ALFA ATEST TEHNI - web stranica općineOpćina Brela · 3.1 Koli čine i vrste opasnih tvari koje prometuju podru čjem op ćine 33 3.2 Opasna mjesta ugroženosti u koliko bi došlo

ALFA ATEST• • ZAŠTITA NA RADU ZAŠTITA OKOLIŠA ZAŠTITA OD POŽARA • •

TEHNIČKI URED: Poljička 32, 21000 Split tel: 021 / 270-506 fax: 021 / 270-507 e-mail: [email protected]

Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i

kulturnih dobara i okoliša od katastrofa i velikih nesreća

OPĆINA BRELA

Kolovoz, 2010. godine

PPrrooccjjeennaa uuggrroožžeennoossttii ssttaannoovvnniiššttvvaa,, mmaatteerriijjaallnniihh ii kkuullttuurrnniihh ddoobbaarraa –– OOppććiinnaa BBrreellaa

ALFA ATEST Stranica 2 od 81

Sadržaj: I DOKUMENTACIJA 5 1. Rješenje Državne uprave za zaštitu i spašavanje 5 2. Tim za izradu Procjene 7 3. Izvod iz sudskog registra 8 II UVOD 11

III VRSTE, INTENZITET I UČINCI DJELOVANJA PRIRODNIH TEHNIČKO-TEHNOLOŠKIH KATASTROFA I VELIKIH NESREĆA 12

1. Moguće prirodne katastrofe i nesreće 12 1.1 Poplave 12 1.1.1 Bujice 12 1.1.2 Karakteristike i učinci bujica 12 1.1.3 Pregled ugroženih naselja s brojem i strukturom stanovništva 13 1.1.4 Mjere zaštite 13 1.2 Potres 14 1.2.1 Seizmičke karakteristike područja općine 14

1.2.2 Ugroženost pojedinih područja s obzirom na gustoću stanovanja i građenje objekata 19

1.2.3 Očekivane posljedice za zgrade 19 1.2.4 Posljedice koje potres može izazvati po stanovništvo 21 1.2.5 Posljedice koje potres može izazvati na infrastrukturi 24 1.2.6 Učestalost potresa u zadnjih 100 godina 25 1.2.7 Mjere zaštite od potresa 28 1.3 Suša 28 1.3.1 Elementarne nepogode suše u zadnjih 10 godina 28 1.3.2 Kritični mjeseci ugroza suše i iskustvene štete u zadnjih 10 godina 29 1.3.3 Mjere zaštite 29 1.4 Olujno i orkansko nevrijeme 29

1.4.1 Učestalost oluja u zadnjih 10 godina i proglašenje elementarnih nepogoda 30

1.4.2 Nastale štete u prometu, opskrbi energentima i na objektima 30 1.4.3 Mjere zaštite 31 1.5 Klizišta i odroni 31 1.5.1 Mjere zaštite 31

2. Tehničko-tehnološke katastrofe i velike nesreće izazvane akcidentom u gospodarskim objektima 32

2.1 Broj i vrsta subjekata koji proizvode, prevoze ili skladište opasne tvari 32

3. Tehničko-tehnološke katastrofe i velike nesreće izazvane nesrećama u prometu 33

3.1 Količine i vrste opasnih tvari koje prometuju područjem općine 33 3.2 Opasna mjesta ugroženosti u koliko bi došlo do istjecanja opasnih tvari 34 3.3 Mjere zaštite 35 4. Epidemiološke i sanitarne opasnosti 36 4.1 Zdravstvo 36 4.2 Procjena epidemiološke i sanitarne opasnosti 36 4.3 Biljno zdravstvo 38 4.3.1 Mogućnost pojave bolesti biljnih poljoprivrednih proizvoda 38 4.4 Veterinarstvo 38

4.5 Nadležni nositelji zdravstvenih, sanitarnih, veterinarskih i agronomskih službi 39



IV MOGUĆE POSLJEDICE KATASTROFE I VELIKE NESREĆE PO STANOVNIŠTVO, MATERIJALNA I KULTURNA DOBRA TE OKOLIŠ

39

1. Posljedice po kritičnu infrastrukturu 39 1.1 Opskrba stanovništva hranom 42 1.2 Opskrba vodom 42 1.3 Zdravstvena skrb 45 1.4 Opskrba energijom 45 1.5 Informacije i telekomunikacije 46 1.6 Industrijska postrojenja 47 1.7 Promet 47 1.7.1 Cestovni promet 47 1.7.2 Pomorski promet 48 1.8 Nacionalna i kulturna baština 48 V SNAGE ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE 50

1. Postojeći kapaciteti i snage koje se mogu angažirati 50 1.1 Redovne službe i pravne osobe 50 1.2 Civilna zaštita 51 1.3 HGSS Stanica Makarska 51 1.4 Ostale snage 52 1.5 Materijalni resursi 52 2. Potrebne snage za funkcioniranje zaštite i spašavanja 53 VI ZAKLJUČNE OCJENE 55

1. U slučaju poplave (bujice) 55 2. U slučaju potresa 56 3. U slučaju ostalih prirodnih uzroka 58 3.1 Suša 58 3.2 Olujnog ili orkanskog nevremena i tuče 58 4. U slučaju tehničko-tehnoloških nesreća izazvanih s opasnim tvarima 59 VII ZEMLJOVIDI 60 1. Položaj općine unutar županije 60 2. Naselja Općine Brela 60 3. Kulturno povijesni spomenici 60

4. Grafički prikaz glavnih prometnih pravaca i bujičnih tokova 60 5. Grafički prikaz elektroenergetike 60 6. Grafički prikaz područja šuma 60 7. Grafički prikaz vodosprema, crpnih stanica i hidranata 60 8. Područje posebnih uvjeta korištenja 60 9. Lokacija značajnijih objekata i mjesta posebne ugroze 60 VIII POLOŽAJ I KARAKTERISTIKE PODRUČJA OPĆINE BRELA 61 1. Osnovni podaci o prostoru 61 1.1 Položaj i površina prostora 61 1.2 Osnovna geografska obilježja prostora 61 1.2.1 Reljef 61 1.2.2 Dužina morske obale i njena obilježja 62 1.2.3 Otoci 62 1.2.4 Vodene površine i vodotokovi 62 1.2.4.1 Bujice 62



1.2.5 Tlo 63 1.2.6 Biljni pokrov 64 1.2.7 Klizišta i odroni 64 1.3 Klimatske karakteristike 65 1.3.1 Temperatura 65 1.3.2 Naoblaka 65 1.3.3 Insolacija 65 1.3.4 Vjetar 66 1.3.5 Oborine 67 2. Stanovništvo 67 2.1. Broj stanovnika i gustoća naseljenosti 67 2.2. Dobna i spolna struktura stanovništva Općine Brela 69 2.3. Struktura stanovništva Općine Brela u odnosu na aktivnosti 69 2.4. Kategorije stanovništva planiranog za evakuaciju 69 3. Materijalna i kulturna dobra te okoliš 70 3.1. Zone poljoprivredne proizvodnje 73 3.2. Šumske površine 76 3.3. Industrijska zona i gospodarski objekti 76 3.3.1 Gospodarske zone 76 3.3.2 Položaj zone i gospodarskih objekata u odnosu na naseljeni dio općine 76 3.3.3 Zalihe roba značajnijih gospodarskih objekata 77 3.4. Skloništa i objekti za sklanjanje 77 3.5. Objekti za zbrinjavanje 77 3.5.1 Smještaj 77 3.5.2 Objekti pripreme hrane 77 3.6. Objekti zdravstva 78 4. Prometno-tehnološka infrastruktura 78 4.1. Prometnice 78 4.1.1 Cestovni promet 78 4.1.2 Pomorski promet 79 4.1.3 Zračni promet 79 4.2. Dalekovodi i transformatorske stanice 79 4.3. Telekomunikacije 80



I Dokumentacija 1. Rješenje Državne uprave za zaštitu i spašavanje





2. Tim za izradu Procjene

ALFA ATEST d.o.o.

TEHNIČKI URED - Split, Poljička 32, [email protected] tel.: 021 / 270 506 , fax.: 021 / 270 507, www.alfa-atest.hr

OVLAŠTENJA – LICENCE :

RH MINGORP Klasa UP/I-116-01/07-04/05 RH MUP br. 511-01-75-UP/I-3168/4-07-1/8 RH MUP br. 511-01-75-UP/I-3167/3-07-1/8 RH MIZ Klasa UPI-540-02/07-03/04 RH DUZS Klasa: UP/I-034-01/07-01/13 RH DUZS Klasa: 053-02/08-01/01

█ Z A Š T I T A N A R A D U █ Z A Š T I T A O K O L I Š A █ Z A Š T I T A O D P O Ž A R A █

Temeljem Zakona o zaštiti i spašavanju (N.N. br. 174/04, 79/07 i 38/09) te

Pravilnika o metodologiji za izradu procjena ugroženosti i planova zaštite i spašavanja (N.n. br. 38/09) donosim

O D L U K U o imenovanju stručnog tima za izradu Procjene ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara te Plana zaštite i spašavanja za područje Općine Brela. ZA VODITELJA:

Rade Pehar, dipl. ing. - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

ZA ČLANOVE STRUČNOG TIMA:

Denis Radić Lima, dipl. ing. - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

Ana Barišić, dipl. ing. - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Mario Pehar, dipl. ing. - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

Split, ožujak 2009. god. Direktor: M. P. Rade Pehar, dipl. ing.



3. Izvod iz sudskog registra:







II Uvod Prirodne, civilizacijske i druge nesreće vrlo su raznovrsne. To su pojave vrlo velikog varijabiliteta, a na različitim se područjima javljaju s različitom vjerojatnošću, intenzitetom, te s različitim posljedicama po stanovništvo, materijalna, kulturna dobra i infrastrukturu. Republika Hrvatska je donijela 2004. godine Zakon o zaštiti i spašavanju (NN 174/04), a slijedećih nekoliko godina njegove izmjene i dopune:

• Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i spašavanju (NN 79/07) • Zakon o izmjenama Zakona o zaštiti i spašavanju (NN 38/09)

Ovim zakonom ustrojena je Državna uprava zaštite i spašavanja (DUZS) kao krovno državno tijelo zaduženo za usklađivanje aktivnosti i resursa u katastrofama i velikim nesrećama. DUZS je nositelj izrade Procjene ugroženosti stanovništva materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od katastrofa i velikih nesreća za Republiku Hrvatsku. Županije, gradovi, općine i pravne osobe nositelji su izrade Procjena ugroženosti za vlastito područje djelovanja i dužni su uskladiti ih sa državnom Procjenom. Jedinice lokalne samouprave su dužne izraditi Procjenu ugroženosti sukladno člancima 28. i 29. Zakona o zaštiti i spašavanju (N.N. 174/04) i Zakona o izmjenama i dopunama zakona o zaštiti i spašavanju (N.N. 79/07). Zakon o zaštiti i spašavanju uređuje:

• sustav zaštite i spašavanja građana, materijalnih i drugih dobara u katastrofama i velikim nesrećama;

• način upravljanja, rukovođenja i koordiniranja u aktivnostima zaštite i spašavanja u katastrofama i velikim nesrećama;

• prava, obveze, osposobljavanje i usavršavanje sudionika zaštite i spašavanja; • ustroj i zadaće tijela za rukovođenje i koordiniranje u aktivnostima zaštite i

spašavanja u katastrofama i velikim nesrećama; • način uzbunjivanja i obavješćivanja; • provođenje mobilizacije za potrebe zaštite i spašavanja.

Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih, kulturnih dobara i okoliša od katastrofa i velikih nesreća (u daljem tekstu Procjena ugroženosti) predstavlja osnovni i polazni dokument za izradu planova zaštite i spašavanje. Sadržaj procjene je propisan Pravilnikom o metodologiji za izradu procjena ugroženosti i planova zaštite i spašavanja (NN 38/08). Procjena ugroženosti u svojoj sveobuhvatnosti mora pokazati sa kojim se sve vrstama nesreća može suočiti jedna jedinica lokalne samouprave za koju se procjena radi. Procjenom ugroženosti treba definirati da li potencijalne nesreće imaju uzrok svog nastanka u prirodnim pojavama, kojima čovjek uglavnom ne može upravljati niti ih kontrolirati (prirodni uzrok nastanka i snagu ispoljavanja) ili tehničko-tehnološkim nesrećama koje je direktno ili posredno prouzročio čovjek, te navesti količinu i obim uzroka i posljedica pojedinih nesreća.



Sve su to odrednice koje valja imati u vidu - prirodne, civilizacijske i druge pojave koje egzistiraju na određenom području, te stupanj vjerojatnosti da do određenih pojava može doći, vjerojatni intenzitet tih pojava, mogući stupanj iznenađenja odnosno brzina kojom se pojedina pojava pojavljuje i razvija, stupanj ugroženosti ljudi i materijalnih dobara, stupanj ukupne društvene organiziranosti i pripremljenosti za prevenciju, zaštitu i spašavanje, posebno pojedinih nosilaca poslova i zadataka u području zaštite i spašavanja.

Procjenom ugroženosti Općine Brela biti će detaljno obrađena slijedeća poglavlja:

1. vrste, intenzitet i učinci te moguće posljedice djelovanja prirodnih i tehničko-tehnoloških katastrofa i velikih nesreća po stanovništvo, materijalna i kulturna dobra te okoliš,

2. posljedice po kritičnu infrastrukturu, 3. snage za zaštitu i spašavanje, 4. zaključne ocjene, 5. zemljovidi 6. položaj i karakteristike područja

Sukladno Pravilniku o metodologiji za izradu procjena ugroženosti i planova zaštite i spašavanja (NN 38/08) uz Procjenu ugroženosti izraditi će se i poseban izvadak s nazivom „Zahtjevi zaštite i spašavanja u dokumentima prostornog uređenja“ kojim će se utvrditi i propisati preventivne mjere čijom će se implementacijom umanjiti posljedice i učinci djelovanja prirodnih i antropogenih katastrofa ili velikih nesreća po kritičnu infrastrukturu, te povećati stupanj sigurnosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša. Ovaj izvadak biti će osnova za izradu elaborata koji će biti sastavni dio dokumenata prostornog uređenja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. III Vrste, intenzitet i učinci djelovanja prirodnih i tehničko-tehnoloških nesreća i katastrofa 1. Moguće prirodne nesreće i katastrofe 1.1 Poplave (od bujičnih voda) Na području Općine Brela nema vodotokova tako da ne postoji opasnost od poplave u klasičnom smislu riječi te se neće niti procjenjivati. Kratkotrajno podizanje nivoa mora uzrokovano potresima ili orkanskim vjetrovima pod ekstremnim atmosferskim tlakovima (storm surge iIi cyclonical surge), moglo bi prouzročiti plavljenje uz obalu, no takvi slučajevi nisu do sada imali štetnih posljedica na području općine i ne očekuje se uslijed te pojave katastrofa ili velika nesreća. 1.1.1 Bujice 1.1.2 Karakteristike i učinci bujica

Smatra se da pljusak ima narav elementarne nepogode kad u vremenu kraćem od 15 minuta padne više od 15 mm kiše, dok ja za jaku kišu ta mjera više od 15 mm u razdoblju kraćem od 3 sata. Kratkotrajne i vrlo intenzivne kiše prouzrokuju bujice.



Tablica broj 1: Sezonska i godišnja količina oborina

Makarska

Sezonska i godišnja količina oborine (mm)

ZIMA PROLJEĆE LJETO JESEN GODINA

305,0 254,3 130,4 342,2 1031,9

Izvor:DHMZ,rujan 2006.g., Meteorološka podloga za potrebe procjene ugroženosti civilnog stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara Splitsko-dalmatinske županije, Meteorološka stanica Makarska

Iz tablice je vidljivo da je najveća količina oborina u jesen, zatim zimi, dok se dolaskom proljeća a posebno ljeti znatno smanjuje. Osnovne karakteristike bujičnog područja Općine Brela su brojna relativno kratka korita sa većim poprečnim presjekom usječenim u tlu i ispunjenim raznim nanosom, velika strmost sliva i prirodni pad korita. Osnovna karakteristika vodnog režima je da su korita uglavnom suha, a povremene intenzivne oborine na pojedinim vodotocima stvaraju vodni val. Vodni val potkopava i ruši suhozide, te pokreće i pronosi sipare, jalovinu, nanos i razni otpad. Tlo sliva podbiokovskih bujica svojom građom i stanjem vegetacije dosta pogoduje razvoju spirne i jaružasto linearne erozije, a što se donekle uspjelo spriječiti terasiranjem padina, a u nizvodnom dijelu oblaganjem pokosa ili regulacijom korita u kinete. Prema Idejnom rješenju bujičnog područja podbiokovskih bujica (Knjiga I), koju je izradio „Hidroprojekt“ Zagreb 1977.g. na području nadležnosti Općine Brela registrirane su tri bujice druge kategorije i pet bujica treće kategorije. Naziv i kategorija registriranih bujica prikazani su u slijedećoj tablici, a kartografski su prikazane u prilogu broj 4. Tablica broj 2: Popis registriranih bujica na području Općine Brela

R.br. NAZIV BUJICE KATEGORIJA 1. Ivanci potok II 2. Borića – Jakiri potok II 3. Raos – Zelići potok III 4. Nova voda potok III 5. Bacelić potok III 6. Stomarica potok III 7. Kažulin III 8. Medići – Tumbin potok II

Izvor: Idejno rješenje sanacije bujičnog područja podbiokovskog sliva, Hidroprojekt, Zagreb, 1977.g. Donju granicu sliva ovih bujica čini obala uz more a gornja granica se pruža hrptom planine Biokovo od sjeverozapada prema jugoistoku preko kota Nevistina Stijena iznad Donjih Brela (585, 527 i 689 metara nadmorske visine). 1.1.3 Pregled ugroženih naselja s brojem i strukturom stanovništva Redovnim održavanjem, čišćenjem i uređenju donjeg sliva navedenih bujica, infrastrukturni objekti i stambene jedinice nisu ugroženi bujicama. 1.1.4 Mjere zaštite U inundacijskom pojasu zabranjeno je podizati zgrade, ograde i druge građevine osim regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina. Zabranjena je svaka gradnja i druge radnje



kojima se onemogućava izgradnja i održavanje vodnih građevina ili na bilo koji način umanjuje protočnost korita i pogoršava vodni režim. Za potpuno saniranje bujica na području Općine Brela, kao dijela priobalnog sliva u Makarskom području potrebno je nastaviti s izradom retencijsko-konsolidacijskih građevina, pregrada te s biološkim radovima u slivu, osobito nakon učestalih šumskih požara na površinama ovog sliva. 1.2 Potres

Kao jedna od najneugodniji prirodnih pojava potres je oduvijek bio predmetom istraživanja, što su i starogrčki filozofi pokušavali objasniti. Prvi znanstveni temelji proučavanja potresa postavljeni su tek u drugoj polovini prošlog stoljeća. Tek prvi geografski prikaz pojave potresa pokazao je da se oni ne događaju bilo gdje na Zemlji, već su najčešći i najjači u područjima mlađeg boranog gorja. Ista ta područja su mjesta najintenzivnijih geoloških procesa. Danas je općenito prihvaćena teorija tektonike ploča, po kojoj je kora Zemlje (do dubine oko 40 km) dubokim regionalnim rasjedima razlomljena na 6 velikih ploča - euroazijska, afrička, tihooceanska, američka, indoaustralijska, antarktička. Zbog konvektivnog strujanja u gornjem dijelu plašta Zemlje, ploče se pomiču. To gibanje ploča izaziva najintenzivnije promjene reljefa tla na njihovim rubovima. Ti procesi najvećim dijelom uzrokuju i nastajanje potresa. Svi procesi na granicama ploča su tektonskog porijekla i oni uzrokuju 90% svih potresa na Zemlji. Na vulkanske potrese otpada 7%, a na urušene potrese (karakteristične za kraška područje) ostalih 3%.

Slika broj 1: Litosferske ploče (Izvor:www.worldatlas.com/aatlas/infopage/tectonic.gif)

1.2.1 Seizmičke karakteristike područja općine Cjelokupni teritorij Županije splitsko-dalmatinske seizmički je aktivan ali s različitim seizmičkim rizicima na pojedinim područjima. U ovom trenutku u Hrvatskoj su na snazi tehnički propisi i norme pa s time i seizmološke karte rizika preuzete Zakonom o preuzimanju zakona o standardizaciji koji se u Republici Hrvatskoj primjenjuje kao



republički zakon N.N. 53./91. Tom sustavu odgovaraju karte rizika s povratnim periodom od 500 godina i seizmičke zone 6., 7., 8., 9., 10. stupnja intenziteta prema Mercali-Cancani-Sieberg uz 63% vjerovatnosti pojave. Vremenske varijacije seizmičke aktivnosti pokazuju da se razdoblja pojačane i smanjene seizmičke aktivnosti izmjenjuju, istina bez neke pravilnosti, ali s trajanjem oko 10 do 20 godina:

• Zona IX stupnja MCS ljestvice zahvaća područje pl. Biokovo, lokalitete Makarska -Imotski- Sinj u ukupnoj površi od cca 4000 km2.

• Zona VIII stupnja MCS ljestvice zahvaća brojne lokalitete srednjo dalmatinskih otoka: Vis, Hvar, Brač, Šolta, splitsku aglomeraciju, područje Sinja.

• Zona VII stupnja MCS ljestvice zahvaća ostala područja županije. Za potrebe organizacije sustava zaštite i spašavanja pogodna je primjena dopunjene i pobliže razrađene MSK (Medvedev-Sponheuer-Karnik) ljestvice, odnosno MSK-78 ljestvice i ovdje je prikazujemo za IX stupanj potresa radi praktičnog korištenja. Tablica broj 3: MSK-78 ljestvica seizmičnog intenziteta potresa IX stupnja za potrebe sustava zaštite i spašavanja.

STUPANJ UČINAK – OPISNO (a,b,c)

IX0

PUSTOŠEN POTRES

a opća panika velike štete na namještaju u zgradama

b

najveći broj zgrada tipa C trpi oštećenja 3.stupnja

na zgradama tipa B oštećenja 4. stupnja poneke zgrade tipa B trpe oštećenja 5.stupnja na mnogim zgradama tipa A oštećenja 5. stupnja stupovi i spomenici se ruše velike štete na rezervoarima podzemni cjevovodi se djelomično lome u izvjesnim slučajevima dolazi do savijanja željezničkih tračnica i oštećenja na cestama

c

na ravnim zemljištima podzemna vod izbija na površinu i razliva se, sa vodom ili bez nje izbija mulj i pjesak na zemljištu se pojavljuju pukotine širine do 10 cm, a na strminama i riječnim obalama i više od toga u tlu se u velikom broju pojavljuju i male pukotine blokovi stijena se ruše aktiviraju se mnoga klizišta stvaraju se veliki valovi na vodi presušeni bunari se obnavljaju presušuju aktivni bunari vode

Izvor: Ljestvica makroseizmičkog intenziteta MSK-78, Državni geofizički zavod, PMF Zagreb,1980.g. Klasifikacija objekata korištena u ljestvici: Tablica broj 4:Tipovi zgrada (zgrade kod kojih nisu primjenjene antiseizmičke mjere):

Tipovi građevina Opis građevina

Tip - A Zgrade od neobrađenog kamena, seoske građevine, kuće od nepečene opeke, kuće od nabijene gline

Tip - B Zgrade od opeke, građevine od krupnih blokova, građevine s drvenom konstrukcijom, građevine iz tesanog prirodnog kamena

Tip - C Zgrade s armiranobetonskim i čeličnim skeletom, krupno-panelne zgrade, dobro građene drvene zgrade

Izvor: Ljestvica makroseizmičkog intenziteta MSK-78, Državni geofizički zavod, PMF Zagreb,1980.g.



Tablica broj 5: Količinske karakteristike (postotni odnos oštećenih objekata prema postojećem broju objekata)

Opisno U postotnom iznosu Pojedine, malo, rijetke oko 10% Mnoge 20 do 50% Većina 60%

Izvor: Ljestvica makroseizmičkog intenziteta MSK-78, Državni geofizički zavod, PMF Zagreb,1980.g. Tablica broj 6: Klasifikacija oštećenja

Stupanj oštećenja Opis oštećenja

0˚ Nema vidnih oštećenja - objekat je doživio potres bez vidljivih posljedica

1˚ Lagana oštećenja -sitne pukotine u žbuci -otpadanje manjih komada žbuke - oštećenje dimnjaka

2˚ Umjerena oštećenja

-male pukotine u zidovima -otpadanje većih komada žbuke -klizanje krovnog crijepa -pukotine i otpadanje djelova dimnjaka

3˚ Teška oštećenja -široke i duboke pukotine u zidu -rušenje dimnjaka - rušenje djelova krovova

4˚ Razorna oštećenja

-otvori u zidovima -rušenje dijela zgrada i krovova -razaranje veza među pojedinim djelovima zgrade -rušenje unutarnjih zidova i zidova ispune

5˚ Potpuno rušenje -potpuno rušenje zgrada, totalna oštećenja

Izvor: Ljestvica makroseizmičkog intenziteta MSK-78, Državni geofizički zavod, PMF Zagreb,1980.g. Tablica broj 7: Grupirana kvalitativna obilježja ljestvice

Oznaka Značenje a) ljudi i okolina koja ih okružuje b) građevinske konstrukcije c) prirodne pojave

Izvor: Ljestvica makroseizmičkog intenziteta MSK-78, Državni geofizički zavod, PMF Zagreb,1980.g. S obzirom na gore navedeno, područje Općine Brela valja tretirati kao ugroženo IX stupnjem Medvedev-Sponheuer-Karnik ljestvice zbog čega mogu nastati vrlo velike materijalne štete i znatne ljudske žrtve. Na slijedećim slikama prikazane su Seizmološke karte ovog područja za povratni period od 50, 100, 200 i 500 godina:



Slika broj 2: Seizmološka karta područja za povratni period od 50 godina Izvor: Kuk Vlado, Seizmološki podaci, Seizmološka služba Republike Hrvatske, Državni geofizički zavod, PMF Zagreb, 2008. g.

Slika broj 3: Seizmološka karta za povratni period od 100 godina Izvor: Kuk Vlado, Seizmološki podaci, Seizmološka služba Republike Hrvatske, Državni geofizički zavod, PMF Zagreb, 2008. g.







Hrvatska nema karte geotehničke i seizmičke mikrorajonizacije što znači da izrada procjena i plana neće imati željenu preciznost. Stoga će u operativnom smislu često trebati tražiti kompromis i rješenja u nuždi. Do izrade novih seizmoloških podloga treba primjenjivati karte s povratnim periodom od 500 godina a stupnjevi seizmičnosti 7., 8. i 9. MSK. 1.2.2 Ugroženost pojedinih područja s obzirom na gustoću stanovanja i građenje objekata Način gradnje objekata za stanovanje i gustoća naseljenosti diktira povredljivost nekog naselja. Prostor povijesne strukture Gornjih Brela i zaseoka spada u zonu jake ugroženosti od potresa, dok prostor nove izgradnje predstavlja zonu manje ugroženosti od potresa. Kategorizacija zona povrjedivosti od potresa određuje se na bazi izgrađenosti zemljišta, te vrste konstrukcije objekata neotpornih na dinamičke utjecaje. Proračun rušenja definira domet obrušavanja objekata /ruševina (d), koji može iznositi do H/2 (pola visine objekta) u svakom presjeku objekta. Prostor izvan dometa ruševina je realan prostor pristupa građevini. Zaštita od potresa definira se kroz mogućnost pristupa objektima, vodoopskrbu, te kroz razne tehničke mjere. Od 18. stoljeća do 1941. godine, područje Donjih Brela se razvija na osnovi poljoprivrede. Mjesto se širi u tradicionalnim oblicima dalmatinske arhitekture sa primjesama tadašnje suvremene arhitekture, s novim materijalima (beton), ali još uvijek zadržavaju strogo ruralne oblike. Zahvaljujući prirodnim ljepotama ovog područja između dva rata javljaju se prvi počeci turizma s manjim hotelima i privatnim pansionima uz more. Potres intenziteta IX stupnjeva MSK sa epicentrom u planini Biokovo, koji se dogodio 11. siječnja 1962. godine je iz temelja promijenio život na ovom području. Stanovništvo se nakon potresa iz gornjih podbiokovskih sela uglavnom preselilo uz more, pa su nastala nova naselja uz stare jezgre. Da bi se u buduće spriječile teže posljedice potresa, projektirane su i izgrađene građevine otporne na predviđenu jačinu potresa, rekonstrukcija i obnova vođena je tako da je predviđena ugradnja pojačanih konstruktivnih rješenja u povijesne kamene građevine ili u novije građevine građene prije 1964.godine. Zgrade građene nakon 1964. godine u načelu su otporne na potres jačine VII stupnja MSK skale. Činjenica je da se broj stanovnika Općine Brela nije znatnije mjenjao osim što se povećavao u Brelima na uštrb Gornjih Brela. Činjenica je također da se broj stambenih jedinica znatno povećao tako da je prosječno kućanstvo po popisu 1981. g. bilo 3,1 osobe a po popisu iz 2001.g. je 2,6 osoba. 1.2.3 Očekivane posljedice potresa za zgrade su: Ovo je nepogoda sa jednim od najvećih očekujućih razaranja. Uticaj ovog razaranja na otvoreni prostor je manje izražen, izuzev mogućih razornih posljedica na elemente infrastrukture (vodovod, prometnice, energetski dalekovodi, kanalizacijski sustav u naselju, uređena obala).



Danas na području Općine Brela ima ukupno oko 1129 stambenih jedinica (Tablica broj 8, na stranici 20) od čega je tek manji broj njih oko 408 izgađeno prije 1964. godine. Tako se procjenjuje da ukupno ima:

- 1% zgrada tipa A, - 35% tipa B i - 64% tipa C.

Tablica broj 8: Stanovi prema načinu korištenja po popisu iz 2001.g.

Izvor: Prostorni plan Općine Brela, Urbanistički institut Hrvatske, 2008.g. Područje Brela nalazi se u zoni IX stupnja MSK ljestvice s vjerovatnošću pojave od 63%, što je potres koji može izazvati pustošenje i teške posljedice. Tablica broj 9: Broj zgrada s obzirom na gradnju na području Općine Brela

R.br. Tip zgrada

Postotni udio ukupnog broja zgrada

Postotni udio stanovništva

Broj zgrada

Broj stanovnika

1. A 1 1 11 18 2. B 35 35 395 620 3. C 64 64 723 1133 UKUPNO: 100 100 1129 1771

Izvor: Autor Za praktične potrebe na temelju svega iznijetog u slijedećoj tablici se prikazuje relativan priraštaj stupnja oštećenja objekata raznih kategorija (A, B, C ranije navedene) pri raznim intenzitetima potresa. U ovom slučaju uzet je raspored stupnja oštećenja prema normalnom (Gausovom) zakonu raspodjele. U promatranim naseljima, odredi se planski intenzitet potresa, zatim utvrdi postotna zastupljenost pojedinih tipova zgrada i za razne stupnjeve oštećenja dobija (množenjem sa veličinama iz tabele) kvantitativni prikaz opsega oštećenja, odnosno razaranja u naselju.



Tablica broj 10: Stupanj oštečenja objekata pri raznim intenzitetima potresa

Ip Tip

zgrade Stupanj oštećenja u %

d 0 1 2 3 4 5

XI A - - - - - - B - - - - - - C - - - - - -

X A - - - - 25 75 4,55 B - - - 5 45 50 4,55 C - - 3 42 50 5 3,57

IX A - - - 5 45 50 4,55 B - - 3 42 50 5 3,57 C - 3 42 50 5 - 2,57

VIII A - - 3 42 50 5 3,57 B - 3 42 50 5 - 2,57 C 3 42 50 5 - - 1,57

VII A - 3 42 50 5 - 2,57 B 3 42 50 5 - - 1,57 C 50 50 - - - - 0,50

VI

A 45 50 5 - - - 0,60 B 95 5 - - - - C - - - - - -

Izvor: Stojanović, R., 1984.; Zaštita i spašavanje ljudi i materijalnih dobara u vanrednim situacijama; Vojnoizdavački zavod, Beograd Iz svega do sada navedenog proizlazi da će na području Općine Brela u slučaju potresa intenziteta IX stupnjeva MSK ljestvice biti slijedeća situacija sa zgradama:

- Neće biti zgrada bez oštećenja - Oštečenja 10 imat će 22 zgrade tipa C - Oštečenja 20 imat će 303 zgrada tipa C i 12 zgrada tipa B - Oštečenja 30 imat će 361 zgrada tipa C i 168 zgrada tipa B - Oštečenja 40 imat će 36 zgrada tipa C i 200 zgrada tipa B i 4 zgrade tipa A - Oštečenje 50 imat će 20 zgrada tipa B i 4 zgrade tipa A

1.2.4 Posljedice koje potres može izazvati po stanovništvo: U slijedećoj tablici bit će prikazan broj stanova na području Općine Brela prema popisu iz 2001. godine, koji su stalno nastanjeni. Tablica je preuzeta iz Prostornog plana Općine Brela izrađenog 2008.g. i poslužit će kao osnova za izračun broja poginulih i ranjenih za slučaj potresa od IX stupnjeva MSK ljestvice.



Tablica broj 11: Nastanjeni stanovi na području Općine Brela prema popisu iz 2001.g.

Izvor: Prostorni plan Općine Brela, Urbanistički institut Hrvatske, 2008.g. Iz tablice je vidljivo da je 1713 stanovnika nastanjeno u ukupno 564 stana što znači da po stambenoj jedinici ima 3,04 stanovnika. Ako se uzme u obzir ranije procijenjeni postotni udio pojedinih tipova objekata, tada će slijedeća tablica pokazati koliko u pojedinim objektima živi stanovnika. Tablica broj 12: Broj nastanjenih objekata prema tipu gradnje

R.br. Tip

zgrada Postotni udio

ukupnog broja zgrada Postotni udio stanovništva

Broj zgrada

Broj stanovnika

1. A 1 1 6 18 2. B 35 35 197 598 3. C 64 64 361 1097 UKUPNO: 100 100 564 1713

Očekuju se velike materijalne štete. Bit će potrebno organizirati privremeni smještaj za oko 620 osoba jer će im zgrade pretrpjeti oštečenja 4 i 5 stupnja. Pri ovom stupnju oštečenja zgrade i stanovi se ne mogu osposobiti za stanovanje samo zanatskim radovima, već ozbiljnim građevinskim radovima, te do sanacije nisu sigurne za stanovanje. Bez obzira što će se dio ovih ljudi privremeno smjestiti kod rodbine, mora se računati sa velikim brojem privremenih ili trajnih beskućnika. Moguće ljudske žrtve rezultat su prije svega očekivanih razaranja u središnjim starijim djelovima naselja gdje dominiraju zgrade tipa A i B u kojima živi oko 620 stanovnika od toga oko 65 djece do 14 godina starosti i oko 60 osoba starijih od 70 godina.



Tablica br. 13: Postotak ranjenih i poginulih osoba za potres IX stupnja u ovisnosti o stupnju oštećenja zgrade

R.br. Stupanj oštečenja Postotak ranjenih Postotak poginulih D E

1. Nikakvo-nema 0 0 2. Neznatno 0 0 3. Umjereno 1 0 4. Jako 2 0,25 5. Totalno 10 1 6. Rušenje 100 20

Izvor: (D. Aničić – CZ 1 (1992.)2, 135 – 143) Prognoza broja žrtava U žrtve potresa ubrajamo ranjene i poginule osobe. Broj ranjenih izračunava se prema izrazu (1), a broj poginulih prema izrazu (2). Izraz 1:

Izraz 2:

Gdje je: BR – broj ranjenih osoba BP – broj poginulih osoba A - ukupan broj osoba koje žive na promatranom području B - postotak zastupljenosti zgrada određenog konstruktvnog sustava u ukupnom broju stambenih zgrada Općine Brela (tablica 2) C – postotak oštećenja zgrada određenog konstruktivnog sustava prema stupnjevima oštećenja za određeni intenzitet potresa u odnosu prema ukupnom broju zgrada tog sustava (Tablica 4) D - postotak ranjenih za j – to oštećenje u i – tom konstruktivnom sustavu (tablica 5) E - postotak poginulih za j – to oštećenje u i – tom konstruktivom sustavu (tablica 5) i – konstruktivni sustavi (I,II,III) j – stupanj oštećenja (1,2,3,4,5,6) n = 3 m = 5 Izvor: (D. Aničić – CZ 1 (1992.)2, 135 – 143) U ovim zgradama se može očekivati do 8 poginulih i 90 ozlijeđenih osoba od kojih će neki biti pliće ili dublje zatrpani ruševinama. U ostalim zgradama može se očekivati veći broj lakše ozlijeđenih i traumatiziranih osoba. Pojam »plitko zatrpan« definiran je vremenom potrebnim za izvlačenje, veličinom i svojstvom ruševine, položajem za-trpanog u njoj (pristupačnošću) i uporabom lake opreme za spašavanje bez specijalnih radova i građevinskih strojeva. Pojam »duboko zatrpani« definiran je, također,



vremenom potrebnim za izvlačenje (koje je znatno duže nego kod plitko zatrpanih), specifičnim radovima i upotrebom građevinskih strojeva. Moguća je pojava zaraznih bolesti. Psihičke posljedice mogu se u većoj mjeri pojaviti kod rođaka poginulih osoba, povrijeđenih i zatrpanih osoba, te spasilaca, koji će biti angažirani u spašavanju zatrpanih osoba. 1.2.5 Posljedice koje potres može izazvati na infrastrukturi Na Jadranskoj magistrali (D-8) poviše naselja Ribičići, odnosno ispod naselja Medići doći će do odrona zemlje i kamenja na prometnicu ili pojave klizišta što će na kraće vrijeme otežati odvijanje cestovnog prometa. Na samim prometnicama D-8 i D-39 se ne očekuju znatnija oštečenja jer na području Općine Brela ne postoje složeni objekti tipa vijadukti, mostovi, tuneli i slično. Doći će do problema s opskrbom vodom za piće zbog puknuća cijevi na lokalnoj mreži. Naime, postojeća vodoopskrbna mreža unutar naselja je dosta stara i uglavnom je izvedena od azbest cementnih cijevi, osim na pojedinim dionicama koje su izvedene od plastičnih i PEHD cijevi. Doći će do oštečenja vodosprema Rogač, Muša, Česmina, Šošić, Stomarica ili Kričak pa će trebati organizirati snabdjevanje pučanstva cisternama pitke vode. Kao posljedica razaranja objekata moguća je i pojava požara, za gašenje kojih se vrlo vjerojatno neće moći koristiti mjesna vodovodna mreža, jer se i na istoj očekuju oštećenja tako da će se za gašenje morati koristiti more, odnosno drugi alternativni izvori napajanja vodom. Doći će do oštečenja stupova i pucanja žica na DV 110 kV i DV 35 kV koji prolaze poviše naselja Donja Brela padinama Biokova, odnosno do oštečenja na objektima TS Medići 110/35/10 kV ili neke od 11 TS 10/04 kV raspoređenih po naseljima, te će cijelo područje općine ostati bez opskrbe električnom energijom. Objekti HT-hrvatskih telekomunikacija su izgrađeni kao armirano-betonski i otporni su na prirodne katastrofe. UPS Brela u naselju Donja Brela je svjetlovodnim kabelom povezan sa sustavom AXE u Makarskoj a za područje Gornjih Brela UPS je povezan sa Zadvarjem. Objekti će biti ugroženi u slučaju razornog potresa od 9 stupnjeva MSK ljestvice, ali svojim urušavanjem ne predstavljaju opasnost po druge osobe s obzirom na tehnološki proces rada. Urušavanjem ovih objekata doći će do prekida telekomunikacijskih veza, koje će biti moguće jako brzo osposobiti alternativnim pravcima s obzirom na današnju tehnologiju telekomunikacijskih sustava. Oštećenja na objektima od posebnog značaja kao što su: O.Š. Dr Franje Tuđmana i zgrada općinskog poglavarstva u Donjim Brelima (na Kričku), P.Š. Gornja Brela u Subotištu, crkve Sv. Stipana u Jakirima, crkva Gospe od kamena u Solinama, crkva Gospe od zdravlja u Subotištu, poštanski ured u Donjim Brelima, bitno će otežati normalno funkcioniranje zajednice. U uvjetima očekujućih oštećenja i zakrčenja na prometnicama kao i s pretpostavkom da se razorno djelovanje potresa ne može ograničiti samo na naselja ove općine odnosno županije, već da može zahvatiti i susjedne županije, potrebno je predvidjeti



određene poteškoće u djelovanju ograničenih raspoloživih zdravstvenih službi, a posebice u trijaži, te prevoženju teže ozlijeđenih osoba. 1.2.6 Učestalost potresa u zadnjih 100 godina Iz tablice kojna slijedi je vidljivo da je na samom području Općine Brela (bivša Općina Makarska), u periodu od 1879. do 2003. godine, zabilježeno preko 30 potresa snažnijih od V stupnjeva po MSK ljestvici. U okolici Općine Brela su, u navedenom periodu, zabilježeni potresi različitih intenziteta koji su se mogli osjetiti na području općine, ali nisu imali većih i zabilježenih posljedica.

Najviše se potresa osjetilo u gradovima Vrgorac, Imotski, Makarska, Sinj i Zagvozd i to V°, a najviše zabilježenih VIII° je u gradovima Sinj (2), Trilj (2), Omiš (1), Zagvozd (1), Igrane (1) i Imotski (1).

Tablica broj 14: Učestalost i intenzitet potresa za razdoblje od 1879. do 2003. g.

Grad/mjesto φ (o N) λ (o E) Intenzitet potresa (°MSK)

V VI VII VIII Zagvozd 43.397 17.061 24 7 3 1 Makarska 43.295 17.026 24 5 5 0 Igrane 43.196 17.144 28 3 4 1 Supetar 43.382 16.556 15 4 1 0 Imotski 43.448 17.221 30 8 2 1 Vrgorac 43.205 17.373 36 9 2 0 Sinj 43.702 16.643 24 10 1 2 Omiš 43.442 16.702 16 7 1 1 Trilj 43.617 16.732 21 6 5 2

Izvor: Kuk Vlado, Seizmološki podaci, Seizmološka služba Republike Hrvatske, Državni geofizički zavod, PMF Zagreb, 2008. g. Na slijedećim slikama su prikazani epicentri različitih magnituda potresa zabilježeni u razdoblju od 1879 – 2003.g. (prikazani u tablici broj 14), iz kojih se može vidjeti da su snažniji potresi rijetki a da onih s malim magnitudama ima jako puno registriranih što svjedoči o seizmičkoj aktivnosti ovog područja.



Slika broj 6: Epicentri potresa magnitude 6 i više Izvor: Kuk Vlado, Seizmološki podaci, Seizmološka služba Republike Hrvatske, Državni geofizički zavod, PMF Zagreb, 2008. g.

Slika broj 7: Epicentri magnitude između 5 i 6 Izvor: Kuk Vlado, Seizmološki podaci, Seizmološka služba Republike Hrvatske, Državni geofizički zavod, PMF Zagreb, 2008. g.



Slika broj 8: Epicentri potresa magnitude između 4 i 5 Izvor: Kuk Vlado, Seizmološki podaci, Seizmološka služba Republike Hrvatske, Državni geofizički zavod, PMF Zagreb, 2008. g.

Slika broj 9: Epicentri potresa magnitude između 3 i 4 Izvor: Kuk Vlado, Seizmološki podaci, Seizmološka služba Republike Hrvatske, Državni geofizički zavod, PMF Zagreb, 2008. g.



1.2.7 Mjere zaštite od potresa Zaštita od potresa definira se kroz mogućnost pristupa objektima, vodoopskrbu, te kroz razne tehničke mjere. Da bi se spriječile teže posljedice potresa potrebno je planirati i projektirati rekonstrukciju i izgradnju građevina otpornih na predviđenu jačinu potresa, tako da se predvide otporne i elastične konstrukcije za nove građevine, te ugradnja pojačanih konstruktivnih rješenja u povijesne kamene građevine ili u nove građevine građene prije 1964.godine. Učinkovita zaštita od štetnih djelovanja potresa usmjerena je prije svega prema preventivnim segmentima, kao jedinom pouzdanom načinu zaštite, a ostvaruje se putem tehničko-građevinskih mjera: 1. Obvezatno uključivanja seizmoloških parametara u projektiranje mora se propisivati pravnim normama. 2. U dokumentima prostornog uređenja mjere zaštite moraju se ostvarivati u kartogramima zarušavanja te osiguranju neizgrađenih površina za sklanjanje od rušenja i evakuaciju stanovništva, u sklopu Urbanističkih i Detaljnih planova uređenja, jer za to postoje svi potrebni parametri na tim razinama planiranja (definiran oblik, razmještaj i položaj građevina i prometnica, maksimalne propozicije etažnosti građevina i max. građevne pravce), iz kojih je razvidna potvrda o mogućnostima djelovanja snaga zaštite i spašavanja 3. Proračuni konstrukcija i nadzor nad izgradnjom: inženjerske konstrukcije moraju biti tako dimenzionirane da mogu odoljeti ekstremnim opterećenjima nastalim od potresnog gibanja tla. Stručni i inspekcijski nadzor valja provoditi za vrijeme gradnje kako bi se osiguralo da se propisane mjere, vezane za seizmičku otpornost građevina, doista ispune.

4. Potrebno je izvršiti mikrozoniranja da se utvrdi seizmička otpornost građevina za koje ista nije poznata, te na temelju tih podataka popravi seizmička otpornost građevina za koje se utvrdi da im je stvarna seizmička otpornost manja od neke granične otpornosti,

5. Zemljovidi – u svrhu mjera zaštite od potresa, koristiti šumarske geološke karte, fitocenološke karte i pedološke karte iz šumskogospodarstvenih planova.

6. Edukacija - permanentna, sustavna edukacija stanovništva, uključujući djecu već od predškolske dobi, o svim aspektima potresa.

1.3 Suša

O "meteorološkoj suši" govorimo kad na velikom području postoji osjetan manjak oborina u odnosu na normalnu vrijednost za to područje i određeno doba godine. Ako meteorološka suša dugo potraje, nastaje "hidrološka suša", sa znatnim padom nivoa vode u vodenim akumulacijama, jezerima, rijekama i padom razine podzemnih voda. "Poljoprivredna suša" se pojavljuje kad u vegetacijskom razdoblju vlaga zemljišta i oborina nisu dovoljne da zdrave biljke dođu u fazu zrenja, uvjetujući oštećenja biljaka i njihovo uvenuće. 1.3.1 Elementarne nepogode suše u zadnjih 10 godina

Na području Općine Brela u proteklih deset godina nije proglašavana elementarna nepogoda po osnovi suše.



1.3.2 Kritični mjeseci ugroza suše i iskustvene štete u zadnjih 10 godina

U posljednjih nekoliko desetljeća proljeća i ljeta, a posebno proljeća su sve toplija i sve sušnija.U istom razdoblju zapaža se i naglašeni porast broja toplih noći, toplih i vrućih dana. Uzroke takvim klimatskim trendovima sigurno treba tražiti u globalnim promjenama cirkulacije zraka i u promjenama djelovanja i međuzavisnosti atmosfera - more, koje se reflektiraju na promjene klime. Dugotrajne suše uz primarne nedaće, povećavaju i mogućnost nastanka požara otvorenog prostora.

1.3.3 Mjere zaštite

Na ovom području gdje su negativni trendovi oborina i temperature zraka najizraženiji u proljetno-ljetnom razdoblju, važno je planiranje i izgradnja te postavljanje bazena u obalnom području za prikupljanje jesensko-zimskih oborina i za uskladištenje potrebnih količina voda za potrebe poljoprivredne i turističke proizvodnje te za gašenje požara otvorenog prostora na području općine. U tom smislu valjalo bi za područje Općine Brela izvršiti uvid u broj izvorišta pitke vode i kapacitete bunara, gustirni i čatrnja, odrediti one koji svojim kapacitetima i položajem mogu služiti kao bunari od javnog interesa i iste staviti pod režim stalne sanitarne kontrole Zavoda za javno zdravstvo županije.

1.4 Olujno i orkansko nevrijeme

Opasne su hidrometeorološke pojave one koje se javljaju diskontinuirano (povremeno), i u pravilu predstavljaju opasnost po ljudske živote i prićinjavaju velike materijalne štete. Nevrijeme je komleksna vremenska pojava koja se manifestira jakim oborinama (često u obliku pljuskova), olujnim ili orkanskim vjetrom, jakim električnim izbijanjima, a nerijetko i tučom. Karakteristično je za nevrijeme njegova prostorna i vremenska ograničenost i veliki intenzitet. U načelu zahvaća mala područja i kratko traje, uglavnom se pojavljuje u toploj polovici godine, osobito svibanj - srpanj. Učinci nevremena su raznovrsni, ovisno o tome u kojim se vremenskim pojavama ono manifestira i to kao: olujni i orkanski vjetar, pljusak, tuča, atmosferskim električnim izbijanjima i sl..

Prema definiciji olujni vjetar je onaj koji, prema Beafortovoj ljestvici za ocjenu jačine vjetra ima 8 stupnjeva – bofora (na ljestvici od 1 do 12). Tablica broj 15: Beaufortova ljestvica za ocjenu jačine vjetra

Izvor: DHMZ,rujan 2006.g., Meteorološka podloga za potrebe procjene ugroženosti civilnog stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara Splitsko-dalmatinske županije

Beauforti (Bf) Naziv Razred brzine (m/s) 0 tišina 0.0-0.2

1 lagan povjetarac 0.3-1.5 2 povjetarac 1.6-3.3

3 slab vjetar 3.4-5.4 4 umjeren vjetar 5.5-7.9

5 umjereno jak vjetar 8.0-10.7

6 jak vjetar 10.8-13.8

7 vrlo jak vjetar 13.9-17.1 8 olujan vjetar 17.2-20.7

9 oluja 20.8-24.4 10 jaka oluja 24.5-28.4 11 orkanski vjetar 28.5-32.6

12 orkan 32.7-36.9



Prema opisu učinka: njiše cijela veća stabla, lomi velike grane, sprječava svako hodanje protiv vjetra. Razorno djelovanje potječe i od toga što vjetar puše u pojedinačnim udarima koji se manje ili više ponavljaju u određenim intervalima. Pogođeni predmeti time su stavljeni u stanje njihanja, pa dolazi do slaganja djelovanja različitih oscilacija, njihovog pojačavanja, što rezultira štetama na objektima.

Na području Općine Brela vjetar doseže orkansku jačinu samo u kratkim i prilično nepravilnim intervalima, pa zbog toga nema rušilačko djelovanje. Olujni i orkanski vjetar opažaju se u nas u sljedećim vremenskim situacijama: • za vrijeme lokalnog nevremena, povezanog s kumulonimbusima; • prilikom vrlo izraženih prodora hladnog zraka, najčešće sa sjeverozapada, kad

zahvaća šire područje; • prilikom puhanja određenih lokanih vjetrova, kao što su bura i jugo, gdje uz velike

horizontalne gradijente tlaka prisutan kanalni učinak usmjeravanja i ubrzavanja zračnog strujanja u odgovarajućim topografskim oblicima terena ( Vrulja) ili dolazi do jačanja vjetra prilikom spuštanja pri prijelazu zraka preko vrha Biokova - pretvaranje potencijalne energije u kinetičku;

• prilikom općenitog puhanja jakog vjetra na širem području (pri velikim razlikama tlaka u horizontalnom smjeru), i kad nije riječ o lokalnom vjetru, kad je na užim lokalitetima prisutan kanalni efekt.

Tablica broj 16: Podaci o godišnjem broju dana s olujnim vjetrom i tučom Makarska (1981.-1996.)

Zima Proljeće Ljeto Jesen Godina Sezonski i godišnji broj dana s jakim vjetrom 13,0 11,7 5,8 8,7 39,2

Sezonski i godišnji broj dana s olujnim vjetrom 4,6 3,3 0,6 1,7 10,2

Sezonski i godišnji broj dana s pojavom grmljavine 4,6 5,4 7,3 8,7 26,0

Sezonski i godišnji broj dana s pojavom tuče 0,1 0,2 0,1 0,1 0,5

Izvor: DHMZ,rujan 2006.g., Meteorološka podloga za potrebe procjene ugroženosti civilnog stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara Splitsko-dalmatinske županije, Meteorološka stanica Makarska

Godišnji prosjek dana s olujnim i jačim vjetrom na području Općine Brela, zbog pojave bure i juga, doseže 49,4 dana (podaci mjerne stanice Makarska), dok je u zagorskim djelovima taj prosjek nešto manji. 1.4.1 Učestalost oluja u zadnjih 10 godina i proglašenje elementarnih nepogoda Prema podacima Povjerenstva za procjenu šteta od elementarnih nepogoda županije Splitsko-dalmatinske i podacima stručnih službi Općine Brela, elementarne nepogode proglašene su u dva navrata u zadnjih deset godina: 2000.g. i 2005. godine, oba puta zbog tuče i orkanskog vjetra. 1.4.2 Nastale štete u prometu, opskrbi energentima i na objektima Olujni i orkanski vjetar štetno djeluje na sve oblike prometa. Predstavlja veliku opasnost za cestovni promet, a gotovo u cjelini prekida zračni i pomorski. Tome pripomažu i "dim mora" pri buri, i visoki valovi, kad puše bura.



U području elektroprivrede i telefonskog prometa, kidaju se električni i telegrafski vodovi, ruše njihovi nosači. U snabdjevanju vodom olujni i orkanski vjetar može indirektno utjecati na poremećaj opskrbe jer bi pri prekidu opskrbe električnom energijom na duže vrijeme bio onemogućen rad crpnih stanica. U poljoprivredi i šumarstvu, uzrokuju prijelom stabljika, otresanje ploda, lom grana i cijelih stabala vočaka, maslina i različitog šumskog drveća. 1.4.3 Mjere zaštite Zaštitu od olujnih i orkanskih vjetrova koji nisu posljedica nevremena kao kompleksne atmosferske pojave, (a u nas su to najčešće lokalni vjetrovi, bura i jugo) moguće je ostvariti provođenjem preventivnih mjera već pri gradnji naselja, zgrada za stanovanje i drugih građevinskih i industrijskih objekata, posebno tamo gdje se očekuju olujni i jači vjetrovi. I u gradnji prometnica, lučkih postrojenja, elektro vodova, valja voditi računa o vjetru. Tamo gdje je to potrebno uz prometnice se grade vjetrobrani, zidaju zidovi ili prave umjetni tuneli kako bi se vozila zaštitila od bočnih udara vjetra. Kad oluja ili olujni vjetrovi već haraju, stanovite mjere zaštite se moraju poduzimati, prije svega radi zaštite ljudskih života. Mjera u prometu je zabrana odvijanja. Takve su zabrane operativne naravi u zračnom, cestovnom i pomorskom prometu.

1.5 Klizišta i odroni

Općenito se tereni na području Općine Brela obzirom na položaj, (padine, doline) geološke i hidrogeološke uvjete, (pokrivač promjenljive propusnosti i nepropusna podloga) smatraju uvjetno stabilnim. Ipak su česte pojave odrona, puzanja, klizanja jaružanja i erozije. Osim navedenih problema stabilnosti, koji se odnose na prirodne uvjete vrlo je značajan problem stabilnosti izazvan bilo kakvim antropogenim utjecajem. Tako se ističe problem stabilnosti zasjeka, gdje se razlikuju problemi zasjeka pokrivača i zasjeka u podlozi, problemi odvodnje na granici pokrivač - podloga i sl. Rekognosciranjem, registrirano je nekoliko visokih i vrlo strmih pokosa zasjeka koji su vrlo stabilni. No otvaranjem velikh strmih površina u konsolidiranom se siparu otvara i niz procesa, koji se vrlo brzo mogu manifestirati u smislu najprije osipavanja, zatim pojavi procijednih oborinskih voda i pojačane erozije i na kraju ispadanje većih količina pokrivača, stvaranja odrona i na kraju klizanja. Od nestabilnosti registrirane su dvije nestabilne padine - puzanja pokrivača po nepropusnoj podlozi u naseljima Medići i Filipovići (vidi grafički prilog broj 8). Pored toga potres predviđenog intenziteta od IX0 MSK stupnjeva mogao bi aktivirati odrone i klizišta na evidentiranim rasjedima podno naselja Škrabići (proteže se paralelno sa obalom u dužini oko 500 m), zatim malo južnije od zaseoka Novaci preko Jakira do obale i na potezu od zaseoka Šošići do Dugog Rata na obali (vidi grafički prilog broj 8). 1.5.1 Mjere zaštite

Obzirom na navedene probleme moguće u ovom kompleksu potrebno ih je uzeti u obzir u svim fazama planiranja i projektiranja. Mjerama zaštite u urbanističkim planovima i građenju potrebito je izbjegavati gradnju objekata na području koje bi eventualno bilo



ugroženo klizištem, te postupati sukladno Pravilniku o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora (NN 29/83, 36/85 i 42/86). 2. Tehničko-tehnološke katastrofe i velike nesreće izazvane akcidentom u gospodarskim objektima Tehničko-tehnološke katastrofe ili velike nesreće u gospodarskim objektima nastaju kao posljedica nesretnog događaja uzrokovanog ljudskom nepažnjom, nemarnošću ili namjerom izazivanja krizne situacije. Također mogu nastati kao posljedica tehničkog kvara strojeva u lancu proizvodnje ili distribucije, te kao posljedica djelovanja vanjskih prirodnih sila ili drugih oblika vanjskog utjecaja (udar groma, potresa, poplave , olujnih i orkanskih udara vjetra itd.). Ovakve katastrofe ili nesreće izazivaju posljedice na stanovništvo, materijalna i kulturna dobra, te na infrastrukturne objekte. 2.1 Broj i vrsta subjekata koji proizvode, prevoze ili skladište opasne tvari Na području Općine Brela nema registrirano niti jedno postrojenje u kojem se u procesu proizvodnje koriste, odnosno skladište opasne tvari i prema trenutno dostupnim podacima, ne postoje gospodarski objekti takve vrste djelatnosti koja podrazumijeva upotrebu tvari opasnih po živote stanovništva ili okoliš a bili bi obuhvaćeni Prilogom 1. Uredbe Vlade RH o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari (NN, br. 114/08), u količinama jednakim ili većim od graničnih vrijednosti utvrđenih u Popisu u dijelu 1. i 2. u stupcima 2. i 3. Priloga 1. Uredbe, a nisu obuhvaćeni ni Prilogom Sevesso II Direktive EU. (Dosadašnji Plan intervencija u zaštiti okoliša ima strože kriterije u pogledu količina opasnih tvari, op.a.) Prema dostupnim podacima, Hotelsko poduzeće Brela u naselju Brela ima za svoje potrebe u podzemnim rezervoarima ekstra lako loživo ulje i to: Hotel Berulia spremnik kapaciteta 30 m3, Hotel Maestral dva spremnika kapaciteta 20 m3 i jedan spremnik kapaciteta 22 m3. Pored toga u Hotelskom poduzeću Brela se koristi i ukapljeni naftni plin i to u nadzemnim rezervoarima kako slijedi: - Hotel Berulia, spremnik tv. broj 0582, kap. 2700 lit., punjenje 1200 kg - Hotel Maestral, spremnik tv. broj 0573, kap. 2700 lit., punjenje 1200 kg - Hotel Marina, spremnik tv. broj 2499, kap. 2700 lit., punjenje 1200 kg - Hotel Soline, spremnik tv. broj 20908, kap. 4850 lit., punjenje 4850 kg Hoteli Brela koriste natrijev hipoklorit za potrebe dezinfekcije bazenske vode i sredstva za smanjenje pH vrijednosti, no ne skladište ove tvari već ih po potrebi naručuju za svaki tretman u posudama od 60 l. Jedino Hotel Soline, Trg Gospe od Karmela 1, ima dva plastična spremnika po 1000 l natrijevog hipoklorita u betonskim kadama Natrijev hipoklorit je oko 13% - tna otopina aktivnog klora, nije zapaljiv ali je otrovan i nagrizajući, reaktivan je i razgrađuje se kod povišenih temperatura (već poviše 270C) ili pod utjecajem sunčeve svjetlosti te pri tome oslobađa klor. Iz tih razloga prostorija u kojoj se drži Natrijev hipoklorit je tamna dobro ventilirana i hlađena (oko 40C) te se u njoj strogo zabranjuje držati tvari koje se lako mogu oksidirati ili kemijski reagirati snjim.



Osim hotela i osnovna škola „Dr. Franjo Tuđman“ u naselju Brela ima za potrebe kotlovnice škole u ukopanom podzemnom rezervoaru 15000 l loživog ekstra lakog ulja. Podzemni spremnici za skladištenje ekstra lakog loživog ulja i diesel goriva zbog svoje konstrukcijske i građevinske izvedbe ne predstavljaju izvor opasnosti koji bi rezultirao iznenadnim događajem s ozbiljnim posljedicama, već najveću opasnost predstavlja radnja pretakanja opasnih tvari u podzemni spremnik. Pretakanje u podzemni spremnik uvijek se obavlja tijekom dana i uz nazočnost najmanje 2 osobe koje moraju biti osposobljene za provedbu preventivnih mjera zaštite od požara, gašenje požara, spašavanje ljudi i imovine ugrožene požarom i uz maksimalne mjere sigurnosti. Tablica broj 17: Pravne osobe na području Općine Brela koje imaju opasne tvari

Br. Gospodarski subjekt

Opasna tvar

Količina opasne

tvari

Indeks opasnosti i opasno svojstvo Način skladištenja Izvanlokacijske

posljedice (DA/NE)

1. Hoteli Brela d.d., hotel

Berulia

ekstra lako lož ulje 31,5 t

D=2 opasnost po okoliš,

zapaljivost

podzemni spremnik NE

UNP 1,2 t D=3

zapaljivost, eksplozivnost

nadzemni spremnik u posebno

izgrađenom objektu

NE

2.

Hoteli Brela, hotel Soline, Trg Gospe od Karmela

1, Brela

UNP 2,2 t D=3

zapaljivost, eksplozivnost

nadzemni spremnik NE

15% vodena otopina

natrijevog-hipoklorita

2 * 1 t D=3

otrovnost

2 plastična spremnika

smještena u betonskim kadama

NE

3.

Osnovna škola

Dr. Franje Tuđmana

lož ulje – ekstra lako 15 t

D=2 opasnost po okoliš,

zapaljivost

podzemni spremnik NE*

*Osim u slučaju iznenadnog događaja prilikom punjenja spremnika Izvor: Plan intervencija u zaštiti okoliša Županije Splitsko-dalmatinske, 2002.g. 3. Tehničko-tehnološke katastrofe i velike nesreće izazvane nesrećama u prometu Središnjim dijelom Općine Brela longitudalno, paralelno s obalom mora u smjeru Istok - Zapad po cijeloj dužini (6,5 km) prolazi Jadranska turistička cesta koja je u biti državna cesta D-8. Frekvencija prometa je izrazito velika te postoji opasnost od prometnih nesreća u kojima bi došlo do prevrtanja transportnih sredstava koja prevoze opasne tvari, naftu i ostale njene derivate. Tim više što su neposredno uz nju s južne strane cjelom dužinom smještena stambena i turistička naselja. Manji značaj, te stoga i manju opasnost imaju prometnice u pravcu sjever - jug. U tom smjeru nešto veći značaj ima Državna cesta D-39 koja ovo područje povezuje od Dubaca preko Zadvarja s autocestom A1 (Dubrovnik – Zagreb) i preko Šestanovca s cestama koje vode prema BiH. 3.1 Količine i vrste opasnih tvari koje prometuju područjem općine U Općini Brela ne postoji niti jedna benzinska crpka, gdje postoji mogućnost eksplozije i požara uslijed zapaljenja ili istjecanja naftnih derivata.



Novom Odlukom o određivanju parkirališnih mjesta i ograničenjima za prijevoz opasnih tvari javnim cestama (NN 15/10) nije obuhvaćena niti jedna cesta na području Općine Brela, tako da se opasne tvari mogu provoziti samo u slučajevima opskrbe gospodarskih subjekata, benzinskih postaja i stanovništva uz napomenu da su naftni derivati, kod kojih benzin spada u Skupinu II otrova i dizel u Skupinu III, tvari koje su otrovne za vodene organizme i ostavljaju dugotrajne štetne posljedice. Prometno opterećenje Jadranske magistrale (D-8) izraženo je Prosječnim godišnjim dnevnim prometom (PGDP) kao i Prosječnim ljetnim dnevnim prometom (PLDP) i za navedenu državnu prometnicu iznosi kako je iskazano u tablici broj 15: Tablica broj 18: Prosječni godišnji i prosječni ljetni dnevni promet vozila kroz Brela

Državna cesta Brojačko mjesto PGDP PLDP Brojačka dionica Duljina (km)

1 2 3 4 5 6

D-8 Krvavice 9.470 17.380 Dubci - Makarska 18

D-39 Cista Provo 887 1.975 Gr. R. BiH - Cista Provo 15

Gornja Brela 3.231 7002 Šestanovac - Dubci 11

Izvor: Prostorni plan Općine Brela, 2008.g. Sukladno Uredbi o sprečavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari („Narodne novine“ 114/08), utvrđena je obveza izvješćivanja gospodarskih subjekata o činjenici proizvodnje, skladištenja, prerade, rukovanja, prijevoza, skupljanja opasnih tvari. 3.2 Opasna mjesta ugroženosti u koliko bi došlo do istjecanja opasnih tvari U cestovnom prometu S obzirom da su Brela gusto naseljena uz vrlo frekventnu prometnicu - D 8, može se reći da cijelom svojom dužinom (6,5 km) ugrožava pučanstvo u slučaju havarije, sudara prevrtanja zapaljenja ili istjecanja opasnih tvari pri transportu. U cestovnom prometu vjerojatnost tehničko tehnološke katastrofe i veće nesreće odnosi se na pojave požara odnosno eksplozija na kamionima koji prevoze opasne i štetne tvari te iznenadnih zagađenja na prometnicama uslijed prometnih nezgoda. Najveći opseg zagađenja nastat će usljed prevrtanja, prolijevanja ili prosipanja opasnih tvari iz velikih teretnih vozila (kamioni i cisterne sa i bez prikolica) koji evidentno prometuju Jadranskom magistralom kroz Brela. U tim uvjetima moguće je da u okoliš i slivno područje prometnice dospije oko 30 m3 opasne i štetne tvari, a u slučaju lančanog sudara dva i više vozila koja prevoze opasne i štetne tvari i veće količine. Neovisno o stvarnim putevima prijenosa zagađenja u podzemlju i površinskim tokovima, može se predvidjeti da bi nastale štete bile velike, s dugim vremenskim posljedicama. U pomorskom prometu Kako je Općina Brela u svim svojim razvojnim planovima stavila naglasak na razvoj turizma koji se realno ima priliku intenzivno razvijati s obzirom da leži na prekrasnoj obali Jadrana, mora se razmotriti i opasnost polucije i drugih oblika zagađenja mora i same obale.



Jadranom dnevno pored putničkog i teretnog prometa ovaj plovidbeni pravac koriste i brojni tankeri za prijevoz sirove nafte prema sjeveru u terminalne luke Trst, Veneciju, Kopar, Rijeku, Omišalj itd, što generira listu rizika, a posebno opasnost od polucija. Osim toga, za vrijeme putovanja na tankeru nastaje kruti otpad čije je ispuštanje zabranjeno zakonskom regulativom, a preuzimanje je organizirano u lukama. Zajedničko svim brodovima je i da za održavanje plovnosti, stabilnosti, očuvanje integriteta broda i uronjenosti propelera, zahtjevaju balast koji je od posebne važnosti kad je brod prazan. Redovito postupanje s balastnom vodom podrazumijeva ukrcaj prilikom iskrcaja tereta, te iskrcaj balastne vode (i sedimenta) u luci ukrcaja novog tereta. Procjenjuje se da je količina ispuštenih balastnih voda u Jadranu godišnje oko 6,5 mil. tona. Podaci su za lučka područja i ne odnose se na vodu koja se ispusti tijekom putovanja. Danas je dobro poznato da je vodeni balast jedan od najznačajnijih vektora prijenosa različitih vrsta alohtonih (stranih, nedomicilnih) organizama, pri čemu se često koriste izrazi “biološka invazija” ili “biološko onečišćenje” izazvano tzv. “unesenim” stranim ili egzotičnim vrstama. Za neke od najinvazivnijih vrsta bentoskih algi ( Caulerpa taxifolia, Caulerpa racemosa) poznato je originalno porijeklo, ali nije se uspjelo dokazati da je njihovo širenje u Jadranskom moru direktno povezano s balastnim vodama, kao što se dokazalo u nekim drugim dijelovima svijeta. Ove alge, iako nisu toksične za čovjeka, posebno su opasne jer stvaraju “tepih” na morskom dnu te na taj način guše sav postojeći živi svijet i ubrzano mijenjaju postojeću biološku raznolikost. Osim ujtecaja na biološku raznolikost, neobrađene ili nepotpuno izmijenjene balastne vode predstavljaju potencijalnu opasnost za važne gospodarske aktivnosti, kao što su marikultura, ribolov i turizam, a u nekim slučajevima (toksični fitoplankton, patogene bakterije i virusi), mogu predstavljati i opasnost za zdravlje ljudi. Zbog povećanog opsega pomorskog prometa, posebice prometa brodova s mineralnim uljima, opasnim i onećišćujućim tvarima, mogućnost pomorskih nezgoda postaje znatno naglašenija. Potencijalne opasnosti i posljedice prijete uslijed havarija tankera (sudara, nasukavanja, udara u lukobrane…). Izlijevanjem nafte ili opasnih tereta u more, mogu se izazvati kemijski procesi štetni po ljude te se može zagaditi okoliš. 3.3 Mjere zaštite Do sada navedene opasne tvari u ovom dokumentu i navedene količine opasnih tvari mogu ugroziti djelatnike koji s njima rukuju, a u krajnjim (worst case) slučajevima moguće su i ugroze okolnog stanovništva i okoliša. Zakonska regulativa, propisi i pravila tehničke prakse kao i pravni akti pravnih osoba koje posjeduju opasne tvari obavezuju zaposlenike koji koriste, upravljaju, rukuju itd. s opasnim tvarima da moraju biti adekvatno educirani te upoznati i uvježbani prema svim pravilima o postupcima za izbjegavanje akcidentnih slučajeva, a po potrebi i za brzo saniranje akcidenata manjih razmjera. Na području Općine Brela ne skladište se veće količine zapaljivih tekućina, plinova, eksplozivnih i drugih tvari, te smatramo da je relativno sigurna od nastanka katastrofe ove vrste.



Europskim sporazumom o cestovnom prijevozu roba u međunarodnom prijevozu i Zakon o prijevozu opasnih tvari (Narodne Novine, broj 97/93, 151/03 i 79/07), kao i drugim podzakonskim aktima propisuju se norme sigurnog djelovanja s opasnim tvarima. To se posebno odnosi na pakiranje, obilježavanje, rukovanje, gradnju sigurnih vozila te na edukaciju vozača i ostalih sudionika u prijevoznom procesu i dodiru s opasnim tvarima.

Urbanističkim i prostornim planovima treba zabraniti gradnju objekata u kojima je moguće sakupljanje većeg broja ljudi u blizini objekata u kojima se skladište, koriste i/ili proizvode opasne tvari (škole, vrtići, sportski objekti, crkve, starački domovi, stambene građevine i slično). Spriječiti daljnji razvoj naselja uz prometnice, a postojeća naselja uz prometnice rekonstruirati. U prostornim planovima treba također uključiti izgradnju kvalitetne i odgovarajuće cestovne mreže. 4. Epidemiološke i sanitarne opasnosti 4.1 Zdravstvo 4.2 Procjena epidemiološke i sanitarne opasnosti Tablica broj 19: Broj oboljelih od zaraznih bolesti po godinama za Općinu Brela

DIJAGNOZA: 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 Angina str. 1 1 Enterocolitis 1 2 1 Erysipelas 1 1 1 1 1 Hepatitis B 1 1 Herpes zoster 1 1 Influenza 1 2 1 Kliconoša HCV 1 Kliconoša HIV 1 Meningitis vir. 1 1 1 Mononucleosis 3 1 1 1 2 Ostalo 1 Pneumonia 1 1 18 Salmonellosis 1 1 1 Scabies 1 4 Tuberculosis 1 1 Varicella 7 1 6 UKUPNO: 6 3 1 12 3 4 5 3 33 7

Izvor: Zarazne bolesti po učestalosti prijavljivanja na području Općine Brela za razdoblje od 1999 - 2008.g., Zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije, 2009.g.



Slika broj 10: Grafički prikaz kretanja zaraznih bolesti za Općinu Brela (Izvor podataka: Zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije) Iz naprijed navedenih brojčanih podataka o kretanju zaraznih bolesti na temelju prijava u razdoblju 1999.-2008. g. razvidno je znatno smanjenje broja prijava zaraznih bolesti do eliminacije bolesti «prljavih ruku»: nema registriranih bolesti poput trbušnog tifusa, bacilarne dizenterije i dječje žutice.

Zavod za javno zdravstvo Splitsko – dalmatinske županije ima sjedište u Splitu i u okviru svojih djelatnosti, za slučaj žurnih intervencija, služba provodi permanentno dežurstvo i u stanju je u vrlo kratkom roku odgovoriti na izvanredne događaje. Tablica broj 20: Ispostave Zavoda za javno zdravstvo županije SD

R.br. Sjedište 1. Split - sjedište 2. Trogir - ispostava 3. Sinj - ispostava 4. Omiš - ispostava 5. Imotski - ispostava 6. Makarska - ispostava 7. Vrgorac - ispostava 8. Supetar - ispostava 9. Jelsa - ispostava

Izvor podataka: Rapored ispostava Zavoda, Zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije, 2009.g. Zarazne bolesti na području općine s epidemiološkog stanovišta u uvjetima prirodnih i civilizacijskih katastrofa i negativne posljedice takvih situacija koje se mogu očekivati su slijedeće: a) masovne migracije i masovna okupljanja stanovništva b) improviziran i često skučen privremeni smještaj ljudi c) oskudna opskrba pitkom vodom d) oskudna i kvalitetom manjkava prehrana e) improvizirana dispozicija ljudskih i ostalih otpadnih tvari f) nedostatna osobna higijena



Posljedice takvih zbivanja očitovati će se u prvom redu u mortalitetu stanovništva vezano za slijedeće zarazne bolesti:

- crijevne zarazne bolesti, - bolesti manjkave osobne higijene, - bolesti respiratornog sustava, - bolesti prirodnih žarišta, - bolesti masovnog traumatizma i ostale zarazne bolesti.

4. 3 Biljno zdravstvo 4. 3.1 Mogućnost pojave bolesti biljnih poljoprivrednih proizvoda Na području Općine Brela se prema popisu iz 2003. g. poljoprivredom bavi 144 obiteljskih kućanstava, od toga 109 proizvodnjom povrća za vlastite potrebe, a 130 kućanstava proizvodnjom voća, te 60 obitelji proizvodnjom grožđa. Pojava biljnih bolesti, fitopatogenih bakterija, mikroplazmi ili biljnih nametnika životinjskog porijekla može u velikoj mjeri nanijeti ozbiljne štete i smanjiti prinose. Suzbijanje biljnih bolesti i brojnih biljnih nametnika ima uspjeh samo ako se suzbijanje provodi na čitavom području pojave. Predstavlja specifičan i složen zadatak i zahtjeva pravilno primjenivanje sredstava za zaštitu bilja a upravo nepravilno i nestručno korištenje sredstava za zaštitu bilja (pesticida) može dovesti do vrlo nepoželjnih posljedica, uslijed trovanja živežnih namirnica, vode, tla i zraka. Kontaminacija biljaka, biljnih proizvoda, zemljišta i vode sredstvima za zaštitu bilja, ima i značajan psihološki efekt na stanovništvo jer stvara paniku i strah od korištenja kontaminiranih živežnih namirnica i zatrovane vode. Biljni nametnici, tj. bolesti, štetnici i korovi ukoliko zahvate velika prostranstva, dobivaju karakter elementarne nepogode. Agronomske službe vode nadzor nad korištenjem zaštitnih sredstava u poljoprivredi, pesticida, mineralnih gnojiva i drugih sredstava u poljoprivredi čija bi prekomjerna upotreba mogla dovesti do zagađenosti poljoprivrednih površina, ali i vodotoka i izvorišta pitke vode. Na području Općine Brela nema organizirane agronomske službe, tako da tu vrstu usluga nude Poljoprivredne apoteke i Županijske savjetodavne službe iz Splita i Makarske te Institut za Jadranske kulture i melioraciju krša iz Splita. 4.4 Veterinarstvo Na području Općine Brela ne postoji organizirana veterinarska zaštita tako da vlasnici životinja za pomoć idu u susjedne gradove Makarska ili Omiš. Zakonska je obaveza vlasnika životinja da ukoliko posumnja na pojavu zarazne ili nametničke bolesti o tome odmah izvjesti najbližu veterinarsku organizaciju, ograniči kretanje životinji, spriječi doticaj ljudi i životinja sa oboljelom životinjom ili lešinom. Ako nadležni veterinar utvrdi bolest o tome izvješćuje nadležni veterinarski ured i poduzima odgovarajuće mjere za sprječavanje širenja zaraze, a vlasnici zaraženih životinja su ih dužni provesti.



Prikupljanje i zbrinjavanje uginulih životinja na području općine nije dogovoreno s niti jednim koncesionarom što povećava mogućnost nastanka raznih zaraza, naročito ljeti kada na ovom području boravi veliki broj turista i kada vladaju visoke temperature koje ubrzavaju proces raspadanja i pogoduju razvoju bakterija i virusa. 4.5 Nadležni nositelji zdravstvenih, sanitarnih, veterinarskih i agronomskih službi

Stanovnici s područja Općine Brela mogu primarnu zdravstvenu zaštitu ostvariti u ordinaciji opće medicine u Brelima (samo u turističkoj sezoni a i djelatnici nisu ugovorni liječnici HZZO-a), te u sustavu HZZO-a u Ambulanti Baška Voda, Ispostave Baška Voda Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije u Baškoj Vodi, ambulantama opće medicine Ispostave Omiš Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije u Omišu i Ispostave Makarska Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije u Makarskoj. Sanitarne, veterinarske i agronomske potrebe stanovnici Brela moraju potražiti u susjednim gradovima Omišu i Makarskoj.

IV Moguće posljedice katastrofe i velike nesreće po stanovništvo, materijalna i kulturna dobra te okoliš 1. Posljedice po kritičnu infrastrukturu Zaštita kritične infrastrukture (PRILOZI BROJ 4, 5 i 7) odnosno sustava presudnih za funkcioniranje i život općine, čijim se oštećivanjem ili uništenjem mogu izazvati privremeni ili dugotrajniji poremećaji i krize, od posebnog je interesa i važnosti. Među različitim kritičnim infrastrukturama izražena je međusobna povezanost i ovisnost, te se problemi u jednom segmentu ili infrastrukturnom sustavu ili mreži vrlo lako izravno ili neizravno prenose u druge mreže i sustave te mogu dovesti do prekida djelatnosti ili problema u njima te izazvati još veće štete i gubitke.



Tablica broj 21: Učinci i posljedice djelovanja potresa IX°MSK na infrastrukturu općine

R.br. Vrsta infrastrukture Učinak Posljedica

1. Opskrba električnom energijom

Oštečenje TS 110/35/10 kV Medići, pad stupova dalekovoda 110 kV Kraljevac-Makarska, oštečenje TS 10/04 kV smještenih u zgradama, pad stupova niskonaponskih vodova po mjestu

Nestanak električne struje Prestanak rada pošte Prekidanje telefonskih veza Prekidanje i otežani rad zdravstvenih ordinacija i ambulanta, prekid opskrbe vodom

2. Opskrba vodom

Oštečenje vodocrpilišta HE Kraljevac, vodosprema Rogač, Muša, Česmina, Šošić, Stomarica ili Kričak, pucanje magistralnog cjevovoda Kraljevac-Makarska. Nestanak vode na vodozahvatu – promjena na izdašnosti izvorišta i razini vode Pucanje cijevi mjesnog vodovoda

Prekid opskrbe vodom Prekidanje i otežani rad zdravstvenih ordinacija Prekid opskrbe hranom (pekare, kuhinje...) Javljanje zaraznih bolesti Prekid rada u proizvodnji Otežano gašenje požara

3. Promet

Oštečenje i zakrčenje prometnice D-8 zbog odrona kamenja u usjecima ispod naselja Medići i iznad Solina i Filipovića i aktiviranja klizišta. Zakrčenje ulica zbog srušenih zgrada u Solinama i ispod Krička. Urušavanje obale i oštečenje lukobrana u uvali Stomarica, lučicama Soline i HP Brela

Prekid prometa. Prekid opskrbe hranom. Otežani rad HMP Županije splitsko-dalmatinske i ostalih službi zaštite i spašavanje. Nemogućnost priveza brodova

4. Zdravstvo, znanost,spomenici i druge vrijednosti

Rušenje ili oštećenje O.Š. Dr. Franjo Tuđman, P.Š. Gornja Brela u Subotištu, zgrada općinskog poglavarstva u Kričku, ambulante u Solinama, crkava Sv. Stipana u Jakirima, Gospe od kamena u Solinama, Gospe od zdravlja u Subotištu, poštanskog ureda u Donjim Brelima ...

Prekid rada škola, pošte, crkava, Otežani rad ambulanti – alternativno mjesto rada,

5. Telekomunikacije

Rušenje baznih stanica analogne NMT mreže, komercijalnog naziva Mobitel, digitalne GSM mreže, komercijalnog naziva Cronet (u vlasništvu HT-a) i digitalne GSM mreže, komercijalnog naziva VlP-net (drugog koncesionara). Oštečenje poštanske centrale (UPS Donja Brela) i prekid nadzemnih vodova

Prekid veza mobilne telefonije Prekid telefonskih veza fiksne telefonije Onemogućena komunikacija

6. Ostalo

Improviziran i često skučen privremeni smještaj ljudi Oskudna opskrba pitkom vodom Nedostatna osobna higijena

Moguća pojava zaraznih bolesti

Izvor: Autor



Tablica broj 22: Vrste, učinci i posljedice katastrofa i velikih nesreća

Vrsta nesreće Učinak Šteta Posljedica

Poplava (bujice)

~Poplavljene poljoprivredne površine ~Aktiviranje klizišta, odrona zemlje i kamenja

~Štete na usjevima, erozija tla ~Zatrpana državna cesta D – 8 između Medića i Filipovića

~Smanjen prinos, gubitak plodne zemlje ~Trošak sanacije klizišta ~Prekid odvijanja cestovnog prometa

Potres

~Srušeno 24 zgrade ~Jako oštečeno 236 ~Oštečene vodospreme ~Oštećena mjesna vodovodna mreža ~Oštećena trafostanica 110/35/10 kV u Medićima ili dalekovodi Kraljevac - Makarska ~Aktiviranje odrona (Medići, Filipovići) ~Zakrčene ulice ruševinama (Soline, Kričak)

~620 osoba ostalo bez krova nad glavom ~Prekid snabdjevanja pućanstva vodom ~Prekid opskrbe el. strujom ~Zatrpana državna cesta D – 8 ~Otežan pristup spašavateljima

~Velika materijalna šteta, 8 poginulih 90 ranjenih osoba ~Osiguranje privremenog smještaja za stradale ~Pogoršanje higijenskih i sanitarnih uvjeta ~Prekid opskrbe vodom ~Prekid proizvodnje ~Prekid odvijanja cestovnog prometa

Olujno nevrijeme i tuča

~Kidanje žica dalekovoda Kraljevac-Makarska ~Rušenje stupova i pucanje TK žica ~Štete na usjevima, vočnjacima, vinogradima

~Prekid opskrbe strujom ~Prekid telefonskih i drugih TK veza ~Dugotrajne štete na vočkama i lozi, smanjen prinos u poljoprivredi

~Prestanak rada crpki za vodu, nestanak vode ~Otežano komuniciranje, informiranje ~Otežana koordinacija među spašavateljima

Tehničko-tehnološke nesreće ili katastrofe izazvane u prometu

~Prevrtanje cisterne s opasnom tvari na D-8 ~Polucija na moru usljed havarije brodova

~Ugroženost stanovnika okolnih zgada u blizini ~Onečišćenje tla ~Opasnost od nastanka požara ~Ugrožene poljoprivredne kulture uz cestu ~Onečišćenje obale Općine Brela ~Uništena flora i fauna ~Troškovi čišćenja

~Opasnost po zdravlje stanovnika ~Materijalna šteta ~Uništene vočke i druge poljoprivredne kulture ~Prekid prometa ~Na duže vrijeme uništen turizam

Tehničko-tehnološke nesreće ili katastrofe izazvane akcidentom u gospodarskim objektima

~Eksplozija ili zapaljenje nekontrolirano ispuštenog UNP-a ili lož ulja u O.Š. Dr. Franjo Tuđman u Kričku, hotelima Soline i Berulia ~Nekontrolirano ispuštanje natrijevog-hipoklorita u Hotelu Soline

~Opasnost po život ili zdravlje zaposlenika, učenika ili susjednih stanovnika ~Opasnost od trovanja zaposlenika, gostiju ili stanovnika u susjedstvu

~Materijalna šteta na objektima škole Dr. Franje Tuđmana i hotelima Soline i Berulia ~Onečišćenje zraka, tla ili vodotoka

Izvor: Autor Cilj provođenja mjera zaštite je smanjiti osjetljivost, odnosno ranjivost kritične infrastrukture na procijenjene ugroze izvanrednim događajima s negativnim posljedicama, kao i nesreće koje mogu imati katastrofalne posljedice po zajednicu.



1.1 Opskrba stanovništva hranom Opskrba prehrambenim artiklima obavlja se putem maloprodajnih mjesta, trgovina mješovitom robom i pekarnicama u svim naseljima. U Općini Brela su to uglavnom manji trgovački obrti, koji zbog svog potencijala ne mogu osigurati dugotrajnije zalihe prehrambenih proizvoda i robe široke potrošnje, potrebne u situacijama poremećenosti opskrbe u nesrećama i katastrofama. Na cijelom području općine nema niti jedna veća robna kuća u sastavu nekog od velikih opskrbnih domaćih ili međunarodnih trgovačkih lanaca.

Kako zakonodavstvo nije propisalo obvezu držanja zaliha osnovnih prehrambenih proizvoda za određeni period, mogu se očekivati svakodnevne migracije stanovništva općine prema Makarskoj. Planom je potrebno odrediti veći zatvoreni prostor, koji bi služio kao distribucijski centar za Općinu Brela, a Planom Županije treba odrediti pravnu osobu koja će vršiti dostavu prehrambenih artikala na prostor.

I ovom prigodom valja pripomenuti kako potpuno zanemarivanje poljoprivrede koja je nekoć bila osnov razvoja i preživljavanja u Brelima, nije dobro s aspekta osiguranja prehrambenih namirnica jer, kako je već rečeno, poljoprivreda – kao sektor kojim se proizvodi hrana nužna za preživljavanje stanovništva – ima i nezanemarivi strateško-sigurnosni značaj.

1.2 Opskrba vodom Postojeći vodoopskrbni sustav Brela je riješen na način da se voda za piće doprema sa prostora rijeke Cetine iz vodocrpilišta HE Kraljevac koje je ujedno većim djelom i vodocrpilište za skoro cijelu Makarsku rivijeru. Prema podacima iz županijskog prostornog plana izdašnost ovog izvora je minimalno 650 l/s. Donedavno je "Vodovod" Makarska imao ugovorni odnos o korištenju vode iz ovog vodocrpilišta, međutim u dogovoru s "Hrvatskim vodama" prihvaćena je nova lokacija postrojenja u Nejašmićima cca 1.500 m sjeverozapadno od postojećeg zahvata. Vodoopskrbni sustav Brela je spojen na regionalni cjevovod profila DN 500 mm koji je položen iznad magistrale. Na regionalnom cjevovodu je izvedena prekidna komora PK Bekavci na 228 m.n.v. sa svrhom da osigura vodu za naselje Kričak. (PRILOG BROJ 7) Naselje Brela od značajnijih vodosprema ima jednu zajedničku vodospremu na Rogaču s općinom Baška voda. Kapacitet vodospreme "Rogač" je 1.000 m3 što kapacitetom ne zadovoljava potrebe ove dvije općine pogotovo u ljetnom razdoblju tj. u jeku turističke sezone kada broj turista višestruko nadmašuje domicilno stanovništvo. Uz vodospremu "Rogač", koja se ne nalazi na području općine Brela, na prostoru općine postoji još nekoliko manjih vodosprema od kojih većina ne prelazi kapacitetom 100 m3, a većina njih je smještena na 75 m.n.v. jer je i glavnina naselja smještena ispod te kote. Vodospreme su slijedećih naziva: Muša i Česmina na 105 m.n.v. te Rogač, Šošić, Stomarica, Zelić i Kričak na 75 m.n.v. Učestale nestašice vode posebno u jeku turističke sezone nametnule su potrebu izgradnje većih vodosprema na višim nadmorskim visinama. Namjena ove vodospreme je da osigura kvalitetno snabdjevanje vodom područja Brela zapadno od predjela Kričak uključujući Šošiće, Zeliće, Jakirušu i Stomaricu. Završetkom ovog projekta priprema se



nastavak izgradnje slijedeće vodospreme “Soline” kapaciteta 1000 m3 na koti 75 m nadmorske visine i njenom će se izgradnjom osigurati dostatne količine vode za najrazvijeniji dio Brela Postojeća vodoopskrbna mreža unutar naselja je dosta stara i uglavnom je izvedena od azbest cementnih cijevi, osim na pojedinim dionicama koje su izvedene od plastičnih i PEHD cijevi. Profili cjevovoda se kreću od DN 63 mm do DN 250 mm.

Slika broj 11: Nova vodosprema Kričak 2 kapaciteta 1000 m3 na koti 175 m.n.v. Postojeći vodoopskrbni sustav na području Gornjih Brela danas ne zadovoljava u potpunosti potrebe stanovništva na tom području (preniski tlakovi u mreži). Za cjelovitije i pouzdanije snabdjevanje Općine Brela vodom nužno je izgraditi dodatne spremnike vode na većim nadmorskim visinama. Odvodnja Postojeći sustav vodopskrbe i odvodnje ne zadovoljava potrebe Brela i ograničenje je u razvoju turizma. Potrebno je izgraditi nove vodospreme sa zapreminama koje omogućavaju sigurno snabdjevanje pitkom vodom stanovnika i turista. Postojeći sustav prikupljanja i obrade otpadnih voda je nedostatan i ne zadovoljava potrebe općine Brela, osobito u turističkoj sezoni. Povećani zahtjevi za zaštitu okoliša nameću potrebu obnove postojeće mreže, izgradnju nove te proširenje i tehničko unapređenje uređaja za obradu otpadnih voda. Kanalizacijski sustav Brela projektiran je i izveden kao razdjelni sustav kanalizacije za prikupljanje sanitarnih otpadnih voda. Glavni transportni kolektori položeni su uz obalu na najnižim kotama terena kako bi se na njih mogla priključiti sva preostala mreža sekundarnih kanala sa viših područja. Glavni transportni kolektori su izvedeni od lokacije Boričak-Jakiri prema Dugom ratu sa zapadne strane i od hotela Berulija do Dugog rata s istočne strane. Sustav je izveden kao tlačno-gravitacijski sa nekoliko



crpnih postrojenja. Na području Gornji Brela ne postoji javni sustav odvodnje otpadnih voda.

Štetne posljedice od poplava i bujičnih voda:

Opasnost od poplava i bujičnih voda ne postoji jer se vodoopskrbni objekti ne nalaze u zoni plavljenja i bujičnih voda. Štetne posljedice od potresa: Opasnost od potresa je znatna jer se na navedenom području očekuju jaki potresi od lXº MSK. Ukoliko bi došlo do razornog potresa došlo bi do pucanja magistralnog cjevovoda Kraljevac - Makarska i vodosprema Rogač, Muše, Česmina, Šošić, Stomarica i Kričak što će uzrokovati dugotrajan prekid opskrbom vodom naseljima na području Općine Brela. Dio mjesne vodovodne mreže je izveden salonitnim cjevima koje bi također bile oštečene. Pored toga došlo bi do oštećenja glavnih transportnih kolektora odvodnje na lokacijama Boričak-Jakiri prema Dugom ratu sa zapadne strane i od hotela Berulija do Dugog rata s istočne strane, što može prouzročiti pojavu epidemija i epizotija. Štetne posljedice od suša, olujnog i orkanskog nevremena: Posljedice od suše su u smanjenju kapaciteta vodocrpilištima, smanjenjem kapaciteta, pritisak vode u sustavu pada, gornji dijelovi naselja prvi ostaju bez vode što je i učestala pojava u ljetnim mjesecima kada se i inače višestruko povečava i broj stanovnika zbog turističke sezone. Kao problem u vodoopskrbnom sustavu pokazao bi se i nestanak električne energije uslijed rušenja stupova dalekovoda ili pucanja žica zbog olujnog vjetra, posebno na duže vrijeme jer o njoj ovisi rad crpki za vodu. Štetne posljedice od tehničko - tehnoloških katastrofa izazvane nesrećama u gospodarskim objektima i prometu: Većih gospodarskih objekata na području Općine Brela nema pa i ne predstavljaju opasnost za opskrbu stanovništva vodom. Prometnice kojim se prevoze opasne tvari ne prolaze kroz područja lociranih vodoopskrbnih objekata. Štetne posljedice od epidemiološke i sanitarne opasnosti: Štetne posljedice od epidemiološke i sanitarne opasnosti manifestirale bi se u problemu opskrbe vodom jedino u slučaju fizičkog zagađenja vodospremnika nositeljem zaraze, čime bi veći broj stanovništva Općine Brela bio ugrožen i doveo u pitanje funkcioniranje sustava i svih društvenih struktura. Kako o vodoopskrbi za područje Općine Brela skrbi poduzeće “Vodovod“ Makarska, oni će vlastitim resursima sanirati moguće štetne utjecaje ove vrste događanja na sigurnost postrojenja i mogućnost njihovog utjecaja na nastajanje iznenadnih događaja s negativnim posljedicama po opskrbu vodom pučanstva općine.



1.3 Zdravstvena skrb Na području Općine Brela djeluje liječnička ambulanta pored Hotela „Berulia“ i stomatološka ambulanta u Podraču (samo sezonski). Mogućnosti za skrb, s obzirom na veći broj ozlijeđenih u slučaju veće nesreće ili katastrofe, je ograničen budući da je broj liječnika opće prakse i drugog medicinskog osoblja nedostatan. Na području općine nema vozila koja bi mogla vršiti transport ozlijeđenih osoba već to radi Hitna medicinska pomoć iz Makarske. Sve ostale oblike medicinske pomoći i zbrinjavanja stradalih u velikim nesrećama pružili bi KBC Firule u Splitu i Hitna medicinska pomoć iz Makarske, i Omiša, te Dom zdravlja Makarska. 1.4 Opskrba energijom Na području Brela nema plinovoda, naftovoda niti benzinskih crpki. Jedina skladišta loživog ulja u podzemnim rezervoarima i to za grijanje objekata su u OŠ Dr. Franjo Tuđman i hotelima. Dakle, snabdjevanje energijom se svodi na dopremu električne energije i to elektroenergetskim 110 kV dalekovodom od TS 110 kV Kraljevac do TS 110/35/10 kV Makarska. Preko ovih transformatorskih stanica i 110 kV dalekovoda, ostvaruje se primarno elektroenergetsko opskrbljivanje Makarske rivijere. Sigurnosno (rezervno) napajanje TS 110/35/10 kV Makarska, realizirano je 110 kV dalekovodnom vezom sa TS 110/35 kV Opuzen. (Prilog broj 5) U današnjem elektroenergetskom sustavu još uvijek egzistiraju trafostanice koje su kao građevine vrlo stare i zahtijevaju hitnu rekonstrukciju. Također se javlja problem veza unutar naselja. Naime, još uvijek je naselje Gornja Brela vezano na mrežu općine Šestanovac, pa bi ga trebalo ipak vezati na sustav nekadašnje Općine Makarska. Dalekovodi mogu uzrokovati požare na raslinju na trasama gdje dalekovodi prolaze, ako se ne čiste u određenim vremenskim razdobljima. Požari mogu nastati zbog iskrenja koje nastaje zbog kratkog spoja, preopterećenja na električnoj mreži, te zbog prekida vodiča na dalekovodima radi kvara, orkanskog nevremena ili druge elementarne nepogode. Kroz šume prolaze trase elektroenergetskih vodova, pa treba posvetiti posebnu pažnju, odnosno provoditi preventivno - operativne mjere, naročito u posebnim klimatskim uvjetima. Štetne posljedice od potresa: U slučaju potresa od IXº i više po MSK bila bi oštećena transformatorska stanica 110/35/10 kV Medići, dalekovodi 110 i 35 kV Kraljevac – Makarska. Opasnost predviđa nastanak havarija na trafostanicama višeg srednjeg naponskog nivoa a istu možemo očekivati i na nisko naponskom nivou za određen broj trafostanica 10/04 kV koje se nalaze u sklopu stambenih objekata, poslovnim objektima, i dr., pretrpjele bi znatna oštećenja. Nakon potresa djelatnici HEP-a pogona Elektrodalmacije Makarska postupit će po vlastitom Planu zaštite i spašavanja od potresa. Prekid dobave električnom energijom za naselja na području općine može biti uzrokovan rušenjem oba navedena dalekovoda. Obzirom na dobru ekipiranost i tehničku opremljenost HEP-a Elektrodalmacije pogon Makarska i blizine Grada Makarska, može se računati na relativno brzo otklanjanje svih mogućih kvarova.



Štetne posljedice od olujnog i orkanskog nevremena: U području elektroprivrede moguće je kidanje električnih vodova i rušenje njihovih nosača. HEP „Elektrodalmacija“ Makarska skrbi o opskrbi el. energijom za područje Općine Brela pa će oni vlastitim resursima i uz pomoć svojih kooperanata sanirati moguće štetne utjecaje ove vrste događanja na sigurnost postrojenja i mogućnost njihovog utjecaja na nastajanje iznenadnih događaja s negativnim posljedicama po opskrbu električnom energijom pučanstva općine. Štetne posljedice od tehničko tehnoloških katastrofa: Na području Općine Brela opasnost od tehničko tehnoloških katastrofa podrazumijeva nastanak havarija na trafostanicama višeg srednjeg naponskog nivoa (TS 110/35 Kv-Medići), pa i na nisko naponskom nivou za određen broj trafostanica koje se nalaze u sklopu stambenih objekata ili unutar poslovnih objekata (hoteli). 1.5 Informacije i telekomunikacije Svaka postojeća i planirana građevina unutar građevinskog područja ima omogućen priključak na TK mrežu. TK mreža je u pravilu izvedena podzemno i kroz postojeće prometnice, a prema rasporedu komunalnih instalacija u trupu ceste, a ako je izvodena izvan prometnice ili zemljišnog pojasa izvedena je na način da se omogući gradnja na građevinskim parcelama u skladu s planiranom namjenom, kao i izvođenje drugih instalacija. Isto se odnosi i na gradnju eventualne zračne TK mreže. Građevine telefonskih centrala i drugih uređaja rješavaju se kao samostalne građevine na vlastitim građevnim česticama, ili unutar drugih građevina kao samostalne funkcionalne cjeline. Ostvarena je kvalitetna pokrivenost područja sustavom baznih postaja mobilne telefonije. Bazne postaje mobilne telefonije se postavljaju:

1) izvan užeg obalnog pojasa 2) na udaljenosti od postojećih građevina 3) izvan zone zaštite prirode i spomenika kulture.

Štetne posljedice od potresa: U slučaju snažnog potresa došlo bi do rušenje baznih stanica analogne NMT mreže, komercijalnog naziva Mobitel, digitalne GSM mreže, komercijalnog naziva Cronet (u vlasništvu HT-a) i digitalne GSM mreže, komercijalnog naziva VlP-net (drugog koncesionara). Došlo bi do oštečenja poštanske centrale (UPS Donja Brela) i prekida nadzemnih vodova. Ne očekuju se veće štete na objektima u kojima se nalaze TK uređaji, no ipak može doći do oštećenja na objektu u kojem je smješten poštanski ured što može otežati ili onemogućiti funkcioniranje ureda. Štetne posljedice od olujnog i orkanskog nevremena: U području informacija i telekomunikacija kidaju se nadzemni vodovi i ruše njihovi nosači.



O sustavu TK mreže za područje općine skrbi HT – Hrvatske telekomunikacije d.d. Regija 2 Jug, sa sjedištem u Splitu, te će oni vlastitim resursima i uz angažiranje svojih kooperanata sanirati moguće štetne utjecaje ove vrste događanja na sigurnost postrojenja i mogućnost njihovog utjecaja na nastajanje iznenadnih događaja s negativnim posljedicama po opskrbu signalima u fiksnoj i mobilnoj telefonskoj mreži pučanstva Općine Brela. 1.6 Industrijska postrojenja Na području Općine Brela nema industrijskih postrojenja. 1.7 Promet 1.7.1 Cestovni promet

Može se reći da pokrivenost prometnicama nerazvrstanim cestama naseljenog dijela Općine Brela, uglavnom zadovoljava, iako ima prometnica među stambenim i ostalim objektima koje svojom širinom, kvalitetom kolovoza te drugim elementima, ne zadovoljavaju. To se posebno odnosi na prometnice koje spajaju udaljene zaseoke, te prometnice u samom središtu općine. Kako se u ljetnim mjesecima enormno pojača promet Jadranskom turističkom cestom zbog otežanog ulaska u gradove Makarsku i Omiš te brojnih lokalnih bočnih uličica koje uglavnom koriste za promet u mirovanju, često se događaju zastoji u prometu i otežavaju bilo kakve intervencije žurnih i intervencijskih službi zaštite i spašavanja a posebno ako bi tada došlo do velike nesreće ili katastrofe. Za parkiranje osobnih vozila također se može koristiti prostor uz kolnik prvenstveno kao javno parkiralište namijenjeno pretežito posjetiteljima i drugim povremenim korisnicima, te vozilima javnih službi ako njegova širina to omogućava i kad se time ne ometa pristup vozilima hitne pomoći, vatrogascima i prolazima za pješake i invalide. Analizirajući postojeće stanje uočljivo je da promet unutar samog naselja (osim Gornjih Brela koja su smještena uz glavnu prometnicu) nije kompletno riješen, a posebno nije kvalitetno riješen. Inače prostor naselja Brela, u prostornom smislu, vrlo je nepovoljan za rješavanje ove problematike, zbog svoje izduženosti i strmog terena. Tako se kao osnovni nedostatak pojavljuje problem nedovoljnog horizontalnog povezivanja dijelova naselja te neriješena križanja odnosno povezivanja s državnom cestom D-8 kao glavnom prometnicom. Cijeli prometni sustav Općine Brela u osnovi se temelji na cestovnom prometu, potrebno je obratiti posebnu pažnju na njegov razvoj u sklopu planiranih novih važnih elemenata u prometnom sustavu i izvesti poboljšanja postojeće cestovne mreže (poboljšanje tehničko-tehnoloških obilježja kolničke konstrukcije, plansko izvršenje rekonstrukcija i dr.) kako bi se omogućila bolja prometna povezanost naselja, povećala sigurnost prometa i omogućio brži razvoj prometno nepovezanih dijelova općine. Štetne posljedice od potresa: Na D-8, dijelu koji prolazi kroz područje Općine Brela, nema značajnijih objekata tipa most, nadvožnjak, vijadukt, tunel ili sl., tako da se i ne očekuje značajniji prekid



odvijanja prometa. Može doći do odrona ili pojave klizišta na pojedinim usjecima, a u samom naselju Brela do zatrpavanja pojedinih ulica zbog nagiba terena i nedovoljne širine samih ulica. Brigu o prohodnosti i održavanju županijskih i državnih cesta na području općine ugovorno vodi firma Županijske ceste Split putem svoje Nadcestarije u Makarskoj pa će oni vlastitim resursima sanirati moguće štetne utjecaje ove vrste događanja na sigurnost postrojenja i mogućnost njihovog utjecaja na nastajanje iznenadnih događaja s negativnim posljedicama po odvijanje cestovnog prometa na području Općine Brela. 1.7.2 Pomorski promet Jadransko more je šire plovidbeno područje definirano mrežom uobičajenih uzdužnih i prilaznih plovidbenih putova. Za sigurnu plovidbu daju se preporučene rute s uputama za plovidbu za pojedinu kategoriju brodova dobivene analizom različitih parametra koji bitno utječu na sigurnost plovidbe broda određene veličine. Među najvažnijim parametrima su podaci o dubinama i drugim prirodnim ili umjetnim opstrukcijama, meteorološki uvjeti i fizički oceanografski parametri (valovi, struje, kolebanje morske razine). Važnost korištenja preporučenih ruta za određenu kategoriju brodova je što se time osigurava jedan od važnih preduvjeta sigurne plovidbe i izbjegavanja incidentnih situacija. Štetne posljedice od olujnog i orkanskog nevremena: Pomorske nesreće nastaju prilikom odvijanja pomorskog prometa na plovnim putovima i prilazima lukama, te prilikom manipulacije teretom na području luka. Olujno i orkansko nevrijeme može, između ostalih uzroka, prouzročiti pomorsku nesreću brodova što uzrokuje ranjavanje i gubitak ljudskih života. Osim toga većina incidenata osim neposredne materijalne štete nose sa sobom i vrlo veliki rizik ekoloških nesreća manjih ili većih razmjera. Ekološke nesreće uglavnom bi se odnosile na onečišćenje područja (većeg ili manjeg ovisno o vrsti incidenta i pravodobnoj i odgovarajućoj intervenciji nadležnih službi) izlijevanjem pogonskog goriva i maziva, te zauljenih otpadnih voda unesrećenog broda ili brodova. S obzirom na gore iznijeto može se zaključiti da je obala Općine Brela cijelom svojom dužinom potencijalno izložena onečišćenju u slučaju havarije brodova. Opseg onečišćenja i šteta po okoliš ovisio bi o pravovremenom izvješćivanju o nastalom incidentu, adekvatnoj intervenciju posade broda i nadležnih službi, a prema Planu intervencija u slučaju iznenadnog onečišćenja mora. 1.8 Nacionalna i kulturna baština Kulturna i prirodna baština predstavlja temelj identiteta i dokaz kontinuiteta sredine, pa ju je potrebno zaštititi od svake daljnje devastacije i degradacije njenih temeljnih vrijednosti. Kao dio životne sredine, izložene trajnom utjecaju i pritiscima, zbog svoje je fizičke strukture naročito osjetljiva i sklona propadanju. Konzervatorskom podlogom kojom je provedena inventarizacija i vrednovanje nepokretnih kulturnih dobara općine temelji se i usklađena je sa važećim međunarodnim dokumentima poveljama, konvencijama i preporukama zaštite kulturne



baštine (UNESCO, ICOMOS, Vijeće Europe). Postojeći popis zaštićenih kulturnih dobara utvrđen navedenom konzervatorskom podlogom proširen je spomenicima lokalnog značaja, kao i karakterističnim primjerima tradicijskog graditeljstva odnosno očuvanih ruralnih cjelina, koji znatno utječu na sliku kulturno-povijesnih vrijednosti općine. Povijesne cjeline i ambijenti, kao i pojedinačne građevine sa spomeničkim obilježjima, zajedno sa svojim okolišem, moraju biti na kvalitetan način, sukladno s njihovim prostornim, arhitektonskim, etnološkim i povijesnim karakteristikama, uključeni u budući razvoj. Dio povijesnog identiteta prostora Općine Brela, uz pojedinačne građevine i prostore pod zakonskom zaštitom ili preventivno zaštićene, čini i niz evidentiranih kulturnih dobara, za koje se utvrđivanjem smjernica i mjera zaštite u prostornom planu te njihovom integracijom u proces prostornog planiranja treba ostvariti aktivni pristup graditeljskom nasljeđu. Za evidentirana kulturna dobra na području općine, uz utvrđivanje smjernica i mjera zaštite treba predvidjeti i odgovarajuću kategoriju i razinu zaštite, uz poticanje istraživanja svih evidentiranih kulturnih dobara, osobito arheoloških zona i lokaliteta, posebno na područjima koja se namjenjuju intenzivnom razvoju infrastrukturnih sustava ili određenih djelatnosti. Štetne posljedice od potresa: U slučaju potresa od IXº po MSK sakralni objekti kao što su crkva Sv. Stipana u Jakirima, Gospe od kamena u Solinama, Gospe od zdravlja u Subotištu, te arheološka nalazišta kao što su srednjovjekovna nekropola s južne strane groblja kraj crkve Sv. Sjepana u Donjim Brelima - zaštićeno kulturno dobro lokalnog značaja [RST-8], te seoska naselja (ruralne cjeline) Bekavci - Donji Kričak - zaštićeno kulturno dobro regionalnog značaja [RST-865] i Filipovići - zaštićeno kulturno dobro lokalnog značaja [RST-864] bi pretrpjeli veća oštećenja. Većih posljedica po stanovništvo moglo bi biti ukoliko se potresi dogode za vrijeme služenja misa. Štetne posljedice od poplava i bujičnih voda: Opasnost od poplava i bujičnih voda ne postoji jer se sakralni objekti, povijesni spomenici i druge nacionalne vrijednosti ne nalaze u zoni plavljenja i bujičnih voda. Štetne posljedice od suša, olujnog i orkanskog nevremena, pijavica, klizišta snježnih oborina, poledica i tuča: Najveće štetne posljedice mogu prouzročiti orkansko nevrijeme i tuča u smislu oštečenja krovova ili stakala na sakralnim i drugim povijesnim građevinama. Zbog navedene nepogode u zadnjih deset godina proglašavana je dva puta elementarna nepogoda (2000. i 2005.g.)



V Snage za zaštitu i spašavanje

1. Postojeći kapaciteti i snage koje se mogu angažirati 1.1 Redovne službe i pravne osobe Na razini Općine Brela imenovan je Stožer zaštite i spašavanja, čime su zadovoljene odredbe članka 9. Zakona o zaštiti i spašavanju. Općina Brela ima komunalni odjel u sastavu Stručne službe općine . Za područje općine imenovan je komunalni redar. Za obavljanje komunalnih poslova osnovano je komunalno poduzeće „Greben Brela“ d.o.o.. Osnovne djelatnosti društva su:

• održavanje čistoće, • skupljanje i odlaganje komunalnog otpada, • odvoz glomaznog otpada, • održavanje javnih površina, • održavanje nerazvrstanih cesta, • održavanje groblja te obavljanje pogrebnih usluga, • građevinski radovi manjeg obima, • bravarski poslovi, servisni poslovi u svrhu održavanja uređaja i opreme,

električarski i elektroinstalaterski poslovi u svrhu servisa javne rasvjete i ostalih uređaja i opreme,

• ostali poslovi u svrhu pripreme turističke sezone. Danas "Greben" zapošljava 14 stalnih i 7 sezonskih djelatnika. Komunalno poduzeće „Greben“ d.o.o. raspolaže sa jednim specijalnim vozilom za odvoz smeća, jednim teretnim kamionom, jednim poluteretnim sa duplom kabinom, eko električnim vozilom za čišćenje plaža i šetnica te još nešto agragata i drugog alata. Osposobljeni su da mogu zadovoljiti potrebe stanovništva u svakodnevnim situacijama. Na području Općine Brela egzistira i djeluje Dobrovoljno vatrogasno društvo „Brela“, s ukupno 25 operativnih vatrogasaca, a u ljetnom periodu se zapošljava i dodatni broj sezonskih vatrogasaca. Sama organiziranost DVD-a „Brela" je dobra, kao i ostalih DVD-a u susjedstvu ali uz nužnu nadogradnju. Broj vozila je zadovoljavajući, međutim stanje i ička opremljenost vozila ne zadovoljava zbog starosti vozila. DVD „Brela" je potpomognut središnjim društvom DVD „Makarska", i ostalim područnim društvima (DVD „Zadvarje“, DVD „Baška Voda"). U primorskom dijelu, od granice Baške vode, pa do Dubaca intervencija je moguća u predviđenom vremenu od zadovoljavajućih 15 minuta, dok u zabiokovskom dijelu to nije moguće. Iz ovih činjenica proizlazi da je najoperativnija redovna služba u Općini Brela upravo Dobrovoljno vatrogasno društvo Brela što znači da bi za slučaj velike nesreće ili katastrofe upravo oni bili i najspremniji odgovoriti svim postavljenim zadaćama u akcijama zaštite i spašavanja.



1.2 Civilna zaštita Sukladno članku 20. Pravilnika o mobilizaciji i djelovanju operativnih snaga zaštite i spašavanja („Narodne novine“ 40/08) i Pravilnika o izmjeni pravilnika o mobilizaciji i djelovanju operativnih snaga zaštite i spašavanja („Narodne novine“44/08) za zapovijedanje snagama i sredstvima civilne zaštite nadležan je načelnik općine te stoga ne postoji obveza formiranja posebnog zapovjedništva. Na prostoru Općine Brela postoji organizirana postrojba Civilne zaštite opće namjene, kao posebni formacijski sastav za pružanje pomoći redovnim operativnim snagama koje se u okviru svoje djelatnosti bave zaštitom i spašavanjem, u izvršavanju obimnijih i složenijih zadaća u zaštiti i spašavanju stanovništva i materijalnih dobara od elementarnih nepogoda, velikih nesreća, katastrofa i ratnih djelovanja. Ova postrojba je osnovana na temelju Odluke Općine Brela prije više od deset godina. Prema kriterijima za popunu u postrojbu opće namjene se raspoređuju osobe starijih godišta koji s obzirom na proteklo vrijeme više nisu niti u obvezi služiti civilnu zaštitu. Pored toga nikada nije vršeno pozivanje, smotriranje ili opremanje, pa tako ni obuka postrojbe. Potrebno je, stoga, žurno pristupiti ažuriranju popunjenosti sukladno važećim propisima. Također, sukladno financijskim mogućnostima općine izvršiti njihovo osposobljavanje i opremanje prvenstveno sredstvima osobne, uzajamne i skupne zaštite. Trenutno stanje popunjenosti Postrojbe opće namjene te povjerenika i njihovih zamjenika za područje Općine Brela prikazan je u slijedećoj tablici: Tablica broj 23: Prikaz trenutnog ustroja CZ Općine Brela

R.br. Organizirane snage Popunjeno 1. Postrojba opće namjene 27 2. Povjerenici CZ 5 3. Zamjenici povjerenika CZ 5 5. UKUPNO: 37

Povjerenici civilne zaštite veza su Stožera zaštite i spašavanja sa stanovništvom teritorija za koji je pojedini povjerenik imenovan. Povjerenici civilne zaštite i njihovi zamjenici imenovani su također na temelju propisa iz 1995.g. tako da broj prikazan u gornjoj tablici ne mora odražavati trenutno stvarno stanje na terenu.

1.3 HGSS – Stanica Makarska Kako Općina Brela živi gotovo isključivo od turista a oni sve više preferiraju aktivne oblike odmora kao što su paraglajding, rafting, planinarenje, zmajarenje, izleti u Park prirode Biokovo (organizirano ili individualno) i druge aktivnosti, često se dogodi da se izgube u planini, ozlijede, pa čak i smrtno nastradaju. U takvim situacijama jedinu pravu pomoć mogu pružiti pripadnici Gorske službe spašavanja koji su opremljeni i osposobljeni za spašavanje van urbanih sredina pa tako i na vrlo nepristupačnim terenima, u svim vremenskim uvjetima, koji ponekad mogu u planini biti veoma surovi. U Makarskoj djeluje Stanica Hrvatske gorske službe spašavanja koja svojim djelovanjem pokriva i područje Općine Brela. Osim samih akcija spašavanja i potraga pripadnici HGSS-a djeluju preventivno na više naćina: od čišćenja i obilježavanja



planinarskih staza i putova, provođenja raznih dežurstava u planinama do edukacije pučanstva i gostiju, izrade kartografskih podloga za sigurnije kretanje u planini, raznih višejezičnih brošura i letaka s uputama itd. HGSS Stanica Makarska ima 3 tima za sve vrste potraga van urbanih sredina, 3 tima osposobljena za upravljanje potragama na nepristupačnim terenima, jedan ronilački tim (2 člana), jedan tim za helikoptersko spašavanje (4 člana) i jedan medicinski tim (4 člana – inače 17 licenciranih članova), ukupno imaju 25 članova. Da bi potpomogla ove aktivnosti Općina Brela aktivno sudjeluje u ovim aktivnostima HGSS-a, materijalno i financijski ih podržava, sukladno vlastitim mogućnostima, te je u tom smislu sklopljen i ugovor o suradnji sa HGSS Stanicom Makarska. Ovisno o vrsti ugroze i situacije na terenu te angažiranosti ljudstva HGSS Stanice Makarska na drugim lokacijama, angažira se udarna grupa od 3 do 7 članova na području Općine Brela za potrebe zaštite i spašavanja. 1.4 Ostale snage Prema dostupnim podacima iz prosinca 2005. godine, na području Općine Brela djeluje nešto manje od 20 tvrtki sa sjedištem na području općine Brela. Navedene tvrtke smještene su upravom i ostalim kapacitetima u naselju Brela i Gornja Brela. Prema veličini poduzeća, najveći dio čine male tvrtke, a kao jedino veliko poduzeće su registrirani Hoteli Brela d.d. s 225 zaposlenih. Prema vrsti djelatnosti gotovo dvije trećine poslovnih subjekata se bavi tercijarnim djelatnostima, odnosno ugostiteljsko-turističkim djelatnostima (hoteli i restorani). Preostali, manji dio poduzeća, bavi se građevinarstvom, prijevozom, skladištenjem i vezama, poslovanjem nekretninama, iznajmljivanjem i poslovnim uslugama te ostalim društvenim, socijalnim i osobnim uslužnim djelatnostima. 1.5 Materijalni resursi Stanje, vrste i kvaliteta standardne opreme i sredstava za zaštitu i spašavanje od izuzetnog je značaja za ostvarivanje kvalitetne zaštite i spašavanja u katastrofama i velikim nesrećama. Opremljenost operativnih snaga zaštite i spašavanja uvijek se veže uz gotove snage, one koje se nekom od djelatnosti zaštite i spašavanja bave u okviru redovne djelatnosti. Ocjena je da, iz razloga što se uglavnom radi o pravnim osobama koje djelatnost obavljaju na tržištu, općinske vlasti nemaju potrebe za posebno praćenje stanja i utvrđivanje posebnih zahtjeva za nabavku posebne ili dodatne opreme i sredstava, s jedne strane zato što bi to zahtijavalo i financiranje u punom iznosu troškova za njihovu nabavku te s druge strane jer one zbog vlastite konkurentnosti i tržišnog natjecanja, same skrbe o njihovom stanju. Jako je važno, stoga što zahtijeva državnu regulaciju, standardiziranje opreme i sredstava tijela za koordiniranje djelovanja operativnih snaga zaštite i spašavanja i tijela za zapovijedanje snagama civilne zaštite te opreme i sredstava snaga civilne zaštite. Materijalni ustroj propisuje Državna uprava za zaštitu i spašavanje. Općina Brela je dužna osigurati financijska sredstva i ostale uvjete za rad i za opremanje vlastitih stožera zaštite i spašavanja i postrojbi civilne zaštite. Oprema i sredstva za civilnu zaštitu nabavljaju se izborom od raspoloživih na tržištu, a trebaju zadovoljiti potrebe ostvarivanja zadaća civilne zaštite. Također, trebaju biti sukladna standardima i normama kojima se propisuje njihova kvaliteta.



Potencijali fizičkih osoba Općina Brela je gospodarski srednje razvijena općina, pa je sukladno tome mogućnost za popunu materijalno-tehničkim sredstvima ograničena, osobito u smislu posjedovanja specijalnih radnih strojeva i agregata za proizvodnju el. energije. Kako se radi o prostoru u kojemu su turizam i ugostiteljstvo osnovne (i nešto malo poljoprivreda) grane djelatnosti stanovništvo uglavnom raspolaže sa vozilima za opskrbu ili transport osoba. Popunu postrojbe opće namjene s opremom tipa kombi vozila, traktora, prikolica, mot. pila i sl.) moguće je izvršiti iz lokalnih izvora, kao i s jednostavnim oruđem za rad (lopate, krampovi, sjekire i sl.). Potencijali pravnih osoba Na području općine nema materijalno tehničkih sredstava u vidu teške građevinske mehanizacije za slučaj velikih nesreća u kojima bi trebalo raditi alternativne putove, vršiti spašavanje iz ruševina ili u slučaju velikih požara otvorenog prostora za brzu izradu protupožarnih putova ili prosjeka radi zaustavljanja širenja požara pa se mora računati na logističku potporu iz susjedne Makarske. Kako se pučanstvo Brela uglavnom bavi turizmom raspolaže sa značajnim kapacitetima za smještaj i prehranu, te stoga za slučaj potrebe organizacije nužnog privremenog smještaja unesrećenih u katastrofi ili velikoj nesreći može ponuditi slijedeće: Tablica broj 24: Prikaz smještajnih kapaciteta na području Općine Brela R.br. Naziv subjekta Kapacitet osoba Prehrana 1. Hotel Berulija 375 Da 2. Hotel Soline 398 Da 3. Hotel Maestral 124 Da 4. Hotel Marina 523 Da 5. Obrtnici 60 Da 6. Kučna radinost 1440 Da 7. O.Š. Dr. Franjo Tuđman (dvorana) 100 Ne 8. UKUPNO: 3020 2920

Izvor: Prostorni plan Općine Brela, 2008.g.

Kako je vidljivo iz tablice na području općine za slučaj katastrofe ili velike nesreće ne bi bio problem smjestiti znatan broj privremenih beskućnika, niti im organizirati prehranu.

2. Potrebne snage za funkcioniranje zaštite i spašavanja Kako je navedeno i u uvodnim napomenama Procjene, za slučaj velike nesreće ili katastrofe do koje može doći i uz poduzimanje svih preventivnih mjera, Općina Brela mora najprije angažirati sve vlastite potencijale i resurse kojima raspolaže a čine ih fizičke i pravne osobe, izvršna i predstavnička tijela jedinica lokalne uprave i operativne snage zaštite i spašavanja.

Stožer zaštite i spašavanja osnovan je u općini kao stručno tijelo namijenjeno pružanju potpore načelniku općine u postupcima rukovođenja i usklađivanja djelovanja operativnih snaga zaštite i spašavanja u katastrofama i velikim nesrećama. Sposobnost sustava zaštite i spašavanja za reagiranje u katastrofama i velikim nesrećama mjeri se spremnošću operativnih snaga, ali preventivne aktivnosti izravno rezultiraju



umanjivanjem rizika i posljedica, prije svega od potresa i požara otvorenog prostora i one predstavljaju temelje na kojima se izgrađuju operativne sposobnosti. Povjerenici CZ: Potrebno je imenovati povjerenike Civilne zaštite sukladno članku 21. stavak 2. Pravilnika o mobilizaciji i djelovanju operativnih snaga zaštite i spašavanja (Narodne novine 40/08) i to po naseljima.

Dužnost povjerenika i njihovih zamjenika treba biti njihov raspored na radnu obvezu ili na služenje u civilnoj zaštiti i ne bi se smio temeljiti samo na dragovoljnosti. Bilo bi poželjno da osobe predložene za ove zadaće uživaju ugled i povjerenje mještana u naselju za koje bi bili zaduženi kao povjerenici.

Općina Brela bi žurno u suradnji s Područnim uredom za zaštitu i spašavanje u Splitu trebala ažurirati popunu planiranim brojem obveznika poštujući već spomenute kriterije koje bi valjalo uvažiti kako bi njihova učinkovitost u izvršavanju očekujućih zadaća bila što bolja.

Tablica broj 25: Ppotreban broj povjerenika civilne zaštite i njihovih zamjenika

Naselje Broj povjerenika Broj zamjenika

Gornja Brela 2 2

Brela 4 4

UKUPNO : 6 6 Izvor: Autor Na gore opisani naćin ustrojena i dobro educirana mreža povjerenika civilne zaštite bila bi značajna potpora Stožeru zaštite i spašavanja u svim mogućim situacijama. Postrojba opće namjene: Na temelju naprijed elaboriranih i procijenjenih ugroza i s obzirom na broj stanovnika iz popisa stanovništva 2001.g., sukladno članku 3. stavak 1. alineja 3. i članku 8. stavku 2. Pravilnika o ustrojstvu, popuni i opremanju postrojbi civilne zaštite i postrojbi za uzbunjivanje (NN 111/07) predlaže se osnovati jedan tim postrojbe opće namjene.

Tim ima zapovjednika, zamjenika zapovjednika i bolničara i, za razinu općine, do tri skupine, a skupina ima svog zapovjednika i tri ekipe. Ekipu čini 3 - 5 pripadnika civilne zaštite i svaka ima svog voditelja. Struktura postrojbe je propisana člankom 5. gore citiranog Pravilnika. Ukupan broj planiranih snaga civilne zaštite bazira se na razdiobi snaga CZ na razini županije sukladno Procjeni ugroženosti civilnog stanovništva i materijalnih dobara od mogućeg nastanka prirodnih i civilizacijskih katastrofa Županije Splitsko-dalmatinske iz 2005. godine.



Slika broj 12: Prijedlog popune Postrojbe opće namjene Općine Brela (Izvor:Autor)

Postrojbu opće namjene nakon popune valja opremiti i obučiti i tada će predstavljati respektabilnu pomoć redovnim operativnim snagama zaštite i spašavanja. Fizičke osobe: obvezne su sudjelovati u zaštiti i spašavanju, osobito u civilnoj zaštiti kao jednoj od operativnih snaga sustava i nositelji su ostvarivanja zaštite i spašavanja kroz osobnu i uzajamnu zaštitu. Pravne osobe: osobito one od posebnog značaja za zaštitu i spašavanje ili one čija je djelatnost zaštita i spašavanje ili one čija je djelatnost komplementarna djelatnostima zaštite i spašavanja, u zaštiti i spašavanju obvezne su sudjelovati sukladno operativnim planovima zaštite i spašavanja te nalozima načelnika općine. Najprikladniji model ostvarivanja zaštite i spašavanja je neprofitno javno-privatno partnerstvo, koje treba razvijati na principima angažiranja svih raspoloživih javnih kapaciteta i jednakomjernog opterećivanja sveukupno raspoloživih privatnih resursa u zaštiti i spašavanju, osobito udruga građana čija je djelatnost komplementarna djelatnosti zaštite i spašavanja. VI Zaključne ocjene 1. U slučaju poplave (bujica) Tehničko i gospodarsko održavanje vodotoka, vodnog dobra i regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina, te osnovnih građevina melioracijske odvodnje, provodi se prema programu uređenja vodotoka i drugih voda, koji se donosi u okviru Plana upravljanja vodama. Za sve vodotoke (bujice, odvodne kanale i dr.) na području Općine Brela, a u svrhu tehničkog održavanja vodotoka i radova građenja vodnih građevina treba osigurati inundacijski pojas minimalne širine 5,0 m od gornjeg ruba korita. Smanjenje razornog djelovanja bujica preventivno se postiže: - sustavnim održavanjem potoka i kanala, - zabranom gradnje unutar inundacijskog pojasa bujica (javno vodno dobro),



- uređenjem i održavanjem zatvorenih kanala uz prometnice te njihovo korištenje kao dijela sustava odvodnje oborinskih voda - pošumljavanjem i održavanjem vegetacije i poljoprivrednih kultura i terasa na padinama Biokova kao prirodne brane eroziji tla. Ne očekuju se katastrofe ili velike nesreće zbog djelovanja bujica. Općina Brela može vlastitim sredstvima kontrolirati bujične tokove. Za slučaj plavljenja pojedinih objekata DVD Brela potpomognuta središnjim DVD-om iz Makarske i susjednim DVD – om iz Baške Vode i njihovom opremom može sanirati posljedice. 2. U slučaju potresa Da bi se moglo izvršiti spašavanje iz ruševina zatrpanih osoba valja rasčistiti ruševine na pristupnim cestama po prioritetnim pravcima. Opseg rušenja i zakrčivanja naseljenog mjesta ili ulice neposredno ovisi o gustoći izgrađenosti, sistemu gradnje, prosječne katnosti zgrada, širine ulice i postojanju slobodnih otvorenih površina. O navedenim činjenicama je ovisna i prohodnost kroz naseljeno mjesto, mogućnost prilaza ruševinama i mogućnost angažiranja raspoložive građevinske mehanizacije, transportnih i drugih sredstava, kao i ekipa za spašavanje. U naselju Medići poviše magistrale i naselju Filipovići gdje su evidentirane nestabilne kosine moguće je da se djelovanjem potresa aktivira klizište ili veći odron što bi uz zakrčenje ruševinama od oštečenih zgrada moglo otežati pristup spašavateljima. Mogućnost zakrčenja ruševinama je i u naselju Kričak i Soline. Lokaciju privremenog deponija ruševina treba odrediti što bliže srušenih zgrada i zakrčenih ulica na prvoj slobodnoj površini, kako bi udaljenost bila što manja čime se skraćuje potrebno vrijeme za raskrčivanje ulica i spašavanje iz ruševina. Optimalno vrijeme za raščišćavanje pristupa treba biti što kraće i s obzirom na date okolnosti kao i uvjete u kojima se sve odvija to se mora respektirati pri planiranju potrebnih snaga. Komunalno poduzeće „Greben Brela“, koje u normalnim okolnostima skrbi o prohodnosti i održavanju lokalnih, nerazvrstanih putova na području općine Brela ne raspolaže niti ljudskim niti tehničkim kapacitetima dostatnim za učinkovito djelovanje u slučaju katastrofalnog potresa. Za pronalaženje i spašavanje zatrpanih osoba bit će potrebno da Stožer zaštite i spašavanja Općine Brela od Stožera zaštite i spašavanja Splitsko-dalmatinske županije zatraži angažiranje specijalističke postrojbe za spašavanje iz ruševina sa adekvatnom opremom. Za zbrinjavanje i identifikaciju poginulih i ozlijeđenih bit će potrebno putem Županijskog stožera zaštite i spašavanja angažirati liječničke timove i vozila iz HMP Makarska, Omiš i Split - prema njihovim vlastitim procjenama i planovima, kao i kapacitete KBC Split, Doma zdravlja Makarska, te Zavoda za javno zdravstvo županije.

Bit će potrebno od Županijskog stožera zaštite i spašavanja zatražiti angažiranje Gradskih društava Crvenog Križa Makarske i Splita sa ekipom za organizaciju službe traženja nestalih osoba, pripremu izmještajnih centara, organizaciju logistike i tehničke pomoći kao i pružanja prve pomoći i psihosocjialne pomoći, te ekipe s potražnim psima.



Prometnice u nadležnosti Hrvatskih cesta i županije će očistiti i popraviti Županijske ceste Split vlastitim resursima. Vozila, strojevi i oprema kojima raspolažu prvenstveno služi u funkciji održavanja prometnica, te je raspoređena ravnomjerno po bazama - nadcestarijama. Za slučaj potrebe većeg broja osoblja i tehnike, od strane firme bi se angažirali kooperanti i druge građevinske tvrtke, koje raspolažu sa odgovarajućim kapacitetima. Sanaciju šteta na objektima elektroprijenosa i distribucije izvršiti će HEP pogon Elektrodalmacija Makarska sa vlastitim resursima i uz pomoć od njihove strane angažiranih kooperanata. Oštećenja na objektima vodoopskrbe sanirat će Vodovod Makarska sa svojim snagama i sredstvima sukladno vlastitim planovima. Sve eventualne kvarove na TK mreži i objektima telekomunikacija otklonit će HT – Hrvatske telekomunikacije d.d. Regija 2 Jug, vlastitim snagama i po potrebi angažiranim kooperantima. Procjena vlastitih mogućnosti

� Stožer zaštite i spašavanja (5 članova) bit će angažiran sa stručnim službama općine za organizaciju pružanja pomoći unesrećenima, procjenu štete i sanaciju,

� Trgovačko društvo "Greben Brela d.o.o.". Bit će na raspolaganju Stožeru sa svim ljudskim i materijalnim resursima

� Postojeći DVD Brela sa svim svojim operativnim članovima (25) i svom raspoloživom opremom bit će na raspolaganju Stožeru,

� Za provedbu evakuacije i organizaciju privremenog smještaja unesrećenih potrebno će biti angažirati povjerenike CZ (12),

� Za pomoć u spašavanju iz ruševina bit će potrebno mobilizirati Postrojbu opće namjene općine (30),

� Za pružanje medicinske pomoći, pronalaženja zatrpanih osoba, identifikaciju poginulih i prijevoz unesrećenih, Općina Brela nema mogućnosti jer raspolaže samo s jednom sezonskom ambulantom primarne zdravstvene zaštite,

� Za građevinsku mehanizaciju i kamione načelnik općine treba sklopiti ugovor o eventualnom angažiranju sa postojećim obrtnicima koji egzistiraju na području općine i raspolažu s građevinskom mehanizacijom i kamionima. Ako ih nema dovoljno na području općine zatražit će angažiranje iz susjednih gradova sukladno članku 30. stav 2. Zakona o zaštiti i spašavanju (NN 174/04, 79/07 i 38/09) što valja utvrditi Planom zaštite i spašavanja.

Iz svega navedenog se može zaključiti da vlastite snage s kojima raspolaže Općina Brela nisu dostatne za očekujuće zadaće te da će biti potrebno angažirati dodatnu pomoć. Potrebne snage za slučaj potresa Općina Brela spada u područje gdje su mogući potresi intenziteta IX0 MSK ljestvice. S obzirom na mogući intenzitet potresa vidljivo je da isti mogu dovesti do jako velike nesreće sa ljudskim žrtvama, razaranjem i oštećenjem određenog broja objekata starije gradnje te velikim materijalnim štetama.



Općina Brela se nije u mogućnosti sama suočiti sa zaštitom i spašavanjem neposredno nakon potresa, bilo to u angažiranju ljudstva ili materijalno-tehničkih resursa, bilo u eliminiranju posljedica nastalih potresom. Iz svega navedenog vidljivo je da bi u ovakvoj katastrofi ili velikoj nesreći Stožer zaštite i spašavanja općine morao pored angažiranih vlastitih snaga i sredstva zatražiti putem Županijskog stožera zaštite i spašavanja pomoć šire zajednice. Posebno se te odnosi na:

- traganje za stradalim pod ruševinama: zatražiti preko Županijskog stožera pomoć DUZS-a kako bi stavili na raspolaganje svoj Tim za spašavanje iz ruševina,

- pružanje prve medicinske pomoći: zatražiti pomoć u medicinskim ekipama i vozilima od Hitne medicinske pomoći Županije Splitsko-dalmatinske,

- identifikaciju poginulih: zatražiti pomoć Policijske uprave Splitsko-dalmatinske i Patologije iz KBC Firule u Splitu,

- transport poginulih i ozlijeđenih: vozila HMP Županije splitsko-dalmatinske i pogrebnih poduzeća susjednih gradova,

- pružanje psihosocijalne pomoći unesrećenima i spašavateljima: pomoć Hrvatskog Crvenog Križa iz Makarske, Splita i Solina,

- organizaciju logističke potpore i tehničke pomoći za evakuirane i privremeno premještene: HCK Makarska, Split, Solin,

- odklanjanje oštećenja na kritičnoj infrastrukturi: HEP pogon Makarska, HT sektor Jug Split, Vodovod Makarska, Županijske ceste Split nadcestarija Makarska vlastitim resursima ili uz pomoć kooperanata,

- sprječavanju zaraza, epidemija, epizotija: tražiti pomoć Zavoda za javno zdravstvo Županije splitsko-dalmatinske, Veterinarski zavod,

- sanitarnoj zaštiti: tražiti pomoć Zavoda za javno zdravstvo Županije splitsko-dalmatinske,

- oporavku od posljedica potresa: na temelju popisa šteta i izvršene procjene tražiti pomoć šire društvene zajednice.

3. U slučaju ostalih prirodnih uzroka 3.1 Suša

Posljedice od suše su u smanjenju kapaciteta vodocrpilišta, smanjenjem kapaciteta pritisak vode u sustavu pada, gornji dijelovi naselja prvi ostaju bez vode što je i učestala pojava u ljetnim mjesecima kada se i inače višestruko povečava i broj stanovnika zbog turističke sezone. Pored toga, zbog dugotrajne suše, osim degradacije biljnog pokrova i smanjenog prinosa poljoprivrednih kultura znatno se povećeva opasnost od nastanka požara otvorenog prostora. Do izgradnje novih i većih vodoopskrbnih sustava za područje Općine Brela, rješenje za ublažavanje suše bilo bi izvršiti uvid u broj i kapacitete bunara, gustirni i čatrnja, odrediti one koji svojim kapacitetima i položajem mogu služiti kao bunari od javnog interesa i iste staviti pod režim stalne sanitarne kontrole Zavoda za javno zdravstvo županije. 3.2 Olujnog i orkanskog nevremena i tuče U slučaju olujnog nevremena ili tuče nužno je da stručne službe općine preventivno upoznaju stanovništvo sa mogućim opasnostima koje donosi ovakva vrsta nepogode, predloži mjere i postupke koji bi doveli do smanjenja posljedica nevremena, a nakon prolaska nepogode izvrše uvid u nastale štete, pokrenu odgovarajuće postupke za proglašenje stanja elementarne nepogode i nadoknadu za nastalu štetu.



Štete nastale od posljedica olujnog nevremena i tuče mogu se ublažiti i pravovremenim osiguranjem stambenih objekata i poljoprivrednih površina kod osiguravateljskih kuća.

Općina Brela može angažiranjem komunalnog poduzeća „Greben Brela“, DVD–a Brela i PON-a uz učešće radnih strojeva i kamiona obrtnika angažiranih od strane općine izvršiti čišćenje i uklanjanje oštećenja koja bi nastala kao posljedica ove vrste prirodne nesreće.

4. U slučaju tehničko-tehnoloških nesreća izazvanih s opasnim tvarima u stacionarnim objektima u gospodarstvu i prometu

Na prostoru Općine Brela, prema trenutno dostupnim podacima postoje gospodarski subjekti koji za vlastitu upotrebu skladište tvari opasne po živote stanovništva ili okoliš. To se prvenstveno odnosi na hotele Berulia, Soline i osnovnu školu Dr. Franjo Tuđman. Moguće su nesreće prilikom punjenja podzemnih spremnika lož uljem i dizel gorivom te zbog nekontroliranog ispuštanja otopine Natrijevog hipoklorita. U slučaju nesreće pored zaposlenika i učenika osnovne škole i zaposlenika i gostiju hotela mogu biti ugroženi susjedni objekti i državna cesta D-8 iznad hotela.

Premda D-8 na ovom djelu nije predviđena za transport opasnih tvari, ipak se Jadranskom magistralom (D-8) prevozi određen broj cisterni s opasnim tvarima (snabdjevanje hotela i škola gorivom, odnosno snabdjevanje benzinskih stanica u Makarskoj i Podgori). U slučaju prometnih nesreća istih može biti ugroženo stanovništvo ili drugi sudionici u prometu, a uslijed izlijevanja posljedice za okoliš bile bi zagađenje tla i poljoprivrednih kultura uz samu cestu. Pripadnici DVD-a Brela, komunalno poduzeće Greben Brela, kao ni pripadnici postrojbe CZ-e ne mogu provesti složene zadaće zaštite i spašavanja od opasnosti izazvanih s opasnim tvarima u stacionarnim objektima ili u prometu. Stoga će prva interventna snaga koja je educirana i opremljena adekvatnom opremom biti pripadnici DVD Makarska, odnosno Javna vatrogasna postrojba iz Splita. Oni će po dolasku obaviti složene poslove detekcije, mjera zaštite i sprječavanja širenja opasne tvari, gašenja eventualnih požara i drugo.

Članovi DVD– a Brela, komunalnog poduzeća i pripadnici postrojbe CZ-e provodit će poslove čišćenja prometnica, sanaciju terena i eventualnih ruševina, te provoditi evakuaciju po potrebi.

U slučaju havarije brodova, polucije na moru i zagađenja obale izvjestio bi se EKO Stožer županije koji bi angažirao specijalizirane firme koje se bave sanacijom ove vrste onečišćenja. Za pomoćne poslove mogli bi se angažirati pripadnici DVD-a Brela, komunalnog poduzeća i mobilizirani pripadnici CZ-a. ZAKLJUČAK: Uzevši u obzir prethodno elaborirane moguće opasnosti i posljedice koje bi nastale u slučaju katastrofe ili velike nesreće a u svrhu pripremanja što kvalitetnijih odgovora, potrebno je da Općina Brela izvrši slijedeće obveze:

� Postojeći Stožer zaštite i spašavanja sastavljen od načelnika stožera i 4 člana opremi i osposobi za obavljanje očekujućih zadaća,



� Donese odluku o formiranju (ažuriranju) postrojbe civilne zaštite opće namjene veličine jednog tima sa 30 pripadnika, iste opremi i obuči sukladno važećim propisima,

� Odlukom odredi operativne snage zaštite i spašavanja i pravne osobe od interesa za zaštitu i spašavanje sukladno čl. 29. st.1. točka 5. Zakona o zaštiti i spašavanju (NN 174/04 i izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i spašavanju NN 79/07 i 38/09),

� Nastavi ulaganje u opremanje specijaliziranom opremom za potrebe zaštite i spašavanja i edukaciju zaposlenika komunalnog poduzeća Greben,

� Nastavi ulaganje u opremanje specijaliziranom opremom za potrebe zaštite i spašavanja i edukaciju pripadnika DVD-a Brela kako bi postali još spremniji i operativno sposobniji,

� Dogovori i sklopi ugovore s pravnim osobama van područja Općine Brela koje bi se u određenoj situaciji mogle angažirati u zaštiti i spašavanju na području općine sa ljudstvom i potrebnim materijalno-tehničkim sredstvima (sukladno planovima zaštite i spašavanja),

� Dogovori sporazum o suradnji u slučaju katastrofa ili velikih nesreća sa susjednim jedinicama lokalne samouprave, te dogovori suradnju sa Splitsko-dalmatinskom županijom, a sukladno članku 30. stavak 2. Zakona o zaštiti i spašavanju (NN 174/04 i izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i spašavanju NN 79/07 i 38/09),

� Da prilikom donošenja (ili izmjena i dopuna) Prostornog plana uređenja Općine Brela, Urbanističkog plana uređenja Općine Brela, Detaljnog plana uređenja pojedinog dijela Općine Brela ugradi mjere zaštite od prirodnih i drugih nesreća sukladno pozitivnim zakonskim propisima,

� Da u roku od 3 mjeseca od dana donošenja Procjene ugroženosti izradi planove zaštite i spašavanja sukladno Pravilniku o metodologiji za izradu procjena ugroženosti i planova zaštite i spašavanja (NN 38/08),

� Redovito, a najmanje jednom godišnje, izvrši ažuriranje Procjene ugroženosti i planova zaštite i spašavanja,

� Redovito, a najmanje jednom godišnje ili prilikom donošenja proračuna, Općinsko vijeće izvrši analizu stanja sustava ZIS-a, te donese smjernice za buduće razdoblje.

VII ZEMLJOVIDI PRILOG BROJ 1: Položaj Općine Brela unutar Županije Splitsko-dalmatinske PRILOG BROJ 2: Grafički prikaz naselja PRILOG BROJ 3: Kulturno povjesni spomenici Općine Brela PRILOG BROJ 4: Grafički prikaz glavnih prometnih pravaca i bujica na području Općine Brela PRILOG BROJ 5: Dalekovodi i transformatorske stanice PRILOG BROJ 6: Grafički prikaz područja šuma PRILOG BROJ 7: Grafički pregled izvora vode, vodosprema, crpnih stanica i hidranata PRILOG BROJ 8: Područje posebnih uvjeta korištenja PRILOG BROJ 9: Lokacija važnijih objekata i mjesta ugroženosti



VIII Položaj i karakteristike područja općine Brela 1. Osnovni podaci o prostoru 1.1 Položaj i površina prostora Općina Brela pripada području Splitsko-dalmatinske županije (Prilog broj 1). Smještena je na jugu središnjeg dijela Splitsko - dalmatinske županije te sjeverozapadnom dijelu Makarskog primorja. Područje Općine Brela se prostire od obale Jadranskog mora na jugozapadu do vrha Strigovo i vrha Jagodnik u zabiokovlju te od naselja Novaci, preko Dubaca, vrha Kula i vrha Strigovo na sjeverozapadu do hotela Berulia i istočno od naselja Bartulovići preko vrhova Bukovac, Zec i Jagodnik na jugoistoku. Površina Općine Brela iznosi 42,63 km2 od čega je udio kopnenog dijela 62,94% u površini od 26,83 km2, dok udio morskog dijela iznosi 37,06% u površini od 15,80 km2. Površina naselja Brela iznosi 6,89% s udjelom od 25,68% kopnenog dijela općine, a površina naselja Gornja Brela iznosi 19,94 km2 s udjelom od 74,32% kopnenog dijela površine općine. 1.2 Osnovna geografska obilježja prostora Granicama Općine Brela su obuhvaćena dva naselja - Brela i Gornja Brela. (PRILOG BROJ 2) Administrativno sjedište općine su Brela a općina graniči s općinama Šestanovac, Baška Voda, Selca i Zadvarje. Brela su smještena većim dijelom u uskom području podbiokovlja uz obalu južno od državne ceste D8 te u najvećem dijelu općine na planinskom dijelu Biokova sa strmim padom prema obali. Prostor pribiokovlja većinom sjeverno od magistrale karakteriziraju terasaste površine na kojima se nekada uzgajala višnja maraska te maslina i vinova loza. Prostor općine u zabiokovlju u sastavu je Parka prirode Biokovo i karakteriziraju ga specifični krajolici izmjene grebena i dolina uz lokalitet Nevistina stina - Ovče pole kao i lokalitete Borovac i Bukovac koji su staništa autohtonog dalmatinskog crnog bora, te pećine Pozjate i jame Zmajevače. 1.2.1 Reljef Osnovne konture u reljefu Općine Brela su naselje Brela koje obuhvaća uski pojas uz obalu te dio prostora planine Biokovo, pri čemu granicu između Brela i Gornjih Brela čini potez od vrha Veliki Kuk (585 m.n.m.) do vrha Oštra glavica (581 m.n.m.) te vrha Nevistina stina (689 m.n.m.) do vrha Borovac (790 m.n.m.). Brela su smještena uz obalu i orjentirana prema jugu i moru, dok su Gornja Brela smještena iza navedenog prvog priobalnog vapnenačkog grebena u prostoru zabiokovlja. Reljefno je prostor Općine Brela moguće razdvojiti na tri prirodne cjeline: planinsku krško vapnenačku strminu planine Biokovo, plodni i nešto strmiji flišni pojas te uski primorski obalni pojas. Obalni dio karakterizira relativno nisko položena obala koja se izmjenjuje s brečastim klifovima, vapnenačkim rtovima i šljunkovitim plažama aluvijalne starosti. Ovaj uski



pojas proteže se od zapadne granice općine te slijedi dio strmije obale s klifovima te od uvale Jakiruša započinje najvrjedniji dio obale s brojnim šljunčanim plažama isprekidanim manjim dionicama kamene obale. Od uskog obalnog pojasa postepeno se uzdiže Biokovo čiju strminu na koti od cca 150 m.n.m. prekida trasa državne ceste D8 i prelazi u plodni i nešto strmiji flišni pojas od navedenih vrhova koji čine granicu prema prostoru zabiokovlja, odnosno planinskog krškog vapnenačkog prostora koji karakterizira izmjena planinskih pejzaža s prosikama i udolinama uglavnom na visinama od 200 do 300 m.n.m. na kojima su smještena naselja u Gornjim Brelima. Pružanje planinskog lanca Biokova paralelno s obalom otežava povezivanje obalnog područja s prostorom zabiokovlja, što još više potencira visina planinskog dijela koji se strmo izdiže od obale prema unutrašnjosti. Ublažavanje ovakvih prilika se izvodi preko prijevoja koji vode od obale prema kontinentalnim prostorima, što je na području Općine Brela osigurano prijevojem Dubci (250 m.n.m.). 1.2.2 Dužina morske obale i njena obilježja

Obalni dio Brela proteže se cca 4 km longitudinalno, nizom razvedenih šljunkovitih uvala i plaža. 1.2.3 Otoci U teritorijalnoj nadležnosti Općine Brela nema niti jedan otok. 1.2.4 Vodene površine i vodotokovi Vodene površine na području Općine Brela odnose se isključivo na morske površine i predstavljaju značajan resurs u razvoju klasične turističke ponude, a nešto manje u razvoju primarnih gospodarskih djelatnosti - ribarstva, gdje su uglavnom orijentirani na osobne potrebe stanovništva. 1.2.4.1 Bujice Kiša kao pojava ili kao izravan ili posredan uzrok nekim drugim nepogodama (napr. poplavama i bujicama) pojavljuje se u dva osnovna oblika: kao kratkotrajna i vrlo intenzivna kiša, uglavnom u obliku pljuskova, te kao dugotrajna kiša umjerenog ili jakog intenziteta. U prvom slučaju kiša traje od nekoliko minuta do najviše dva sata, a u drugom od nekoliko sati do nekoliko dana. Kratkotrajne i vrlo intenzivne oborine pojavljuju se gotovo isključivo prilikom jakih lokalnih nevremena i stoga su lokaklne prirode, dok su dugotrajne i intenzivne oborine posljedica atmosferskih procesa većih razmjera-jakih razvijenih ciklona i stoga zahvaćaju široka područja, pa su i njihove posljedice teže. Smatra se da pljusak ima narav elementarne nepogode kad u vremenu kraćem od 15 minuta padne više od 15 mm kiše, dok ja za jaku kišu ta mjera više od 15 mm u razdoblju kraćem od 3 sata. Kratkotrajne i vrlo intenzivne kiše prouzrokuju bujice.



Na području općine Brela uočen je veći broj bujičnih tokova aktivnih samo nakon oborina. U podnožju planine Biokovo, u potezu sjeverno od Subotišta, preko Nevistine stine do Borovca te prema obali utvrđeno je bujično područje. Prema studiji koja je izrađena 1977. godine od strane „Hidroprojekta“ iz Zagreba kao idejno rješenje za sanaciju bujičnog područja podbiokovskih bujica na području Općine Brela registrirano je 8 bujičnih tokova koji su navedeni u Tablici 2 na stranici 13. i prikazani grafički na umanjenoj karti mjerila 1: 25 000. ( PRILOG BROJ 4) 1.2.5 Tlo

Na području općine Brela nisu utvrđena osobito vrijedna obradiva i vrijedna obradiva tla. To je iz razloga što su uvjeti geneze, a u prvom redu reljefne prilike te kvaliteta matičnog supstrata i visoka stjenovitost te prisutnost erozije uvjetovali tla općenito nižeg boniteta. Dakle, prostor općine Brela je veoma oskudan dobrim obradivim tlima. Davno prije današnjih prilika obađivalo se kudikamo više tala koja su danas već nadaleko napuštena. Poznata je bila višnja maraska sa skeletnih tala prisojnih strana Biokova. Od vrijednih nasada danas je ostalo malo višnje, a nešto više vinograda. Najviše je ostalo kulture maslina, ne zato jer se ova tla više obrađuju, već zato što je ta dugovječna kultura otporna na nedaće i neobrađenost. Domovinski rat, smanjen broj turističkih gostiju i otežana zarada "prisilio" je domicilno pučanstvo da se vrati maslinarstvu, što je i učinjeno. To je jedina i najveća indirektna korist u razvoju poljoprivrede od ovoga rata. Dakle, najbolja tla općine Brela rasprostranjena su u zaleđu općine, na kontaktu flišnih naslaga i vapnenaca. Naravno ona se nalaze na laporima kao glavnoj komponenti fliša. Ova tla su nastala od rendzine na laporu i koluvijalnog tla, često skeletnog, od kojih je čovjek krčenjem mogao doći do oranica. Koluvijalne flišne akumulacije ponekad čine krška poljica koja su vrlo često, usprkos povoljnoj pogodnosti, ne obrađuju. Naime, uočljivo je da mladi ljudi ne žele živjeti od poljodjelstva a stariji su nemoćni. Ova su tla teže teksture, propusna, dobrih vodozračnih odnosa, s puno aktivnog i ukupnog vapna i niskog biljno hranidbenog potencijala. Ako se želi podizati vinograd, na takvim tlima potrebna je odgovarajuća podloga radi osjetljivosti kulture na feroklorozu. Vrlo dobra tla uz more zauzima mali broj površina pod vinogradima ili su to nekad bili vinogradi. Podatke o tom crpili smo iz županijskog i općinskog prostornog plana. To su terasirana tla, izrazito skeletna, vrlo dobro propusna i prozračna. Pogodna su za uzgoj vinove loze, višnje maraske i masline. Uz uvjete navodnjavanja na ovim površinama može se proizvoditi zimska salata na otvorenom prostoru. Sva ostala tla mogu se svrstati u dvije kategorije i to - ostala poljoprivredna tla, šumska zemljišta i šume, koje ovdje prvenstveno imaju zaštitnu ulogu sprečavanja od erozije. Ostala poljoprivredna tla spadaju u obradiva tla ali niske bonitetne vrijednosti pa ih zakoni ne obvezuju strogo štititi. Pripadaju kategoriji ostalih poljoprivrednih tala i šumskih zemljišta. Tu su nešto bolja tla vinograda, danas najčešće napuštena. Nešto slabijih vrijednosti su tla maslinika. Ova tla su terasirana s kamenim suhozidovima kao vrijednim demografsko arheološkim spomenicima čovjekove borbe za samoodržanje.



Nerijetko su i ovi suhozidi porušeni, što se primjećuje na lokalitetima gdje se događaju požari. U zaleđu Gornjih Brela oko manjih zaseoka (Zaveterje, Tomaši i dr.) izdvojene su u jako stjenovitom području krčevine s manjim škrapama rigolanih tala. Prirodni okoliš koji dominira zauzimaju smeđa tla na vapnencu i crvenice, koji su bili osnova za nastanak rigosola. Većim dijelom ova tla su zapuštena kao i zaseoci. 1.2.6 Biljni pokrov Mjere kojima se smanjuje erozija tla a koje nažalost trenutno i nemaju statust šire prepoznatog prioriteta uključuju: u prvom redu, održavanje vegetacijskog pokrova (prirodnog ili kultiviranog); mjere poboljšavanja strukture tla (povećava se propusnost i kapacitet za vodu, čime se smanjuje površinsko tečenje); te konačno i niz hidrotehničkih mjera odvodnje i uređenja bujičnih vodotoka (npr. retencijske pregrade i sl.). Podbiokovski prostor Općine Brela je većim dijelom i prirodno obrastao kulturom alepskog bora, koja se pušta sve do naselja uz more pa je stoga najviše na udaru urbanizacije. Zaleđe općine se prostire na flišnim sinklinalama. To su prirodni ambijenti prekriveni prirodnom asocijacijom šume bijelog graba. S obzirom da su većinom tla građena od lapora, to rastresito stanište pruža šumi dobre uvjete za rast i razvoj. Rendzina je glavni predstavnik ove zemljišne kombinacije, a razvila se osim na laporu i na koluvijalnom materijalu često vapnenačkog porijekla pa je često skeletna. U oazama ovih flišnih prodora moguće je pronaći i rigolana (anrtopogena) tla koja su danas zaraštena. Obronci planine u zaleđu čine skeletni koluviji, vapneno dolomitna crnica, smeđe na vapnencu i rendzina na skeletnom koluviju. Padine ukazuju na ova tla, a akumulirani skeletni materijal, prekriven šumom u donjem dijelu, spada u kategoriju šuma koje imaju zaštitnu ulogu. Prema bonitetu ova tla su veoma niske plodnosti jer su to vrlo strmi tereni, vrlo visoke stjenovitosti, neprohodni ali vjerovatno pogodni za planinski turizam. Kategorija ostalih šumskih zemljišta i šuma zauzima ostalu golet i planinske pašnjake koje na ovom prostoru nastanjuju najviše mufloni i divokoze, kao osobiti gospodari toga područja. To su prostori vrlo niskog boniteta i nalaze se u sklopu Parka prirode Biokovo i tamo su s pedološke strane posebno vrednovani. Prostori šuma u ovom području imaju prvenstveno zaštitnu ulogu. 1.2.7 Klizišta i odroni Odronjavanje stijenskih masa su geološki procesi koji nastaju na vrlo strmim kosinama, na obalama rijeka, jezera i mora. Pojave su vezane za padine izrađene od kamenih stijenskih masa ili koherentnih materijala, većinom duž vertikalnih diskontinuiteta. Uzroci nastanka odrona mogu biti različiti. Među njima su značajniji: promjena oblika padina; povećanje ispucalosti; promjene fizičko-mahaničkih svojstava stijena; oscilacije podzemnih voda; temperaturne promjene; utjecaj vegatacije; neotektonski pokreti i dr. Od nestabilnosti na području Općine Brela registrirane se dvije nestabilne padine - puzanja pokrivača po nepropusnoj podlozi i mjestimično na suhozidima, aktivni pritisci u smislu ispupčenja zida, ispadanja pojedinih blokova ili dijelova zida. (Prilog broj 8)



1.3 Klimatske karakteristike Klimatski, područje općine Brela, pripada mediteranskom tipu klime, koji karakteriziraju topla, suha i sunčana ljeta, kratke, kišovite i blage zime te kišovitije i toplije jeseni od proljeća. Temeljem podataka iz meteorološke postaje u Makarskoj i obavljenim promatranjima kao najhladniji mjesec se pojavljuje siječanj s temperaturom između 7°C i 8°C, odnosno u prosjeku 7,8°C, a najtopliji srpanj s prosječnom temperaturom od 24,7°C. Broj sunčanih sati godišnje u prosjeku iznosi oko 2.700 sati, s dnevnim prosjekom od 7,3 sunčana sata (ljeti - 11,3; u proljeće - 7,4; ujesen - 6,4; zimi - 4,2) što uvjetuje relativno visoke godišnje i dnevne temperature. Time je prostor Brela najtopliji dio mediteranske sjeverne obale. Tokom godine ima do 46 dana s temperaturom iznad 30°C te samo sedam dana s temperaturama ispod 0°C. Ovakvi uvjeti rezultiraju i visokim temperaturama mora s ljetnim prosjekom od 22,6°C, odnosno godišnjim prosjekom od 17,5°C. Toplinu ljeta ublažuje česti maestral koji se pojačava u hvarskom i bračkom kanalu kao etezijska zračna struja. Temperature tokom jeseni i zime povremeno znatno snizi jaka vruljska bura iz smjera Zagore preko Dubaca. Od vjetrova na području Općine Brela najučestalije je jugo (iz smjera jugoistoka) koji uglavnom donosi kišu te bura (sjeveroistočnjak) koja puše tokom čitave godine, a posebno jako tokom zimskih mjeseci. Za rano proljeće i ljetne mjesece najkarakterističniji vjetar je maestral, značajne termoregulacijske aktivnosti budući da dolazi s mora sa sobom donosi svježinu u najtoplijem dijelu dana. Noću ulogu maestrala ima burin koji puše iz smjera sjevera te također donosi svježinu. 1.3.1 Temperatura Na području Općine Brela pretežito vladaju umjerene temperature. Najviše su temperature u srpnju i dosežu preko 330C, dok je najhladnije u siječnju kad su temperature i manje od 10°C. Temperature ispod 0°C vrlo su rijetke, a ukoliko se pojave u prosjeku traju manje od jednog dana. Mrazevi se javljaju većinom u prosincu i siječnju pod utjecajem jake bure. Srednja godišnja temperatura zraka za ovo područje iznosi 16,6 oC. Najviša srednja mjesečna temperatura je u srpnju i iznosi 24,5 oC, a najniža srednja temperatura u siječnju i iznosi 5,2 °C. 1.3.2 Naoblaka Na području Općine Brela je prosječno godišnje oko 84,6 dana oblačno vrijeme. 1.3.3 Insolacija Broj sunčanih dana godišnje u prosjeku za ovo područje iznosi oko 107,5.



1.3.4 Vjetar Na području Općine Brela prosječno je vjetrovito 275 dana, dok je 90 dana godišnje tiho vrijeme. Najčešći vjetrovi su slijedeći:

• Maestral - na Jadranu je tipičan vjetar ljetnog razdoblja. Maestral je vjetar lijepog vremena i javlja se samo uz vedro nebo. Izostanak maestrala pretkazuje dolazak depresije. Počinje sredinom svibnja i traje do sredine rujna. Puše danju, počinje puhati oko 9-11 sati, a prestaje zalaskom Sunca. Najčešće puše kao slab vjetar (do 5.4 m/s),

• Bura - je hladan, jak i izrazito mahovit (refulan) vjetar iz smjera NE, tipičan za priobalno područje. Jačina bure pored baričkih formacija ovisi o rasporedu planinskih lanaca i prijevoja. Karakterističan predznak puhanja bure je pojava oblaka (“kapa”) na vrhovima planinskih lanaca preko kojih se prelijeva hladni zrak,

• Jugo - je topao i vlažan vjetar koji puše od ESE do SSE smjera i izaziva uzburkano more. Jugo prati vrlo oblačno nebo, a najčešće i dugotrajna kiša. To je karakterističan vjetar za jesensko-zimsko razdoblje, tj. za period intenzivnih ciklonalnih aktivnosti.

Osim njih ponekad pušu levanat, lebić i tramontana.

Vjetrovi iz S do SW smjera. SW vjetar (zvani garbinada i lebić) dolazi nenadano, a ljeti i s obilježjem nevere. U ostalim situacijama ovi su vjetrovi samo privremeni prekid SE vjetra (juga) ili nastaju za vrijeme prijelaza na NW vjetar kada depresija, koja uzrokuje jugo, odmiče prema NE ili E. Na području srednjeg i južnog Jadrana SW vjetar smatra se jednim od najopasnijih, jer su to najčešće vjetrovi olujne jačine koji gotovo redovito pušu nakon juga i već razvijenog mora, iznad relativno velikog privjetrišta (120-150 milja). Predznaci nevere su velika sparina, slab pad atmosferskog tlaka i karakteristično svjetlo na jugozapadnom horizontu. Počinju obično vrlo jakim udarom vjetra, koji često nanese štete brodovima na moru ili u slabije zaštićenim lukama. Oluje (nevere). Nevere su iznenadna i kratkotrajna pogoršanja vremena velikog intenziteta. Na području Općine Brela najčešće su u ljetnom razdoblju od lipnja do rujna. Zimi su rjeđe, ali po obimu prostranije. Uglavnom dolaze iz NW do SW smjera, obično iznenadno, sa žestokim udarima vjetra, ljeti praćene grmljavinom. Najjača faza nevere traje vrlo kratko, a sveukupno jedan do dva sata. Zbog svoje nenadanosti, brzog nailaska i žestokih udara vjetra nevere su vrlo opasne naročito za manje brodove, jedrilice i brodice. U slijedećoj tablici prikazana je prosječna učestalost dominantnih vjetrova na ovom području:

Tablica broj 26: Prosječna učestalost dominantnih vjetrova

Naziv vjetra Jugo Bura Maestral Levant

% 36% 31% 27% 6%

Izvor: Meteorološka postaja Makarska



Godišnja čestina smjera (%) i prosječne brzine vjetra (m/s)

0

10

20

30

N

NNE

NE

ENE

E

ESE

SE

SSE

S

SSW

SW

WSW

W

WNW

NW

NNW

čestinabrzina

RAZDOBLJE 1981-1996MAKARSKA

Tišina= 1,8%

Slika broj 13: Godišnja čestina smjera i prosječne brzine vjetra – Makarska (Izvor:

DHMZ)

Jak vjetar se javlja prosječno 106 dana godišnje, čija brzina prelazi 12 m/s. Olujnih dana sa brzinom vjetra preko 18 m/s je prosječno 34 godišnje i to uvijek u kasnu jesen ili zimu. Strujanje zraka nad područjem Općine Brela je u sklopu opće cirkulacije atmosfere i najčešće dolazi iz jugoistočnog (SE) i sjeveroistočnog (NE) kvadranta. Jugoistočno strujanje kroz cijelu godinu je povezano s ciklonalnom aktivnošću u zapadnom Sredozemlju i na području južnog Jadrana. Sjeveroistočni vjetar se javlja u sjevernom sektoru onih ciklona koje se na svom putu prema jugu nalaze nad južnim Jadranom. Jačina vjetra je kod navedena dva prevladavajuća smjera veća u hladnom nego u toplom dijelu godine. 1.3.5 Oborine Oborina, nakon temperature, predstavlja drugi po važnosti klimatski element. Oborina predstavlja važan element turističke i poljoprivredne, prometne i druge djelatnosti. Padaline na području Općine Brela godišnje dosižu 1032 mm, pri čemu su proljeća i ljeta uglavnom suha, dok se najveći dio padalina javlja tokom jeseni i zime s maksimumom u studenom te prosječnim brojem od 98,3 kišnih dana godišnje. Snijeg je vrlo rijetka pojava i povremeno se pojavljuje, s godišnjem prosjekom od svega par dana, dok je pojava magle karakteristična za ožujak u izuzetno kratkim razdobljima - po koji dan. 2. Stanovništvo 2.1. Broj stanovnika i gustoća naseljenosti Na području Općine Brela, prema popisu stanovništva iz 2001. Godine, živi 1.771 stanovnik. Prosječna naseljenost je 66,01 stanovnik na km2.



Općina Brela statistički obuhvaća dva naselja i to Brela, na obalnom dijelu Makarskog primorja s 1618 stanovnika i Gornja Brela u kontinentalnom dijelu s 153 stanovnika, što čini 1771 stanovnikcijele općine po poisu iz 2001.g.. Kretanje broja stanovnika kroz nekoliko posljednjih desetljeća prikazano je u slijedećoj tabeli: Tablica broj 27: Kretanje broja stanovnika po popisnim godinama

Popisna godina 1931 1948 1953 1961 1971 1981 1991 2001 Broj stanovnika 1446 1590 1696 1697 1688 1614 1684 1771

Izvor:DZZS, Popis stanovništva 1931,1948,1953,1961,1971,1981,1991 i 2001. U promatranom periodu je došlo do nešto povećanog ukupnog broja stanovništva međutim značajnije promjene dešavale su se u odnosu broja stanovnika po naseljima unutar općine. Naime znatno se u posljednjih nekoliko desetljeća smanjio broj stanovnika u Gornjim Brelima a povećao u Brelima. Posljedice ovakvog razmještaja stanovništva je znatno veća depopulacija stanovništva u zaleđu od obale, uzrokovana deagrarizacijom zaleđa i privlačnosti obale. Brela su jedno od šest manjih lokalnih poticajno razvojnih središta na Makarskom primorju s orjentacijom prema Gradu Makarskoj kao regionalnom središtu koje objedinjuje upravno-administrativne, kulturno prosvjetne i gospodarske funkcije. Naselja bez razvojnih funkcija na području općine su naselja u Gornjim Brelima. Promatrajući dobnu strukturu, na temelju popisa birača 2001. Godine, uočava se vrlo visok udio zrelog stanovništva (954 ili 53%), starog (383 ili 21,6%) i smanjen broj mladog stanovništva (429 ili 24,2%) na području Općine Brela što je naročito izraženo u naseljima na području Gornjih Brela. Slučaj kriznih stanja, osobito onih koja mogu imati dimenziju katastrofe, zahtjeva angažiranje aktivnih ljudskih resursa. Stvorena slika stanja radnog kontingenta pokazuje da na razini općine postoje značajni ljudski potencijali, koji bi se ovisno o potrebama mogli uspješno angažirati na zadacima zaštite i spašavanja. Pored ovih brojki važno je istaći da se u ljetnim mjesecima broj stanovnika (turista i sezonske radne snage) vrlo značajno poveća što valja percipirati pri daljnjem procjenjivanju i planiranju svih mjera zaštite i spašavanja na području Općine Brela.



2.2. Dobna i spolna struktura stanovništva Općine Brela Tablica broj 28: Dobna i spolna struktura stanovništva

Spol Ukupno Starost 0-4 5-9 10-14 15-19 20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 50-54 55-59 60-64 65-69 70-74 75-79 80-84 85-89 90-95 95-više Nepoznato

Svi 1.771 84 100 116 129 145 107 110 118 122 142 114 96 117 81 85 50 23 21 6 - 5

Muško 849 45 51 64 58 68 49 52 62 48 66 66 50 56 41 36 19 6 7 2 - 3

Žensko 922 39 49 52 71 77 58 58 56 74 76 48 46 61 40 49 31 17 14 4 - 2

2.3. Struktura stanovništva Općine Brela u odnosu na aktivnosti Tablica broj 29: Struktura stanovništva s obzirom na aktivnost

Aktivno stanovništvo Ukupno

stanovništva

Svega Obavlja

zanimanje

Žensko Osobe s osobnim prihodom Uzdržavano stanovništvo Udio u postocima

Svega Žensko Svega Obavlja

zanimanje Svega Žensko Svega Žensko

Od osoba u zemlji

Od osoba u inozemstvu

Aktivno stanovništvo u ukupnom stanovništvu

Aktivno žena u ukupnom ženskom

stanovništvu

1.771 922 841 739 392 344 348 179 582 351 424 49 47,49 42,52

2.4. Kategorije stanovništva planiranog za evakuaciju Tablica broj 30: Kategorije stanovništva za evakuaciju

R.br. Kategorije po godinama Broj

1. Djeca od 0 – 10 g. starosti 184

2. Majke u pratnji djece iz rubrike 1 184

3. Djeca od 10 – do 14 g. starosti koji se evakuiraju bez roditelja 116

4. Osobe starije od 70 godina 185

5. Bolesni, inalidni i nemoćni 84

6. UKUPNO 770

(Izvor podataka za tablice 28,29 i 30 – DZZS, Popis stanovništva 2001.g.)



3. Materijalna i kulturna dobra te okoliš Arheološki lokaliteti predstavljaju važan element kulturne baštine, značajan za povijesni i kulturni identitet prostora. (PRILOG BROJ 3) Na području Općine Brela dosadašnjom su pravnom zaštitom evidentirana slijedeća nepokretna kulturna dobra odnosno upisana, po kategorijama : - arheološka baština - arheološko područje 1. Općina Brela - evidentirano kulturno dobro nacionalnog, regionalnog i lokalnog značaja - arheološki pojedinačni lokalitet: 1. Srednjovjekovna nekropola s južne strane groblja kraj crkve Sv. Sjepana u Donjim Brelima - zaštićeno kulturno dobro lokalnog značaja [RST-8] 2. Paleontološka zona Dubci - evidentirano kulturno dobro državnog značaja 3. Paleontološka zona Drinova - evidentirano kulturno dobro 4. Hidroarheološka i arheološka zona Jakiruša - evidentirano kulturno dobro regionalnog značaja. 5. Antički lokalitet Filipovići u Solinama u Brelima - evidentirano kulturno dobro regionalnog značaja 6. Arheološka zona Stomarica - evidentirano kulturno dobro lokalnog značaja 7. Gradina iznad Škrabića u Gornjim Brelima - evidentirano kulturno dobro lokalnog značaja 8. Prapovijesna gomila iznad Subotišta - evidentirano kulturno dobro lokalnog značaja 9. Gomile Remice - evidentirano kulturno dobro lokalnog značaja 10. Gomila Čelo Kopačine - evidentirano kulturno dobro lokalnog značaja. 11. Gomila Ursići - evidentirano kulturno dobro lokalnog značaja 12. Prapovijesni lokalitet oko crkve sv. Ilije u Potpoletnici u Gornjim Brelima – evidentirano kulturno dobro lokalnog značaja 13. Srednjovjekovno groblje kraj sv. Kaje na Nevisti - evidentirano kulturno dobro lokalnog značaja 14. Srednjovjekovno groblje oko crkve sv. Nikole u Gornjim Brelima - evidentirano kulturno dobro lokalnog značaja 15. Srednjovjekovno naselje Zabrdo u Gornjim Brelima - evidentirano kulturno dobro lokalnog značaja 16. Srednjovjekovno naselje u Gornjim Brelima - evidentirano kulturno dobro lokalnog značaja 17. Srednjovjekovno naselje Besedišće - evidentirano kulturno dobro lokalnog značaja 18. Srednjovjekovno naselje Klešići - evidentirano kulturno dobro lokalnog značaja 19. Nadgrobna humka Popova Glava sa stećkom - evidentirano kulturno dobro lokalnog značaja - povijesna graditeljska cjelina - seosko naselje (ruralna cjelina)



1.Bekavci - Donji Kričak - zaštićeno kulturno dobro regionalnog značaja [RST-865] 2.Filipovići - zaštićeno kulturno dobro lokalnog značaja [RST-864] 3.Ivanci - evidentirano kulturno dobro lokalnog značaja 4.Zelići (Donji Zelići i Gornji Zelići) - evidentirano kulturno dobro lokalnog značaja 5.Šošići (Banja) - evidentirano kulturno dobro lokalnog značaja 6.Krug - evidentirano kulturno dobro lokalnog značaja 8.Juričići - evidentirano kulturno dobro lokalnog značaja 9.Ribičići - evidentirano kulturno dobro lokalnog značaja 10.Medići - evidentirano kulturno dobro lokalnog značaja 11.Tomaši - Gornja Mala - evidentirano kulturno dobro lokalnog značaja 12.Prosik - evidentirano kulturno dobro lokalnog značaja 13.Zaveterje sa zaselcima - Ursići, Brkulji, Tomaši, Drinova i Bartulovići – evidentirano kulturno dobro lokalnog značaja 14.Sekundarna ruralna naselja - evidentirana kulturna dobra lokalnog značaja Sekundarna su naselja živjela na području Gornjih Brela samo dijelom godine i to od proljeća do jeseni. Smještena su "u Biokovu", oko pašnjaka gdje se gonila stoka radi ispaše i dolaca koji su određenim kulturama (ječam, pšenica) obrađivani za potrebe domaćinstava. Arhitekturu karakteriziraju prizemnice građene u suhozidu s dvostrešnim krovom s pokrovom od kamenih ploča ili slame. Glavnina ovih sekundarnih naselja danas je napuštena, a povremena obnova narušava autentičnost tradicijske gradnje. - povijesni sklop i građevina - civilna građevina 1. Francuska cesta - evidentirano kulturno dobro regionalnog značaja 2. Hercegova kula u Gornjim Brelima - evidentirano kulturno dobro lokalnog značaja 3. Turska pećina - evidentirano kulturno dobro lokalnog značaja 4. Kula Poletnica u Gornjim Brelima - evidentirano kulturno dobro lokalnog značaja 5. Župska kuća u Brelima - evidentirano kulturno dobro lokalnog značaja 6. Kuća Žamić Soline - evidentirano kulturno dobro lokalnog značaja 7. Hotel Berulia - evidentirano kulturno dobro lokalnog značaja 8. Hotel Maestral - evidentirano kulturno dobro lokalnog značaja 9. Šetnica između Baške Vode i Solina - evidentirano kulturno dobro lokalnog značaja

- sakralna građevina 1. Crkva Gospe od Karmena - zaštićeno kulturno dobro regionalnog značaja [RST-1133] 2. Crkva Gospe od Zdravlja u Gornjim Brelima - zaštićeno kulturno dobro lokalnog značaja [RST-1321] 3. Crkva sv. Ilije u Potpoletnici u Gornjim Brelima - zaštićeno kulturno dobro lokalnog značaja [RST-1322] 4. Crkva sv. Nikole u Gornjim Brelima - evidentirano kulturno dobro regionalnog značaja 5. Crkva sv. Stjepana u Brelima - evidentirano kulturno dobro lokalnog značaja 6. Crkva sv. Jurja - evidentirano kulturno dobro lokalnog značaja 7. Nova crkva Gospe od Zdravlja u Gornjim Brelima - evidentirano kulturno dobro lokalnog značaja 8. Kapela sv. Kaje - evidentirano kulturno dobro lokalnog značaja 9. Kapela sv. Roka u Brelima - evidentirano kulturno dobro lokalnog značaja 10.Kapela sv. Roka na Gornjem Kričku - evidentirano kulturno dobro lokalnog značaja 11.Gospina kapela na Dubcima - evidentirano kulturno dobro lokalnog značaja



- memorijalna baština - memorijalno i povijesno područje 1. Groblje kod Crkve sv. Stjepana - evidentirano kulturno dobro lokalnog značaja 2. Groblje kod Crkve sv. Jurja - evidentirano kulturno dobro lokalnog značaja - etnološka baština - etnološko područje 1. Općina Brela - evidentirano kulturno dobro nacionalnog i županijskog značaja Prostori svih zaselaka Gornjih Brela i Brela s pripadajućim kultiviranim agrarnim prostorom oko njih čine jedinstvenu etnozonu. Ova su sela manje zgusnute arhitektonske cjeline koje su svojom arhtekturom usklađene s konfiguracijom terena i prirodnim okolišem. Navedeni prostor izraziti je ruralni prostor gdje su se narodni običaji u svim prilikama i prigodama brižno njegovali. - kultivirani agrarni krajolik Kultivirani agrarni krajolik na prostoru Općine Brela najvredniji je resurs ovog područja. Vezan je uz naselja gdje se odvijao povijesni proces bonifikacije krša. Navedeni proces vezan je najčešće uz konjunkturu monokulture vinove loze i masline. U kasnijim razdobljima, posebice u 19. i početkom 20. stoljeća razvijaju se kulture višnje i aromatičnog bilja. Kultivirani agrarni krajolik je najčešće oblikovan kao suhozidom omeđene terase na flišnim obroncima Biokova, a ponekad i kao način parcelizacije polja. Ovakav agrarni krajolik je vezan uz južni, primorski dio općine gdje je povijesno dominiralo ratarstvo nad stočarstvom. Na području na kopnenoj strani Biokova gdje su vrtače, doci i manja kraška polja te proces bonifikacije krša nije bio nužan. Ova je strana bila dominatno stočarsko područje uz ekstenzivnu poljoprivredu ograničenih kultura. Cijelo je područje, a naročito zona Brela pošumljeno alepskim borom. Borova šuma daje specifičnu sliku, iako poharana nizom požara, krajolik je neprocjenjiv prostor kojeg danas gutaju skladišta uz magistralu koja devastiraju šumu i maslinike. Posebno su u krajoliku zanimljive visoke prirodne stijene tzv, kukovi koji se dižu poput čvrstih kula. Na području Gornjih Brela karekteristični su prirodni fenomeni suhih kanjona i različitih geoloških formacija kao i plodna polja, doci i vrtače. Zaselci su smješteni po rubovima takvih polja koja im pripadaju te su obrađivana. - krajobrazne vrijednosti Na području Općine Brela, osim već zaštićenih dijelova prirode, postoje osobito vrijedni predjeli prirodnog krajobraza, većim dijelom u granicama Parka prirode Biokovo, manjim dijelom uz obalni pojas, a obuhvaćaju lokalitete: Nevistina stina - Ovčje pole i Stijene Dugog Rata, Bukovac i Borovac, pećinu Pozjata i jamu Zmajevača te Kamen Brela i obalni pojas uz lungo mare.



3.1. Zone poljoprivredne proizvodnje Poljoprivreda na području Općine Brela u prošlosti je bila glavna i skoro jedina grana djelatnosti stanovništva koje je na tim prostorima obitavalo. Međutim, razvojem turizma, industrije, pomorstva, trgovine, prometa i veza, uloga poljoprivrede i stočarstva je sve više gubila svoj primat i postajala je dopunsko, sporedno zanimanje. Poljoprivredne površine na području općine Brela, kao prostora koji većim dijelom obuhvaća planinski masiv Biokova, nisu pogodna za razvoj poljoprivrede, osim za proizvodnju tradicionalnih kultura. Nekadašnje terase, u prostoru podbiokovlja, danas su većim dijelom zapuštene ili prenamijenjene, dok se u ponekim mjestima zabiokovlja još uvijek koriste, prvenstveno za opskrbu domaćeg stanovništva. Naime, već i čisto ekonomski gledano: službeni podatak izvjesno daje prenisku procjenu, jer, kako se radi tradicionalnoj djelatnosti koja je u općini danas vrlo često dopunska djelatnost, neregistrirana pri sustavima statistike i poreza, službeni podatak ne uključuje svu proizvodnju „za vlastite potrebe“ kao i onu čija prodaja ne bude registrirana; postojanje poljoprivrede dodaje raznolikost a time i otpornost i prilagodljivost regionalnog gospodarstva tržišnim i drugim poremećajima poljoprivreda predstavlja značajnu komplementarnu djelatnost drugim granama – u prvom redu prehrambenoj industriji i turizmu; iako u ukupnom gospodarstvu općine izvjesno više nije najznačajnija, u njenim ruralnim djelovima, a takvih je značajan udio, ona je i dalje često najznačajniji izvor zapošljavanja i prihoda. Osim toga, „okolišno“ gledano, poljoprivreda je važna jer je ona, u svom tradicionalnom obliku, vrlo često nužna za održanje tradicionalnih kulturnih antropogenih krajobraza i uz njih vezano dodatnu biološku raznolikost staništa i vrsta. Konačno, poljoprivreda – kao sektor kojim se proizvodi hrana nužna za preživljavanje stanovništva – ima i nezanemarivi strateško-sigurnosni značaj. Zaštita tla u konačnici često biva manje važna od drugih interesa u prostoru. Naročito su ugrožena područja u priobalnom pojasu, te općenito područja uz naselja u ekspanziji koja se standardno šire tamo gdje je to najlakše, a to je prva susjedna „ravnica“. Najupečatljiviji primjeri su područje polja koji su u značajnoj mjeri prenamjenjeni u urbane zone izgradnje, infrastrukture. Očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti i općenito, a naročito u slučaju Brela, promatrano i usko antropocentrično, nije „hir ili luksuz“, već suštinsko egzistencijalno pitanje.



U slijedećim tabelama prikazani su podaci o stanju poljoprivrede na području Općine Brela prikupljeni Popisom koji je vršen 2003. Godine: Tabela broj 31: Poljoprivredna kućanstva u Općini Brela

BROJ POLJOPRIVREDNIH KUĆANSTAVA S KORIŠTENIM POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM PREMA KATEGORIJAMA, S NEOBRAĐENIM I ŠUMSKIM ZEMLJIŠTEM U OPĆINI BRELA (1. lipnja 2003.), POPIS POLJOPRIVREDE 2003.

Skupine poljoprivrednih kućanstava prema ukupno raspoloživom zemljištu

Broj kućanstava

s korištenim poljoprivrednim zemljištem

s oranicama i vrtovima

s povrtnjacima (na okućnici, korišteni za vlastite potrebe)

s livadama

s pašnjacima

s voćnjacima s vinogradima s rasadnicima i/ili košaračkom vrbom i dr.

s neobrađenim poljoprivrednim zemljištem

sa šumskim zemljištem

ukupno od toga: plantažnima

ukupno od toga: plantažnima

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

Brela 144 17 109 6 7 130 - 60 - - 134 61

Tabela broj 32: Poljoprivredna kućanstva prema spolu i starosti

BROJ POLJOPRIVREDNIH KUĆANSTAVA, BROJ ČLANOVA KUĆANSTVA OPĆINE BRELA PREMA SPOLU I NAVRŠENIM GODINAMA STAROSTI (1. lipnja 2002. - 31. svibnja 2003.), POPIS POLJOPRIVREDE 2003.


Broj kućanstava, ukupno

Broj članova kućanstva, ukupno

Broj članova kućanstva (podaci za prvih 8 članova kućanstva)

Članovi kućanstva prema navršenim godinama starosti (podaci za prvih 8 članova kućanstva)

ukupno (4+5)

muški ženski do 25 godina

25 - 34

35 - 44

45 - 54

55 - 64

više od 64 godine

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11

Brela 146 629 609 294 315 172 67 81 111 70 108

Izvor podataka za tablice 31 i 32: DZZS, Popis poljoprivrede 2003.g.



Tabela broj 33: Poljoprivredna kućanstva prema ukupno raspoloživom zemljištu

POLJOPRIVREDNA KUĆANSTVA U OPĆINI BRELA PREMA UKUPNO RASPOLOŽIVOM ZEMLJIŠTU, POVRŠINA UKUPNO RASPOLOŽIVOGA ZEMLJIŠTA, KORIŠTENOGA POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA, OSTALOG ZEMLJIŠTA I BROJ PARCELA KORIŠTENOGA POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA(1. lipnja 2003.), POPIS POLJOPRIVREDE 2003.


Broj kućanstava

Ukupno raspoloživa površina zemljišta, ha

Korišteno poljoprivredno zemljište, ha

Ostalo zemljište, ha

Broj parcela korištenoga poljoprivrednog zemljišta

ukupno korišteno

u vlasništvu uzeto u zakup

Brela 146 108,15 31,87 31,87 - 76,28 1435

Tabela broj 34: Površine poljoprivrednog i ostalog zemljišta na području općine

POVRŠINA KORIŠTENOGA POLJOPRIVREDNOG I OSTALOG ZEMLJIŠTA U OPĆINI BRELA PO KATEGORIJAMA (1. lipnja 2003.), POPIS POLJOPRIVREDE 2003.


Korišteno poljoprivredno zemljište, ha Ostalo zemljište, ha

ukup

no oranice i

vrtovi

povrtnjaci (na okućnici, korišteni za vlastite potrebe) liv

ade

pašn

jaci

voćnjaci vinogradi uk

upno

od toga: plantažni

ukup

no

od toga: plantažni

ukup

no od toga:

neobrađeno poljoprivredno zemljište

od toga: šumsko zemljište

Brela 31,87 1,18 1,88 0,61 1,87 21,4 - 4,93 - 76,28 54,29 14,99

Izvor podataka za tablice 33 i 34: DZZS, Popis poljoprivrede 2003.g.



3.2. Šumske površine Na području općine Brela, šumske površine su relativno rijetke i imaju uglavnom zaštitnu funkciju, budući da se nalaze na krškom terenu. (PRILOG BROJ 6) U najvećem dijelu to su borove šume, posebno u prostoru Parka prirode Biokovo gdje se radi o autohtonom dalmatinskom crnom boru. Najveći uzrok šteta su česti ljetni šumski požari koji svojom brzinom širenja znatno otežavaju gašenje. Povoljna osobina ovakvih šuma je njihova relativna brza obnovljivost. U zaleđu općine na flišnim sinklinalama, što su za to prirodni ambijenti prostiru se površine prekrivene prirodnom asocijacijom šume bijelog graba. S obzirom da su većinom tla građena od lapora, to rastresito stanište pruža šumi dobre uvjete za rast i razvoj. Značajni krajobraz Plaža i park-šuma u Brelima zaštićen je temeljem Rješenja Zavoda za zaštitu prirode od 1964. godine kao rezervat prirodnog predjela i upisan u Registar zaštićenih objekata prirode. Zaštita navedenog prostora utvrđena je na osnovu toga da se područje oko Brela ističe prvorazrednim prirodnim kvalitetama, a koje obuhvaćaju niz većih i manjih šljunkovitih plaža, okruženih bujnim šumama alepskog bora, čiji pojedini prvenstveno najstariji i najslikovitiji primjerci rastu uz samo more te čine zajedno s monumentalnim planinskim zaleđem Biokova, jedinstveni prirodni ambijent i doživljaj. Hrast u Brelima je zaštićen temeljem Rješenja Republičkog zavoda za zaštitu prirode 1967. godine kao spomenik prirode (rijetki primjerak drveća) i upisan u Registar posebno zaštićenih objekata prirode. Zaštita ovog rijetkog primjerka drveća utvrđena je na osnovu njegovih posebnih osobina budući da svojim golemim dimenzijama i lijepim habitusom dominira ne samo u Brelima nego i u većem dijelu Dalmacije. Stablo je staro preko 300 godina i još je u dosta dobrom zdravstvenom stanju, makar je oštećeno udarom groma. Zaštićeni dijelovi prirode na području općine Brela obuhvaćaju površinu od 2.174,99 ha ili 51,03% površine, od čega Park prirode Biokovo zauzima 2.143,40 ha ili 50,28% površine, a Plaža i park-šuma u Brelima 31,59 ha ili 0,74% površine. Udio ostalih poljoprivrednih i šumskih površina je relativno visok na prostoru općine Brela te predstavlja određeno ograničenje u razvoju općine. 3.3. Industrijska zona i gospodarski objekti Na području Općine Brela ne postoje industrijske zone. 3.3.1 Gospodarske zone Na području Općine Brela ne postoje isključivo gospodarske zone. 3.3.2 Položaj zone i gospodarskih objekata u odnosu na naseljeni dio općine Zona poslovne namjene pretežito uslužna i komunalno servisna zona je predviđena unutar jednog izdvojenog građevinskog područja izvan naselja sjevero-zapadno od državne ceste D39, između Subotišta i Škrabića, na lokaciji Naret, u površini od 4,25 ha. Namijenjena je pretežito smještaju poslovnih građevina te odlaganju inertnog građevinskog otpada (prirodni materijali, odnosno kamen, zemlja i dr., koji nemaju negativan utjecaj na okoliš osim promjene konfiguracije terena).



Ugostiteljsko turističke djelatnosti se utvrđuju Prostornim planom u građevinskim područjima izvan naselja ugostiteljsko turističke namjene te unutar površina ugostiteljsko-turističke namjene unutar građevinskih područja naselja, u ukupnoj površini od 26,02 ha. Za ostale oblike ugostiteljsko turističkih usluga predviđen je smještaj u pojedinim objektima u naseljima te razni oblici turističke ponude u području Parka prirode Biokovo, kao vrsta usluge. Građevinsko područje izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene, namijenjeno smještaju hotela s pratećim sadržajima, trgovačke, uslužne, ugostiteljske, sportske, rekreacijske, zabavne te slične namjene, te građevine i parkovne površine koje upotpunjuju i obogaćuju osnovne sadržaje je planirano na lokaciji Škrabići, sjeverozapadno od mjesta Škrabići u ukupnoj površini od 1,01 ha. Građevinsko područje izvan naselja ugostiteljsko turističke namjene, namijenjeno smještaju turističkog naselja je planirano na lokaciji Škrabići, sjeveroistočno od mjesta Škrabići, uz državnu cestu D39, u ukupnoj površini od 0,92 ha. Građevinska područja izvan naselja ugostiteljsko turističke namjene obuhvaćaju površinu od ukupno 1,93 ha. Navedena građevinska područja su u potpunosti neizgrađena. 3.3.3 Zalihe roba značajnijih gospodarskih objekata Na području Općine Brela nema značajnijih gospodarskih objekata pa tako ni značajnijih zaliha robe. 3.4. Skloništa i objekti za sklanjanje Na području Općine Brela nema evidentiranih skloništa. 3.5. Objekti za zbrinjavanje 3.5.1 Smještaj Za potrebe privremenog smještaja evakuiranog pučanstva ili gostiju u slučaju velike nesreće ili katasrofe, prema podacima Turističke zajednica Općine Brela mogli bi se koristiti slijedeći registrirani objekti na području Općine Brela i to:

četiri hotela ukupnog kapaciteta 1.440 stalnih postelja, dva obrtnika ukupnog kapaciteta 60 stalnih postelja, te u kućnoj radinosti, u 1.807 građevina, ukupnog kapaciteta 4.546 stalnih postelja.

Osim toga mogla bi se koristiti i Osnovna škola dr. Franje Tuđmana Brela u Brelima (Kričak), odnosno Područna škola Gornja Brela u Gornjim Brelima (Subotište).

3.5.2 Objekti pripreme hrane

• Kuhinja Hotela Berulia, • Kuhinja Hotela Maestral • Kuhinja Hotela Marina • Kuhinja Hotela Soline



3.6. Objekti zdravstva Stanovnici s područja Općine Brela mogu primarnu zdravstvenu zaštitu ostvariti u Ordinaciji opće medicine u Brelima, čiji djelatnici nisu ugovorni liječnici HZZO-a (samo za vrijeme turističke sezone), te u sustavu HZZO-a u Ambulanti Baška Voda, Ispostave Baška Voda Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije u Baškoj Vodi, Ambulantama opće medicine Ispostave Omiš Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije u Omišu i Ispostave Makarska Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije u Makarskoj. Na području Općine Brela u okviru djelatnosti socijalne skrbi ne djeluje niti jedna ustanova pa su stoga stanovnici općine za ovu vrstu usluge orijentirani na Centar za socijalnu skrb u Omišu, Makarskoj ili Splitu te Domove za starije i nemoćne osobe u Splitu ili Makarskoj.

Ambulanta primarne zdravstvene zaštite opremljena je za pružanje primarne zdravstvene zaštite, a u nesrećama i katastrofama ima opremu za pružanje prve medicinske pomoći. U posebnim uvjetima može vršiti i trijažu ozlijeđenih. Mogućnosti za skrb, s obzirom na broj ozlijeđenih, je ograničen budući da je broj liječnika opće prakse i drugog medicinskog osoblja nedostatan. Pored toga ne postoji nikakva mogućnost transporta ozlijeđenih ili poginulih jer ova ustanova ne raspolaže nikakvim vozilima. 4. Prometno-tehnološka infrastruktura

4.1. Prometnice 4.1.1 Cestovni promet

Područjem Općine Brela prolaze u manjem dijelu razvrstane ceste - državne, županijske i lokalne, dok veći dio prometnica priprada kategoriji nerazvrstanih cesta. Od državnih cesta područjem općine prolaze: glavna državna cesta D8: GP Pasjak (gr. R. Slov.) - Šapjane - Rijeka - Zadar - Split - GP Klek (gr. R. BiH) - GP Zaton Doli (gr. R. BiH) - Dubrovnik - GP Karasovići (gr. SiCG), na području općine duljine 6,5 km i sabirna državna cesta D39: Gr. R. BiH - Aržano - Cista Provo - Dubci (D8) na području općine 6,9 km. (PRILOG BROJ 4) Od županijskih cesta na prostoru općine nalazi se samo županijska cesta Ž6195 na trasi Brela (D8) -T. L. Maestral, duljiine od 1,3 km. Samo je jedna cestovna prometnica na prostoru općine kategorizirana kao lokalna cesta - lokalna cesta L67144, na trasi Crkva Svetog Stjepana - Brela (D8), u duljini od 1,6 km. Na području općine nema benzinske postaje. Na prostoru naselja Brela utvrđena je trasa postojećeg vatrogasnog puta, od državne ceste D8, s južne strane planine Biokovo, do Francuske ceste. Uređenje vatrogasnog puta se vrši prema posebnim propisima. Na prostoru naselja Gornja Brela utvrđene su trase vatrogasnih puteva, čije se uređenje vrši prema posebnim propisima, a obuhvaćaju slijedeće trase:

• Carevići - Blatine,



• Subotišće - Blatine, • Subotišće - Dubrava.

Tablica broj 35: Kategorija i dužina cesta na području Općine Brela

Brojna oznaka Kategorija ceste Dužina ceste (km)

D 8 Državna cesta 6,5

D 39 Državna cesta 6,9

Ž6195 Županijske ceste 1,3

L77144 Lokalne ceste 1,6

UKUPNO 16,3

Izvor: Prostorni plan Općine Brela 4.1.2 Pomorski promet Na području općine danas nema registriranih gospodarskih subjekata u oblasti pomorskog prometa i servisnih usluga u pomorstvu. Jedini oblik pomorskog prometa koji se odvija na ovom području vezan je za turizam. Ribarstvo i pomoračke djelatnosti na području Općine Brela danas nisu razvijene da bi mogli predstavljati jedan od "motora" gospodarstva breljanskog područja. Luke u sustavu pomorskog prometa - Podsustavu P5 - Područje Makarske, na području Općine Brela, u nadležnosti su Lučke ispostave Makarska Lučke kapetanije Split.

U uvali Soline nalazi se luka otvorena za javni promet lokalnog značaja, odnosno novoizgrađena lučica HP Brela, u površini od 7.500 m2, s tri velika i osamdeset malih vezova te površinom akvatorija od 6.800 m2 i 1.540 m2 kopnene površine. Od objekata obuhvaća lukobran, gatove i obalu izrađene u betonu i kamenu. Putnički promet iznosi 2.575 putnika, a automobilski ne postoji. Duljina obale za privez iznosi 355 m. U navedenoj luci se nalazi lučko svjetlo "Soline". U uvali Stomarica smještena je športsko-rekreacijska luka županijskog značaja, na površini od 2.100 m2, s jednim velikim i trideset malih vezova te površinom akvatorija od 1.300 m2 i površinom kopna od 250 m2. Od objekata obuhvaća lukobran i obalu izrađene u betonu i kamenu. U navedenoj luci nema lučkog svjetla Za pomorski promet se omogućava privez turističkih brodova te pristajanje brodova u javnom pomorskom prometu u postojećim i športskim lučicama i privezu u turističkoj zoni.

4.1.3 Zračni promet

Zračni promet ostvaruje se preko zračne luke "Resnik" u Kaštelima udaljene od Općine Brela cca 55 km.

4.2. Dalekovodi i transformatorske stanice Elektroenergetski sustav na prostoru Općine Brela je dio elektroenergetskog sustava na prostoru HEP- a Makarska i HEP- a pogon Omiš, a sačinjavaju ga slijedeći čimbenici: Elektroenergetski 110 kV dalekovod TS 110 kV Kraljevac do TS 110/35/10 kV Makarska. (PRILOG BROJ 5) Preko ovih transformatorskih stanica i 110 kV dalekovoda, ostvaruje se primarno elektroenergetsko opskrbljivanje Makarske rivijere.



Sigurnosno (rezervno) napajanje TS 110/35/10 kV Makarska, realizirano je 110 kV dalekovodnom vezom sa TS 110/35 kV Opuzen. Tabela broj 36: Dalekovodna mreža 110 Kv na odručju općine

Mreža 110kV

RB Dalekovod Dužina (km)

Materijal presjek (mm2)

Godina puštanja u pogon

1. TS Kraljevac - TS Makarska 18,500 Al-če150/30 1968.

Izvor: Prostorni plan općine Elektroenergetski 35 kV dalekovod od TS Kraljevac do TS 35/1 OkV Baška Voda i dalje 35 kV dalekovodom do TS 35/10 kV Makarska. Osnovno elektroenergetsko opskrbljivanje Brela i Baške Vode je iz TS 35/10 kV Baška Voda preko 35 kV dalekovoda TS 35 kV Kraljevac - TS 35 kV Baška Voda, a rezervno opskrbljivanje preko 35 kV dalekovoda TS 35 kV Baška Voda - TS 35 kV Makarska. Tabela broj 37: Dalekovodna mreža 35 Kv na području Općine Brela

Mreža 35kV

RB Dalekovod Dužina (km) Materijal

presjek (mm2)

Godina puštanja u pogon/

rekonstrukcije

1. TS Kraljevac - TS Baška Voda

10,023 AI-če50/30 1968.

2. TS Baška Voda - TS Makarska 9,389 Al-če120/30 1968/1983.

Izvor: Prostorni plan općine 4.3. Telekomunikacije Na području Općine Brela poštanski promet organiziran je putem poštanskih ureda, u sastavu Središta pošta Split, poslovne jedinice Hrvatske pošte d.d. Zagreb. Poštanski ured Brela vrši usluge, na području općine, samo za naselje Brela. Za ostala naselja na području općine, u Gornjim Brelima, usluge vrši poštanski ured Zadvarje. Telekomunikacijski sustav na području općine čine telekomunikacijske mreže za pružanje telekomunikacijskih usluga, te organizacijski dijelovi i sredstva za eksploataciju i održavanje telekomunikacijske mreže. Telekomunikacijska mreža se sastoji od čvorova komutacije prijenosnih medija i uređaja te terminala u fizičkom smislu, kao i software za upravljanje i nadzor tih dijelova telekomunikacijske mreže.

Nepokretna telefonska mreža je okosnica svih telekomunikacijskih mreža, najrasprostanjeniji je dio javne telekomunikacijske mreže i najbolji reprezentant napretka i dostignutog stupnja razvoja svekolikog sustava. Usluga prijenosa govora je najzastupljenija telekomunikacijska usluga koja i nadalje zadržava zadovoljavajući trend rasta, međutim, prijenos podataka je već pretekao govorne usluge po ostvarenom prometu. Usluga prijenosa govora se pretežno ostvaruje putem nepokretne telefonske mreže, premda je zadnjih godina mobilna telefonija u izuzetnom porastu.

Osnovu telefonske mreže općine Brela čini udaljeni pretplatnički stupanj (UPS), smješten u Brelima, povezan svjetlovodnim sustavom prijenosa na AXE Makarska. Naselje Gornja Brela koje je u sastavu Općine Brela, telekomunikacijskom infrastrukturom vezano je na UPS Zadvarje. Telekomunikacijski kabel položen je



podzemno uz postojeću prometnicu. Korisnički vodovi kojima su telefonski pretplatnici povezani na komutacijski čvor položeni su gotovo u svakoj ulici i do svakog objekta uglavnom podzemno kabelima s bakrenim vodičima ili nadzemnim zračnim kabelom također bakrenim vodičima presjeka 0,4 mm.

Dostignuti stupanj razvoja telefonske mreže općine Brela je na europskom nivou sa 100% digitaliziranom mrežom, sa 60 GTP/100 stanovnika. U tablici 35 su prikazani osnovni parametri stupnja razvoja nepokretne telefonije na području općine Brela na dan 16. 10. 2002. godine.

Tablica broj 38: Parametri stupnja razvoja nepokretne telefonije na području općine R.br. Parametri stupnja razvoja nepokretne telefonije Veličina 1. Broj instaliranih tf priključaka POTS 1024 2. Broj uključenih telekomunikacijskih priključaka (GTP) POTS 722 3. Iskorištenost instaliranih priključaka POTS 70% 4. Gustoća (GTP/100 stanovnika) 60 5. Stupanj digitalizacije 100% 6. Broj udaljenih pretplatničkih stupnjeva (UPS) 1 7. Broj telefonskih govornica 18 8. Broj instaliranih ISDN-BRA kanala 128 9. Broj uključenih ISDN-BRA kanala 40 10. Broj velikih korisnika (2 Mb/s) 1

Izvor:Prostorni plan općine Područje Općine Brela pokriveno je slijedećom infrastrukturom pokretnih komunikacija - analognom NMT mrežom, komercijalnog naziva Mobitel, - digitalnom GSM mrežom, komercijalnog naziva Cronet (u vlasništvu HT-a) i - digitalnom GSM mrežom, komercijalnog naziva VlP-net (drugog koncesionara).

Documents

ALFA ATEST TEHNI - web stranica općineOpćina Brela · 3.1 Koli čine i vrste opasnih tvari koje prometuju podru čjem op ćine 33 3.2 Opasna mjesta ugroženosti u koliko bi došlo