Aktualno Proljetni požari veći problem od ljetnih?

BROJ 281 | SVIBANJ 2020. HRVATSKE ŠUME 1

ČASOPIS ZA POPULARIZACIJU ŠUMARSTVA | Broj 281 | Godina XXIII. | Zagreb, svibanj 2020. | ISSN 1330-6480

Aktualno

Proljetni požari veći problem od ljetnih?

Izdvajamo...

Krizni plan Hrvatskih šumaNajbolji šumarski start-upovi u 2020.Potres oštetio zgradu Direkcije i Šumarski dom

Žičare u HŠ-u Drveće i potresiLaboratorij HŠI-a

Aktualno

Mjesečnik "Hrvatske šume" | Izdavač: "Hrvatske šume" d.o.o. Zagreb | Predsjednik Uprave: Krunoslav Jakupčić | Glavni urednik: Goran Vincenc | Novinari: Helena Jakobović, Marija Glavaš i Goran Vincenc | Uređivački odbor: predsjednik Branko Meštrić, Ivan Hodić, Mladen Slunjski, Herbert Krauthaker, Čedomir Križmanić, Željka Bakran | Adresa redakcije: Ulica kneza Branimira 1, Zagreb, tel.: 01/4804 169, faks: 01/4804 101 | e-mail: [email protected], [email protected]štvo se ne mora uvijek slagati s mišljenjem autora teksta.

Naslovna stranica: Goran Dorić - Naslonjeni | Zadnja stranica: Goran Dorić - Radinje - Vlakanac II

Grafički urednik: Gordana Hren | Grafičko oblikovanje i tisak: | Lektura: Dijana Držaić | Naklada: 6200 komCJENIK OGLASNOG PROSTORA: Jedna stranica (1/1) 3600 kn; pola stranice (1/2) 1800 kn; trećina stranice (1/3) 1200 kn; četvrtina stranice (1/4) 900 kn; osmina stranice (1/8) 450 kn Unutarnje stranice omota (1/1) 5400 kn; 1/2 stranice 2700 kn; 1/3 stranice 1800 kn; zadnja stranica 7200 kn (tu stranicu nije moguće dijeliti).U ovu cijenu nije uračunat PDV koji plaća oglašivač.

sadržaj3 Donesen Krizni plan Hrvatskih šuma

4 Nije li vrijeme da prekinemo s lošim tradicijama

7 Otprema i radovi na biološkoj obnovi šuma nisu niti jednog trenutka stali

8 Deset najzanimljivijih razvojnih platformi za šumarstvo u 2020. godini

10 Kriza nagriza europsko šumarstvo i drvnu industriju

12 Zgrada Direkcije oštećena u velikom potresu u Zagrebu

15 Zgrada izgrađena 1898. godine pretrpjela znatna oštećenja

17 Prvi ovogodišnji snijeg usporio otpremu u gorskim predjelima

19 Izgradnja šumskog koridora za zaštitu državne granice

20 Šumska žičara novitet u Hrvatskim šumama

22 Kad ne može drugačije, može i virtualno

24 Samotnjak s Velebita

26 Termotretiranjem do kvalitetnog žira

28 Mineral iznimnih svojstava i široke mogućnosti primjene

30 Posljedice mogu biti razne

31 Uzima se isključivo pod liječničkim nadzorom!

32 Biljke koje parazitiraju

35 Brezov djed pridolazi uz breze

36 IDejA - što poslije karantene?

38 Kolumbo među prvim svjedocima otrovnosti manchinelle

40 Unatoč ljudskim nedaćama, priroda se budi

42 Vrba


Aktualno

Sredinom travnja donesen je krizni plan Hrvatskih šuma usklađen sa Smjernicama za racionalizaciju poslovanja državnih tvrtki uslijed epidemije COVID-19. Pri njego-voj izradi implementirane su odredbe Zakona o šuma-

ma, Zakona o trgovačkim društvima, Zakona o lovstvu te cijeli niz uputa, kodeksa i internih akata tvrtke Hrvatske šume.

Uslijed pandemije COVID-19 koja je iznimno ugrozila kako hrvatsko, tako i svjetsko gospodarstvo, Hrvatske šume donije-le su Krizni plan poslovanja s mjerama ublažavanja posljedica koje će ova pandemija ostaviti na tržištu. U skladu s prilikama i trenutnim saznanjima, Uprava Društva i poslovodstvo donije-lo je niz odluka i naputaka koje možemo podijeliti u nekoliko osnovnih skupina.

1. Mjere zaštite zdravlja i sigurnosti radnika – osnovano je Povjerenstvo zaduženo za provođenje mjera zaštite zdravlja i sprječavanje širenja COVID-19 te timova za provođenje mje-ra u podružnicama. Osim toga, zaduženi su za informiranje radnika o uputama i odlukama Stožera civilne zaštite i ostalih mjerodavnih institucija, žurnu nabavu dezinfekcijskih sredsta-va, organizaciju rada od kuće radnicima koji po prirodi posla to mogu obavljati, dok je informatička služba osigurala i teh-ničke postavke za rad od kuće.

2. Mjere za održivo gospodarenje šumama u uvjetima krize – najveći čimbenik rizika u izvršenju radova jest socijalni kontakt, stoga su organizirani poslovi pri kojima ne dolazi do međusobnog kontakta djelatnika. Zbog specifične organizaci-je i s time povezanih povećanih troškova, neće se moći obaviti svi planirani radovi, a s ciljem održivog gospodarenja poduzi-maju se mjere kojima će se osigurati normalno funkcioniranje poduzeća.

Obustavlja se proizvodnja na pojedinim radilištima radi smanjenja zaliha, roba se izvlači na pomoćna stovarišta gdje slijedi otprema kupcima, prednost se daje odsjecima gdje je prirodna obnova započela i gdje se obavlja sanitarna sječa, a također se prednost daje odsjecima gdje nije potrebno zna-čajno ulaganje u šumsku infrastrukturu. Prednost se također daje šumsko-uzgojnim radovima i radovima zaštite šume čiji bi izostanak imao negativne posljedice za razvoj šume. Na-glasak se stavlja na pojačani nadzor proizvodnih procesa radi sprječavanja nepravilnosti.

3. Mjere pomoći i očuvanja poslovanja kupaca drvne sirovine – očekuje se negativan utjecaj na pravovremenost izvršenja financijskih obveza između uključenih sudionika. Sli-jedom Vladinih mjera za pomoć gospodarstvu donesenih 17. ožujka, pod rednim brojem 43. nalazi se mjera odgode roka plaćanja dospjelih obveza HŠ d.o.o. za drvne sortimente – pre-rada drva i proizvodnja namještaja koja se direktno odnosi na Hrvatske šume. Skupština Hrvatskih šuma d.o.o. donijela je obveznu uputu za donošenje pravnog akta na temelju kojeg će se ugovoriti dulji rok ispunjenja novčanih obveza. Uprava Društva postupila je prema toj uputi i donijela Odluku o odo-brenju duljeg roka ispunjenja novčane obveze kojom se rok plaćanja sa 60 dana od dana izdavanja računa povećava na 100 dana od izdavanja računa.

4. Mjere racionalizacije i optimizacije poslovanja Hrvat-skih šuma d.o.o. u uvjetima krize - procjena rukovodstva je da će doći do pada prihoda za 14 %. Nadalje, izrađena je tromje-sečna procjena novčanog toka za razdoblje travanj – lipanj za potrebe procjene fiskalnog učinka Odluke o odobrenju duljeg roka ispunjenja novčanih obveza za naše ugovorne kupce. Iz-vjesno je da će sama mjera izazvati poremećaj likvidnosti, stoga je preispitana rashodovna strana poslovanja te se u svrhu stabi-lizacije novčanog toka i stabilnosti donose sljedeće mjere:

• prilagodba plana javne nabave• racionalizacija ostalih troškova poslovanja• racionalizacija putem smanjenja troškova osoblja• pokretanje dijaloga sa socijalnim parterima s ciljem prila-

godbe Kolektivnog ugovora za vrijeme trajanja krize.

Zadržat će se plan nabave roba i usluga povezanih s eU projektima koji su u tijeku i kojima je odobreno financiranje te natječaj i informatičko te softversko umrežavanje na bazi eRP. Isto tako, neće se odgađati nabava u funkciji poslovanja i razvoja Hrvatskih šuma.

Ukupno smanjenje rashoda u planu poslovanja iznosi 283 milijuna kuna, a prolongiraju se i ulaganja u dugotrajnu imo-vinu u vrijednosti od otprilike 163 milijuna kuna.

Također treba istaknuti kako će se Plan proizvodnje drvnih sortimenata smanjiti za 890.000 kubika, a doći će i do sma-njenja na privlačenju drvnih sortimenata za 300.000 kubika.

Tekst: Goran Vincenc

Donesen Krizni plan Hrvatskih šuma

4 HRVATSKE ŠUME BROJ 281 | SVIBANJ 2020.

Aktualno

Proljetni požari

Nije li vrijeme da prekinemo s lošim tradicijama

Sezona proljetnih požara započela je s ipak nešto smanjenim intenzitetom nego prijašnjih godina. Iako je zbog karantene veliki broj ljudi doma, poneki pojedinci i dalje rade probleme paleći poljoprivredne ostatke što je glavni uzrok proljetnih požara. No, nadležni su ipak reagirali i zabranili paljenje poljoprivrednog ostatka na otvorenom, a nadamo se da će ta mjera biti aktivna i u budućnosti.

Vjerojatno nikada neću zaboraviti scene od prošle godine kada sam se negdje u ovo doba autocestom vraćao od Splita prema Zagrebu. Gotovo cijela Lika bila je u plamenu, gorjelo je na sve strane, a uzrok je

bio samo jedan – paljenje poljoprivrednih ostataka prilikom obavljanja proljetnih radova poput orezivanja, košnje i sl. Ove godine lički su požari krenuli početkom travnja, ali manje-više po istom scenariju. Dovoljno je da puhne malo vjetra i evo na-šeg naroda na poljima sa šibicama u rukama.

Iako vatrogasci i šumari itekako dobro znaju da su pro-ljetni požari učestaliji od ljetnih, o njima ćete generalno naći puno manje informacija nego o požarima u jeku turističke sezone.

Veliki broj proljetnih požara događa se najčešće neopre-znim spaljivanjem poljoprivrednih ostataka prilikom obavlja-nja radova prije nego biljke prolistaju. Gotovo svake godine imamo isti problem te su proljetni požari po pitanju štete postali ravnopravni ljetnim požarima oko kojih postoje re-strikcije i koji su zadnje dvije godine dovedeni u kakvu-takvu normalu.

No, u vremenu u kojem je koronavirus blokirao gotovo sve institucije te je vatrogasne postrojbe angažirao na poljima na kojima inače ne bi trebao biti njihov angažman, sredinom ožujka donesena je mjera, između ostalih, koja zabranjuje pa-ljenje poljoprivrednih ostataka na otvorenom. Dobrodošla je

to odluka koja će nadamo se ostati na snazi i nakon što prođe opasnost od koronavirusa.

Unatoč donesenoj mjeri, i ovoga proljeća imali smo nekoli-ko aktivnih požara kojima je u gotovo svim slučajevima uzrok bila nepažnja prilikom paljenja korova. Fascinantno je da čak i sada kada smo svjesni kolika opasnost vlada od zaraze po-stoje pojedinci koji su spremni riskirati tuđe zdravlje i živote.

Vjerojatno najveći proljetni požar koji je ujedno nanio i najviše štete šumskim ekosustavima dogodio se na području Šumarije Split kod mjesta Zelovo koji je poznati stočarski kraj. Prilikom požara izgorjelo je preko 100 ha, većinom državnih površina obraslih hrastom meduncem te degradiranim oblici-ma crnog jasena i crnog graba, dok je jedan manji dio izgore-nog bio pod crnim borom.

Upravitelj Šumarije Split Ante Taraš smatra kako se proljet-ni požari nastali spaljivanjem poljoprivrednih ostataka shva-ćaju poprilično neozbiljno, prvenstveno od samih poljopri-vrednika koji misle kako zbog hladnoće neće doći do požara pa često ostave zapaljeni materijal bez nadzora, čak i po vrlo burnom vremenu. Također, ističe kako se većina tih požara za-ustavi u gospodarenim borovim kulturama u kojima je kroz čišćenje uklonjena prizemna vegetacija, stoga požar ne može doći u krošnje.

Da su na proljetne požare naviknuti, naglašava i njegov ko-lega Ante Slamić, upravitelj Šumarije Drniš koji ističe kako je

Tekst: Goran VincencFoto: Ante Taraš, Mislav Maršić, Luka Kasumović

Požar kod Zelova, Šumarija Split


Aktualno

ožujak već tradicionalno mjesec s povećanim brojem požara uzrokovanih poljoprivrednim radovima. No, ističe kako je ova godina, upravo zbog koronavirusa, karantene i ograničenog kretanja, znatno kompliciranija za gašenje jer je vatrogasci-ma teško organizirati i koordinirati gašenje. I najmanji požar iziskuje dodatni napor u gašenju što zbog držanja razmaka, a što zbog korištenja dodatne zaštitne opreme. Na drniškom području bilo je niz manjih požara koji su zaustavljeni u inici-jalnoj fazi, ali i tri veća požara u kojima je izgorjelo 27,71 ha uređajnog razreda šibljaka i neobraslog proizvodnog šum-skog zemljišta. Sreća je bila što su temperature bile relativno niske, a izostala je i travnata vegetacija što je usporilo razvoj požara.

Problema je bilo i u Šumariji Zadar, nedaleko od Posedarja gdje je požar zahvatio šikaru na površini od 4,45 ha na kojoj je izgorio i manji broj bjelogoričnih stabala. Požar je gasio i kanader, no brzo je stavljen pod kontrolu.

Gorjelo je i na Braču i to u dva navrata. Prvi koji je izbio 15. ožujka bio je ozbiljniji i pored 124 gasitelja, intervenirao je i

kanader. Izgorjelo je 6,38 ha makije i gariga u državnom vla-sništvu. U drugom je požaru gorjela manja površina od 0,75 ha, ali na kojoj je bila visoka šuma crnogorice, stoga je i mate-rijalna šteta veća. Procijenjeno je da je uništeno 48,88 kubika drvne mase, no požar je srećom brzo stavljen pod kontrolu tako da je šteta mogla biti puno veća.

Nažalost, travanj nam je donio još gore stanje. Gorilo je po cijeloj Lici, Korčuli, okolici Sinja, Drniša, a planinare je vjerojatno rastužila vijest kako je izgorio planinarski dom na Lišanjskom vrhu na Dinari. Gotovo nestvarno izgleda snimka snimljena u Lici gdje jedan čovjek snima starijeg stočara koji s traktorom vuče zapaljenu gumu paleći tako sve živo. Na pita-nje zašto to radi jer svi strepe od požara, stočar je odgovorio

Pustoš

Prema brojnosti, proljetni požari mogli bi prestići ljetne

Šteta na mladim meduncima

Tradicija spaljivanja korova uzrokuje ovakve scene

Opožareno područje kod Posedarja, Šumarija Zadar


Aktualno

da „čisti pašnjak“. U 21. stoljeću pored svih opasnosti koji se kriju iza požara i u svjetlu klimatskih promjena ovakvo pona-šanje je nedopustivo.

Kako do zaključenja broja nismo imali podatke o veličini i šteti travanjskih požara, nismo mogli o njima puno više niti reći, no jasno je kako će financijski oni biti kud i kamo gori od ožujskih.

Iako nominalno šteta u ožujskim požarima nije bila velika, ako pogledamo indirektnu štetu općekorisnih funkcija šuma, vidljivo je da zadarski i brački požari ukupno premašuju iznos od milijun kuna. To je šteta nanesena ekosustavima i hrvat-skome društvu koju u konačnici nitko neće podmiriti. Kada bi još ubrojili i troškove vatrogasaca, njihove intervencije i podizanje kanadera radi gašenja vatre, dolazimo do iznosa koji bi i bogatije države od Hrvatske trebali zabrinuti. A kad se napomene kako je ovoga proljeća zbog koronavirusa broj proljetnih požara bio mali i kada bi uzeli neku drugu godinu u razmatranje, recimo 2016. godinu, tada se zaista moramo zapitati jesu li svi ti troškovi opravdani.

Sve u svemu, itekako je vidljivo da je glavni uzrok proljetnih požara nemar prilikom izvođenja poljoprivrednih radova (ili u slučaju ličkog traktorista beskrupulozna sebičnost), stoga se moraju poduzeti trajne mjere koje će stati na kraj tradiciji spaljivanja poljoprivrednih ostataka. Mjera zabrane u vrijeme koronavirusa je dobrodošla, no ona mora postati standard. To što proljetni požari nisu medijski atraktivni kao oni ljetni ne može biti razlog nedonošenja preventivnih mjera koje se tiču prvenstveno kontrole poljoprivrednih radova, ali i potpune zabrane spaljivanja biljnih ostataka. Loših se tradicija jedno-stavno moramo riješiti.

Uzrok požara je beskrupulozno ponašanje pojedinaca

Svijet trese neviđena kriza kakva se ne pamti još od vremena Drugog svjetskog rata. europsko, pa i svjet-sko gospodarstvo ponovno je gurnuto u recesiju iza koje slijedi duži niz godina oporavka. Mnoge tvrtke i

poduzeća bili su primorani na iznimne mjere prestanka rad-nih aktivnosti i otpuštanja radnika što je u konačnici dovelo do cijeloga niza gospodarskih mjera, ne samo u Hrvatskoj, već i u cijelome svijetu. Već sada je vidljivo kako će europska unija itekako morati poraditi na ukupnom ublažavanju eko-nomske krize svojih članica te da će njezin opstanak ovisiti o mjerama koje će donijeti u narednim mjesecima.

U burnom moru svih ovih događanja plove i Hrvatske šume pokušavajući što je više moguće pridonijeti smiriva-nju teške gospodarske situacije koja nas je zadesila. Kada je početkom ožujka bilo vidljivo u kojem će smjeru kriza krenuti, počelo se razmišljati što i kako napraviti, a da se osi-gura relativno normalno poslovanje tvrtke. Uprava Hrvat-skih šuma motrila je događaje te su u kontaktu s Ministar-stvom poljoprivrede, Hrvatskom gospodarskom komorom te Udrugom drvoprerađivača donijeli mjere te što je više moguće izašli u susret drvoprerađivačima kojima je zbog gubitka glavnih tržišta u Njemačkoj, Austriji i Italiji prijetilo zatvaranje.

No, to je samo dio svega što je trebalo napraviti jer su sre-dinom ožujka krizni stožer i civilna zaštita preporučili svim tvrtkama rad od kuće, gdje god je to moguće. Kako je bilo vidljivo da situacija u narednim tjednima neće biti bolja,

Kriza uzrokovana koronavirusom kakva se ne pamti od Drugog svjetskog rata pogodila je i Hr-vatske šume. U tvrtki koja zapošljava više od 8000 radnika bilo je potrebno napraviti preraspodjelu poslova kako poslovanje ne bi došlo u pitanje. Važno je za naglasiti kako ključna dva posla niti u jednom trenutku nisu stala s izvedbom.

Radovi privlačenja također se mogu obavljati jer ne iziskuju blizak kontakt


Aktualno

Hrvatske šume u doba koronakrize

Otprema i radovi na biološkoj obnovi šuma nisu niti jednog trenutka stali

Uprava društva donijela je odluku da se svim radnicima čija radna mjesta to dozvoljavaju omogući rad od kuće, a ta mjera stupila je na snagu 16. ožujka. Istog dana na snagu je stupio i prekid sječe i daljnje proizvodnje te zabrana povećanja zaliha drvnih sortimenata u odnosu na zalihu zatečenu na navede-ni dan bez obzira rade li sječu zaposlenici Hrvatskih šuma ili vanjski izvođači – kooperanti.

jedine sječe koje su bile dozvoljene su one za koje nije smjelo biti odgađanja, a to su sanitarne sječe radi širenja šum-skih štetnika, sječa u svrhu sanacije površina zahvaćenim po-žarima, sječa potrebna radi kontrole sigurnosti državne grani-ce te sječa zbog konverzija ugovorenih putem eU projekata.

Ono što je važno za naglasiti jest kako otprema nije sta-la te da su zalihe na pomoćnim stovarištima dovoljne da se prebrodi krizno razdoblje. Nitko od ugovorenih drvoprerađi-vača neće imati problema s isporukom robe, a Hrvatske šume su osigurale i da radovi privlačenja i iznošenja izrađenih drv-nih sortimenata iz šume traju neprekinuto. Svi su ovi poslovi prema sigurnosnom standardu za epidemiju koronavirusa si-gurni jer ne zahtijevaju blizak kontakt osoba koje ih obavljaju.

Nadalje, Hrvatske šume su preraspodijelile i ostale poslove gospodarenja šumama. Radnici koji su do sada bili angažirani na sječi i izradi raspoređeni su na poslove uzgajanja šuma i biološke reprodukcije šuma. Time je osigurano da se nesme-tano obave svi proljetni poslovi njege i čišćenja koji će u bu-dućnosti biti itekako važni za te sastojine.

Prema tome, osigurati kupce i budućnost šuma dva su pri-oriteta od kojih Hrvatske šume neće odustati niti u najgorim krizama poput ove uzrokovane globalnom pandemijom.

Hrvatske su šume maksimalno racionalizirale sve poslove gospodarenja i biološke obnove šuma te je djelatnost sve-dena samo na poslove potrebne za odvijanje nužnih radnih

Tekst: Goran VincencFoto: Goran Vincenc, Helena Jakobović

aktivnosti. Koliko dugo će tako biti prvenstveno ovisi o svima nama i našem ponašanju jer je očuvanje funkcioniranja zdrav-stvenog sustava u trenutnim uvjetima prioritet.

Otprema ne može i ne smije stati

Radovi sječe na konverzijama iz EU projekata također idu dalje

Poslovi sadnje s propisanim razmakom između djelatnika


Aktualno

Inovacije

Deset najzanimljivijih razvojnih platformi za šumarstvo u 2020. godiniInternetska stranica EU-Startups objavila je listu najzanimljivijih razvojnih platformi (startup tvrtki) za šumarstvo koje trebamo pratiti u 2020. godini. Neke od njih razvijaju platforme koje bi itekako mogle biti primjenjive u hrvatskom šumarstvu.

Šume nisu samo pluća planeta, već i dom najvećem bro-ju vrsta od bilo kojeg drugog kopnenog ekosustava na Zemlji. Balansiranje između očuvanja biodiverziteta i potreba čovječanstva za drvom kao sirovinom nije ni-

malo lak zadatak, pogotovo gledajući kroz prizmu ulaganja u ove dvije interesne sfere koje su u potpunoj suprotnosti. Šu-mari su prečesto na meti i aktivista i drvne industrije iako su prijeko potrebni i jednima i drugima.

Iako tehnologija ne može riješiti sve nesuglasice koje se lome preko leđa šumara, može dati odgovore na neka zani-mljiva pitanja, a isto tako ponuditi i rješenja o kojima se do sada razgovaralo samo u teorijama.

Stoga je internetska stranica eU-Startups objavila listu deset najzanimljivijih razvojnih platformi koje treba pratiti u 2020. godini, a koje su zamišljene kako bi digitalizirale drvnu industriju, vratile povjerenje u šumarske institucije te kontro-lirale povećanje emisija ugljičnog dioksida uvođenjem digi-talnih tehnologija. Kako navodi autorica članka Iulia Baidac, nikada nije bilo bolje vrijeme za investiranje u revolucionarne šumarske digitalne ideje koje će pokrenuti revoluciju u godi-nama ispred nas.

XylenePrva od navedenih je Xylene koja unaprjeđuje način na koji

se drvna sirovina nudi tržištu. Osnivači su Giuseppe Benenatti i Christopher edwards, a riječ je o njemačkom startupu koji osigurava transparentnost i sljedivost za sve proizvođače i kupce, pogotovo uvoznike drvne sirovine, omogućujući im kontrolu lanca nabave s postojećom legislativom i traženim certifikatima poput FSC-a i PeFC-a. jedinstveni pristup ove platforme radi po principu praćenja lanca dobavljača drvne sirovine i europskih pravnih okvira poput eUTR-a (european Union Timber Regulation) gdje se vrlo lako može otkriti po-rijeklo trupca te je li on certificiran. Ova platforma mogla bi imati veliku primjenu u šumama šumoposjednika te bi na taj način mogli regulirati tržište robe koja dolazi iz privatnih šuma, a koje se danas smatra najproblematičnijim.

https://www.xylene.io/

TimbeterRiječ je o tvrtki sa sjedištem u estoniji specijaliziranoj za

izmjere u šumarstvu i podatkovni menadžment, a koristi se umjetnom inteligencijom. S ciljem da učini šumarstvo još po-trajnijim pristupaju svakom trupcu pojedinačno te je tvrtka

Tekst: Goran VincencIlustracije: internet, Goran Vincenc


razvila aplikaciju za pametne telefone koja omogućuje foto-grafiranje cijelog složaja trupaca na temelju čega se izračuna promjer svakog pojedinog trupca. Ova razvojna platforma radi na optimizaciji šumarstva osiguravajući preciznu i tran-sparentnu trgovinu drvnom sirovinom.

http://www.timbeter.com/20tree.ai

Ova portugalska razvojna platforma ima misiju i viziju po-stati standard u korištenju i utjecaju umjetne inteligencije kombinirajući satelitske snimke i napredne algoritme. Startup gleda prema „zelenijoj“ budućnosti nudeći rješenja od pomo-ći šumarskim tvrtkama, nevladinim udrugama i vladama kako bi pravovremeno mogli donositi odluke s uvidima koje daju precizno i točno na bazi promatranog prirodnog resursa. Ova razvojna kompanija koristi dnevna motrenja s Copernicuso-vih satelita Sentinela 1 i 2 kako bi uz ugrađene algoritme bolje uvidjeli karakteristike šume i održivog gospodarenja.

http://www.20tree.ai/Colectivecrunch

Ovaj skandinavski startup sa sjedištem u Helsinkiju primje-njuje snagu tehnologije za izradu prediktivnih modela bazira-nih na višeslojnim prostornim podatcima u svijetu prirodnih resursa. Njihov tim stvorio je inovativnu umjetnu inteligenciju koju su nazvali Linda Forest, a koja se koristi po metodi SaaS-a (Software as a service) i predviđa drvnu masu, vrste i kvalite-tu preciznije od bilo koje do sada poznate tehnologije. Tvrt-ka koristi klimatske, geološke i podatke o kupcima kako bi se izradila šumska inventura. Njihova nevjerojatna AI platforma plasirana je na tržište u rujnu 2019. godine i već se sada sma-tra kako će promijeniti trendove u gospodarenju šumama, ali i u poslovanju fondova baziranih na šumarstvu te drvne in-dustrije koje sada mogu donositi kvalitetnije odluke prilikom kupnje ili prodaje. Colectivecrunch se smatra jednom od naj-većih inicijativa šumarskog sektora u korištenju umjetne in-teligencije, a korisnici ovu platformu smatraju „Google karta-ma“ šumarske industrije s potencijalom puno dinamičnijeg i održivijeg upravljanja šumskim bogatstvom. Do sada su u dva navrata skupili preko 850 tisuća eura.

http://www.collectivecrunch.com/

EcosiaNjemačka razvojna tvrtka koja sebe voli zvati socijalno

osviještenom razvila je ekološki osviješteni pretraživač kojim se kune da će pomoći okolišu te smanjiti klimatske promjene tako što ćete surfajući preko njihove platforme pomoći u spa-šavanju planeta. Fokusirani na činjenje socijalno pozitivnih stvari, ecosia predstavlja „zelenu verziju Googla“, program za pretraživanje koji sadi drveće i koristi prihode od oglašavanja da bi pošumio planet. Do sada su posadili više od 80 milijuna sadnica u etiopiji, Brazilu, Indoneziji, Španjolskoj te drugim mjestima koja su ugrožena deforestacijom. ecosia je nedav-no proglašena najvećim svjetskim pokretom, a smatra se da će samo rasti jer ju je Chrome uvrstio kao službenu tražilicu uz Google Search, Bing, DuckDuckGo i Yahoo! Tu treba dodati kako im popularnost stalno raste, od 8 milijuna aktivnih kori-snika mjesečno do 15 milijuna u 2019. godini.

https://www.ecosia.org/

SatelligenceKako bi korisnicima pomogla postići zdraviji okoliš, ova

nizozemska geo startup grupacija koristi satelitske podatke kako bi promijenila svijet na bolje te boreći se protiv defore-stacije štiteći prirodne resurse. Svjesni da su se uhvatili vrlo kompleksnog problema, ovaj tim stvorio je partnerske odno-se s brojnim velikim organizacijama poput nevladinih udruga koje se bave okolišnim pitanjima, vladinih agencija i velikih igrača o kojima ovise procjene vrijednosti dobara. Pored ge-omatike i daljinskog očitavanja, Sateligence tim obrazovan je i u okolišnim znanostima i programiranju kako bi uskladili sve na jedinstvenoj geodata platformi. Trenutno su se spojili s investicijskom kućom Robeco kako bi osigurali investiranje i usredočili se na stvarne probleme poput deforestacije radi pridobivanja palminog ulja u Maleziji i Indoneziji. U 2019. go-dini povukli su 600 tisuća eura.

https://satelligence.com/

Tesselojoš jedna portugalska razvojna tvrtka, no ova se bavi pri-

rodnim nepogodama, poput požara, koristeći satelitske snim-ke (također Sentinel 2) i umjetnu inteligenciju. S fokusom na očuvanju šumskih područja sastavili su tim stručnjaka koji su svi do jednog okrenuti održivom gospodarenju prirodom te vjeruju kako mogu učiniti nešto u tom pogledu ako se pobolj-šaju motriteljski kapaciteti kojima se borimo protiv prirodnih nepogoda. Startup kroz tehnologiju omogućuje klasifikaciju vrste drveća, mjeri i predviđa prirast, otkriva napade štetnika, a može čak i procijeniti rizike ili jačinu potencijalnih požara.

https://tesselo.com/

Dendra SystemsNekad su se zvali BioCarbon engineering, a riječ je o britan-

skoj razvojnoj tvrtki koja kombinira umjetnu inteligenciju s dronovima koji su programirani za sadnju drveća. Tvrtka ulaže velike napore kako bi „zazelenila“ cijeli planet te obnovila eko-sustave koristeći automatiku i digitalnu inteligenciju. Njihovi stručnjaci tvrde da su njihove metode 150 puta brže od bilo koje tradicionalne metode sadnje, a sastoji se od direktnog ispaljivanja sjemena obloženog biorazgradivom smjesom iz drona u tlo. Startup je osnovan 2014. godine od strane inže-njera, biologa i stručnjaka za dronove koji za cilj imaju ostaviti bolji planet nego što su ga naslijedili. S njihovom tehnologi-jom moguće je posaditi 10 milijardi stabala godišnje diljem svijeta, čak i na vrlo nepristupačnim mjestima. Tvrtka je dobila svjetsko priznanje za svoj trud od Svjetskog ekonomskog fo-ruma (World economic Forum), a o ovoj tehnologiji već je bilo riječi u našim medijima.

https://www.dendra.io/


Aktualno

Land Life CompanyTvrtka sa sjedištem u Amsterdamu koncentrirana je na dr-

veće i specijalizirana je za vraćanje života na degradirana ze-mljišta te nudi sve usluge ponovnog vraćanja šuma na takva tla. Ono što je bitno za ovu nizozemsku tvrtku jest da nude jeftina, održiva i skalabilna rješenja koristeći COCOON tehno-logiju koja im omogućuje revitalizaciju cijelih ekosustava i za-jednica po cijelome svijetu. Do sada su se proširili na 25 zema-lja te su okupili ekipu od 30 vrlo motiviranih profesionalaca koji su uspjeli patentirati proizvod koji omogućuje drvu rast na suhom i degradiranom tlu. Koristeći GPS-om navođene bu-šilice i automatizirane sustave sadnje kako bi podigli učinko-vitost i brzinu sadnje na terenu, Land life vraća prirodu tamo gdje se ne bi mogla sama vratiti bez pomoći. U 2019. godini posadili su milijun sadnica, a do kraja 2020. planiraju taj iznos utrostručiti, ali i nastaviti raditi na obnovi ekosustava na čak 2 milijarde ha degradiranog zemljišta. U 2018. godini privukli su 3,5 milijuna dolara od investitora u fazi Serije A (faza priku-pljanja sredstava nakon što je startup izišao iz inicijalne faze, tzv. seed funding).

https://landlifecompany.com/

TerramonitorFinski startup koji želi „demokratizirati“ satelitske podatke

(Sentinel 2) kako bi bili dostupni svima. Cilj im je pomoći tvrt-kama i pojedincima u donošenju boljih odluka, a sektor koji bi najviše mogao imati koristi od njihovih posljednjih tehnoloških dostignuća je upravo šumarstvo. Njihova ekipa razvila je tzv. ForestMonitor kao potpunu uslugu za dobivanje svježih slika šuma i drugih površina. Karte u ForestMonitoru su prethodno obrađene zahvaljujući umjetnoj inteligenciji i modelima koji omogućuju strojevima učenje kako bi stalne detekcije promje-na i optičke korekcije proizvele najbolje moguće karte. Pored preciznog izvješća o sječi, ovaj startup poboljšava gospodare-nje i sadnju otkrivajući promjene u biodiverzitetu, računajući biomasu i najbolji omjer među vrstama drveća u fitocenozama.

https://www.terramonitor.com/Treba uzeti u obzir kako je kod svih navedenih tvrtki riječ o

razvojnim tvrtkama (startup-ovima) te da se kod većine njih ne može sa sigurnošću provjeriti učinak niti isplativost, ali nam daju jako dobar uvid u smjer prema kojem će šumarstvo goto-vo sigurno krenuti u bliskoj budućnosti. Činjenica da je dobar dio njih već namaknuo ozbiljna sredstva kod raznih investitora možemo smatrati dokazom kako su neki trendovi već započeli. Bitno je jednim okom pratiti tržište razvojnih kompanija jer tko zna, možda baš u ovome trenutku, negdje u svijetu, neka ekipa programira revolucionarno rješenje koje će nam svima promi-jeniti percepciju o šumarstvu kakvu imamo danas.

Europsko šumarstvo i drvna industrija u većini zemalja su nerazdvojni pa tako i u trenutcima krize uzrokovanom koronavirusom. Pitali smo naše europske kolege kakva je situacija u njihovim zemljama.

Europsko šumarstvo i drvna industrija

Kriza nagriza europsko šumarstvo i drvnu industriju

Od sredine ožujka gotovo sve zemlje u europi uvele su mjere restrikcije u kretanju ljudi i prometovanju robe što se odrazilo i na proizvodnju uzrokujući ekonomsku krizu koja je udarila i sektor šumarstva

i drvne industrije. Zatvaranje trgovina namještajem te trgo-vina koje prodaju građevinski materijal i materijal za uređe-nje doma ozbiljno je ugrozilo drvni biznis koji se djelomično održava putem internetske prodaje. Mnogi proizvođači na-mještaja smanjili su proizvodne kapacitete, dok ih je dobar dio njih u potpunosti ugasio, a prema pisanju njemačkog časopisa EUWID, slična sudbina čeka i ostale drvoprerađiva-če, barem prema proizvodima namijenjenim regionalnom tržištu.

U razgovoru s novinarom tog medija Michaelom Fehrle-om koji prati novonastalu situaciju saznali smo kako je go-tovo cijela europska drvna industrija u velikim problemima.

Kako nitko ne zna koliko će ova kriza trajati, europski proizvođači namještaja pokušavaju zaustaviti nabavu pri-

Tekst: Goran VincencFoto: Goran Vincenc, arhiva

Za očekivati je da će neke pilane propasti


Aktualno

marnih drvnih prerađevina predviđenih ugo-vorima za drugi kvartal koji su potpisani s pilanama – dobavljačima. Naravno da sve to utječe i na proizvodnju drvne sirovine koju za pilane dobavljaju šumarska poduzeća.

Zanimljivo je da u pojedinim zemljama je-dino stolarske radione nemaju restrikcija pri nabavi i prodaji robe jer se njih smatra esen-cijalnim elementom za normalno funkcionira-nje društva, no to ovisi od članice do članice eU-a. U nekim zemljama, poput Italije, sve je zatvoreno.

Sve u svemu, veleprodaja još donekle funkcionira, dok je maloprodaja gotovo svug-dje prekinuta, čak i u građevinskoj branši koja koristi drvne proizvode u primarnoj gradnji.

Ono što dodatno žalosti je činjenica da je prodaja namještaja prije izbijanja krize uzro-kovane koronavirusom bila poprilično dobra. Rezultati za siječanj i veljaču bili su optimi-stični, čak u nekim segmentima poput prodaje namještaja od iverice i vrlo dobri, pogotovo u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj. No, industrija je sada izgubila stečeni zamah i pitanje je u ko-jem će smjeru krenuti nakon krize.

Prema svemu viđenom, mnoge će tvrtke smanjiti inve-sticije u narednom razdoblju, dok će velika većina njih tražiti dozvole za uvođenjem skraćenog radnog vremena. Vrlo je vjerojatno kako će veći proizvođači tražiti izlaz fokusiraju-ći se na područja koja su im core bussiness te će privremeno zatvoriti pilane koje su zbog zatvaranja tržišta u problemima. Dobar dio proizvođača iverice iz Italije, Španjolske, Portugala, Francuske te zemalja Beneluxa zatvorili su pogone na nekoli-ko tjedana.

Talijanski proizvođači panela do daljnjega još od 22. ožuj-ka. Šumarstvo i drvna industrija tamo nije uvrštena u primar-ne poslove potrebne za održavanje funkcioniranja društva, stoga su sve tvrtke koje se bave ovim poslovima trenutno zatvorene. Ipak, postoje iznimke poput tvornica papira, drve-ne ambalaže, energenata te, nažalost, proizvodnje mrtvačkih lijesova. Netom prije završetka ovoga broja dobili smo vijest kako talijanska Vlada ipak malo popušta u mjerama koje je produljila do 3. svibnja. Otvorili su knjižare i trgovine odjećom za djecu, a šumarstvo i drvna industrija također su uključeni u dozvoljene proizvodne aktivnosti.

Očekivane zastoje prate španjolski i portugalski proizvođa-či panela.

Njemačke, austrijske i švicarske pilane dugo su se opirale, ali i one su na kraju pokleknule te su uvele skraćeno radno vrijeme ili su znatno smanjile proizvodnju, a ono što je proi-zvedeno, teško je prodati.

S druge strane oceana, Amerikanci i dalje ignoriraju pro-blem te su početkom travnja svi njihovi pogoni normalno ra-dili. Ministarstvo državne sigurnosti proglasilo je 14 sektora bitnim za održavanje normalnog života, a kako tamo šumar-stvo spada pod agronomiju koja je industrija od životne važ-nosti, tako tvrtke koje su bazirane na drvo kao sirovinu imaju sve dozvole za rad, no kako se žarište epidemije upravo zbog

takvog stava preselilo u SAD, upitno je koliko će dugo američ-ke tvrtke nastaviti raditi punim intenzitetom.

U problemu su i u Forest Stewardship Councilu (FSC) jer su zastoji poremetili inspekcijski nadzor. Mnoge su zemlje za-tvorile granice te je nemoguće putovati i obaviti inspekciju. U toj kući trenutno razmatraju sve mogućnosti koje su im ponu-đene, a kako bi se nadzor ipak uspješno obavio.

europski šumarski institut (eFI) svim svojim djelatnicima u Barceloni, Bonnu, Bruxellesu te središnjici u joensuu naredio je rad od doma do daljnjega.

Problemi drvne industrije prelijevaju se i na šumarstvo iako je riječ o poslu koji se odvija na otvorenom i gdje nema bliskog kontakta među zaposlenicima. Udruženje engleskih vlasnika šuma prenijelo je apel šumovlasnika koji mole gra-đanstvo da ostanu doma i ne hodaju po šumama kako bi se spriječile mogućnosti širenja virusa na radnike koji su u obvezi obavljati primarne poslove u šumi. U južnome Walesu policija rastjeruje građane koji su iskoristili lijepo vrijeme i odlučili se za rekreaciju u šumi.

Prema pisanju Global Wood Market Infoa, efekti pandemije trajat će sve do 2021. Godine, a čak i tada se predviđa relativ-no spora stopa oporavka tržišta drvnih proizvoda.

Sve u svemu, čeka nas vrlo neizvjesno razdoblje, čak i na-kon završetka pandemije kojoj se za sada ne nazire kraj.

U cijeloj Europi slična je situacija

Veleprodaja još nekako i ide, ali maloprodaja nikako


Događaji

Prirodne nepogode

Zgrada Direkcije oštećena u velikom potresu u Zagrebu

Najjači potres koji je Zagreb doživio u posljednjih 140 godina pogodio je u rano nedjeljno jutro, 22. ožujka 2020., glavni grad Hrvatske s okolicom. Uslijed potresa najviše je nastradala stara povijesna jezgra, a među oštećenim građevinama našla se i zgrada Direkcije Hrvatskih šuma.

Povrh starog Griča brda Kao junak lijep i mlad, Smjele glave, čela tvrda, Slavni stoji Zagreb-grad; Živ, ponosit, jak, prkosit, Kad slobode plane boj. Tko tu klikô ne bi: Slava, slava tebi, Zagreb-grade divni moj!

August Šenoa

Stanovnici grada Zagreba i njegove bliže okolice sigurno se još vrlo do-bro sjećaju snažnog potresa koji ih je iz nedjeljnog sna probudio tog

kobnog 22. ožujka u 6.24 sata ujutro pra-ćen osjećajem straha, nevjerice i očaja. Si-lina energije od 5,4 stupnjeva po Richte-ru u desetak sekundi izmijenila je sliku grada kakvog smo do tada poznavali. Pola sata nakon prvog uslijedio je i drugi potres, onaj magnitude 5,0 stupnjeva po Richteru, a zatim je nastala prividna tišina i počeo je padati snijeg. Oni koji su to do-

živjeli znaju da je sve djelovalo nestvarno, gotovo kao da smo u filmu u kojem glav-nu ulogu ima neki golemi uspavani div koji se najedanput oslobodio iz zemljine unutrašnjosti i ljutito zarikao. Bili su to najjači potresi koje je Zagreb doživio u posljednjih 140 godina. Uslijed potresa najviše je nastradao centar glavnog gra-da, a među oštećenim građevinama naš-la se i zgrada Direkcije Hrvatskih šuma.

Potres je trenutno najsmrtonosni-ja prirodna katastrofa u svijetu, nemo-guće ih je predvidjeti i ima ih puno više

nego što mislimo, a većinu njih nitko ne osjeti jer se događaju usred oceana ili na nenaseljenim područjima. Posljednji po-tres ove snage u Zagrebu dogodio se 9. studenog 1880. godine, također u ranim jutarnjim satima. Od posljedica potresa tada su poginule dvije osobe, a njih 29 je teško ozlijeđeno. Potres je bio magnitu-de 6,3 po Richteru, što je u kombinaciji s građevinama niže kvalitete nego danas napravilo još veću štetu nego što je na-pravio ovaj. Naime, dok je od ovogodiš-njeg potresa Zagrebačka katedrala, je-

Tekst: Helena JakobovićFoto: Mladen Pukšec, Goran Vincenc, Helena Jakobović

Predsjednik Krunoslav Jakupčić s direktorom Krešimirom Žagarom i ovlaštenim inženjerom u pregledu zgrade


Događaji

dan od simbola grada Zagreba, izgubila vrh jednog tornja, nakon potresa 1880. katedrali je bila potrebna skoro potpu-na rekonstrukcija. August Šenoa, jedan od najpoznatijih zagrebačkih pisaca čije snažne stihove ovdje bilježimo, poma-gao je tada žrtvama potresa prilikom čega je zadobio upalu pluća od koje je preminuo iduće godine. Zanimljiva či-njenica je i ta da je to jutro u studenom 1880. također padao snijeg.

Iako se nemoguće u potpunosti pri-premiti na potres, mnogo Zagrepčana je svjesno da njihov grad leži na kontaktu tektonskih jedinica čije pomicanje uzro-kuje potrese, a o čemu naši seizmolozi često izvještavaju. Potresi se događaju na rubovima tektonskih ploča, a kad se tektonske ploče sudare ili dotaknu, u tom kontaktu oslobađa se energija koja izlazi na površinu, a mi je zovemo potres. Dok se nakon kontakta tekton-ske ploče vraćaju na stabilnu poziciju, dolazi do slabijih emitiranja energije u usporedbi s prvim kontaktom, a to su u stvari slabiji potresi koje su Zagrepčani i okolica osjećali cijeli tjedan nakon pr-vog udara.

Godine 1909. poznati geofizičar An-drija Mohorovičić proučavajući potrese

u okolici Zagreba, dokazao je da se na dubini od pedesetak kilometara naglo mijenja brzina širenja seizmičkih valova. Taj sloj Zemljine kore nazvan je Mohoro-vičićevim diskontinuitetom i poznat je u svijetu kao Moho-sloj.

jezgra Zagreba sa svojim starim i predivnim građevinama draga je sva-kom Zagrepčaninu, oduševljava turiste,

a šetnja Gornjim i Donjim gradom odi-še prizvukom povijesnih vremena. No, ovaj potres ukazao je kako su mnoge od zgrada trebale biti restaurirane. Mu-zeji, knjižnice, sakralni objekti, groblje Mirogoj, bolnice, kazališta, obrazovne ustanove te zgrade javnih institucija, na kraju krajeva ljudski domovi, zgrade su raskošnih ukrasnih detalja i reljefa, a

Oštećenje unutarnjeg zida zgrade Direkcije Odvojili su se debeli slojevi žbuke na mnogim zidovima unutar zgrade

Predsjednik Jakupčić i direktor Žagar sa statičarem pregledavaju terasu i krovište Direkcije


Događaji

ostale su bez svojih krovova, dimnjaka i unikatnih pročelja.

Zgrada Direkcije nalazi se na sa-mome početku Branimirove ulice na uglu s Trgom kralja Tomislava i izgrađe-na je 1901. godine. Prvu rekonstrukciju doživjela je 1937. Godine, a drugu 60-ih godina 20. stoljeća. Iako nije zaštićena kao objekt kulturne baštine, nalazi se u dijelu grada koji je zaštićena kulturna cjelina grada Zagreba.

Dan nakon potresa, u ponedjeljak 23. ožujka, zgradu Direkcije zajedno sa sud-skim vještakom i ovlaštenim statičarom obišli su predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Krunoslav jakupčić i direktor Sek-tora za šumarstvo Krešimir Žagar. Bilo je vidljivo kako je žbuka popadala sa stropova i zidova te da je na određenim mjestima u nekoliko prostorija došlo do njihova puknuća. Većina oštećenja odnosila se na nekonstruktivne ele-mente koji bi mogli ugroziti korisnike. Na stubištu i gornjim etažama došlo je

do odvajanja vrlo debelih slojeva žbuke koji su opasni po korisnike te ih je pri-je korištenja zgrade nužno sanirati. Na nekoliko nosivih zidova uočene dijago-nalne pukotine manjeg intenziteta bilo je potrebno pregledati micanjem žbuke uz detaljan pregled zidova.

Pregledom građevinskih inženjera utvrđen je tijek sanacije koja se odnosi na obijanje ispucale žbuke kao poten-cijalne opasnosti u smislu naknadnog padanja i to u hodnicima zgrade, stu-bištima i manjim dijelom u nekim pro-storijama. Ovlašteni statičari izvršili su pregled zgrade te utvrdili sigurnosnu procjenu po kojoj je zgrada upotreblji-va za radne i poslovne aktivnosti, no prije korištenja prostorija započeli su radovi na sanaciji spomenutih ošteće-nja.

Uvjeti za rad u pojedinim prostorija-ma postoje uz povećane mjere opreza. Sigurnost zaposlenika i posjetitelja na prvom su mjestu. Radovi na obnovi i

sanaciji zgrade započeli su 31. ožujka 2020. godine. Odrađen je i pregled elek-tričnih instalacija ovlaštene institucije za ispitivanje, a s obzirom na situaciju oko mjera prevencije i zaštite od širenja koronavirusa, izvršena je i dezinfekcija Zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“.

Uz sve spomenuto, uslijed potresa nastali su informatički i komunika-cijski problemi, ali zahvaljujući vještim sistem inženjerima te radnicima infor-matike iz Informatičke službe i Infor-matičkih odjela koji su bili uključeni u rješavanje nastalih problema, problemi su bili vrlo brzo uklonjeni.

U potresu je oštećena i zgrada Šu-marije Zagreb koja se nalazi uz park-šumu jelenovac. Popucali su vanjski i unutarnji zidovi te je na dijelu ošte-ćen i dimnjak. Uprava šuma Podruž-nice Zagreb razmatra načine obnove. Naš glavni grad tek kreće u borbu sa sanacijom oštećenih i razrušenih zgra-da. Koliko će trajati i koliko će to koštati još se ne može niti procijeniti, ali štete su izuzetno velike. Hoće li se i kada ljudi vratiti u svoje domove, također je upit-no. Područja izvan centra grada su više-manje neoštećena i sigurna od potresa jer je većina zagrebačkih zgrada građe-na nakon 1963. godine, odnosno godi-ne poznate kao godine velikog potresa u Skoplju koji je uzeo živote tisućama. Ovaj je uzeo jedan, ali vrijedan mladi ži-vot zbog čega izražavamo naše žaljenje. Od 1964. godine zgrade su se počele graditi prema seizmološkim proračuni-ma i navodno bi trebale izdržati potrese do magnitude 7 prema Richteru.

Pogled s vrha zgrade Direkcije na oštećena zagrebačka krovišta i katedralu

Oštećena je i zgrada Šumarije ZagrebPuknuće dimnjaka i zidova na zgradi Šumarije Zagreb


Događaji

Oštećen Šumarski dom

Zgrada izgrađena 1898. godine pretrpjela znatna oštećenja

Zgrada Šumarskog doma, mnogim šumarima poznatija i kao bivša Direkcija Hrvatskih šuma, pretrpjela je u razornom potresu koji je zahvatio zagrebačko područje 22. ožujka znatna oštećenja. Iako na prvi pogled izgleda loše, predsjednik Hrvatskog šumarskog društva Oliver Vlainić nada se da će skorom sanacijom zgradi vratiti njezin stari sjaj.

Tekst: Goran VincencFoto: HŠD, HGK

Razorni potres koji je 22. ožujka pogodio zagrebačko područje napravio je golemu štetu čije će se posljedice sanirati dugi niz godina. Šumarska struka nije bila po-šteđena te su stradale zgrade Direkcije Hrvatskih šuma,

kao i zgrada Šumarije Zagreb koja je već ranije bila u lošem stanju.

No, u potresu je stradala i vjerojatno najpoznatija šumarska zgrada u Hrvatskoj, a riječ je o Šumarskom domu, prepoznat-

glavnom zemaljskom gradu Zagrebu sa-gradi vlastiti dom“. Inicijalna sredstva za izgradnju Šumarskoga doma sakupljena su prodajom izložaka s Milenijske izložbe u Budimpešti, do trećine potrebnih sred-stava prikupljene su donacije, a preosta-le dvije trećine dobavljene su zajmom od Brodske imovne općine s povratom u 28 godina. Gradska skupština grada Zagre-ba dodijelila je besplatno gradilište uz obavezu da se u zgradi uredi Šumarski muzej.

Zgrada Šumarskog doma svečano je otvorena 20. listopada 1898. godine, a u njoj su bile smještene prostorije Hr-vatsko-slavonskog šumarskog društva, Šumarske akademije, Šumarskog mu-zeja te Hrvatskog društva za gojenje lova i ribarstva. Dom ima tri krila - glav-no pročelje u onda Rainerovoj ulici (da-nas Vukotinovićeva ulica), zapadno krilo

ljivoj zgradi na Trgu Mažuranića, povije-snoj jezgri grada Zagreba. Kultno zdanje izgrađeno je 1898. Godine, a projektirali su je Alexander pl. eigner te Gjuro Carne-lutti. Zgrada je nastala kao san šumara za

vlastitim domom koji se počeo ostvari-vati prihvaćenjem prijedloga šumarnika Maksa Prokića iznesenog na društvenoj skupštini u Osijeku 1889. godine „da si hrvatsko-slavonsko šumarsko društvo u

Posljedice potresa na Šumarskom domu s dvorišne strane

Kip lovca se prepolovio i pao na kolnik


Događaji

gledalo je na ondašnji Trg Khuen-He-dervarya (prema današnjoj Perkovčevoj ulici), a istočno krilo na zapadni gra dski perivoj (danas Trg Mažuranića).

Zgradu je odmah nakon potresa obišlo povjerenstvo za upravljanje zgradom: Biserka Marković, voditeljica financijske službe i tajnik Damir Delač. Već na prvom izvidu bilo je jasno da je zgrada pretrpjela znatna oštećenja, no ne takva koja bi narušila statiku zgrade.

To je potvrdilo i izvješće statičara. Zgrada je od ovlaštenog statičara

dobila oznaku „Privremeno neupotre-bljivo“ (žuta oznaka) s oznakom PN2 – potrebne hitne intervencije koje podra-zumijevaju:

- uklanjanje srušenog dimnjaka- provjeru statike skulptura na krov-

nom dijelu iznad glavnog ulaza od kojih se jedna djelomično srušila (provjeru iz-vršili vatrogasci)

- osiguranje stubišta (zidove na gor-njim katovima)

- sanaciju srušenog zabata na kroviš-nom dijelu zgrade.

Da bi zaštitili prolaznike i korisnike zgrade od pada krhotina s krovišta i pro-čelja, vatrogasci su brzo uklonili ošteće-ne dijelove kipova koji su krasili pročelje zgrade – šumara i lovca.

Lovac se prepolovio te je gornji dio skulpture pao i slomio se, dok se šumar opasno nakrivio i bit će ga potrebno skinuti ili, ako je moguće, učvrstiti ga. Ostatci palog kipa lovca spremljeni su na sigurno te će čekati neka bolja vre-mena kada će se prema tim ostatcima raditi rekonstrukcija.

Na sjeveroistočnom dijelu zgrade urušio se zabat potkrovlja koji se dodi-ruje sa zgradom Učeničkog doma na Trgu Mažuranića, no utvrđeno je kako to oštećenje ne narušava statiku zgra-

de. Naime, takvi zidovi uglavnom nisu čvrsto povezani sa samom zgradom s obzirom da se radi o „podzidavanju” krovišta. Također je jedan manji dim-njak na dvorišnoj strani krovišta srušen što je prouzročilo oštećenje na pokrovu krova, ali ne i na krovištu te se lijepo vidi na fotografiji dobivenoj od Hrvatske gospodarske komore iz čije zgrade puca pogled na dvorišnu stranu Šumarskog doma.

evidentirana su i oštećenja na istaka-ma zidova stubišta na kojima će se pro-vesti i najdelikatniji dio sanacije.

U unutrašnjosti zgrade gotovi su svi uredski prostori pretrpjeli površinska oštećenja na žbuci.

S obzirom da je na području Zagreba i okolice prijavljen veliki broj zgrada s oštećenjima, bit će potrebno neko vri-jeme prije nego li se dobiju sve dozvo-le prema kojima će se izraditi Projekt sanacije zgrade. Potrebno je što prije osigurati i radne uvjete za Goethe in-stitut i Institut za razvoj i međunarodne odnose čiji se uredi nalaze u zgradi. U svakom slučaju, pred Hrvatskim šumar-skim društvom bit će nekoliko napetih tjedana i mjeseci te vrlo vjerojatno sku-pa obnova koja je potrebna kako bi se sačuvalo arhitektonsko blago Zagreba i hram šumarske struke. Prilika je to i da se izvide mogućnosti dodatne stabiliza-cije objekta kako ne bi došla u pitanje stabilnost u nekim budućim potresima.

Sve će to iziskivati dodatna ulaga-nja…

Lovac je ostao bez trupa Oštećenja na krovištu

Urušeni zabat potkrovlja Posljedice vidljive i u hodniku stepeništa


Događaji

Kasni snijeg

Prvi ovogodišnji snijeg usporio otpremu u gorskim predjelima

Iako snijeg krajem ožujka nije nikakva novost, ove je godine sve iznenadio. Kada su temperature već počele biti svibanjske i kada se priroda počela buditi, hladna fronta vratila nas je u godišnje doba kojeg ove godine uopće nije bilo. Naravno, stvorilo je to probleme šumarima zatvorivši prometnice te se do određene robe nekoliko dana uopće nije moglo proći.

Stari Gorani tvrde da jedini mjesec u kojem nikada nije bilo snijega jest – srpanj. Svih ostalih mjeseci snijeg je realan i može ga se očekivati. Čak i u kolovozu! Poznat je blagdan snježne Gospe koji se slavi 5. Kolovoza, a na-

ročito je popularan u Dalmaciji.Blagdan nosi naziv prema legendi nastaloj u 13. stoljeću po

kojoj se u noći 3. kolovoza 352. Gospa ukazala tadašnjem papi Liberiju i rimskome patriciju Ivanu. U tom ukazanju naredila im je da joj u čast izgrade crkvu na mjestu koje će biti obilje-ženo snijegom. Snijeg je pao 5. kolovoza na eskvilinu, jednom od sedam rimskih brežuljaka.

No, kada prvi ovogodišnji pravi snijeg padne krajem ožuj-ka, onda možemo reći da nešto ne štima jer nije normalno da u našim planinama nema snijega cijeli prosinac, siječanj i ve-ljaču.

Tekst: Goran VincencFoto: UŠP Ogulin, UŠP Delnice

Pripreme za proljetni dio sezone unatoč koronavirusu na-velike su krenule, ali sve se moralo stopirati zbog 70 cm snije-ga koji je na pojedinim mjestima u nanosima dostizao visinu od 1 metra.

„Proljetni snijeg“ najviše problema napravio je na delnič-kom i ogulinskom području, ali i na senjskom te gospićkom području.

Vjerojatno je najveći fokus bio na UŠP Delnice koja još uvi-jek muku muči s velikim količinama sirovine na stovarištima

nastalima uslijed vjetroloma te posljedicama sanacije snaž-nog napada potkornjaka. Riječ je o sanitarnim sječama koje se provode i u vremenu smanjenog intenziteta rada uvede-nog kao mjera zaštite od koronavirusa te se smatraju nužnim i neodgodivim poslovima potrebnim za održavanje zdravog ekosustava. S ovim problemima bave se gotovo sva ozbiljna europska šumarstva pa je primjerice u Njemačkoj još uvijek u tijeku rješavanje goleme katastrofe uzrokovane sušenjem običnog bora i smreke uslijed napada potkornjaka u količina-

Neprohodne ceste usporile su isporuku drvne mase

Bilo je potrebno osloboditi stovarišta


Događaji

ma od oko 60 milijuna kubika. Da bi laicima pobliže približili kolike su to količine, dovoljno je reći kako je riječ o 10-godiš-njoj bruto proizvodnji Hrvatskih šuma. Upravo je taj problem i započeo krizu u drvnoj industriji čak i prije koronavirusa.

Uspoređujući proizvodnju iz istog razdoblja prošle godi-ne kada je u zadnjim danima ožujka u UŠP Delnice proizve-deno 9.000 kubika, ove godine ta je brojka ravna nuli.

Snijeg je blokirao i otpremu te je do trenutka raščišća-vanja prometnica postojao mogući problem opskrbe pilana. Srećom, prometnice su očišćene u rekordnom razdoblju od svega 4 dana, no za to vrijeme otpremljeno je svega 100 ku-bika što je neusporedivo s 9400 kubika u istom razdoblju lani.

Možda je najveći problem taj što je prekinuta proljetna sadnja sadnica i to u najosjetljivijoj fazi jer su temperature već početkom travnja dosegle 15 stupnjeva što je za mladu biljku temperaturni šok, kako za one već posađene, tako i za one koje treba presaditi i koje se trebaju prilagoditi novom habitatu.

Slične probleme imali su i na području UŠP Ogulin gdje je zbog nanosa snijega, mjestimično i do 1 metra, ostala zaro-bljena velika količina tehničkog i prostornog drveta. Najviše problema stvarao je snijeg na području Šumarija Drežnica i jasenak gdje ga je palo dosta te je prvo bilo potrebno očistiti prometnice za što su korišteni zglobni traktori – skideri koji dobro dođu u ovakvim situacijama. Poslovi su zbog snijega prekinuti i u rasadniku Oštarije, a posao je morala prekinuti i mehanizacija dok se prometnice ne očiste od snježnih nano-sa. Svi poslovi ponovno su pokrenuti s dolaskom viših tem-peratura i topljenjem snijega.

Iako nije trajalo dugo, ovaj zastoj uzrokovan snijegom podsjetio nas je kako je teško raditi planove u suradnji s pri-rodom te da ćemo morati biti fleksibilniji u pogledu planova proizvodnje u budućnosti.

Skideri su se pokazali učinkovitima i u čišćenju stovarišta

Na nanosima je ponegdje bilo i metar snijega

Zbog zaštite državnog interesa i sprečavanja ile-galnih prelaza državne granice, na zahtjev MUP-a početkom 2019. godine postavljen je koridor na terenu uz državnu granicu na području Šumarije Korenica. Šumski koridor širine je 100 m, dužine otprilike 2,5 km, a prolazi kroz gospodarsku jedi-nicu Javornik – Tisov vrh. Radovi su nastavljeni i u 2020. godini, a uz izrazito zahtjevan teren, novi izazov u njegovoj gradnji predstavljaju mjere za-štite od pandemije COVID-19.

S obzirom na odluke i mjere nacionalnog stožera u smislu sprečavanja širenja zaraze koronavirusom, u Hrvatskim šumama od 16. ožujka 2020. godine privremeno su obustavljeni sječa i proizvodnja no-

vih drvnih sortimenata s ciljem maksimalnog smanjenja postojećih zaliha kako ne bi došlo do kvarenja i propa-danja izrađenih drvnih sortimenata. I dalje se obavljaju nužni radovi u smjenama i prema dogovoru, odnosno or-ganizirana su dežurstva po organizacijskim jedinicama – šumarijama na cijelom području gospodarenja Hrvatskih šuma, a sve kako bi prestanak mjera dočekali spremni za rad u punoj snazi.

I dok se čini kako je atmosfera uspavana i mirna, a ve-ćina radova u Hrvatskim šumama stavljena na čekanje, u Upravi šuma Podružnice Gospić itekako je živo. No, ovdje nema govora o šetnji šumom ili uživanju u planinskim vrhuncima i čarima takozvanog Vražjeg vrta, kako još na-zivaju Ličku Plješivicu, već je riječ o vrlo važnim radovima od nacionalnog interesa na tom području.

Naime, dio hrvatske planine Lička Plješivica nalazi se na granici s Bosnom i Hercegovinom. Većina njezine površine pokrivena je gustom šumom i baš zbog toga moćna Plješivica predstavlja prirodnu barijeru između Hrvatske i BiH. S njenog vrha jasno se vidi cijeli bihaćki kraj kao na dlanu. I baš je ovo mjesto povoljno za ilegalne prijelaze, odnosno ovdje je pritisak migranata na hrvat-sku granicu najveći.

Zbog zaštite državnog interesa i sprečavanja ilegalnih prelaza državne granice do Bosne i Hercegovine, na za-htjev MUP-a početkom 2019. godine postavljen je kori-dor na terenu uz državnu granicu na području Šumarije Korenica.

Šumski koridor širine je 100 m, dužine približno 2,5 km, a prolazi kroz odjele 51a, 52a, 53a, 54a i 91a gospo-darske jedinice javornik – Tisov vrh. jedan dio koridora bio je minski sumnjiv zbog čega je bilo nužno da HCR izvrši razminiranje. Radovi koji su započeli 2019. godine

Tekst: Helena JakobovićFoto: Darko Smerdel, Ivica Serdar


Događaji

nastavljeni su i 2020. godine, a s obzirom na situaciju oko svjetske pandemije, s izuzetnim trudom i naporima naših djelatnika. Strogo pazeći na sve propisane mjere u svrhu zaštite od koronavirusa, poštujući stroga higijenska pravila, kao i međusobnu udaljenost tijekom obavljanja poslova na terenu, djelatnici daju svoj maksimum kako bi profesional-no odradili ovaj važan posao.

U tijeku su radovi na prosijecanju trase koridora na tom području koje je geografski vrlo fizički zahtjevno i gotovo nepristupačno, teško savladivo zbog nepostojeće šumske infrastrukture. Dio strmine nakon izgradnje potrebne šum-ske infrastrukture bilo bi moguće odraditi pomoću najsu-vremenijih tehnologija poput žičare koja je nedavno na-bavljena u Hrvatskim šumama.

Posao dodatno otežavaju nepovoljni vremenski uvjeti. Prevrtljivo proljeće svakog dana na terenu radni-cima priušti neku novu situaciju, od neuobičajeno visokih temperatura, preko orkanskog vjetra, do nekoliko izrazito hladnih snježnih dana. Osim postojećeg koridora, u tije-ku je priprema potrebnih odobrenja za njegov nastavak prema samom vrhu Plješivica, u dužini od dodatna 3 km kroz odsjeke 28a, 28b, 29a, 31a, 39a i 90. Također se traže

Sigurnost

Izgradnja šumskog koridora za zaštitu državne granice

potrebna odobrenja za čišćenje trase koridora u samom podnožju Plješivice koji je u vlasništvu MORH-a, a radi se o području oko bivše zračne luke Željava. Hrvatske šume već su ranije uređivale postojeću infrastrukturu i šumske ceste kako bi djelatnici MUP-a lakše ophodarili, patrolirali i nadzi-rali područje Plješivice.

Osim navedenih radova, pripreme se vrše i za izgradnju nove šumske ceste na području Šumarije Donji Lapac. Spo-menuti radovi financijski su dodatno opteretili Hrvatske šume, UŠP Gospić, ali svi naši zaposlenici uključeni u proces izgradnje koridora, koji predstavlja vanjsku granicu europ-ske unije, iskazali su se svojim angažmanom odradivši duž-nost prema Republici Hrvatskoj.

Izuzetno korektna suradnja s djelatnicima MUP-a nastav-lja se, a privremeno prekinut redoviti proizvodni proces i realizacija plana Podružnice Gospić zamijenjeni su postav-ljenim zahtjevima MUP-a. Ove radove ne bi bilo moguće izvesti bez zajedničkog truda i angažmana nadležnih oso-ba - djelatnika Direkcije, UŠP Gospić, Šumarije Korenica, Šumarije Donji Lapac, svih koji uz svoje redovite aktivnosti ulažu dodane napore, vrijeme, resurse, potencijale i sred-stva. I zato im hvala!

Obilazak šumskog koridoraDo same granice teren je vrlo izazovan, strm i teško prohodan

Hrvatske šume već su ranije uređivale postojeću infrastrukturu kako bi djelatnici MUP-a lakše nadzirali područje Plješevice


Događaji

Nove tehnologije

Šumska žičara novitet u Hrvatskim šumama

Važna investicija Hrvatskih šuma koja je ostvarena u 2019. godi-ni je nabava šumske žičare za Uprave šuma Karlovac i Zagreb. Nimalo laku petodnevnu obu-ku upravljanja žičarom prošli su naši radnici u Sloveniji početkom ožujka ove godine. Velika pred-nost korištenja žičare je zaštita radnika pri radu, kao i u potpuno-sti otklonjen utjecaj na tlo, čime su pomladak i okoliš značajno za-štićeni od devastiranja.

Tekst: Helena JakobovićFoto: Mladen Slunjski, Povjerenstvo HŠ-a, Zoran Bumber

Balansiranje između gospodarski važnih zahtjeva te ekonomskih i ekoloških kriterija važni su pre-duvjeti koji se moraju ispuniti u

gospodarenju našim šumama. Predsjed-nik Uprave Hrvatskih šuma Krunoslav jakupčić uvijek se zalagao za ulaganje u nove moderne tehnologije, ali i nagla-šavao kako se moramo ponašati odgo-vorno, produktivno i racionalno. U ovim kriznim vremenima obustavljena je sva nabava koja nije potrebna za ostvariva-nje nužnih aktivnosti u gospodarenju šumskim resursima. jedino ostaje na-

Preuzimanju žičara prisustvovali su članovi Povjerenstva HŠ-a i predstavnici UŠP Karlovac i Zagreb

Obuka na terenu u okolici slovenskog grada Postojne


Događaji

bava koja je u funkciji projekata finan-ciranih iz eU fondova i ulaganje u bitno poboljšanje informatičke i softverske podrške – eRP. Naime, uz sve popularniji slogan ili hashtag #ostanidoma promo-vira se rad od kuće pa se pokazalo kako su informatizacija, dostupnost, kvantite-ta i kvaliteta podataka te umrežavanje naših podružnica i šumarija od velike pomoći za sadašnje i buduće poslova-nje. Važna investicija koja je ostvarena u 2019. godini, ali zbog okolnosti do sada nije u potpunosti realizirana jest i naba-va šumske žičare za Uprave šuma Karlo-vac i Zagreb.

Problem oko prelaska državnih grani-ca u vrijeme mjera zaštite od pandemije koronavirusa usporila je, ali ne i odgo-dila proces preuzimanja šumskih žičara austrijskog proizvođača marke Konrad Mounty 5000 koje su nedavno uspješno prevezene u Hrvatsku. Preuzimanju su na dan 16. travnja 2020. godine nazoči-li članovi Povjerenstva Hrvatskih šuma i predstavnici UŠP Zagreb i Karlovac, a koji su u Zaboku preuzeli žičare i odvezli ih u matične Uprave šuma.

Nimalo laka petodnevna obuka naših radnika iz Podružnica Karlovac i Zagreb, a koji će upravljati šumskom žičarom kao novitetom u Hrvatskim šumama, održana je u Sloveniji početkom ožuj-ka ove godine, tik prije uvedenih mjera. Osposobljavanje za upravljanje žičarom odvijalo se u Šumarskom srednjoškol-skom centru u gradu Postojni pod nadzorom instruktora To-maža Ščutke koji je strpljivo i nesebično prenio sve tehnike montaže žičare te pokušao što jednostavnije objasniti tehnike određivanja objekta za montažu žičare s razlikama u vrsti i ja-čini žičare.

jedan dio nastave odnosio se na pripremu radilišta, odabir najpovoljnijih nagiba, odabir sidrišta, utvrđivanje i markaciju nosećih stabala te osnove penjanja na stabla s upoznavanjem sigurnosnih mjera pri penjanju uz vrlo visoku zaštitu radnika. Teorijski dio obuhvatio je više raznih cjelina: od djelovanja sila na stabla pri izvlačenju žičarom, izračun sila na uže do odre-đivanja smjera postavljanja trase žičare na karti. Sve nastavne cjeline koje su obuhvaćene primijenjene su na samom terenu na više lokacija u Sloveniji (Škofja Loka i okolica Postojne). Iako su nabavljene šumske žičare namijenjene za rad na području gdje terenski uvjeti to zahtijevaju, prije svega u UŠP Karlovac i UŠP Zagreb, one će raditi na području cijele Hrvatske prema potrebama.

Nagib terena određene šumske površine najvažniji je čimbenik pri izboru načina privlačenja drva, kao i primarna i sekundarna otvorenost šuma. Nagibi tipični za rad sa šum-skim žičarama su oni veći od 33 %, a takvi zauzimaju 15 % površine šuma u Hrvatskoj. No, osim tih kriterija, sve se više pri odabiru metode rada spominje termin “osjetljiva mjesta“

(engl. Sensitive sites), a misli se na ona osjetljiva šumska pod-ručja kod kojih je neophodno primjenjivati metode u iskoriš-tavanju šuma kojima bi se izbjegle nepovoljne posljedice na ekološke, ekonomske i društvene funkcije šuma.

Ovdje glavnu ulogu ima primjena upravo šumskih žičara. Osnovna značajka šumskih žičara su najmanje dva užeta od kojih jedno ima funkciju vuče tereta, dok drugo, među osta-lim mogućim funkcijama, uvijek ima i zadaću nošenja tereta. Nosivo je uže cijelom svojom duljinom podignuto iznad tla te predstavlja trasu žičare spajajući dva ili više oslonaca (sidrišta). Iznošenje drva odvija se pomoću kolica koja se kreću po nosi-vom užetu, a oblovina koja se iznosi obješena je o kolica te je potpuno ili djelomično odignuta od tla. To je i velika prednost korištenja žičare jer se manje oštećuje tlo i pomladak duž trase žičare, odnosno u potpunosti je otklonjen utjecaj na tlo, čime je okoliš značajno zaštićen od devastiranja.

Šumarstvo određenoga područja još je uvelike pod utje-cajem tradicije. Pridobivanje drva i iskorištavanje šuma dio su šumarstva koji iziskuju najveće napore zbog čega su rizici i opasnosti pri radu veliki. Razvojem novih tehnologija i tehnika rada, čovjek nastoji smanjiti ili ukloniti opasnosti i mogućnosti ozljeđivanja radnika. Nekad se za izvlačenje drvnih sortime-nata iz šume koristila isključivo ljudska snaga i domaća stoka, dok danas, napretkom tehnologije, taj posao odrađuju stro-jevi. Među njima se posebno ističu šumske žičare s mnogim prednostima, kako u zaštiti ljudi na radu, tako i zaštiti pomlat-ka u što ćemo se uskoro moći uvjeriti i prilikom obavljanja ovih zahtjevnih radova na iskorištavanju u Hrvatskim šumama.

Šumske žičare marke Konrad Mounty 5000

Odvoz žičara obavili su obučeni radnici iz Podružnica Karlovac i Zagreb


Događaji

Sat za planetu Zemlju 2020.

Kad ne može drugačije, može i virtualnoU vrijeme kada se ljudi diljem svijeta bore sa zdravstvenom krizom nepredviđenih razmjera, a mnoge su zemlje zatvorile svoje granice, obilježavanje akcije „Sat za planetu Zemlju“ bio je pravi izazov. Gašenju svjetala u domovima i ustanovama u svrhu podizanja svijesti o očuvanju Zemlje 28. ožujka u 20:30 sati pridružilo se i 3 milijarde ljudi koji su svoje utiske o važnostima inicijative objavljivali na društvenim mrežama širom svijeta iz svojih domova, a što ga je učinilo jednim od najuspješnijih internetskih događaja u povijesti.

Usubotu 28. ožujka s početkom u 20:30 sati po lokalnom vre-menu održana je akcija pod na-zivom „Sat za planetu Zemlju“

(engl. Earth Hour). Riječ je o jednom od najvećih globalnih pokreta za okoliš koji okuplja ljude diljem svijeta u borbi za očuvanje zajedničkog doma – planete Zemlje. Ovom akcijom pozivaju se do-maćinstva i tvrtke na gašenje njihovih svjetala i ostalih električnih uređaja na jedan sat, a sve zbog podizanja svijesti o potrebi poduzimanja akcije oko kli-matskih promjena, globalnog zagađe-nja, prevelike koncentracije ugljičnog dioksida u zraku, uništavanja prirodnih

resursa, nestajanja mnogih biljnih i ži-votinjskih vrsta i sličnog. Popis je svake godine sve duži, a globalna pandemija koja trenutno pogađa cijeli svijet zasi-gurno je još jedna stavka u nizu koja će se odsad nalaziti na toj listi. Akcija je na-stala 2007. godine u australskom gradu Sydneyju kada je 2,2 milijuna ljudi i više od 2000 poslovnih subjekata ugasilo svjetla u svojim domovima i tvrtkama. Bit akcije “Sat za planetu Zemlju” nije ušteda električne energije ušteđene u tom satu isključivanja, već da se jednim takvim vizualnim efektom podsjeti na važnost svakodnevnog djelovanja u očuvanju planete i istakne ključna ulo-

ga prirode kao temelja našeg opstanka i napretka u zdravom okruženju.

Tijekom godina ova ekološka akcija proširila se na više od 188 zemalja i 7500 gradova, a od 2009. godine u njoj su-djeluje i Hrvatska. U Guinnessovoj knjizi svjetskih rekorda pokret je naveden kao najveća svjetska volonterska akcija, a rezultati su svake godine sve bolji. U Hr-vatskoj je akcija prošle godine obilježena u 85 gradova i mjesta gašenjem dekora-tivne rasvjete na ključnim znamenitosti-ma na sat vremena, a unatoč posebnim okolnostima, ništa manje gradova-sudi-onika uključilo se i ove godine.

Ovogodišnji slogan globalne ini-cijative glasi „Okrenimo se prirodi“. S obzirom na okolnosti, čini se da je ini-cijativa značajnija nego ikada ranije. Uz klimatske promjene koje neupitno utječu kako na ljude, tako i na biljni i životinjski svijet, planeta Zemlja i svi njegovi stanovnici suočavaju se s pan-demijom još neistraženog koronavirusa COVID-19. U situaciji smo gdje su zdrav-lje i životi mnogih ugroženi, a nastavno na to osjeti se početak ekonomske i gos-podarske krize koja će imati sociološko-društvene posljedice na čovječanstvo u razmjerima koje je za sada nemoguće predvidjeti.

Mnogi izazovi tek su pred nama. Do sada smo razgovarali, pregovarali, po-stavljali uvjete, određivali rokove i datu-me te ih kršili. Hoće li se nešto napokon promijeniti sada kada se promijenilo sve! S obzirom na situaciju u kojoj se svi-jet iznenada našao zbog mjera opreza od koronavirusa COVID-19 u kojoj javna okupljanja u većini zemalja nisu mogu-

Tekst/foto: Helena Jakobović

U vrijeme kada se ljudi diljem svijeta bore sa zdravstvenom krizom nepredviđenih razmjera, obilježavanje akcije „Sat za planetu Zemlju“ bio je pravi izazov


Događaji

Prikazano brojkama, Earth Hour 2020. generirao je preko 3 milijarde utisaka na društvenim medijima širom svijeta što ga čini jednim od najuspješnijih in-ternetskih događaja u svojoj povijesti. Mnogi su izgubili posao zbog krize u kojoj se nalazimo, neki ne mogu bora-viti u svojim stanovima zbog prirodnih nepogoda, a postoje i oni koji nisu u mogućnosti niti upaliti svjetlo, a kamoli ga ugasiti. Stoga je ovaj Earth Hour 2020. poticao na solidarnost kako bi svatko u sebi probudio aktivne dobronamjerne građane i pristojne susjede koji poma-žući drugima, pomažu i sebi, ali i planeti.

Pred nama su veliki izazovi - ekološ-ki, zdravstveni, društveni i ekonomski. Vrijeme je da pokažemo solidarnost, kreativnost, strpljenje i gradimo bolje društvo temeljeno na međusobnom ra-zumijevanju, uvažavanju te zaštiti onih najranjivijih. Vrijeme je i za brigu za naša prirodna blaga, mora i oceane, rijeke, šume i prašume, livade i planine… Pri-roda je životna linija za 7,6 milijardi ljudi koji obitavaju na planeti Zemlji. Podupi-re naša društva i gospodarstva i jedan je od naših najvećih saveznika u borbi protiv klimatske i drugih kriza. Ali danas priroda propada kao nikad ranije. Uči-nimo okoliš zdravim da bismo i mi bili zdravi. Na kraju, svi udišemo isti zrak!

ća, organizatori su jasno istaknuli da je zdravlje i sigurnost njihovih pratitelja ispred svega.

Stoga su ove godine pojedinci po-zvani da se priključe akciji virtualno umjesto da se fizički okupljaju. Milijuni su se ujedinili putem interneta i druš-tvenih mreža učinivši „Sat za planetu Zemlju 2020.“ jednim od najvećih i je-dinstvenih virtualnih pokreta za okoliš. Ljudi iz rekordnih 190 zemalja podržali su akciju usred pandemije, a hashtag #earthHour i slični kretali su se u 37 ze-malja na Twitteru, Facebooku, Instagra-mu i Google pretraživanju. Aktivistica

za zaštitu okoliša Greta Thunberg, papa Franjo, generalni tajnik UN-a Antonio Guterres, kanadski premijer justin Tru-deau, kao i brojne druge poznate lič-nosti podržali su „Sat za planetu Zemlju 2020.“ kako bi skrenuli pozornost na pri-rodu, klimatsku krizu i sve nedaće koje su Zemlju snašle.

Pokret pod vodstvom ljudi diljem svijeta lijepo je pokazao otpornost ljud-skog duha usred krize. U vrijeme kada se ljudi diljem svijeta bore sa zdravstve-nom krizom, a mnoge su zemlje pod potpunim zatvaranjem, obilježavanje ove akcije bio je pravi izazov.

Bit akcije je da se vizualnim efektom podsjeti na važnost svakodnevnog djelovanja u očuvanju planete i istakne ključna uloga prirode

Fotografija grada Zagreba prije potresa 22. ožujka, a koji redovito gašenjem svjetala na katedrali sudjeluje u akciji


Ljudi i planine

Vlado Prpić – Prpa

Samotnjak s Velebita„Kad jednom dođe vrijeme da odem, znam kako ću.“ Čudno su zvučale te njegove riječi i upitah ga: “A kako, Prpa?“ Pogledao me, osmjehnuo se i mirno rekao: „U naručju svog Velebita i neka me nitko ne traži, mi ćemo biti zajedno.“

Kao što počinju bajke i ova priča mogla bi početi s bio jednom jedan neobičan čovjek koji je iznad svega volio svoju planinu… I da, to je priča o Prpi i Velebitu.

Od rođenja počeo je Prpa svoje korijenje puštati u škrtu, kamenitu zemlju svoje planine povezujući se neraski-divim vezama s njom zauvijek. Životni putevi mogu čovjeka odvesti daleko u nepoznato, ali nevidljive niti opet će ga vrati-ti tamo gdje pripada. Tako je bilo i s Vladom Prpićem – Prpom.

Vrativši se na Baške Oštarije, u bukovom šumarku gradi svoje „dvorce“, nekoliko malih drvenih kućica, jednu za sebe i druge za primiti svakog dobronamjernog gosta, najčešće pla-ninara koji tu nalazi najprije lijepu riječ dobrodošlice, a onda topli kutak za odmoriti se uz jednu čašicu ličke šljivovice s ko-rijenjem ljekovitih trava za okrepu duše i tijela od višesatnog planinarenja. Razmijene se iskustva stečena na planinarskim stazama, onim poznatim i nepoznatim, a iskustva koja je dije-lio Prpa neprocjenjiva su.

U toj maloj drvenoj kućici opremljenoj samo onim najbitni-jim za život, nalazi se i polica s knjigama i bilježnicama u koje je Prpa bilježio mnoge podatke. Tu su bilježeni višegodišnji po-datci o vremenu, klimi, preletima ptica u vrijeme selidbe, bilj-nim i životinjskim vrstama Baških Oštarija i Velebita te mnogim zanimljivostima iz prirode. Mnogo je puta gledao oblake na vr-hovima Velebita koji mirno stoje dok bura puše ne dajući disati i izgubljena jata ptica koja se gube u oblaku i ne mogu nastaviti svoj let. „Stalno treba učiti i educirati se“, kaže Prpa.

Posebno su Prpu zanimali poskoci koje je lovio, pratio nji-hovo ponašanje i koji su ga deset puta ugrizli, a dva puta bio je životno ugrožen. Usprkos tome nije odustajao, i dalje dopi-

Tekst: Mandica Dasović Foto: Mandica Dasović, Goran Vincenc

Vlado Prpić - Prpa

Prpini „dvorci“

In Memoriam


Ljudi i planine

stijene, neprimjetnu slučajnom prolazniku, gdje je najviše vo-lio boraviti, samo on i Velebit. „Tu pripadam, tu je toplo i vlada posebna pozitivna energija. Nisam ja tu sam…“

U mali drveni kućerak uvuče se tišina, šutimo i svatko u svo-jim mislima želi osjetiti i doživjeti upravo ono što Prpa osjeća i doživljava svakodnevno.

„Znaš, ja Boga ne molim, ja mu se samo zahvaljujem. Dao mi je sve ovo oko mene, svu ovu ljepotu“, reče i pokaže rukom oko sebe, znam da je mislio na ovaj mistični, velebni Velebit.

„Kad jednom dođe vrijeme da odem, znam kako ću.“ Čudno su zvučale te njegove riječi i upitah ga: “A kako,

Prpa?“ Pogledao me, osmjehnuo se i mirno rekao: „U naručju svog Velebita i neka me nitko ne traži, mi ćemo biti zajedno“. Ni slutila nisam da će vrlo brzo upravo tako i biti.

I ako vas put nanese na Baške Oštarije, otiđite na Kubus, pogledajte prema Badnju, tamo je Prpa od kamena složio svo-ju vilu Velebita veliku 50 metara. „Land art“, rekao je, slikanje onim što ima u prirodi. Dugo dana neumorne ruke slagale su kamen do kamena oblikujući ženski lik koji vas rukom po-zdravlja s vrha Velebita.

I dok je bura vani pričala svoju priču, završili smo i mi svo-ju. U tom malom, toplom prostoru ispunjenom nekim mi-

mi je teško i ljuti me kad naiđem na smeće u šumi i nemarno ponašanje onih koji bi se trebali brinuti o njoj i čuvati je.“

Zapisuje Prpa kako bukva već neko vrijeme nestaje uoko-lo, a njeno mjesto zauzima javor. Prisjeća se vremena dok se na Velebitu živjelo i kako su ti gorštaci znali živjeti s prirodom koja ih je okruživala, kopirali je, znali su njene vrijednosti. Od javora su izrađivali tambure, od negnjila ograde koje su trajale i šezdeset godina, od lipe košnice, od jasena držalice, sanjke, kola… a sad Velebitom prolaze neki drugi ljudi i teško shvaća-ju kako je nekad bilo, s dozom sjete u glasu priča Prpa. „Volim kad prošeću Velebitom i svrate ovdje ljudi s osjećajem za pri-rodu, dobri i dobronamjerni, ali… ima i onih koji zalutaju amo. Ne vidi oko sebe ništa, a dođe na Velebit.“

Upitah ga bude li ga strah ponekad dok tako sam luta pla-ninom, dok je kuća zatrpana snijegom i ne može nikud? Uz osmijeh na licu kaže: „Nemam se koga bojati, zbog mene nit-ko nije morao plakati. Iako sam bolestan, ne uzimam nikakvu terapiju, Velebit je moja terapija. Ne gledam televiziju, ne či-tam novine, pripremam većinom hranu iz prirode, slušam svoj organizam. Stvorio sam mir u sebi, svaki me dan veseli, idem tamo gdje se dobro osjećam.“ A najbolje se osjećao u svojoj jatari, polupećini koju je „izgradio“ na Badnju između dvije

rom i spokojem, u toj kućici okruženoj šumom za kraj nam je pročitao jednu svoju pjesmu posvećenu onom što je beskrajno volio, a to je Lika.

„Ima jedan komad Like Ispod Oštre, iza Oštre, Bez ograde i bez međe Miluju je moje vjeđe. Ima jedan komad Like, U srce mi lako stane, Srce ju je naslikalo U mladosti što mi minu Kroz bujad i vrištinu.“ Ovaj je tekst nastao nakon višednev-

nih druženja s gospodinom Vladom Pr-pićem tijekom proljeća i ljeta 2019. go-dine, a mali je spomen na samotnjaka s Velebita čiji je život okončan u listopadu 2019. godine.

suje svoja istraživanja o njima te dolazi do zaključka da se i oni mijenjaju i prila-gođavaju promjenama. O tom svom ne-običnom „druženju“ napisao je knjigu.

Njegov doživljaj prirode oko sebe naj-bolje dočaravaju njegove riječi: „Meni je šuma sve, od djetinjstva, kuća, hrana, za mene je šuma život, osjećaj sigurnosti, dobre energije. U šumi možeš opstati. Žao mi je svake slomljene grančice. Pri-roda sve stavlja pod svoje, imam ritam usklađen s prirodom. Razgovaram s bu-kvama, nisam sam u šumi, gledam gdje ću stati da ne zgazim cvijet, slomim gra-nu, a ako napravim, ispričam im se i zato

Autorica u razgovoru s legendom Velebita

Pogled s Kubusa prema Velebitu


Znanost

Trenutno se na Hrvatskom šumarskom institutu u jastre-barskom, u suradnji s Hrvatskim šumama, a temeljem Ugovora o provođenju znanstvenog projekta Istraži-vanje načina dorade i skladištenja sjemena (žira) hrasta

provodi istraživanje načina skladištenja žira na kraće vrijeme. To je samo jedan u nizu projekata koje zajedno provode ove dvije šumarske institucije, a koje su u utorak 10. ožujka potpi-sale sporazum o međusobnoj suradnji. Potpisnici, ravnateljica Hrvatskog šumarskog instituta Sanja Perić i predsjednik Upra-ve Hrvatskih šuma Krunoslav jakupčić, izrazili su zadovoljstvo zbog ostvarene suradnje na korist obaju institucija, a s nadom da će znanstvena istraživanja doprinijeti novim saznanjima i rješenjima na području šumarske struke u svjetlu promjena u ekosustavu koje su sve prisutnije.

Šumsko sjeme izvor je života svih šumskih vrsta drveća i grmlja, ono je primarni i najvažniji čimbenik svakog šumskog ekosustava. Sa sjemenom započinje i završava ciklus razvoja, stoga sjemenarstvo i rasadničarstvo zajedno čine nerazdvoj-nu cjelinu u podizanju i obnovi šuma. Dosadašnji rezultati u šumskom sjemenarstvu u više od pola stoljeća kontinuiranog rada dali su veliki doprinos u očuvanju biološke raznolikosti i varijabilnosti naših šumskih ekosustava. Nove spoznaje i teh-nologije imaju za cilj očuvanje genetske kvalitete sjemena. Vremenske nepogode koje posljednjih godina ne zaobilaze niti našu zemlju dovele su do većih potreba za kvalitetnim sadnicama i sjemenom.

Da se u Hrvatskim šumama velika pozornost pridaje proizvodnji upravo kvalitetnog šumskog sadnog materijala

Laboratorij HŠI-a

Termotretiranjem do kvalitetnog žira

Šumsko sjeme izvor je života svih šumskih vrsta drveća i grmlja, ono je primarni i najvažniji čimbe-nik svakog šumskog ekosustava. Prisutnost gljiva u sjemenu smatra se jednim od glavnih uzroka skra-ćenog životnog vijeka sjemena tijekom skladištenja, smanjene klijavosti sjemena te potencijalno i uzroka bolesti koje utječu na različite razvojne stadije mladih biljaka. U laboratorijima Hrvatskog šumarskog instituta vrši se identifikacija karantenskih štetnih organizama na osnovi DNA analize, a u suradnji s Hrvatskim šumama provodi istraživanje načina dorade i skladištenja sjemena hrasta kako bi ono bilo što kvalitetnije.

Tekst/foto: Helena Jakobović

Žir se sakuplja s autohtonih sastojina i klonsko-sjemenskih plantaža, rasprostire se i prosušuje u predlaboratorijskom prostoru instituta


Znanost

jako dobro zna Mirjana Grahovac – Tremski koja se dugi niz godina bavi rasadničarstvom i sjemenarstvom. Na nedavno održanom 64. seminaru biljne zaštite u Opatiji Grahovac – Tremski govorila je o ciljevima Hrvatskih šuma vezanima za ovu važnu granu šumarstva.

- Sjeme za proizvodnju šumskog sadnog materijala saku-plja se s autohtonih sastojina, ali i klonsko–sjemenskih plan-taža te se godišnje u Hrvatskim šumama posadi oko 9 milijuna sadnica. Od tog broja dio sadnica proizvodi se u kontejneri-ma, a dio na otvorenim površinama u rasadnicima diljem Hr-vatskih šuma. Cilj nam je osim proizvodnje za domaće tržište, proizvoditi i sadnice za zahtjevno europsko tržište, naročito hrasta lužnjaka. S obzirom na to da se radi o vrlo intenzivnoj proizvodnji, neophodna je primjena mjera zaštite primjenom sredstava za zaštitu bilja, od kvalitetne zaštite sjemena pa sve do trenutka izlaska sadnica iz rasadnika na tržište. - rekla je Grahovac - Tremski.

A da bi sjeme bilo najkvalitetnije moguće svojim znan-stvenim istraživanjima pomaže Hrvatski šumarski institut.

Hrast lužnjak (Quercus robur L.) nesumnjivo je naša najvaž-nija i najvrjednija gospodarska vrsta nizinskih šuma. Budući

da, kao i većina drugih vrsta drveća, teško podnosi promjene u stanišnim uvjetima koje se događaju zbog nepovoljnih bi-otskih i abiotskih čimbenika, zdravstveno stanje lužnjakovih sastojina slabi. Slabiji vitalitet hrasta očituje se između ostalog kroz neredoviti te sve slabiji urod sjemena zbog čega je u pi-tanje dovedena prirodna obnova šuma, a koja je u Hrvatskoj imperativ. Prisutnost gljiva u sjemenu šumskih vrsta drveća općenito se smatra jednim od glavnih uzroka skraćenog ži-votnog vijeka sjemena tijekom skladištenja, smanjene klija-vosti sjemena te potencijalno i uzroka bolesti koje utječu na različite razvojne stadije mladih biljaka.

Laboratorij za fitopatološka ispitivanja, čija je voditeljica dr. sc. Sanja Novak-Agbaba, djeluje u sklopu Odjela za labo-ratorijska ispitivanja Hrvatskog šumarskog instituta i jedan je od pet laboratorija koji čine funkcionalnu cjelinu. Osnovna namjena ovog laboratorija je da se u njemu vrše fitopatološ-ka ispitivanja iz područja šumarstva proučavanjem patogenih mikroorganizama koji izazivaju biljne bolesti i njihovog djelo-vanja te istraživanjem mjera za njihovo suzbijanje. U laborato-riju se provodi detekcija i determinacija tih patogenih organi-zama, uzročnika bolesti drveća. Biljni materijal u obliku drva, kore, grana, lista i sjemena koji se prikupi u sklopu terenskih istraživanja doprema se u laboratorij na daljnja ispitivanja.

U laboratoriju se, također, provode istraživanja bioloških metoda zaštite šumskog drveća te istraživanje entomopa-togenih gljiva u zaštiti od invazivnog štetnika, sve poznatije mrežaste stjenice. Trenutno se u laboratoriju za fitopatološka ispitivanja vrši analiza zdravstvenog stanja žira kao dio pro-jekta za Hrvatske šume. Bolesti se identificiraju vizualnim metodama prema karakterističnim simptomima te laborato-rijskim analizama i primjenom mikroskopa kojima se utvrđuju morfološke osobine uzročnika bolesti. Provodi se izolacija glji-vičnih organizama na hranjivim podlogama te identifikacija vrsta patogenih gljiva. U procesu identifikacije vrste gljivičnih uzročnika bolesti ovaj laboratorij surađuje s Laboratorijem za molekularno-genetička ispitivanja, na čelu s dr. sc. Nevenkom Ćelepirović. Na osnovi dobivenih rezultata, pronalasku uzroč-nika bolesti i njegovih morfoloških i fizioloških karakteristika, pronalaze se najučinkovitiji načini suzbijanja bolesti.

U sklopu ispitivanja kvalitete sjemena jedan od ele-menata je i utvrđivanje zdravstvenog stanja sjemena, od-nosno patogena koji negativno djeluju na klijavost sjeme-

Dr. sc. Sanja Novak-Agbaba u fitopatološkom laboratorijuDr. sc. Nevenka Ćelepirović, voditeljica Laboratorija za molekularno-biokemijska ispitivanja

Petrijeve posude u kojima se izoliraju patogeni organizmi


Znanost

na. Poznavanje zdravstvenog stanja sjemena vrlo je važno za uporabu i manipulaciju sjemenom nakon sakupljanja. To je ključan podatak za odabir metode i načina skladištenja sjemena. Kontrola kvalitete žira provodi se metodom tako-zvanog naklijavanja u klijalici, a dvostruka kontrola zdrav-stvenog stanja žira metodom prereza na radnom uzorku. Na uskladištenim provenijencijama lužnjakova žira utvrđi-van je vitalitet i prisutnost patogenih gljiva u uzorku nakon 3 mjeseca skladištenja. Prilikom rada u laboratoriju potreb-no je pridržavati se normi za siguran rad u laboratoriju. Ta-kve norme propisuju određene postupke rada i primjenu zaštitne opreme. O svojim zapažanjima istraživači vode bilješke te na osnovi dobivenih rezultata objavljuju tako dobivene rezultate putem znanstvenih i stručnih radova objavljenih u znanstvenim časopisima, knjigama ili putem elektronskih medija.

Kvalitetan žir ključan je čimbenik za očuvanje geno-fonda i osiguravanje potrajnosti gospodarenja u šumskim ekosustavima hrasta lužnjaka. S obzirom na to da žir spa-da u tip sjemena koji je vrlo osjetljiv na gubitak vlage i na temperaturu skladištenja, teško ga je uskladištiti na dulje vremensko razdoblje bez značajnog gubitka kvalitete. Nada-mo se da će ovo znanstveno istraživanje dati odgovore na pi-tanja kako postupiti sa sjemenom hrasta nakon njegova sabi-ranja, odnosno na koje ga načine tretirati kako bi maksimalno očuvali njegovu kvalitetu.

Laboratorij za fitopatološka ispitivanja Hrvatskog šumarskog instituta

Kontrola kvalitete žira provodi se metodom takozvanog naklijavanja u klijalici

Zeolit

Mineral iznimnih svojstava i široke mogućnosti primjene

Prirodni i ekološki prihvatljivi, zeoliti su mine-rali vulkanskog podrijetla koji zbog svojih širo-ko primjenjivih svojstava privlače sve više pa-žnje javnosti. Oni imaju sposobnost čišćenja tla od metala i pesticida, poboljšavaju stvaranje mikroorganizama i humusa u tlu, zadržavaju i re-guliraju razinu vode u zemljištu, a to su samo neka od iznimnih svojstava ove skupine minerala.

U posljednje se vrijeme intenzivno razvijaju nove tehnologije u službi zaštite prirode. Organska dohrana biljkama, ekološka sredstva sigurna i za ljudsko zdravlje, nanotehnologija u proizvodnji

folijarnih sredstava za podizanje otpornosti te mikorizne gljive kao pomoć biljkama itekako su dobrodošli svakom vrtu, rasadniku ili pak šumskim sastojinama.

Dok se mnogim štetnicima šumskog drveća traže prirod-ni neprijatelji, a teški otrovni pesticidi polako, ali sigurno odlaze u zaborav, interes javnosti privukla je jedna skupina zanimljivih minerala. Prirodni i ekološki prihvatljivi, zeoliti su minerali vulkanskog podrijetla koji zbog svojih iznimnih

Tekst: Helena JakobovićFoto: internet

Od 18. stoljeća otkriveno je više od 50 različitih prirodnih minerala zeolita

Rasadničarstvo

i široko primjenjivih svojstava privlače pažnju kako mineralo-ga, tako i onih koji rade u sektoru zaštite okoliša, medicine, znanosti, industrije, poljoprivrede, šumarstva itd. U kontekstu zaštite okoliša, uzgoja i njege sadnica u rasadnicima i vrtovi-ma te gospodarenja šumama prilikom pošumljavanja ovaj je mineral zanimljiv po tome što se smatra svojevrsnim poprav-ljačem loše strukture tla. Zeoliti su nastali kemijskim proce-som koji je trajao dugi niz godina, reakcijom vulkanskih para i oceanske vode. Prilikom erupcije vulkana tekuća lava i gust pepeo u kontaktu s morskom vodom formirali su stvrdnutu lavu iz koje se 1000 godina kasnije počeo formirati zeolit.

Različiti uvjeti oscilacije temperature te različite geo-grafske lokacije uvjetovali su i nastanak različitih vrsta zeoli-ta po sastavu. Kristalno rešetkasta struktura zeolita razlog je njegovoj velikoj sposobnosti upijanja tvari, poput neke vrste spužve, pa se koristi za detoksikaciju tla jer na sebe veže pe-sticide, mikotoksine i druge otrove. Zeolit iz svoje rešetkaste strukture otpušta minerale kalcij, cink i magnezij koji alkalizi-raju tlo, a zbog čega ga još nazivaju inteligentnim mineralom. S druge strane, zeolit apsorbira teške metale iz tla poput kad-mija, olova, žive, arsena i drugih koji se čvrsto vezuju za njego-vu kristalnu rešetku praktički se ne odvajajući od nje.

U organskim vrtovima, koji nemaju problema s onečišće-nim tlom, zeolit može biti zanimljiv na drugi način. Naime, zbog sposobnosti da apsorbira vodu i hranjiva, u vrtu može poslužiti kao svojevrsni deponator za krizna razdoblja, prije svega u vremenima suše i nedostatka određenih hranjivih elemenata u vrtnom tlu, jer granulice zeolita u tlu vežu na sebe hranjive elemente koji se u prirodi inače ili ispiru ili hlape. Zbog toga se njegovim miješanjem u područje korijena može bitno popraviti situacija s nepotrebnim gubitkom hranjiva.

Zeolit, dakle, regulira pH zemljišta smanjujući njegovu ki-selost, na sebe veže štetne tvari iz tla i na taj način štiti biljke, a važan je i zbog velikog upijajućeg svojstva, čime ublažava posljedice prekomjerne vlage, ali i dužih sušnih razdoblja smanjujući rizik biljaka od sušnog stresa. jačanjem korijeno-vog sustava biljke, raste i njegova moć upijanja vode pa zeolit polako oslobađa vodu koju je zadržao i prepušta ju korijenu biljke da ju potpuno iskoristi. Tako se sprečava ispiranje vode u dublje slojeve zemlje pa biljka može duže izdržati bez kiše ili vode u sustavu navodnjavanja.

Zeolit poboljšava stvaranje mikroorganizama u zemljištu, a time i stvaranje humusa. Održava dušik u zemljištu, jača kori-jen biljke i povećava klijavost. Sadrži biogene mikro elemente kao što su ranije spomenuti magnezij, kalcij, mangan i molib-den utječući pozitivno na zdravlje biljke jačajući njenu otpor-nost u borbi protiv štetnika i bolesti. Ima dugotrajno djelova-nje, čak do 5 godina od njegova unošenja u zemlju.

Posljednjih godina zeolit je postao pravi hit u kori-štenju u svim mogućim djelatnostima. Ovaj mineral koriste voćari, ratari, vinogradari, šumari, cvjećari. Svoju primjenu našao je i prilikom skladištenja voća, povrća i šumskih sad-nica. Koristi se i kao nadohrana kod prehrane stoke. Sve više primjenjuje se i u medicini kod detoksikacije i jačanja ljud-skog organizma. Zbog izuzetnih svojstava radi se na brojnim znanstvenim istraživanjima vezanima za upotrebu zeolita, u svijetu i kod nas. Na Institutu Ruđer Bošković u Zagrebu

osnovana je u tu svrhu Hrvatska zeolitna udruga čiji su čla-novi profesori, znanstvenici, kemijski inženjeri. Zeolit je prije 260 godina otkrio švedski mineralog A. A. F. Cronstedt. On je bio prvi znanstvenik koji je opisao svojstva ove kla-se minerala. Od 18. stoljeća otkriveno je više od 50 različitih prirodnih minerala zeolita. U posljednjih dvadeset godina svojstva ovih minerala pobudila su svjetski interes za njiho-va istraživanja i raznoliku primjenu. S više od 2000 nalazišta u svijetu, prirodni su zeoliti prirodna bogatstva, a i rudnici su jeftini jer se većina ležišta nalazi blizu Zemljine površine. Najvažnija nalazišta koja se komercijalno eksploatiraju nala-ze se u Sjedinjenim Američkim Državama, Meksiku, Ukrajini, Slovačkoj, Italiji, Grčkoj, Turskoj, Rusiji, Srbiji, Rumunjskoj, Bugarskoj, Gruziji, Armeniji i na Kubi.

Kao dodatak biljkama kod sadnje koriste se dva tipa zeolita – sitnije i krupnije strukture zrnaca

Djelovanje zeolita u tlu



Ekologija

sa i obratno, a do njih dolazi zbog podi-zanja tla, odnosno izbacivanja stabla iz ravnoteže.

Stabla koja su preživjela mogu imati trajne negativne posljedice što se odra-žava na produkciji drveta, a time i širini godova te je na presjeku debla kasnije moguće točno utvrditi godinu potresa. Do postepenog pada vitaliteta mogu dovesti i druge nepogode kao što su suše, mrazevi ili jaki vjetrovi. Neka sta-bla ostaju neoštećena, a neka budu na dobitku jer dobiju više svjetla nakon što se stabla oko njih izvale.

Zahvaćena će šuma uslijed potresa izgubiti na svojem biodiverzitetu, drvnoj masi i smanjit će se učinkovitost apsorpcije ugljičnog dioksida te će doći do narušavanja ekološke ravnoteže, od-nosno do promjena strukture sastojina.

Primjer jakog potresa koji je zahvatio veliku šumsku površinu je onaj u po-krajini Sečuan na jugozapadu Kine. Do-godio se 2008. godine, a magnituda je

Djelovanje potresa na drveće

Posljedice mogu biti razne

Potresi mogu biti uzrokovani pomicanjem tektonskih ploča ili aktiviranjem vulkana, a način na koji djeluju može se usporediti sa širenjem kružnih valova na vodi. Drveće se za razliku od ljudi i životinja ne može dati u bijeg kada dođe do potresa. Posljedica može biti trajno narušavanje vitaliteta.

iznosila 7,9. U Kini je zabilježen kao naj-razorniji u posljednjih 50 godina. Grupa kineskih znanstvenika provela je na tom području analizu posljedica 2016. godi-ne. Uz terensko prikupljanje podataka koristili su metodu analize satelitskih snimaka. Na daljinsku analizu ponuka-la ih je činjenica da je riječ o području visokih planina pa su brojna područja inače nedostupna te da su šumske ceste bile razorene.

Prema iskustvu koje su tada stekli, na točnost rezultata utječe veličina za-hvaćene površine. Velike nastale čistine lako su uočljive, a manje je bilo mogu-će pronaći, tvrde autori, pomoću veće spacijalne rezolucije. Ustvrdili su i kako bi, da je bilo moguće obaviti potpuna terenska mjerenja, dobili daleko preci-znije rezultate.

jedan od važnih rezultata do kojega su došli istražujući kako će stablo proći tijekom potresa jest velika uloga njego-va mjesta rasta. Vrlo su ugrožena ona na velikim strminama, odnosno pokazu-ju veći mortalitet. Također, tvrde da su ugroženija veća i starija stabla, no loka-cija ima veću ulogu.

Poznata je činjenica da većina bilj-nog svijeta bolje podnese potres od većine građevina koje su izgradili ljudi. Budući da su stabla dijelom ukopana u tlo, imaju moć osloboditi se vibracija do kojih dolazi tijekom potresa tako što ih

prenose u tlo. Prema nekim stručnjaci-ma, velika prednost biljaka leži u načinu na koji su povezane stijenke njihovih stanica. japanci koji, kao što je poznato, žive u izrazito seizmičkom području sto-ljećima znaju da je drvo kao građevni materijal otpornije od drugih.

Prema istraživanjima znanstveni-ka Richarda Crastera i Andreae Colom-bija s Kraljevskog univerziteta u Londo-nu i suradnika u Francuskoj, stabla ne samo da ublažavaju potrese, nego se sađenjem po određenom načinu može postići da su još učinkovitija po tom pi-tanju.

Na nekim mjestima potresi su učinili trajno zamrznute šume. Najpoznatija je možda ona u jezeru Kaindy u Kazahsta-nu. Smatra se da je uslijed potresa 1906. godine došlo do stvaranja jezera. Budu-ći da je voda vrlo niskih temperatura, došlo je do trajnog zamrzavanja smreka koje su tamo rasle, a od kojih su ostala tanka, tamna debla koja dobrim dijelom vire iz vode. Tirkizna boja vode čini kra-jolik posebnim pa Kazahstanci nakon prirodne katastrofe sada imaju turistič-ku atrakciju. Osobito je zanimljiva i šuma duhova Neskowin u saveznoj američkoj državi Oregon za koju se pretpostavlja da je zamrznuta u vremenu uslijed vrlo jakog potresa. Riječ je o ostatcima de-bala nalik na stijene uz obalu Pacifičkog oceana starosti oko 2.000 godina.

Potresi mogu uzrokovati izvale stabala, može doći do pucanja debla, lomljenja grana ili/i korje-novog sustava. Drveće, baš kao i

objekti, stradava od naknadnih potresa. Isto tako, još je ugroženije ako se usli-jed djelovanja potresa aktiviraju klizišta ili odroni kamenja. Tada drveće može ostati potpuno zatrpano. Štete su tim veće što je drveće bliže epicentru potre-

Tekst: Marija GlavašFoto: internet

Česta pojava u Japanu

Ostatci stabala nakon potresa u Oregonu


Ljekovito bilje

Kod mrazovca latinski naziv roda nastao je prema imenu Colchis, području uz Crno more koje je prema grčkoj mitologiji poznato po otrovnom bilju. Latinski naziv imena autumnale znači jesenski, a upućuje na činjenicu

da biljka cvjeta u jesen. Sjemenke (i drugi dijelovi mrazovca) sadrže kolhicin koji je vrlo otrovan za ljude i životinje. Po tome mrazovac spada u najotrovnije biljke. S druge strane, mrazo-vac upravo zahvaljujući kolhicinu ima važna ljekovita svojstva.

Rasprostiranje i stanište: prirodno je rasprostranjen u velikom dijelu europe, na južnom Kavkazu i sjevernoj Africi.

Cvjetovi mrazovca slični su cvjetovima šafrana

Uzima se isključivo pod liječničkim nadzorom!Mrazovac, jesenski mrazovac ili kaćun (lat. Colchi-cum autumnale L. 1753.), poznat je i kao biljni arsen. Pripada porodici Colchicaceae, rodu Colchicum L. Rodu pripada 65 vrsta od kojih na Balkanskom po-luotoku raste 49. Kod nas dolaze četiri vrste među kojima je najpoznatiji mrazovac C. autumnale L.


Kod nas je prisutan u svim krajevima, od nizinskog do pret-planinskog područja. Raste po vlažnim livadama, pašnjacima, proplancima, uz rubove šuma i na sjenovitim mjestima. Na pojedinim mjestima javlja se u izuzetno velikom mnoštvu i tada svojim cvjetovima uljepšava ta mjesta.

Opis: mrazovac razvija gomolj (lukavicu) veličine oraha koji je duboko u tlu. Iz gomolja u proljeće (ožujak, travanj) izraste kratka stabljika s od 4 do 5 prizemnih listova. Listovi su dugi od 15 do 35 cm i široki od 4 do 6 cm, lancetasti, goli, na oba kraja suženi. Tijekom svibnja i lipnja između listova se razviju od 2 do 3 tobolca sa sjemenkama. Tijekom ljeta listovi nestaju. Cvjetovi se pojavljuju prije prvih mrazeva, od rujna do stude-nog. Pojedinačni su, vrlo uočljivi i lijepi. Vrlo su slični cvjetovi-ma šafrana. Ponekad cvjeta i u proljeće, ali su tada cvjetovi ze-lenkasti i kržljavi. Plod je tobolac (razvija se u svibnju i lipnju) dužine od 3 do 5 cm. Sadrži do 100 sjemenki. Sjemenke su loptaste, tamne, od 8 do 12 mm duge, s točkastim rupicama.

Ljekoviti dijelovi: glavni su ljekoviti dijelovi sjemenke mrazovca. Pored njih u ljekovite svrhe koriste se i gomolji (lu-kovice), a postoje navodi da se u te svrhe koriste i cvjetovi. To-bolci se sakupljaju u lipnju i srpnju kada počinju dobivati žutu boju što je znak da počinju sazrijevati. Sakupljeni se tobolci suše od 10 do 15 dana, koliko je potrebno da u njima sazrije sjeme koje se koristi u ljekovite svrhe.

Kemijski sastav: Zrele sjemenke sadrže oko 20 otrovnih alkaloida među kojima je najvažniji kolhicin koji je vrlo otro-

Cvjetovi su nalik cvjetovima šafrana

Sjeme sadrži glavni otrov i lijek


Ljekovito bilje

van za svaku živu stanicu. Kolhicina ima u svim dijelovima bilj-ke, ali najviše u sjemenkama. Oštećuje kapilare i koči dijeljenje stanica. Kolhicin je toliko otrovan da smrt uzrokuje od 5 do 6 g sjemena ili 60 g lišća.

Ljekovita svojstva: ljekovito je djelovanje mrazovca slo-ženo. Štiti organizam od štetnih sastojaka, snižava krvni tlak i djeluje na izmjenu tvari. Mrazovac se smatra najboljim sred-stvom za ublažavanje bolova kod napada gihta, a to se pri-pisuje kolhicinu jer sprječava kretanje i prodiranje monocita (poseban oblik bijelih krvnih zrnaca) u upaljene zglobove. Istodobno, kolhicin sprječava nastanak novih kristala mokrać-ne kiseline. Sjemenke u obliku tinkture liječe astmu, kroničnu reumu i pomažu lučenju mokraćne kiseline.

S obzirom na to da je mrazovac vrlo otrovna biljka, vrlo lako dolazi do po život opasnih trovanja. Zato se primjena vrši isklju-čivo homeopatskim putem pod liječničkim nadzorom.

Neželjeni učinci: mrazovac je jedan od najjačih kapilarnih otrova. Kolhicin je izraziti otrov stanica i kapilara. Kolhicin je djelovanjem sličan arsenu pa se mrazovac naziva biljnim arse-nom. Djeluje na diobu stanica, ubraja se u tzv. mitozne otrove. Trovanja su praćena tipičnim simptomima i vrlo teška. Za 1 do 2 dana dolazi do paralize centra za disanje, nastupa oduzetost i smrt. U Splitu su 2000. godine zabilježeni slučajevi trovanja i smrt ljudi koji su jeli salatu listova mrazovca zamijenivši ih s li-stovima medvjeđeg luka. Zato treba paziti da se to ne dogodi (medvjeđi luk ima miris po češnjaku). Ako stoka u krmi pojede mrazovac, ovisno o količini može doći do trovanja mlijeka ili čak uginuća životinje.

Listovi su nalik listovima medvjeđeg luka

Ne vrše fotosintezu i ne stvaraju kisik

Biljke koje parazitiraju

jeste li se ikada zapitali kako se hrani bukva potpuno cr-venog lišća i ima li uopće zeleni biljni pigment klorofil? Bukva ili javor crvenog lišća imaju klorofil, ali je prikri-ven crvenim biljnim pigmentom antocijanom tako da

ove biljke, poput većine, hrane same sebe. Sukulenti, biljke visokospecijalizirane za pohranu vode, odnosno odolije-vanje sušnim uvjetima također nemaju uvijek zeleno lišće. Neki od njih imaju lišće potpuno prekriveno bijelim dlačica-ma, a neke vrste kada su izložene jakoj svjetlosti mijenjaju boju u crvenu, ljubičastu ili dr. jer na taj način štite lišće od oštećenja. Ponekad se u prirodi pojave biljke kojima greš-kom nedostaje klorofil, a pripadaju vrstama koje normalno stvaraju ovaj pigment. To su albino biljke koje, nakon što iscrpe hranjiva iz dijela sjemenke koji se naziva endokarp, ugibaju. Obično ne dožive više od tjedan dana.

Postoje razne vrste biljaka koje nemaju ni traga zelene boje jer ne vrše fotosintezu, ne hrane same sebe, ne oslo-bađaju kisik i mogu živjeti u potpunoj zasjeni. Takve biljke žive na račun gljiva i drveća ili zeljanica.

Takve su zeljanice iz porodice vrijesovki (lat. Erica-ceae) poznate kao bezlisci. Poznate su tri vrste bezlisca i sve tri dolaze na američkom tlu. Kod nas pridolazi obični bezli-stac ili grozdasti bezlistac (lat. Monotropa hypopitys L.). Ne proizvodi klorofil i u većini slučajeva nikakve pigmente pa je čitava bijelo-žućkaste boje. Rjeđe se pojavljuju svjetliji ili tamniji ružičasti primjerci ili čak crveni, često s bijelo-žuć-kastim dijelovima. Kada počne plodonositi i nakon što se osuši, postaje tamnosmeđe ili crne boje. Budući da ne vrši fotosintezu, nema ni prave listove, nego ljuske naizmje-nično postavljene duž stabljike. Također, njegov opstanak i razvoj ne ovise o sunčevoj svjetlosti pa se može pojaviti na najmračnijim mjestima u šumi. Ipak, dosta je uočljiva

Nastavnici biologije bezbroj puta ponavljaju učenicima kako lišće sadrži zeleni klorofil neophodan da bi biljke stvorile hranu i kisik. U kemijskoj reakciji biljka stvara šećer za sebe, a zahvaljujući višku kisika koji nastaje, moguć je naš život i zato neizmjerno cijenimo biljni svijet. Postoje biljne vrste koje prkose ovim pravilima i ovo je priča o njima.

Tekst: Marija Glavaš Foto: internet


Mala enciklopedija šumarstva

Gray) Heller iz porodice Epidendroidaeae. Također je mikohe-terotrof. Duž čitave stabljike nosi bijele cvjetove žućkastih ili žutih središta.

Kokica paučica (lat. Ophrys sphegodes Mill.) jest domaća divlja vrsta orhideje ovisna o prisustvu gljiva. Druge predstav-nice roda također određeno životno razdoblje stvaraju mi-korizne veze i žive kao mikoheterotrofi. Kao i sve druge naše divlje orhideje, uvrštena je u Crvenu knjigu biljaka Hrvatske. Rasprostranjena je po europi i na Bliskom Istoku. Obično nara-ste od 5 do 15 cm, no može dosegnuti i 30 cm. Latice i lapovi su žuto-zelene ili blijedožute, a medne usne ljubičasto-smeđe boje. Medne usne nalik su na kukca i izlučuju miris koji od-govara mirisu ženskih feromona, a oboje služi za privlačenje mužjaka radi oprašivanja.

Drugi primjer orhideje koja dolazi na našim prostorima i koja ne vrši fotosintezu te živi na račun mikoriznih gljiva je šumska kokoška (lat. Neottia nidus-avis L.) Rich. jedina je vrsta unutar roda. Proširena je po euroazijskom kontinentu u mračnim dije-lovima šuma. Smeđe-bež je ili smeđe-žute boje, naraste od 20 do 40 cm, izduženih je cvjetova na kratkim peteljkama nalik na cvjetove zjevalica. Kukce privlači mednim mirisom.

Ljuskava potajnica (lat. Lathraea squamaria), za razliku od prethodno nabrojenih biljaka, izravno parazitira na korijenju hrasta, bukve, lijeske ili johe. Pripadnica je porodice Oroba-naceae. Nadzemno se pojavljuje samo u vrijeme cvatnje, u travnju i svibnju, i tada su vidljivi njezini mesnati, ljuskavi, na-izmjenični listovi. Cvjetovi su bijeli i u raznim tonovima ruži-časte, s po dvije usne i svi okrenuti na jednu stranu kao što je slučaj kod predstavnika roda Monotropa. Visine je do 30 cm.

Vilina kosa(lat. Cuscuta epithymum L.) dobila je ime po svom osobitom izgledu crvenih stabljika koje liče na dugačke vlasi kose. Njima se obavija oko biljke domaćina nakon čega razvija organe za sisanje - haustorije kojima prodire u njezin vaskularni sistem. Lišće ove biljke svedeno je na malene lju-ske. Rasprostranjena je u euroaziji.

Na zapadu SAD-a raste zanimljiva mikoheterotrofna biljka znanstvenog naziva Sarcodes sanguinea Torr. kod koje ime vrste upućuje na svjetlocrvenu boju cijele biljke što za svr-hu najvjerojatnije ima privlačenje kukaca. Podzemni su dijelo-

Njegov američki rođak vrste Monotropa uniflora L. isto tako pridolazi u mješovitim i šumama četinjača, često na tlima bo-gatim humusom. Nije blijedožućkaste boje, već najčešće bije-le poput papira pa su takvi primjerci doista uočljivi. Kao i kod običnog bezlisca, postoje i ružičasti i vrlo rijetki crveni primjer-ci. Može biti niži od običnog bezlisca, naraste od 5 do 30 cm. Amerikanci su mu nadjenuli nadimak biljka - duh i povezuju ga, uz još nekoliko biljaka, s Halloweenom ili Noći vještica. Tre-ća je vrsta bezlisca Monotropa coccinea Zucc. rasprostranjena u Srednjoj Americi i Kolumbiji. O njoj ima vrlo malo dostupnih podataka, a sudeći po objavljenim fotografijama i latinskom nazivu vrste, ružičasto-crvene je boje.

Druga potpuno bijela biljka koja pridolazi na tlu Sjever-ne Amerike, točnije na zapadnoj obali SAD-a i Kanade, jest fantomska ili snježna orhideja (lat. Cephalanthera austiniae A.

ne samo zbog boje, već i visine jer na-raste između 15 i 30 cm. Zaposlenici Parka prirode Papuk navode da je viđen nekoliko puta u mračnim bukovim šu-mama. Inače pridolazi kao rijetka biljka mješovitih i šuma četinjača u europi, Aziji i Sjevernoj Americi. Razmnožava se posredstvom kukaca. jestiva i ljekovita. Može se konzumirati sirova ili kuhana i djeluje kao antispazmodik (sprječava ili olakšava grčeve) i ekspektorant (olakša-va iskašljavanje). Ubraja se u rijetke mi-koheterotrofe što znači da joj je za život nužno prisustvo i gljive i stabla. Od mi-koriznih gljiva uzima minerale i posred-stvom njih glukozu od stabla. Od gljiva preferira vrste iz roda Tricholoma, a od stabala borove.

Rafflesia – najveći cvijet na svijetu

Biljka vrste Sciaphila sugimotoi Sciaphila sugimotoi


Mala enciklopedija šumarstva

vi bijele boje. Prevedeno s engleskog, naziva se snježna biljka ili snježni cvijet jer se smatralo da se probija kroz snijeg, no zapravo se pojavljuje u vrijeme kada se snijeg topi. Vrsta je jedina predstavni-ca roda. Osim zbog boje, uočljiva je i jer naraste od 15 do 30 cm. Lišće je nalik na ljuske, cvjetovi su gusti, prisutni gotovo duž cijele stabljike i usmjereni nadolje, a plodovi ružičasto-crvene boje.

Na istoku SAD-a pridolazi vrsta Co-nopholis americana L. Wallr. Poput naše ljuskave potajnice ne treba gljivu, već izravno parazitira na korijenju hrastova i bukvi. Pripada porodici Orobanaceae. Izgledom odgovara drugim hetero-trofnim biljkama (izuzev orhideja): po svojim debelim stabljikama, malenim listovima nalik na ljuske, gustim cvjeto-vima postavljenim oko čitave stabljike i plodom u obliku kapsule. Listovi su smeđe boje i naliježu na svaki pojedini cvijet s vanjske strane pa biljka mnoge podsjeća na češer. Ostali su nadzemni dijelovi blijedo žućkaste boje.

Cvijet-lešina (lat. Rafflesia arnoldii R. Br.) u biljnom carstvu jedinstven je po tome što razvije najveći cvijet čiji promjer bude oko jednog metra i doseže masu do 11 kg. Cvijet se pojavljuje za vrijeme razmnožavanja, a odlikuje se crvenkasto-smeđom bojom s bi-jelim flekama koje su ravnomjerno raštrkane po svih pet latica. Oplodnja je otežana jer su cvjetovi jednospolni. Parazitira na povijušama koje rastu u kišnim šumama u Indoneziji gdje je endemska vrsta. Ubraja se u vaskularne biljke iako ne razvije vidljivo lišće, korijen i stabljiku. Razvije nitaste tvorevine koji-ma prodre u domaćina od kojega onda crpi hranjiva i vodu.

Kukce, kao što su muhe, ova jedinstvena biljka privlači na je-dinstven način – smradom poput zadaha leša.

Iznimno neugodan miris ima i vrsta s juga Afrike Hydnora africana Thunb. Podsjeća na miris fekalija, a svrha je privući kukce kotrljane i predstavnike porodice Silphidae. Parazitira na korijenju biljaka iz porodice mlječika (lat. Euphorbiaceae) pomoću organa rizofora. Kao i cvijet-lešina nema ni stabljike ni lišće, ali su cvjetovi dvospolni. Cvijet se sastoji od tri mesna-ta režnja čiji su vrhovi usmjereni jedan prema drugom. S vanj-

ske strane lobovi su svjetlosmeđe boje, vidljivo neravne površine i s vidljivim bijelim čekinjama duž rubova, a koje podsjećaju na vrlo tanke i oštre zube. S unutarnje su strane boje jastoga. Re-žnjevi s vremenom tamne i na kraju po-crne. Ovisno o količini kišnice podzemni dijelovi mogu preživjeti godinama.

Na japanskom suptropskom otoku Ishigaki koji pripada prefekturi Okinawa nedavno je otkrivena parazitska vrsta biljke znanstvenog naziva Sciaphila su-gimotoi. Otkrio ju je suradnik na Poljo-privrednom fakultetu Kyota Nishioka Tatsuki 2016. godine. Biljka pripada po-rodici Triuidaceae. Kao i drugi mihohe-terotrofi, nadzemno se pojavljuje samo u vrijeme cvatnje i plodonošenja. Visine je oko 10 cm. Stabljike, ženski i muški cvjetići ljubičaste su boje. Promjera su svega 2 mm.

Ružičasti primjerak običnog bezlisca

Šumska kokoška


Gljive naših krajeva

Niskokalorična i zdrava gljiva

Brezov djed pridolazi uz brezeBrezov djed (lat. Leuccinum scabrum Bull. Gray) pripada porodici vrganjevki (lat. Boletaceae). Prvi ju je opisao francuski prirodoslovac Jean Baptiste Francois (Pierre) Bulliad 1783. godine. On ju je smjestio u rod Boletaceae, dok se naziv vrste scabrum zadržao i danas, a ukazuje na grubu površinu gljive. U rod Leuccinum premjestio ga je britanski mikolog Samuel Frederick Gray 1821. godine.

Rusi gljivu brezov djed, osim kao niskokaloričnu i ljekovitu gljivu, upotrebljavaju i za kozmetiku. Suše ih pa od te sirovine rade

kašu za smirenje upala. Rade i vodene otopine koje koriste za liječenje kožnih bolesti i rana. Uvarak koriste za pobolj-šanje kvalitete kose, a maskama tonizi-raju kožu.

Rasprostiranje i stanište: česta je vr-sta sjeverne hemisfere. Zanimljivo je da

osim po europi, pridolazi na Himalajama. Raste u listopadnim šumama. Kao što naziv upućuje, brezov djed stvara miko-rizne veze sa stablima breze i zato ovu gljivu često beru u Finskoj i Rusiji. Vrsta je introducirana u Australiju i na Novi Ze-land. Pridolazi na blago kiselim tlima.

Opis: klobuk može biti raznih boja od bijele, svjetlosive do tamnosmeđe, ovisno o mjestu rasta. U početku je po-lukuglast, a kasnije više nalik jastuku, promjera do 15 cm. Površina je gola ili su prisutne dlačice, a za kišnog vremena pomalo je sluzava. Donja je strana u po-četku bijele boje, a kasnije prljavosiva, cjevčice su dugačke od 1 do 2 cm. Meso je bijelo, u slučaju oštećenja se ne mije-nja ili ponekad može poprimiti ružičasti

ton. Kod starih primjeraka postaje po-malo spužvasto i biva vodenasto. Stru-čak je valjkast, dugačak i debeo, visine do 15 cm, a opsega do 3 cm, nešto širi u donjem dijelu, drvenast, tvrd i ispunjen. Bijele je boje s tamnosmeđim ljuskama. Spore su uske i eliptične. Otisak spora je maslinastosmeđe boje. Gljiva je privlač-na puževima.

Miris i okus: meso ima ugodan, po-malo slatkast miris po gljivama i ukusno je. Ni okus ni miris nisu izraženi.

Vrijeme branja: od lipnja do listopa-da, moguće je pronaći primjerke i ranije, u svibnju.

Kemijski sastav: sadrži vitamine A, B1, B

2, B9, C, D, e i PP. Od minerala sadr-ži magnezij, kalij, željezo, kobalt, natrij,

mangan, cink i fosfor. Sadrži i masti, mo-nosaharide, disaharide, vlakna i korisne kiseline.

Jestivost: jestiva je niskokalorična gljiva. Odlična je pržena, može se ku-hati, marinirati ili sušiti. Ukusna je i na pizzi, u gulašu, raguu ili juhi. Prikladna je za vegetarijance. Zahvaljujući termičkoj obradi ili sušenju, uklanja se sastojak hi-tin koji ima loše djelovanje na probavu. Najbolji su primjerci s elastičnim me-som. Kuhano meso pocrni.

Ljekovitost: brezov djed daje tonizi-rajući učinak i podiže razinu imuniteta organizma, a najveća vrijednost leži u sposobnosti nepovoljnog djelovanja na stanice raka. Učestala konzumacija povoljno djeluje na čišćenje krvnih žila i poboljšanje krvne slike, normalizira se rad živčanog sustava, bubrega i snižava razinu šećera te lošeg kolesterola u krvi.

Ne preporučuje se: osobama koje pokazuju znakove netolerancije, djeci do 12. godine života, osobama koje bo-luju od bolesti bubrega, jetre i želuca.

Slične gljive: slične su sve gljive iz roda Leuccinum, ali i one su jestive. Naj-lakše se od njih razlikuje po tome što ne mijenja boju u slučaju oštećenja i nakon što se prereže.

Tekst: Marija Glavaš Foto: internet

Lijepi primjerci

Donja je strana bijele bojeNakon kiše


Zdravlje

Izvorni japanski naziv za šumsku kup-ku je shinrin-yoku. Shinrin je šuma, a yoku kupka. Pojam se ne odnosi na kupanje u vodi, premda nije isklju-

čeno da u šumi postoji neko jezero ili potok. Odnosi se na osobito čist zrak, zelenilo koje umiruje, zvukove poput cvrkuta ptica i šuštanja suhog lišća pod nogama. jednom riječju, prepuštanje šumi svim osjetilima i na taj način pove-

zivanje s prirodom. Metoda je zaživjela osamdesetih godina prošlog stoljeća.

japanci tvrde da i kratko vrijeme provedeno u prirodi može imati poziti-van učinak na zdravlje. U zemlji roboti-ke, japanu gdje ljudi provode veliki dio vremena radeći s raznim elektroničkim uređajima posebno je izražen odmak od prirode. Zato šumske kupke imaju veliko značenje za opuštanje, odnosno

Japansko šumsko kupanje

IDEJA - što posl ije karantene?

Bili u mogućnosti izaći van ili ne, nitko ne može spriječiti maštu da nas ponese bilo kuda. Pri tome je poznato da vizualizacija ima moć dove-sti do stvarnih osjećaja i potaknuti stvarne pozitivne fizičke promjene. Boravak u šumi, u mašti ili stvarnosti, svi znamo, doprinosi istodob-nom opuštanju i energiziranju uma i tijela. U Japanu zato ljudi obi-čavaju grupno odlaziti u šume, a ritual se naziva šumskim kupanjem.

oslobađanje od stresa. Stručnjaci pre-poručuju svojim sunarodnjacima da u šumu ne nose nikakvu elektroniku, uk-ljučujući i fotoaparat, da uzmu vreme-na i duboko dišu. Proces je, kako tvrde, put prema radosti. Preporučuje se i da svatko nađe kutak u skladu sa svojim sklonostima.

Preporučuje se provesti vrijeme pre-ma individualnim potrebama. To može biti potpuno opuštanje, odnosno le-žanje, meditacija, vježbe disanja, kon-zumiranje hrane u šumi, lagana šetnja, nordijsko hodanje, T›ai chi, aromatera-pija, proučavanje biljnog, životinjskog i/ili svijeta gljiva, slikanje, pisanje ili čita-nje itd. Preporučuje im se terapija kupa-nja u vrućim izvorima.

U japanu postoje čak i šumski terapeuti koji su prošli trening i pro-grame šumske terapije koji uključuju utvrđene rute. Kada korisnik stigne na odredište, provjerava mu fizičko zdrav-lje i daje u zadatak ispunjavanje psi-hološkog upitnika te na temelju toga liječnik određuje terapiju. Naravno, po-moć terapeuta nije nužna za dobrobit koju donosi šumsko okruženje. jednom kada naučite upijati šumu, pojašnjavaju japanci, bit će dovoljno stablo u parku ili ispred nebodera.

Dr. Qing Li predsjednik je Društva šumske medicine koji je proveo broj-na istraživanja. Ustvrdio je kako zapra-vo nije riječ o terapiji, već preventivi. Važnost povratka prirodi potkrijepio je činjenicama kako 80 % japanaca živi u urbanoj sredini, dok prosječni stanovnik Sjeverne Amerike više od 90 % vreme-na provede u unutrašnjem prostoru. Za usporedbu, prema prošlogodišnjem podatku, 74 % europljana živi u urbanoj sredini. K tome, prema jednome istraži-vanju za Svjetsku zdravstvenu organi-zaciju (WHO), ni mi europljani ne zao-stajemo za Amerikancima po vremenu provedenom u unutrašnjem prostoru. Najčešća su kretanja unutar stambenih

Japanac uživa u šumskoj kupki


Zdravlje

IDEJA - što posl ije karantene?i poslovnih objekata, škola, sportskih objekata i dr. Naravno, misli se na vrije-me prije izbijanja epidemije uzrokovane virusom covid-19.

Vjeruje se da šumsko kupanje poma-že u borbi s lakšim i težim bolestima, npr. rakom, srčanim i moždanim uda-rom, čirom na želucu, ali i psihičkim pro-blemima kao što su depresija tjeskoba i stres. Uz to pomaže jačanju imuno su-stava, snižava krvni tlak i osigurava kva-litetniji san. Novije studije pokazale su da dolazi do smanjenja razine kortizola i poboljšanja koncentracije i pamćenja.

U članku koji je dr. Qing Li objavio stoji kako su od početka 2005. godine u japanu provedena razna istraživanja. Prilikom prvog određeni je broj sudio-nika proveo tri dana i dvije noći u šumi. Uzimani su im uzorci urina i krvi prije izleta, tj. za vrijeme radnih dana, tije-kom izleta te tjedan i mjesec dana na-kon izleta. Mjerena je razina granulizina, perforina i granzima. Prema rezultati-ma istraživanja, ti su spojevi zaduženi za obranu organizma bili znatno viši u vremenu provedenom na izletu i nakon izleta. Razina adrenalina izmjerena u urinu značajno se smanjila. Izmjereno je da je razina zaštitnih spojeva bila po-višena i mjesec dana poslije izleta. Dalj-nja istraživanja uključivala su T stanice, perforin i limfocite u krvi. Dr. Qing je na-glasio kako izleti u urbane sredine nisu zahvaćeni ovim člankom.

Zapadnjaci su dobro prihvatili ja-panske šumske kupke i od nedavno su se počele pomalo prakticirati i u Hrvat-skoj. Da su ozbiljno shvaćene potvrđu-je činjenica da je prije dvije godine na Kraljevskom koledžu u Londonu (King›s College London) također bilo prove-deno istraživanje. Tada je ustanovljeno da svega 20 minuta provedenih u šumi pomaže cjelokupnom stanju organiz-ma. Kao zaključak naveli su kako bi pri-likom planiranja gradova stručnjaci više pažnje trebali posvetiti zelenilu. Sudeći

prema važnosti koju je dobilo urbano šumarstvo u europi, a što postaje osjet-no i u Hrvatskoj, to bi se uskoro trebalo pokrenuti nabolje.

Isto tako, prema zapadnjačkim istra-živanjima fitoncidi, tvari koje biljke izlučuju kako bi se zaštitile od mikro-organizama, štetnih gljiva i štetnih ku-kaca, daju odličan razlog za boravak u šumi. Nazivaju ih i drvnim esencijalnim uljima, a naziv fitoncidi nadjenuo im je ruski biokemičar dr. Boris P. Tokin s Le-njingradskog univerziteta koji ih i otkrio. Neke ih biljne vrste izlučuju u velikim količinama, a što je posebno izraženo u crnogoričnim šumama. Dr. Qing u svo-jem članku također spominje blagodat

udisanja fitoncida te pojašnjava kako je riječ o onima poput α-pinena i limone-na. Oni obnavljaju obrambenu sposob-nost organizma.

U japansku kupku može se uključiti i grljenje stabala za koje je potvrđeno da isto tako doprinosi zdravlju. Koliko je po-znato, s tom je praksom započela hindu-ska sekta u indijskoj državi Rajasthan još 1730. godine. Kasnije je izraz tree hugger (onaj koji grli stablo) korišten na zapadu za izrugivanje hipijima. Prema novijim tvrdnjama, stabla pomažu putem vibra-cija koje stvaraju, a pomažu uzemljiva-nju, oživljavanju organizma i podizanju razine hormona oksitocina koji smanju-je stres i podiže raspoloženje.


Može se provoditi na razne načine

Vrući izvor okružen šumom bambusa


Zanimljivost

Iznimno otrovna drvenasta vrsta Hippomane mancinella prirodno je rasprostranjena u južnoj i Središnjoj Americi te na Floridi, a kao alohtono stablo prisutna je i na obalama zapadne Afrike. Čitavo je stablo otrovno, a da bude gore,

plodovi su nalik plodovima divljih jabuka, dobro vidljive žu-to-zelene boje, ugodnog i slatkog okusa, a stablo u načelu ne naraste više od 15 m.

Znanstveni naziv vrste manzanilla dolazi od izgleda plodo-va, odnosno španjolskog nadimka manzanilla što u prijevo-du znači jabučica. Duži španjolski nadimak je manzanilla de la muerte, u prijevodu jabučica smrti. Naziv roda Hippomane kovanica je starogrčkih riječi hippo što znači konj i mania što znači ludilo. Pripada porodici mlječikovki (lat. Euphorbiaceae) koja je rasprostranjena po čitavom svijetu, a svi predstavnici sadrže otrovan sok, bilo da je riječ o grmovima ili visokom dr-veću.

Biljci iz iste porodice, dobro poznatoj europljanima, ne-slavna titula najotrovnije prema Guinnessu bila je dodijeljena

2007. godine. Riječ je o običnom ricinusu (lat. Ricinus commu-nis) porijeklom iz sjeveroistočne Afrike i Indije koji je prisutan u europskim zemljama umjerene klime gdje se često uzgaja kao ukrasna biljka. Otrovni su svi dijelovi biljke, ali najveća kon-centracija otrovnog ricina nalazi se u sjemenkama. Talijanski fašisti koristili su ulje pridobiveno iz sjemenki u Drugom svjet-skom ratu za brutalno iživljavanje nad Istrijanima. Simptomi otrovanja ricinom odgovaraju onima kod trovanja sokom iz ploda mancinelle, premda nigdje nije navedeno da je prisutan i u njima. Ricin uzrokuje pečenje u ustima i grlu, jake bolove u trbuhu, unutrašnje krvarenje i smrt. Danas je prošireno ko-rištenje u ljekovite svrhe. Poznato je kako se obradom može ukloniti ricin pa se ulje bogato vitaminom e naveliko koristi za njegu kože i kose.

Manchinella je pak rijetka, listopadna tropska vrsta. Ima okruglu krošnju i deblo promjera oko 60 cm. Kora je izbrazdana i djeluje ispucala, crvenkasto-sive boje. Lišće je naizmjenično, eliptičnog oblika, kožasto, žuto-zelene boje,

Nisu sva stabla za grljenje

Kolumbo među prvim svjedocima otrovnosti manchinelle


Stablo vrste Hippomane mancinella jedinstveno je u svijetu, toliko da je od 2011. godine uvršteno u Gu-innessovu knjigu rekorda, a ispod stabala ljudi redovito postavljaju ploče i označavaju ih crveno obojenim trakama i oznakama X. Nažalost, razlog za uvrštavanje u čuvenu knjigu i posebnog obilježavanja je jedin-stven – iznimna otrovnost.

Grana manchinelle

Plodovi nalik plodovima divlje jabuke


Zanimljivost

sjajno, dužine od 5 do 10 cm. Cvjetovi su maleni i blijedo žuto-zelenkaste boje. Plodovi su promjera od 2,5 do 5 cm, zeleni, žuto-zeleni do žuti, sadrže od 6 do 9 sjemenki i smr-tonosni mliječni sok.

Raste uz more ili bočatu vodu među stablima mangrova. Dolazi na pješčanim plažama pa nosi i nadimak plažina jabu-ka, a može rasti i na vapnencu. To je dobro jer je poznato na kojim će se staništima naći, ali i opasno, osobito za djecu i tu-riste, jer je riječ o zemljama s vrlo privlačnim plažama. Zato su na brojnim mjestima stabla označena upozoravajućim ta-blama, crvenim znakom X ili je crvenom bojom oslikana traka oko debla.

Od otrovnih tvari do sada su identificirani hipomanin, man-cinelin, sapogenin i fizostigmin, no potrebna su daljnja istra-živanja da se dobije cjelovita slika. Mliječni sok sadrži forbol koji je lako topljiv u vodi pa je zbog toga posebno opasno naći se pod manchinellom za vrijeme kiše. Poznato je da samo kap ovog mliječnog soka, koji uz forbol sadrži i druge iritantne tvari, može uzrokovati opekline, plikove i upalu kože. Nada-lje, može uzrokovati glavobolju, ozbiljne teškoće s disanjem i privremeno sljepilo. Oštetit će čak i boju automobila. Postoji svega nekoliko biljaka koje sadrže protuotrove.

Jasno je da manchinellu nije jednostavno ukloniti sje-čom jer odmah dolazi do ispuštanja soka. Preporučuje se prethodno prstenovanje (guljenje kore u prsten) s ciljem isu-šivanja stabla i paljenje ili čađenje kore. Spaljivanje čitavog stabla se ne preporučuje. Toksini koji dospiju u dim mogu se udahnuti i uzrokovati jaku bol koja traje satima, gastroente-ritis (upalu sluznice želuca, tankog i debelog crijeva), krvare-nje uslijed oštećenja probavnog trakta, povraćanje, pa i šok, a neki toksini mogu čak uzrokovati i tumor. Dospiju li toksini iz dima u oči uzrokovat će privremenu ili trajnu sljepoću.

Pokazalo se da su neke osobe ipak otporne na učinke soka pa su, nevjerojatno, ali istinito, kora i plodovi korišteni za liječenje, a drvo se koristi za izradu namještaja. Sok iz kore koristio se za tretiranje veneričnih bolesti, a plodovi osušeni na suncu kao učinkovit diuretik. Od žućkasto-smeđeg drveta može se izraditi prekrasan namještaj srednje tvrdoće i jedno-lične teksture, no u podneblju u kojem se koristi biva podlo-žan termitima. Drvo se prethodno danima ostavlja na suncu, ali i takvo osušeno zahtjeva veliki oprez pri obradi. Nužna je zaštitna maska kako ne bi došlo do udisanja drvene prašine. K tome, ne može se poreći velika otrovnost ovog stabla, ali ni

odlična zaštita od erozije i vjetra kakvu pružaju drvoredi duž plaža.

Jasno je da postoje zabilježeni slučajevi zloupotrebe. Karaibi i Kaluza Indijanci vezali su zarobljenike za drvo i tako ih ostavljali da polako i bolno umru. Karaibi su još običavali lišćem trovati vodu svojih neprijatelja i močiti u sok vrhove strelica. Vjeruje se da su tako ubili španjolskog konkvistadora, istraživača i prvog guvernera Puerto Rica juna Ponce de Leo-na na Floridi 1521. godine. Prvom lošem iskustvu Španjolaca i ujedno europljana svjedočio je sam Kolumbo tijekom svo-jeg drugog putovanja 1493. godine. Kirurg na brodu jamesa Cooka, William ellis zapisao je kako je nekoliko mornara koji su poslani posjeći stabla na obali oslijepilo na nekoliko dana. Britanski časopis za oftalmologiju piše kako je britanski admi-ral Horatio Nelson bio otrovan vodom u koju je bilo ubačeno lišće manchinelle. Vodu su otrovali domoroci tijekom admira-love ekspedicije u Nikaragvi. Posljedice nisu navedene, ali se Nelson očito izvukao jer je, kao što je poznato, poginuo u bitci kod rta Trafalgara 1805. godine, 25 godina kasnije.

U današnje se vrijeme događa da se otruju neoprezni tu-risti. Ponekad i odrasli smetnu s uma da nije mudro kušati nepoznate plodove u nepoznatoj zemlji. Tako je jedna radio-loginja dobrano stradala nakon što je pojela samo jedan ko-madić ploda. Iskustvo je opisala kao jezivo i zato imala snažnu potrebu upozoriti druge. Uputila je pismo na adresu Britan-skog medicinskog časopisa koji ga je zatim objavio. Napisala je kako je prvo osjetila ugodan, sladak okus, a samo nekoli-ko trenutaka kasnije osjećaj blagog žarenja kao da je pojela nešto začinjeno paprom. Blagi je osjećaj postepeno prešao u žarenje i stezanje u grlu. Slijedila je bol i osjećaj knedle u grlu. Kroz sljedećih osam sati bol je polako jenjavala, ali su joj nate-kli limfni čvorovi.

Manichella je, naravno, otrovna i za životinje s jednim izu-zetkom. Iguane vrste Ctenosaura similis koje obitavaju u ze-mljama Srednje i južne Amerike ne samo da se zadržavaju ne granama ovog stabla, nego i hrane plodovima.

Zanimljivo je i da manchinella kao rijetka vrsta u SAD-u ima status ugrožene. Mnogi stanovnici Floride izjasnili su se da bi je ipak radije iskorijenili.

Drvo daje prekrasan namještaj

Vrsta iguane otporna na otrove


Događaji

Tekst: Goran VincencFoto: Maja Sabljak

Lonjsko polje u proljeće

Unatoč ljudskim nedaćama, priroda se budi

Fotovijest


Događaji

Iako nas je nesretni virus sve natjerao u domove, priroda se budi i sve je procvalo. Za rubriku Fotovijest fotografi-je nam je poslala Maja Sabljak, zaposlenica Parka prirode Lonjsko polje koja je s kamerom u ruci obišla taj naš po-

savski biser. Porastom temperatura krenule su prvo svima nama znane proljetnice, a prati ih i ostatak prirode, kukci, ptice i sisavci.

Prema svim pokazateljima, smanjena ekonomska aktivnost dovela je do znatnog pročišćenja zraka te do smanjenja emisi-ja štetnih plinova, čime je barem djelomično usporen proces klimatskih promjena.

Prirodi je dobro došao predah od ljudskih aktivnosti, sto-ga vjerujemo kako će ovoga proljeća sve biti mnogo bujnije nego prethodnih godina. Dok jednom ne smrkne, drugom ne osvane…

Fotovijest


VrbaDraga djeco, poštovani roditelji, kolegice i kolege, čitatelji,rubrika Dječji kutak uvijek je pun zanimljivosti, ali sada ove stranice nude još i više. Pokazali smo, a vjerujemo da će to i čitatelji časopisa prepoznati, kako nema daljine koja je nepremostiva. Iako smo razdvojeni, zajedno smo u dječjem stvaralaštvu i dajemo doprinos za sutra, za maštu, za spo-znaje, za prirodu i zajednicu koja nas ovime još i više jača i povezuje. Pokazali smo da nije važno mjesto i vrijeme – važno je biti zajedno – tu – jedni za druge.Uz zahvalnost šaljemo pozdrave svim uključenim vrtićima u program Dječjeg kutka. Uživajte u ovim crtežima djece jer čekaju vas još mnogi koji će se predstaviti u narednim brojevima časopisa.

Priredile: Ljilja Ivković i Ester Pavić

DV “POTOČNICA”DV “VEDRI DANI”, ZAGREB

DV “ZVONČIĆ”, OzaljIme i prezime djeteta: ema ŠkrakOdgojiteljice: Melita Golub i Martina VratarićKomentar djeteta: „Od vrbe radimo vijence za Božić, a cice mace beremo u vazu.“

Bruno Schiavone

Niko Čeljo

Vid Kolarević Leila Ugljen

Agata Verović Lovro Rakvin

Odgojitelji: Vera Siročić i Dalibor Reš


grupa LAVANDA

grupa ŠAFRANIOliver Domjančić Ines Božić Fran Božić emili Šoštarić

Patrik Wittine Antonija Marušić

Ana Tomljenović

Mihaela janus Gabaj

Luka Božin Sara Đuratović Olivija Popara

Sonja Puzjak Greta Tkalec Gabrijela Kutleša Valentina Boltek

DV “ZAPRUĐE”

Odgojiteljice: Marija jurišanac i Višnja Ciraki

Odgojiteljice: Diana Dimitrov i Vesna Štefančić

Aktualno


Documents

Aktualno Proljetni požari veći problem od ljetnih?