)

IIRazvitkom digitalnih imaging metoda dolo je do promjene algoritma izvoenja pretraga u dijagnostici oboljenja centralnog nervnog sistema. Tako kod politraume, prva dijagnostika metoda je CT, kao i kod sumnje na krvarenje, zatim kod akutne glavobolje i akutne kome, kod sumnje na kompresuju medule spinalis sa prisutnom slabosti donjih ekstremiteta, sa perzistirajuim parestezijama, kao i sa gubitkom kontrole nad sfinkterima rektuma i mokranog mjehura. Prednost u redosljedu dijagnostikih procedura ima MRI u odnosu na CT, s napomenom da ako je sumnja na kompresiju medule, MR treba uradit to hitnije, dok nisu nastupile ireverzibilne promjene .Prednost MR- metode je radi multiplanarnosti MR- slike, a to je znaajno u dijagnosticiranju proirenosti lezije i njenom utjecaju na pripadajue strukture. Isto tako, MR je metoda izbora kod bolesti bijele modane mase. MR-a ima prednost nad CT-om u prikazu krvnih ila mozga bez primjene kontrasnog sredstva.Takoer, radi artefakta u podruju temporalnog lobusa, kao i podruju malog mozga, koji se javlja kod CT-a od kotanoh struktura.CT ima prednost nad MR, radi kraeg pregleda , jer je jeftinija i ima iru promjenu. Meutim, CT ima jo prednost nad MR slikanjem, jer je senzitivnija u detekciji malih kalcifikacija u mozgu, to moe pomoi u dijagnostici tumora koji sadre kalcij.Color-Doppler ultrazvuk je prva dijagnostika metoda kod pregleda odraslih pacijenata, a za procjenu stanja na karotidnim arterijama.Digitalna suptrakcijska arteriografija (DSA) se koristi kao sekundarna metoda u procjeni stenoza, aneurizmi i slinih vaskularnih anomalija.Primjer algoritma radioloke dijagnostike metode centralnog nervnog sitemaKada je kliniar suoen s dilemom, koju imaging metodu treba upotrjebiti, potrbeno je da konsultira radiologa.U veini sluajeva, treba se drati sledeeg algoritma:Ako je proces poeo, do 48 sati prije pregleda, treba poet sa nativnim CT-om. Ako nalaz ukazuje na mogui tumor ili apces, treba dati kontrast, koji e, sobzirom na senzitivnost razliitog bojenja, ukazati na normalan ili abnormalan nalaz. U sluaju vaskularne patologije, kao na primjer modani udar, kontrast e zadrati zbog ekstravazacije, a moe poveati edem u blizini lezije, dajui mas-efekt na ostali zdravi parenhim.Ako je proces vie od 48 sati, treba poeti pregled sa MR-om(kada je to mogue). U koliko se sumnja na primarnu ili sekundarnu malignu leziju, treba dati kontrasno sredstvo.Postoje izuzeci u postupku za navedenih 48 sati, ali koje treba preoznati kod sumnje na herpes encefalis. U tom izuzetku treba uraditi MR pregled to je prije, jer je MR superiorniji nad CT-om u prikazu karakteristinih leziija koje se nau u podruju frontalnog ili temporalnog lobusa

Klasine radioloke metode u neurodijagnostici-Klasina (konvencionalna ili standardna) radiografija je bila jedini mogui nain rentgenskog snimanja u prvih pedeset godina radiologije. Kraniogram-Radiografija kraniuma danas se koristi kod trauma i rijee za prikaz kongenitalnih anomalija, a sve ee zamjenjuje CT i MRI pretragama.-Kraniogram se koristio za posredno prikazivanje intrakranijalnih patolokih promjena.-Pored traume glave na kraniogramu se mogu uoiti i druge promjene, oblik i deformacija kranijuma, patoloki kalcifikati unutar neurokranijuma,patoloki izgled diploa,deformacija ili razor turskog sedla, pomak fiziolokih struktura npr. Ovapnjenja u falksu itd. Ukazivali su na postojanje intrakranijalnih tumora,hroninih duralnih hematoma,traume,hidrocefalusa.-Kraniogram se radi u dva pravca (PA i profilni smimak). Pored standardne pozicije kraniuma postoje i specijalne pozicije.

Ultrazvuk u neurodijagnosticiUltrazvukom kao neinvazivnom metodom koristimo se u dijagnostici hidrocefalusa i razliitih krvarenja u novoroenadi.Uslov za upotrebu ultrazvuka u novoroenadi je otvorena velika fontanela.U odrasloj populaciji ultrazvuk(Color Dopler) se koristi u dijagnostici okluzivnih( najee arterosklerotinih promjena) promjena na supraorbitalnom ekstrakranijalnim krvnim ilama.Na osnovu brzine protoka kroz krvne sudove ultrazvukom se moe procjeniti stepen stenoze arterija. Kompjuterska tomografija CTCT je najveem broju sluajeva inicijalna neuroradioloka metoda pregleda ije se prednosti u odnosu na magnetnu rezonancu zasnivaju na brzini metode, velikom broju CT aparata u praksi, manjoj cijeni pregleda i boljem prikazu kostiju, te skeniranju kada postoje i metalna strana tijela.CT je senzitivniji u odnosu na MR u sluaju traume zbog bolje detekcije fraktura kostiju i vee osjetljivosti na krvarenje.

CT sken ljudkse glave

CT- snimak mozga-strelica pokazuje krv u subarahnoidalnom prostoru ( na CT snimku se svjea krv prikazuje bijelo) Magnetna rezonancaFenomen magnetne rezonance se zasniva na djelovanju snanog magnetnog polja na jezgra odreenih atoma koja mogu apsorbovati i emitovati radiofrekfentne talase odreene frekfencije.Osnova magnetne rezonancije slikanja zasniva se na ispitivanju jegra vodonika, odnosno njegovog protona koji je sam po sebi sitni magnet.Proton vodonika je naroiti pogodan zbog njegovog velikog prisustva u ovjeijem tijelu.Iako magnetna rezonanca ima velike mogunosti u razlikovanju gustoe pojedinih mekih tkiva, za razlikovanje tkiva slinih magnetnih osobima neophodna je primjena kontrasnog sredstva koje utjee na skraenje vremena relaksacije protona, tj. Na skraenje T1 i T2 vremena.Kontrasna sredstva pripadaju grupi paramagnetika, a u praksi je se najbolje pokazao gadolonij.Alergijske reakcije na kontraste koji se primjenjuju u magnetnoj rezonaci su veoma rijetke za razliku od reakcija na kontraste koji se primjenjuju u CT-u.

Glava snimana magnetnom rezonancom

MR pregled endokranijuma je najei pregled na MR aparatu; omoguava prikaz mozga i svih endokranijalnih struktura do najsitnijih detalja. Ovim pregledom se mogu detektovati sva organska oteenja modanog parenhima do najsuptilnijih lezija.Kontraindikacije za MRI pregled mozga-Prisustvo feromagnetika u tijelu kao to su: -klipse intrakranijalnih aneurizmi -metalna strana tijela -pace-maker, kohlearni implatant- pacijenti sa klaustrofobijom-Ne postoje sigurni dokazi da MR nije tetna na razvoj fetusa, te se MR ne preporuuje u prvom trimestu, a nakon toga se moe izvesti samo u sluaju stroge medicinske indikacije. Prednost MR u odnosu na CT-nekorienje tetnog jonizujueg zraenja-mogunost dobijanja slike u tri ravni-bolje razlikovanje sive i bijele mase, odreivanje karakteristika tkiva (krv,mast)-osim toga u odnosu na CT, MR glave je preciznija metoda u dijagnostici tumora mozga i demijelinizirajuih bolesti, kao i u dijagnostici patolokih procesa u stranjoj lobanjskoj jami ija je analiza na CT-u oteana zbog brojnih artefakata koji stvaraju kosti baze lobanje.

Indikacije za MRI neurokranijuma1. Tumori mozga ili modanih ovojnica2. Tumori orbita3. Infektivna oboljenja CNS-a( mozga i modanih ovojnjica)4. Demijelinizirajua i dismijelinizirajua oboljenja CNS-a5. Strukturne abnormalnosti6. Kongenitalne malformacije i lezije mozga( Chiari i druge malformacije, kraniostenostoza, makro i mikrocefalija)7. Hidrocefalus8. Vaskularne abnormalnosti; aneurizma,arterio-venske malformacije, venski angiomi, kavernomi,venska tromboza.

Indikacije magnetne rezonance kod pojedinih patolokih procesa u mozgu

-Cerebrovaskularne bolesti-Za evaluaciju ishemije u modanom stablu i dubokoj bijeloj masi-kad je CT uredan--Za evaluaciju hemoraginog infarkta( da li9 je hemoragija hiperakutna, akutna ili hronina)-Hipertenzivna hemoragijaTraume glaveCT je dominantna radioloka metoda u sluaju kraniocerebralne traume.CT je senzitivniji u odnosu na MR u sluaju traume zbog bolje detekcije fraktura kostiju i vee osjetljivosti za krvarenje.Prozor za kost na CT omoguava laku detekciju fraktura kostiju lobanje.U sluaju negativnog CT-a nalaza nakontraume, a uz prisutan neobjanjiv neurolokideficit indiciran je MR mozga radi dijagnoze difuzne aksonske lezije.Svakom pacijentu koji je doivio traumu glave ne radi se CT.CT glave nije indiciran kod svih pacijenata sa glavoboljom i vrtoglavicom nakon doivljene traume glave osim ukoliko ne postoji neuroloki deficitSve fatalne ozljede glave nisu praene frakturom kostijuKortikalne kontuzije mozga mogu nastati na mjestu udarca ali i nasuprot njemu.Traume glave je esto praena subduralnim ili epiduralnim hematomom koji se dobro diferencira CT-om

Epilepsija-Je indikacija za MR naroito kada su u pitanju djeca.-Razlozi epilepsije su brojni: tumori, sekvele traumatske prirode, mezijalna skleroza.-Patoloki procesi u temporalnim lobusima nerijetko dovode do epilepsije.-Mezijalna skleroza koja predstavlja hipertrofiju hipokampusa je est uzrok epilepsije koji se moe dijagnosticirati samo magnetnom rezonancom. GlavoboljaU sluaju glavobolje indikacije za MR su:-Naglo nastala, jaa glavobolja.-Glavobolja udruena sa temperaturom i pozitivnim meningealnim znacima.-Glavobolja koja budi pacijenta tokom sna.Novonastala glavobolja kod pacijenta sa karcinomom drugih organa- sumnja na metastaze.Glavobolje koje pacijent ima godinama nisu indikacije za magnetnu rezonancu.Tumori mozga-Magnetna rezonanca je u dijagnostici tumora mozga senzitivnija metoda od CT-a-Najei benigni tumori mozga su meningeomi( 15% svih intrakranijalnih tumora)-Meningeom je ekstraaksijalna lezija( lezija koja nije porijekla iz modanog parenhima)-Na CT i MR meningeom je jasno ograniena lezija koja se nakon primjene kontrasnog sredstva boji izdano i homogeno.

Multipla sklerozaMultipla skleroza je demijelinizacijska bolest koja se karakterie egzerbacijama i remisijama multifokalnog neurolokog deficita.Karakterie se pojavom fokalnih demijelinizacijskih plakova supra i infratentorijalno, a u velikom broju sluajeva zahvata i medulu spinalis.U hroninom stadiju zahvaena su vea podruja, dominatno periventikularna bijela masa.MR je visoko senzitvna metoda za detekciju demijelinizirajuih plakova u sklopu multiple skleroze i predstavlja metodu izbora u dijagnostici ove bolesti.Karakteristina distribucija i izgled plakova omuguavaju dijagnozu ove bolesti, a primjenom KS moe se rei da li postoje znaci akutnog inflamatornog procesa.Teina klinike slike ne ovisi o broju i veliini demijelinizacijskih plakova detektovanim MR-am.Odsustvo MR znakova koji upuuju na multiplu sklerozu ne znai i odsustvo bolesti.

Ostale indikacije-Diplopije, gubitak vidnog polja-Edem papile-Demencija-Tranzitorni ishemiki atak-Konstantno prisutan tinitus ili pulsativni tinitus-Endokrini poremeaji koji upuuju na poveani intrakranijalni pritisak ili hernijaciju-Naglo nastali poremeaji u ponaanju-Progresivan, asimetrian gubitak sluha

ZAKLJUAKPostavljanje tane dijagnoze kod bolesnika kod koga se sumnja na patoloko stanje ili traumu centralnog nervnog sistema je preduslov za efikasnu i djelotvornu terapiju.Najee koritene radioloke metode pregleda centralnog nervnog sistema su: komjuterska tomografija (CT), magnetna rezonanca (MR) i ultrazvuk (Color-Doppler).Koja od tih metoda e biti najuspjenija za postavljanje tane dijagnoze zavisi od patolokog oteenja, vrsti traume i drugih uzroka.Zato je bitan algoritam radiolokih pretraga centralnog nervnog sistema.

LITERATURA [1]. M. Arbutina i saradnici, Cerebrovaskularne bolesti, Banja Luka,2007[2]. A.Hebrang, Ratimira Klari-ustovi, Radiologija, Medicinska naklada, Zagreb, 2007.god[3]. Jovan Lazi i Vera Sobi, Radiologija, Beograd, 1997[4]. http://emedicine.medscape.com/article/338385-overview[5]. http://www.akaz.ba/Vodilje/Dokumenti/WHO_vodilje_2008/Vodic_za_MU_site.pdf[6]. http://www.planeta.rs/31/5%20medicina.htm

1

8

13