Akteri Rekonstrukcije Cvjetnoga Trga u Zagrebu

7/21/2019 Akteri Rekonstrukcije Cvjetnoga Trga u Zagrebu

1/24

S

o

c

io

lo

g

ija

i

p

r

o

s

t

o

r

53

Akteri rekonstrukcije Cvjetnoga trga u Zagrebu1

A n e l i n a S v i r i G o t o v a cJ e l e n a Z l a t a r

Institut za drutvena istraivanja u Zagrebu, Hrvatskae-mail: [email protected]; [email protected]

SAETAK Sluaj planirane gradnje stambeno-poslovnoga kompleksa na Cvjetnom tr-gu u Zagrebu zanimljiv je na vie naina, a analizom diskursa triju dnevnih novina

(Jutarnji list, Veernji listi Vjesnik) istraili su se akteri ukljueni u taj projekt u 2007.i poetkom 2008. godine. Ukratko, sluaj Cvjetnoga trga moe se objasniti planira-njem projekta gradnje od strane investitora T. Horvatinia predstavljenoga javnostikrajem 2006. godine. Projekt je izazvao iznimno burnu raspravu oko naina gradnjei planiranoga ruenja na prostoru uz Cvjetni trg, to je dovelo do profiliranja dvijusuprotstavljenih strana onih koji su podravali cjelokupni projekt i onih koji su odpoetka protiv njega. Zagovornici ovoga projekta esto su se pozivali na nunu pro-mjenu zaputenih donjogradskih blokova i time naglaavali njegov javni interes kaointeres graana Zagreba. Protivnici su pak naglaavali ugroenost javnoga prostora ijavnih interesa, prometnu zaguenost koja e nastati, te naruavanje kulturne i povi-jesne batine sredita grada. Ovako polarizirana situacija istaknula je glavne aktere

ukljuene u sluaj Cvjetni trg, a mogu se izdvojiti prema sljedeoj tipologiji: politiki,ekonomski, struni i civilni akteri. Planirano ruenje izazvalo je otpor civilnoga sekto-ra (Pravo na grad, Zelena akcijai dr.), dijela strunjaka (arhitekata, urbanista, glumaca,sociologa i drugih) i dovelo do vie ili manje organiziranih prosvjeda. U javnosti je odsamoga poetka projekta stvoren dojam izrazite podrke odreenih institucija gradaZagreba i osobno gradonaelnika M. Bandia za nastavak projekta jer je u vie navratamijenjan GUP (Generalni urbanistiki plan) Zagreba. Na kraju je projekt, zahvaljujuistvorenim reakcijama u javnosti i medijima, ipak doivio neke preinake, a glavni je in-

vestitor ak prijetio odustajanjem od projekta. Bez obzira na mogui krajnji scenarij,pitanje je koliko e ovaj projekt, ako se zavri, biti inkorporiran u sredite grada.

Kljune rijei: Zagreb, Cvjetni trg, akteri, javni prostor, rekonstrukcija, gentrifikacija,analiza diskursa.

Primljeno:travanj 2008.Prihvaeno:svibanj 2008.

1Tekst je dijelom nastavak na ve objavljeni rad istih autorica pod nazivom Reconstructionof Central Bussines District(CBD) Example of Cvjetni trg in Zagreb. Spasi, N. (Ur.). U:Odrivi prostorni razvoj gradova. Tematski zbornik radova, drugi dio. Beograd: Institut za

arhitekturu i urbanizam Srbije.

UDK 316.334.56(497.5 Zagreb)Izvorni znanstveni rad

Copyright 2008 Institut za drutvena istraivanja u Zagrebu Institute for Social Research in ZagrebSva prava pridrana All rights reserved


2/24

54

S

o

c

io

lo

g

ija

i

p

r

o

s

t

o

r

Sociologija i prostor, 46 (2008) 179 (1): 5376

1. Teorijski okvir

Drutveni akteri kao pokretai razvojnih procesa u prostoru najjednostavnije se

mogu objasniti kroz dihotomnu podjelu na nove i stare, slabe i jake, urbane iruralne, globalne i lokalne i sl. Neki akteri, kao nositelji drutvenoga djelovanja ipromjena, gube dosadanji znaaj, a drugi ga pak dobivaju. U svim segmentimadrutva postoji velik broj razliitih aktera pa tako i u segmentu grada ili segmentuurbanoga. Urbani fenomen sadri sloen sistem aktera (Bassand, 2001.) dok svakitip drutva i grada sadri sistem hijerarhiziranih aktera (Vujovi, 2006.). Novi-ja istraivanja uvjerljivo pokazuju da je drutveni prostor poprite sueljavanja ikompeticije razliitih aktera za postizanje odreenih ciljeva. Pod akterom po-drazumijevamo individuu ili grupu koja zauzima poloaj u drutvu i drutvenimpokretima, pa otuda nejednako raspolae resursima drutva; koja brani interese

i vrijednosti; koja odrava odnose s drugima; koja uvijek, vodei rauna o tompoloaju, oblikuje identitet u interakciji s drugim (identitet daje smisao njenoj eg-zistenciji); koja nudi projekte drutva i svakodnevnoga ivota i eli ih realizirati(Bassand, 2001.).

Akteri utjeu na kvalitetu ivota, upotrebu prostora, prostornu i socijalnu mobilnost,na naseljenost i naseljsku morfologiju (Seferagi, 2005.; Hodi, 2005.; upani,2005.). Hrvatska je, kao i sve druge zemlje, zahvaena globalizacijskim procesima,stoga i akteri postaju globalni (politiki, ekonomski, struni) i kao takvi premreujusvijet, a lokalnise akteri u to ukljuuju, suprotstavljaju im se ili su iskljueni (Soja,

2000.; Castells, 2000.; Sassen, 2001.). Iskljuenost ili nedovoljna ukljuenost odre-enih aktera u nastalim promjenama u drutvu i prostoru fenomen je u svim pa i utranzicijskim drutvima. Na primjeru istraivanoga sluaja Cvjetni trg nastojat e seizdvojiti akteri koji imaju vie utjecaja i moi i akteri s manje utjecaja i moi, iz egai slijedi njihova ukljuenost ili neukljuenost u promjene u drutvu. Sluaj Cvjet-noga trga poprite je sueljavanja razliitih aktera i idealtipski primjer drutvenestrukturiranosti i stratificiranosti jer predstavlja poloaj i utjecaj tih aktera. U raduse polazi od pretpostavke da postoji izrazita hijerarhizacija svih aktera ukljuenih uovaj sluaj. U istraivanom sluaju Cvjetnoga trga koristit e se tipologija etiri tipaaktera: 1. strunjaci za prostor; 2. politiki akteri; 3. ekonomski akteri i 4. stanov-

nici/korisnici/graani (Bassand, 2001.). Prema navedenoj tipologiji izdvojit e sepredstavnici svih tipova aktera ukljuenih u projekt, te e se s razvojem dogaajaoko gradnje planiranoga kompleksa pokazati kako se pojedini akteri nameu kaovani, ili pak gube na znaaju, te tako utjeu na razvoj krajnje situacije.

1.1. Procesi gentrifikacije i rekonstrukcije gradskoga centra

Procesi koji su usko vezani uz djelovanje aktera u urbanom i javnom prostoru kaoto je to Cvjetni trg, procesi su gentrifikacije i urbane obnove, a neodvojivi su odprocesa urbanizacije i modernizacije, kao i njima srodnih procesa. Gentrifikacija jeproces prestrukturiranja drutvenih slojeva i aktera u prostoru, odnosno nain uvo-enja viih klasa u obnovljene centre gradova. Ovi su procesi s vremenom popri-


3/24

S

o

c

io

lo

g

ija

i

p

r

o

s

t

o

r

55

A. Sviri Gotovac, J. Zlatar: Akteri rekonstrukcije Cvjetnoga trga u Zagrebu

mali razliita obiljeja te donosili razliit utjecaj pojedinih aktera na prostor. Procesiurbanoga uljepavanja (embelishment) iurbane obnoveu svijetu zapoinju 60-tihgodina 20. stoljea, a kod nas neto kasnije. Zapoeli su i razvijali su se iz obnove

poruenih gradova nakon Drugoga svjetskog rata, ali i zbog opadanja kvalitete i-vota u sredinjim dijelovima gradova, to je otvaralo mogunost novoga ureivanjai rekonstrukcije veine gradova (prema aldarovi, 1989.). O tome govori i poznatiLefebvreov pojam prava na grad kojim se oznaava proces ienja siromanihgradskih etvrti, gdje se siromani stanovnici istjeruju u korist bogatih (Lefebvre,1976.). I ovdje se moe rei da je vidljiv proces tzv. elitizacije stanovanja u skupe imoderne stanove naseljava se via klasa ili odreeni pojedinci koji sebi mogu priu-titi skupu i elitnu razinu stanovanja u gentrificiranom dijelu centra grada.

Sam proces i pojam gentrifikacije objanjava se kao konverzija socijalno margi-

nalnih podruja i podruja stanovanja radnike klase centra grada u srednjokla-sna podruja stanovanja, a predstavlja pokret privatnoga investiranja u central-na podruja glavnih urbanih centara koji je zapoeo ezdesetih godina (Zukin,1987.:129.), odnosno taj se proces moe objasniti i kao proces prostorne i socijalnediferencijacije. Gentrifikacija podrazumijeva poduzimanje odreenih akcija kojesu potpomognute, najee privatnom, ali i dravnom inicijativom na izgled gradai pojedinih gradskih dijelova, a sa svrhom njihova ureivanja i uljepavanja. Nataj nain odreeni marginalni dijelovi u blizini sredita grada (nekad radnike e-tvrti) nastoje se pomaknuti i utjecati na stvaranje proirenoga i ureenoga central-nog dijela grada, u koji se zatim smjetaju vie ili srednje klase. Kroz taj proces

uljepavanja koji je rezultat i vrijednosnih orijentacija prema izgledu i slici grada ukojem stanovnitvo svakodnevno ivi, odvija se i popravljanje socijalne struktu-re stanovnitva, koja zatim u poljepanom i eventualno gentrificiranom urbanomokruenju onda bolje funkcionira (aldarovi, 1989.:123). Procesom socijalne di-ferencijacije u sredite se sada nastanjuju tzv. bolje ili imunije klase koje zbogsvoga vieg statusa nastoje poboljati i svoju neposrednu ivotnu sredinu, odnosnodirektno utjeu na izgled (centra) grada. Pojedini zahvati na izgled grada moguse poduzimati i zbog prirodnih razloga, kao to je propadanje grada do kojeganeminovno dolazi vremenom, ali mogu biti inicirani i politikim, ekonomskim isocijalnim razlozima.

Iako proces gentrifikacije esto ukljuuje rehabilitaciju stambenih etvrti radni-ke klase, moe se dogoditi i u nestambenim podrujima gdje je budua zgradaekonomski isplativa i gdje je dovoljno sigurno da e rehabilitacija biti odriva (Zu-kin, 1982.; u: Schaffer; Smith, 1986.:347). Gentrifikacija prvenstveno poinje kaorezidencijalni proces, a ukljuuje i restrukturiranje centralnoga gradskog sreditai njegova buduega koritenja. Proces gentrifikacije obino ukljuuje obnavljanjekomercijalnoga razvoja (razne trgovine, poslovni uredi i sl.), kao i novi razvoj re-kreacijskih mogunosti (Schaffer; Smith, 1986.:347). Na razliitim lokacijama gen-trifikacija poprima razliite oblike, ali openito obuhvaa obnovu starih gradskihjezgara i zgrada u centru grada za novu upotrebu, a uglavnom se cilja na srednjuklasu. Ponovnim ulaganjima podruja srednjoklasnoga ivljenja dobivaju na cijeni,pa gentrifikacija postaje profitabilna opcija (Schaffer; Smith, 1986.:347).


4/24

56

S

o

c

io

lo

g

ija

i

p

r

o

s

t

o

r


Proces gentrifikacije u sluaju Cvjetnoga trga (to je najei nain od 90-tih go-dina 20. st. i u tranzicijskim zemljama) potaknut je privatnim ulaganjem i kapita-lom. Takvu gentrifikaciju privatnoga tipa (private-led gentrification)u 1980-ima

definira ulazak privatnih investitora kao onih koji je potiu i osvajaju urbani front(Smith, 1986.; prema Webb, 2007.:34). U sluaju Hrvatske ti su se fenomeni poelidogaati od 1990-ih godina 20. stoljea i nastavili do danas. Oni gradovi koji nisuimali iskustvo ekstenzivne gentrifikacije postali su agresivniji u svojem pokuajuda privuku kapital za obnovu podruja u sreditu grada (inner city areas) (Webb,2007.:34). I u ovom su sluaju grad Zagreb, odnosno pojedine gradske institucije,odigrali znaajnu ulogu privlaenja kapitala i ulaganja u projekt.

Uz gentrifikaciju se neposredno vee i pojam urbane obnove (urban renewal)kojije osobito ezdesetih i sedamdesetih godina bio povezan s pomodnim pokretom

ouvanja i rekonstrukcija povijesnoga nasljea (aldarovi, 1989.:123), ime senastojalo gradu vratiti njegov prijanji izgled naglaavajui povijesne vrijednosti.Danas se, meutim, urbanu obnovu nastoji provesti kroz izrazito modernistikezahvate u prostor grada, esto izvan urbanoga konteksta ve postojeega prostora.Primjerice, mnogi postojei multifunkcionalni trgovaki centri (shopping-centri)u sreditu Zagreba koji sadravaju luksuzne trgovine, poslovne urede, poneki istambene dijelove, te podzemne garae, esto se smjetaju u strogom centru gradai na neprimjereno malom prostoru (npr. Importanne Galerija). Tzv. zagrebaki do-njogradski blokovi, unatrag 30-ak godina relativno uspjeno sauvani od prometa,postali su u ovo tranzicijsko vrijeme idealno mjesto za gradnju podzemnih garaa

kao jedan vid rjeenja od prometnih guvi. Tako se dogaa paradoksalna situacijada grad i njegovi politiari umjesto da i dalje uvaju gradsku povijesnu jezgru odprivatnoga prometa upravo najvie inzistiraju da u njemu sagrade garae, a svepod krinkom prometnoga rastereenja.

2. Projekt Cvjetni trg u Zagrebu

Planirani je projekt od prvoga predstavljanja javnosti (krajem 2006. godine) iza-zvao brojne kontroverze. Moe se rei da je prototip ambiciozno zamiljenogaprivatnog ulaganja a u svrhu modernizacije, rekonstrukcije, a time i gentrifikacijeovoga dijela centra Zagreba. Financijski i idejni nositelj projekta, i ureenja blokovauz Cvjetni trg, investitor je Tomislav Horvatini i njegova Hoto grupa. Predvieniprostor za gradnju na Cvjetnom trgu je 50.000 m2s ukupno 700 mjesta u podze-mnoj garai. Cijena itavoga projekta procijenjena je na 2,9 milijuna eura. Nakonpredstavljanja planiranoga projekta javnosti, razvila se podua rasprava vezanauz buduu lokaciju projekta, njegove vlasnike, te naruavanje i mijenjanje izgledapostojeega trga. Budui da bi se planirani kompleks trebao smjestiti i na mjestukina Zagreb, nastali su sukobi izmeu dosadanjega vlasnika koji je na netranspa-rentan nain prepustio pravo prvokupa investitoru Horvatiniu iako je i Srpskapravoslavna crkva polagala pravo na njega kao jedan od bivih vlasnika (u prolomsocijalistikom sustavu drava joj je zgradu oduzela i nacionalizirala). Predlaganoje ruenje oblinje kue pjesnika Vidria i arhitekta Bollea, inae spomenika kultu-


5/24

S

o

c

io

lo

g

ija

i

p

r

o

s

t

o

r

57


re i dijelova povijesne batine grada. Meutim, najeu raspravu izazvale su stalneizmjene i dopune GUP-a (Generalnoga urbanistikog plana Zagreba)2od stranePoglavarstva grada kojima se ilo u korist raznim privatnim inicijativama, a meunjima i spomenutom investitoru. Takav nain djelovanja ovih struktura primjer jesimbioze gradskih i politikih aktera. Povezanost onih koji imaju veliku politikumo i utjecaj s gospodarskim strukturama koje posjeduju mo i kapital postaje pri-mjer idealtipskoga povezivanja dviju vanih drutvenih struktura. Tako npr. grado-naelnik Zagreba Milan Bandi u suradnji s glavnim gradskim urbanistom Slavkom

2Generalni urbanistiki plan donosi se za Grad Zagreb i naselja koja imaju vie od 30.000stanovnika (Zakon o prostornom ureenju, lanak 39.), a donosi ga Gradska skuptinaGrada Zagreba odnosno Gradsko vijee po pribavljenoj suglasnosti upanijskog odnosnoGradskog upravnog odjela uz prethodno miljenje upanijskog odnosno Gradskog zavoda(Zakon o prostornom ureenju, lanak 40.). GUP grada Zagreba je prostorni plan koji se uskladu sa zakonom, donosi za graevno podruje naselja grad Zagreb granice kojega suodreene Prostornim planom Grada Zagreba (lanak 6., Slubeni glasnik Grada Zagrebabroj: 14, od 31. srpnja 2003.). Granice obuhvata ovog plana vide se u sljedeem lankukoji kae: GUP se donosi za podruja Grada Zagreba utvren Prostornim planom GradaZagreba i obuhvaa njegovo ue gradsko podruje izmeu medvednike ume i zagreba-

ke obilaznice, sa oko 220 km2

, ukljuujui njegovo povijesno sredite (lanak 4., Slubeniglasnik Grada Zagreba broj 14 od 31. srpnja 2003.). GUP dakle, obuhvaa samo podrujegrada Zagreba ili Grad Zagreb, a Prostorni plan itavu zagrebaku regiju (i Grad i upanijuzagrebaku zajedno).

Slika 1.

Izgled sadanjega Cvjetnog trga

Izvor: http://www.h-alter.org/admin/fckeditor/Image/0207/cvjetnitrgic.jpg


6/24

58

S

o

c

io

lo

g

ija

i

p

r

o

s

t

o

r


Dakiem, te savjetnicima iz raznih gradskih zavoda za planiranje grada, otvorenoi s velikom podrkom kree u ovaj projekt zalaui se da investitor Horvatini za-pone s njim to prije. Zanimljivo je to je unatrag godinu dana, od kada se poeo

spominjati ovaj projekt i od kada su zapoele razliite aktivnosti oko njega, dvaputmijenjan GUP Zagreba, te prilagoavan ovom i ostalim projektima planiranimod strane politike, prvenstveno samoga gradonaelnika. Nasuprot njima nalazi sevelik dio strunjaka i profesionalaca, civilnih udruga i graana. Iako svi nisu bilidirektno vezani uz urbano-prostornu problematiku, iskazali su zabrinutost za ovajdio grada i nastojali zaustaviti projekt Cvjetni trg. Brojni su arhitekti, urbanisti,povjesniari umjetnosti, urbani sociolozi, umjetnici, glumci u suradnji s civilnimudrugama Zelenom akcijom i Pravom na grad angairano djelovali cijelu 2007.godinu, organizirajui javne prosvjede i potpisivanje peticija u cilju spreavanja ra-dikalnoga mijenjanja ovoga prostora. Meutim, nisu svi strunjaci za prostor dijelili

iste stavove pa je jedan dio njih podravao i branio projekt.

Slike 2. i 3.

Izgled Cvjetnoga trga nakon gradnje potencijalnoga kompleksa

Izvor: http://www.x-build.net/4images/data/media/30/kristal i.jpg


7/24

S

o

c

io

lo

g

ija

i

p

r

o

s

t

o

r

59


2.1. Trg kao javni prostor

Trg je tip javnoga prostora za koji su stanovnici grada moda i najvie vezani pa

svaka interpolacija na njegov prostor ne prolazi bez reakcije graana. Trgove obi-ljeava polifunkcionalnost gradskih djelatnosti to je nuan preduvjet za potpuniurbani ivot. Mogu se razlikovati etiri osnovne ideje ili koncepcije gradskogacentra: 1. reprezentativni (monumentalni) centar; 2. poslovni centar (CBD Cen-tral Business District); 3. drutveno-kulturni centar i 4. multifunkcionalni centar(prema Perkovi, 2002.:267). Primarni zagrebaki gradski centar odnosi se uglav-nom na Jelaiev trg (Trg bana Josipa Jelaia) i Cvjetni trg (Trg Petra Preradovia)dok sekundarni gradski centar ine ostali brojni trgovi u irem sreditu grada (Kva-ternikov trg, Britanski trg, Trenjevaki trg i dr.). Primarni gradski centar s Cvjetnimtrgom moe se okarakterizirati kao multifunkcionalni ili mjeoviti centar jer sadri

sve spomenute funkcije u sebi, i funkciju poslovnoga, kulturnog i politikog (repre-zentativnog) centra iako te funkcije nisu u potpunoj ravnotei i nisu podjednakozastupljene. esto su prisutne, ali ponekad jedna nautrb druge, ovisno o vremenuu kojem se drutveni ili politiki ivot grada odvija. Multifunkcionalni centar nijeni spomenik, ni zona specijaliziranih usluga, ni kulturni geto, nego gradski centaru pravom smislu rijei tj. dio grada u kojemu se odvija koncentrirani i potenciraniurbani ivot (Perkovi, 2002.:269).

Javni urbani prostori imaju brojne odlike i obiljeja a jedna od njih je percepcijajavnihprostorakroz koju se oituje nain na koji javnost doivljava sam prostor

i promjene ili poremeaje na njemu. Navika vezivanja uz prostore trai vezivanjeuz prole slike, pa se svaka inovacija sporo prihvaa, odnosno trai svoje vrijemeza adaptaciju. Stoga se ini da se svaki novi temporalitet nuno sukobljava sastarim temporalitetom, pri emu valja istaknuti da e jednom i sadanji novitemporalitet, nositi epitet starog i biti u sukobu s nekim novim (aldarovi,1996.:87). Prema tome, moe se oekivati da e promjene Cvjetnoga trga s vre-menom ipak biti adaptirane u sliku nekoga novog Cvjetnog trga, manje ili vieprihvaenu.

Na oba sredinja trga u Zagrebu odnosi se i obiljeje procesualnosti javnih pro-

stora, odnosno njihove dinaminosti, stalne mijene i prisutnosti javnoga ivotana njima svakodnevno. Na njima i u njima se zapravo uvijek neto drugo i novodogaa, a to je upravo jedan od njihovih osnovnih atrakcijskih elemenata (npr.vidjeti i biti vien) (aldarovi, 1996.:87). Slikovit primjer je zagrebaka subotaujutro na relaciji izmeu ova dva trga kada se moe vidjeti i doivjeti koliko spo-menuti elementi privlae razliite grupe ljudi na ova mjesta da bi se bilo dijelomte procesualnosti. Neki se ele vidjeti s prijateljima, popriati, proetati i tomeslino, a nekima je glavni interes biti u tzv. sreditu zbivanja ili meu poznati-ma koji su i inae redoviti posjetitelji ovih javnih mjesta. Izgradnjom planiranogaprojekta dosadanja procesualnost i javnost trga kao takvoga vjerojatno e biti

naruena.


8/24

60

S

o

c

io

lo

g

ija

i

p

r

o

s

t

o

r


3. Metode i rezultati istraivanja

Istraivanje rekonstrukcije uega centra grada Zagreba, u sluaju Cvjetnoga trga,

provedeno je kroz analizu lanaka objavljenih 2007. i dijelom u 2008. godini. Zaistraivanje su koritene tri dnevne novine:Jutarnji list, Veernji list iVjesnik, od-nosno novinski lanci vezani uz navedeni predmet istraivanja. Za analizu diskursau tekstu je interpretirano 18 lanaka (od sijenja 2007. do oujka 2008.) biranih natemelju sljedeih kriterija: relevantnosti teme, zanimljivosti teme, vanosti ukljue-nih aktera i vremenskoga kontinuiteta cijeloga sluaja. Analiza diskursa metoda jekvalitativnoga tipa a ishodina toka joj je deskripcija makrosvijeta kroz analiziranii problematizirani mikrosvijet. Bazira se na odnosu manifestno latentno u sadr-aju lanaka, odnosno onom vidljivom i nevidljivom, ali postojeem kontekstu pro-blema. Analiza diskursa jest mikroanaliza komunikacijskoga dogaaja kao djelia

drutvenosti (ili povijesti), ali traga za (drutvenim) makrofenomenima. Analizadiskursa ima socio-politiki cilj: u govoru pronai naine na koje se uspostavljajuodnosi nejednake raspodjele moi ili dominacije (civilizacijske, kulturne, rasne,nacionalne, klasne, spolne, dobne, statusne...) (Ivas, 2005.:18). Analize medija,a time i analize tiska (lanaka) kao pisanoga medija, nastoje protumaiti sadrajlanaka kroz njegov iri kontekst. Tako i teoretiar analize diskursa N. Fairclou-gh naglaava vanost analize teksta (tekstualne analize) unutar analize diskursa,navodei teorijske, metodoloke, historijske i politike razloge vanosti koritenjatakve analize. Politiki razlog pojanjava time kako se upravo kroz tekst provodesocijalna kontrola i socijalna dominacija te kako analiza teksta kao dio kritike

analize diskursa moe biti vaan politiki izvor u stvaranju kritike osvijetenostijezika (Fairclough, 1992.:211212).

3.1. Rezultati analize diskursa

Iz navedene i koritene tipologije aktera u tekstu se izdvajaju izabrani lanci ve-zani uz temu Cvjetnoga trga i aktere oko njega. U nastavku su navedeni u obradikoritene dnevne novine, datumi novina, naslovi lanaka i citati pojedinih akteras interpretacijom sadraja izabranih (18) lanaka. Analiza diskursa provedena je uvremenu od 5. sijenja 2007. do 31. oujka 2008. godine. U obradi je uvedena po-djela lanak analiza diskursa putem koje se prvo iznosio kratak sadraj lanka,a zatim njegova interpretacija i analiza.

1. Vjesnik, 5. sijenja 2007.: Luksuzni stanovi, bazeni, park, garae u srcugrada!

LANAK: Na pozivnom anketnom natjeaju za ureenja bloka bivega kina Zagrebi tiskare Vjesnik pobijedio je rad renomiranog arhitekta Borisa Podrecce, profesorana Arhitektonskom fakultetu u Stuttgartu. Ulaz u atraktivan kompleks bio bi izCvjetnoga trga, na mjestu bive tiskare, koja e se ruiti. Kompleks ima povrinuod oko 50 tisua kvadrata, od kojih polovica otpada na podzemne garae.


9/24

S

o

c

io

lo

g

ija

i

p

r

o

s

t

o

r

61


Ako Zagreb eli postati europska metropola, mora revitalizirati donjogradske blo-kove koji su veliki potencijal,istie Podrecca.

Jo nema govora o poetku gradnje. Potovat emo sve zakonske procedure, istie

T. Horvatini.

ANALIZA DISKURSA: Predstavljanjem zagrebakoga projekta Cvjetni trg arhitektaB. Podrecce zapravo je zapoela cjelokupna pria oko ovoga trga. Projekt je oka-rakteriziran kao revitalizirajua intervencija u donjogradski prostor kojom bi seCvjetni trg modernizirao i pribliio europskim standardima. Investitor T. Horva-tini, koji je i financijski i idejni nositelj projekta, naglaava kako e potovati svezakonske procedure u izgradnji kompleksa, ime eli ostaviti dojam profesionalno-sti i elje za ulaskom u projekt, ali na sasvim transparentan nain. Projekt je takopredstavljen u jednom pozitivnom tonu, kao pokuaj moderniziranja i uljepavanja

zapostavljenoga i ruiniranoga gradskog prostora.

2. Jutarnji list, 16. sijenja 2007.: Gradnjom Kristala nestaju takornjaci

LANAK: Gradska vlast i gradonaelnik M. Bandi smatraju da je ureenje ta-kornjaka kod kina Zagreb prijeko potrebno, kao i ureenje svih donjogradskihblokova.

Preizgraenost bloka, megalomanski ulazni prostor koji e pojesti trg, loe pro-

metno rjeenje i podzemna garaa glavne su zamjerke projekta Borisa Podrecce,navodi predsjednica GO HNS-a i lanica Gradske skuptine A. K. iin-ain.

Povjesniar umjetnosti Kreimir Galovi iz Ministarstva kulture smatra: Kolikogod je bloku potrebna obnova, Horvatiniu se ne smije dopustiti da mijenja GUPi provodi samovolju.

ANALIZA DISKURSA: Nakon poetne optimistine vizije predstavljenoga projekta,poinju se nazirati dvije izrazito suprotstavljene strane. Prva, koja zagovara projekt,na ijoj je strani i gradonaelnik, argumentira svoju poziciju vanou renoviranjapropalih donjogradskih blokova, te prijeko potrebnim revitaliziranjem centra gra-da. Druga strana, odnosno neki od predstavnika, povjesniar umjetnosti K. Galo-vi i lanica gradske uprave A. K. iin-ain, vrlo su kritini prema projektu zbogmogunosti izlaenja u susret Horvatiniu u njegovim zahtjevima oko mijenjanjaGUP-a. Konkretne zamjerke vezane su i uz izgradnju podzemne garae ispodkompleksa. Ovakvo suprotstavljeno pozicioniranje aktera oko projekta dovelo jedo naglaene kontroverznosti cijeloga sluaja, te stalnih konflikata meu njima.

3. Vjesnik, 19. sijenja 2007.: Gubljenje identiteta zbog megalomanskih di-menzija

LANAK: Protestu protiv intervencije na Cvjetnom ili Preradovievom trgu pridru-ili su se Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, Institutza povijest umjetnosti i Drutvo povjesniara umjetnosti.


10/24

62

S

o

c

io

lo

g

ija

i

p

r

o

s

t

o

r


Najotrije protestiramo protiv najavljene mogunosti mijenjanja GUP-a zbog pri-vatne inicijative izgradnje interpolacije na Preradovievom trgu,stoji u izjavielnika tih institucija.

Horvatinieva inicijativa naruava izgled grada i otvara Pandorinu kutiju zasline projekte pa smo morali reagirati, rekao je Frano Dulibi s Odsjeka za povi-jest umjetnosti Filozofskoga fakulteta u Zagrebu.

ANALIZA DISKURSA: Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskoga fakulteta u Za-grebu, Institut za povijest umjetnosti i Drutvo povjesniara umjetnosti protestiralisu protiv moguih izmjena GUP-a u svrhu realiziranja projekta iza kojega leiprivatna inicijativa. Strunjaci iskazuju bojazan oko realiziranja slinih projekata ubudunosti, pa ovim protestom nastoje utjecati, ne samo na ovaj konkretni sluaj,nego na princip djelovanja kojim se podilazi ekonomskim akterima. Njihovom

intervencijom u javni prostor trga mijenjajui GUP prema svojoj volji, dovodi se upitanje relevantnost strunih i civilnih stavova. Protestom se eli poruiti da to nijepoeljna praksa za budue djelovanje prozvanih aktera.

4. Veernji list, 27. 1. 2007.: GUP se mijenja po mjeri Horvatinia

LANAK: Donosi se verbalni napad gradonaelnika Bandia na aktera civilnogasektora T. Celakoskog iz organizacije Pravo na grad koja se otvoreno suprotstavilaprojektu. Njegova izjava glasi: Tko je taj Celakoski da rui ono to gradim? to je on

stvorio cijeloga ivota nema ni kueta ni maeta. Ne mogu svi ti jadnici zajednosruiti to ja mogu izgraditi.I dalje nastavlja: Pika mu materina, ta hoe tajCelakoski? Bog ih jebo bolesne! Da njih sluam i pratim proceduru, ne bi se nitagradilo! (Bandi).

Gradonaelnik takoer napada i same graane, u ovom sluaju glumce, koji suorganizirali protestno druenje ispred kue velikoga hrvatskog pjesnika, a koja sepo projektu treba sruiti. Neka oni pjevaju, sviraju, neka bubnjaju i bue kolikohoe (Bandi).

Bandi izraava i namjeru promjene GUP-a kako bi se s projektom odmah krenulo,pa dodaje: ... kree se odmah u realizaciju projekta. Treba provjeriti to se mora

promijeniti u GUP-u, a to ne, da bi se poelo raditi.

ANALIZA DISKURSA: Ovakve izjave vrijeanja od strane jednoga politiara, uzto i gradonaelnika Zagreba, nesumnjivo su rijetkost u razvijenim demokracija-ma i prije svega ureenim drutvima. Gradonaelnikov bijes zbog neslaganja sastavovima predstavnika jedne civilne udruge primjer je diskursa apsolutne moijednoga ovjeka nad drugima, te nametnutoga obrasca ponaanja koji kad se nepotuje dovodi do omalovaavanja onih s manje moi od strane onih s vie moi.Drutvena je okolina jasno podijeljena naja drugii mi oni i osnova je svakogagovora neuvaavanja ili usreditenosti: prvi je lan u sreditu, drugi na periferiji,prvome se pripisuju pozitivne vrijednosti, a drugome negativne (Ivas, 2005.:24).


11/24

S

o

c

io

lo

g

ija

i

p

r

o

s

t

o

r

63


Kod gradonaelnika su prisutni razliiti manipulativni naini izraavanja ili mani-pulativne strategije, a ovdje su naroito izraeni tzv. pozitivan nain samoprezenta-cije kroz moralnu superiornost, emocionaliziranje argumenata i naglaavanje svoje

moi usprkos opoziciji (van Dijk, 2006.). Isticanje svoje moi gradonaelniku jenain argumentacije nastaloga problema, pa samim time moe i preskoiti zakon-sku proceduru koja je oito za neke vaea, a za neke ne. Prema navedenom, ulanku osim to je prisutan otvoreni sukob aktera civilnoga sektora i gradske vlasti,prisutna je i otvorena namjera gradonaelnika da projekt bude to prije realizirani da on osobno pomogne u tome.

Manipulativan nain izraavanja, tzv. diskreditiranje oponenata (van Dijk, 2006.),vidljivo je i u sluaju diskreditiranja glumaca od strane gradonaelnika.

5. Veernji list, 5. 2. 2007.: O Cvjetnom prolazu treba pitati graane

LANAK: U ovom lanku akteri strunjaci (predsjednik Udruenja hrvatskih arhi-tekata S. Randi i sociolog O. aldarovi) komentiraju projekt.

Generalni urbanistiki plan nikako nije odraz samo strunoga mnijenja nego ikolektivnoga dogovora(Randi).

Zapravo se ne zna jesu li graani za ili protiv Cvjetnoga prolaza u Zagrebu jernema ozbiljnih sociolokih istraivanja koja potvruju stav javnosti. Javnost je

kljuna, a neinformirana i nainom predstavljanja posla stavljena pred gotov in(aldarovi).

ANALIZA DISKURSA: Sadraj lanka poruuje da navedeni struni akteri smatrajuda se u ovaj projekt nije ulo na transparentan nain te da se nije niti razmatraloto javnost misli o njemu. Samim time slijedi da politiki donosioci odluka u ovomsluaju bolje znaju to graani hoe, odnosno kakav trg trebaju.

6. Jutarnji list, 19. 4. 2007.: Bandi promijenio GUP u korist Tome Horva-

tinia

LANAK: Pie se o prihvaanju i dopunama Generalnoga urbanistikog plana kojepogoduju investitorima kao ekonomskim akterima, u ovom sluaju Horvatiniu iHoto grupi.

Protive se oni koji ele zaustaviti razvoj centra. Pa nekad su na Cvjetnom placukrave pasle, stvari se mijenjaju i to se ne moe zaustaviti (Bandi).

Proelnik Zavoda za prostorno ureenje Fanjek u vezi izmjena GUP-a kae: Rijeje o opim smjernicama na koje mogu reagirati i investitori i graani, nakon ega

emo vidjeti koji e se amandmani prihvatiti.ANALIZA DISKURSA: Neumitnu injenicu utjecaja vremena na javne graevinegradonaelnik donosi na doista banalan nain udei se nastalom nerazumijeva-


12/24

64

S

o

c

io

lo

g

ija

i

p

r

o

s

t

o

r


nju o nunosti promjena na ovom prostoru, a koje treba provesti to prije a tosvakako, prema njemu, treba prepustiti onima koji razumiju i znaju kako ovaj trgtreba urediti.

Politiki akter iz gradskoga Zavoda za prostorno ureenje eli biti neutralan teostavlja vie moguih rjeenja ovoga sluaja ime vjerojatno nastoji umiriti javnostzbog nastalih dogaaja.

7. Jutarnji list, 8. 6. 2007.: Za dva mjeseca poinje ruenje na Cvjetnom

LANAK: Investitor i ekonomski akter Horvatini trai lokacijsku dozvolu radirealizacije svoga projekta na Cvjetnom trgu, pri emu se sukobljava s parohom

Popoviem oko vlasnitva kina Zagreb. Proelnik Gradskog ureda za prostornoureenje Jelavi istie da bi ulaz u garau trebao biti iz Varavske ulice i da se nitanee graditi izvan granica GUP-a.

Ne mogu ekati jo pet godina da gradnja pone. Napravit u to se moe, kaeHorvatini.

ANALIZA DISKURSA: Ovom izjavom investitor potvruje svoj angaman oko po-etka projekta te nastavak rada na njemu bez obzira na prepreke koje su se dosada pojavile. Privatna inicijativa i ulaganja obino imaju velika oekivanja za pro-

fitom koji se i u ovom sluaju vode za istim ciljem. Zanimljivo je to ovdje spomi-njani proelnici raznih gradskih ureda ili zavoda istiu vanost potivanja GUP kaojedine legalne metode, ali se isto tako nigdje ne navodi koliko se esto po zakonuGUP smije mijenjati i prilagoavati. Tako su javnost i ostali ukljueni akteri estozbunjeni jer se ini da se sve ipak dogaa u skladu sa zakonom.

8. Veernji list, 5. 10. 2007.: Horvatini: Cvjetni trg nee se uruiti

LANAK: Horvatini vjeruje da je poetak gradnje na Cvjetnom trgu gotova stvar

i dodaje da e koristiti posve novu tehnologiju u svjetskom graevinskom tren-du....

Urbanistica V. Petrinjak imek iz Zelene akcije o projektu kae:Na Cvjetnom jepredviena maksimalna gradnja na minimalnom prostoru. ...rije je o jo starijimzgradama i povijesnoj batini!

T. Celakoski iz Prava na grad kae: U posljednjim sluajevima Bandi je pokazaoprvorazredan politiki kukaviluk i neodgovornost, a nekadanji ja pa ja zamije-nio je rijeima nisam ja. Zavodi za prostorno ureenje i zatitu spomenika spregasu kapitala, biznisa i politike.

ANALIZA DISKURSA: Izneseni suprotni i suprotstavljeni stavovi o projektu inve-stitora, s jedne strane, i lanova civilnih udruga, s druge, indikator su postojeeganerazumijevanja jednih za druge ime se konflikti dalje nastavljaju. Iako investitor


13/24

S

o

c

io

lo

g

ija

i

p

r

o

s

t

o

r

65


eli prikazati projekt sigurnim za grad jer e se u njemu koristiti nova tehnologija,ignorira probleme na koje aktivisti stalno upozoravaju (minimalan prostor, a mak-simalna izgradnja, stare zgrade koje su i povijesna batina). Predstavnici civilnih

udruga kritizirali su razne gradske zavode smatrajui ih potkupljenima i neuin-kovitima pa su u ovom sluaju i inae otvoreno upozoravali na spregu kapitala ipolitike.

9. Veernji list, 21. 10. 2007.: Preimenovali Cvjetni u rtava M. Bandia

LANAK: Civilni akteri iz organizacija Pravo na grad i Zelena akcija na elu s glum-cem Vilijem Matulom, preimenovali su Cvjetni trg u Trg rtava Milana Bandiatakoda su stavili plou s novim nazivom.

Dragi na Milane, danas, kada demokracija pobjeuje, ti si naao mjesto za apso-lutizam i rekao svoje slavno kaj! Sve se rui, voda kulja...(V. Matula).

lan zagrebakoga gradskog poglavarstva D. Ljutina zaduen za podruje obrazo-vanja, kulture i sporta, stao je u obranu gradonaelnika: Sramota je to se Bandi-a, koji je za Zagreb napravio vie od svih dosada, povezuje sa rtvama. On nemaveze s uruavanjem... U Europi se gradovi razvijaju. Zar bi mi u Zagrebu moraliostaviti takore? (D. Ljutina).

ANALIZA DISKURSA: Potpuno oprena vienja razvoja istoga grada, od strane

umjetnika i gradonaelnika, postala su zaotrena toliko da su akcije mijenjanjaimena postale tzv. oajniki in upozorenja javnosti na gradonaelnikovo sve ba-hatije ponaanje i iskoritavanje svoje moi u korist privatnih interesa. Politikaelita grada trudi se javnosti pokazati da radi u njezinu korist, a da nije ni pokualasaznati to javnost stvarno misli i eli dok civilni sektor smatra da je javni prostorugroen. Moderna i esto najuinkovitija mo je kognitivna (mentalna) i ostva-ruje se uvjeravanjem, manipulacijom kao stratekom metodom mijenjanja miljenjadrugih radi vlastitih interesa (van Dijk, 1993.:254). Isticanje svoga rada za javnodobro jedan je od naina uvjeravanja kojim se gradonaelnik esto koristi.

10. Veernji list, 8. 11. 2007.: Bandi diskvalificirao glumce

LANAK: Gradonaelnik Bandi poruuje glumcima ZKM-a: Nisu glumci ti koji erjeavati prometne probleme. Ni prometni strunjaci ne recitiraju, nego izrauju

prometne studije koje smo od njih naruili.

ANALIZA DISKURSA: Prikazuje se namjera gradonaelnika da diskvalificira bilokakve proteste protiv projekta Cvjetni trg, kao i bilo kakve kritike takoer. Glum-cima, koji su protestirali kao graani, eli dati do znanja kako nisu kvalificirani daprosuuju ili kritiziraju projekt openito, a kamoli pitanje prometa. Iz toga se moevidjeti kakav gradonaelnik zapravo ima stav prema bilo kojem graaninu koji seusudi izrei kritiko miljenje vezano uz projekt.


14/24

66

S

o

c

io

lo

g

ija

i

p

r

o

s

t

o

r


11. Vjesnik, 30. 11. 2007.: Usvojen SDP-ov GUP, unato protivljenju javnostii struke

LANAK: Skuptina grada veinom glasova prihvaa novi GUP protiv kojeg su biliHNS i HSP. Sukob SDP-a s HNS-om i HSP-om. M. Palikovi Gruden, zastupnicaHNS-a, najvie je kritizirala posljednji amandman Poglavarstva kojim se omoguu-je gradnja ulaza u podzemne garae ispod Donjega grada iz javnih zona jer se timeomoguuje realizacija Horvatinieva projekta Cvjetnoga prolaza.

U GUP-u nije definiran javni interes, a kakav je on ustvari najbolje pokazuje pi-smo 10 urbanista iz Zavoda koji su odbili staviti svoj potpis ispod toga dokumenta(Palikovi Gruden).

Gradonaelnik Bandi u obranu GUP-a pozvao je sve zastupnike na velianstveno

putovanje u Be,gdje e im pokazati kakva budunost oekuje Zagreb.

ANALIZA DISKURSA: Sam naslov lanka ve implicira kontroverznost oko usva-janja GUP-a jer su politike stranke HNS i HSP bile protiv njegova usvajanja kaoi 10 urbanista koji su ga odbili potpisati. Ponovo se spominje ignoriranje javnogainteresa koji se dijelom zapostavlja i u novom GUP-u. Kao protutea kritikamaprihvaanja novoga GUP-a javlja se gradonaelnik sa svojim vizijama Zagreba zakojega je ovaj projekt jedan od vanijih koraka prema velianstvenom putovanjuu njegovu budunost. Njegov govor u sebi sadri manipulativni princip korite-nja fundamentalnih normi, vrijednosti i ideologija u diskursu koje ne mogu biti

ignorirane ili odbijene (van Dijk, 2006.), u ovom sluaju vrijednostima i ideologijimodernoga europskog grada kojima bi se trebalo teiti, makar i pod cijenu gubitkavlastitoga identiteta.

12. Veernji list, 5. 12. 2007.: Garae i u strogom sreditu

LANAK: Zakljueno je kako e se neke garae ipak moi graditi u strogom sredi-tu ako investitori pribave prometne studije, pa e tako i poduzetnik Horvatinimoi realizirati svoj stambeno-poslovni kompleks na Cvjetnom trgu, ispod kojeg

e sagraditi garau, stoji u lanku.

Veliki broj Zagrepana uvjeren je da GUP ide naruku privatnim investitorima, uprvome redu Tomi Horvatiniu zbog ega su ve nekoliko puta prosvjedovali naCvjetnom trgu s udrugama za zatitu okolia,navodi se dalje u lanku.

ANALIZA DISKURSA: Oigledno je da zabrane ne vrijede jednako za sve sluajevejer postoje iznimke koje u sluaju Cvjetnoga projekta omoguuju nastavak gradnjepodzemne garae i time i cjelokupno zamiljenoga projekta. Sve aktivnosti i argu-mentacije civilnoga sektora dijelom su ostavljale vrijeme za osmiljavanje protu-argumentacije od strane politikoga sektora. Stoga se moe rei da je ovdje dijelomprisutna i manipulacija miljena kao komunikacijska i interakcijska praksa u kojojmanipulator vjeba kontrolu nad drugima, odnosno da manipulacija ne ukljuujesamo mo nego i zloupotrebu moi, dominaciju(van Dijk, 2006.).


15/24

S

o

c

io

lo

g

ija

i

p

r

o

s

t

o

r

67


13. Vjesnik, 15. 1. 2008.: Horvatini stanarima nudi obnovu proelja i ga-raa

LANAK: Istina je da emo uzeti dio Varavske za ulaz u podzemnu garau, aligraani e zato dobiti Cvjetni prolaz dug 125 metara, koji e istoimeni trg povezatis Gundulievom, rekao je investitor T. Horvatini i naglasio kako u proljee po-inje gradnju svoga poslovno--stambenog kompleksa.

Lokacijsku dozvolu zatrait u nakon to projekt potvrdi Skuptina potkraj mjese-ca, kae Horvatini dalje.

Uredit emo sva proelja u bloku Ilica Preobraenska Cvjetni trg Varavska Gundulieva, a spremni smo, u dogovoru s Gradom i stanarima, platiti i dio ob-nove vanjskih proelja,najavljuje Horvatini.

Kupili smo dio stanova u Varavskoj, a pregovaramo i s ostalim stanarima, istieinvestitor.

ANALIZA DISKURSA: U lanku se, prije svega, od strane investitora eli istaknutineprocjenjiva vrijednost ovoga projekta, i takoer viestruka korist koju e graaniZagreba, a naroito stanari imati od njega. Uredit e se proelja zgrada ukljuenihu projekt, otvoriti podzemne garae, veliki prolaz s kavanama i sl., ali se nigdjene navodi ele li svi stanari prodati svoje privatno vlasnitvo, koje se igrom sluajanalo na spomenutim investitoru atraktivnim adresama. Visoke otkupne cijene sta-nova ponuene od strane investitora ne mogu zadovoljiti ba sve stanare jer nelo-

gino bi bilo oekivati da svi ele otii iz centra grada zbog novca. Kako je mogueda su investitor i njegovi najblii podravatelji projekta oekivali suprotno?

14. Veernji list, 27. 1. 2008.: Graanski Zagreb na Bandia

LANAK: Donosi se opis graanskoga prosvjeda protiv izgradnje na Cvjetnomtrgu. Akciju su organizirale nevladine organizacije Pravo na grad i Zelena akcija,iji su aktivisti podigli veliki transparent s porukom gradskoj vlasti Odustanite.

Prosvjed su podrali brojni umjetnici, glumci, sveuilini profesori, stanari ot-prilike 4.000 ljudi. Akcija je odrana 26. sijenja uoi donoenja Detaljnoga planaureenja bloka (DPU) 31. sijenja, gdje investitor namjerava urediti luksuzni centari podzemnu garau. Ako taj plan bude prihvaen 31. sijenja, investitor e dobitizeleno svjetlo za svoj projekt. Predsjednik Zelene akcije T. Tomaevi izjavljuje:Ako Skuptina 31. sijenja prihvati DPU bloka kod Cvjetnoga trga, organizirat e-mo veliki prosvjed s programom i koncertom na Trgu bana Jelaia.

Argumenti za i protiv vezani uz projekt vide se u podlanku pod nazivom Protiv iza: Argumenti graana i ulagaate zatim Horvatiniev komentar na prosvjed ulanku pod naslovom Horvatini protivnike optuio za osobne interese, gdje izjav-ljuje: Ni jedan posto ljudi ne bi prosvjedovao kad bi znali kako e nakon gradnjeizgledati blok. Bukai na elu kolone obmanuli su graane! Dvije javne dvorane,garaa s 360 mjesta kojom e upravljati Grad Zagreb, nova pjeaka zona u bloku


16/24

68

S

o

c

io

lo

g

ija

i

p

r

o

s

t

o

r


od 2.340 etvornih metara te luksuzni stanovi i trgovine sadraj su kakav Zagrebzasluuje!

ANALIZA DISKURSA: lanak prikazuje dosad najvei graanski prosvjed i akcijuzaustavljanja gradnje Horvatinieva projekta na Cvjetnom trgu koji se graanimaZagreba, unato stalnim prosvjedima, ini gotovo nemogue zaustaviti zbog izrazi-te povezanosti glavnoga investitora sprvim ovjekomZagreba. Direktan i otvorensukob izmeu politikih i ekonomskih aktera, s jedne, i graana i strunjaka, sdruge strane, kulminirao je ovim prosvjedom. Meutim, ne ostaje jo puno opcijakojima se civilne udruge i strunjaci mogu koristiti u svojoj borbi protiv ovogaprojekta jer postoji mogunost prihvaanja DPU-a u Skuptini grada Zagreba zanekoliko dana, to bi im definitivno zavezalo ruke za daljnje akcije. Ostaje op-cija organiziranja novoga prosvjeda od strane Zelene akcije u sluaju prihvaanjaDPU-a. Manipulativne strategije (van Dijk, 2006.) kao to su diskreditiranje svojihoponenata, velianje projekta zbog javnoga dobra i javne koristi koje e se nagla-siti njegovom izgradnjom, te naroito neupitne vrijednosti ovoga projekta kojegZagreb svakako zasluuje, lako se mogu prepoznati u govoru glavnoga investitoraHorvatinia.

Slika 4.

Prosvjed od 26. sijenja 2007.

http://www.pravonagrad.org/OdustaNite/pic3.jpg

Zanimljivo je to je sve vie javnih osoba, oporbenih politiara i strunjaka su-djelovalo u prosvjedu i protiv projekta pa to nije vie samo graanska akcija ili


17/24

S

o

c

io

lo

g

ija

i

p

r

o

s

t

o

r

69


inicijativa, nego se moe rei da poprima obiljeje tzv. drutvenoga pokreta. Novedrutvene pokrete (od 80-ih godina 20. stoljea) neki autori nazivaju i politi-kim jer imaju snagu mijenjanja stvarnosti, a njihov je interes borbe esto politike

prirode. Minimum zahtjeva za koritenje rijei politiki je da akteri eksplicitnotvrde da se sredstva akcije mogu prepoznati kao legitimna i da ciljevi akcije moguobvezivati iru zajednicu (Offe, 1987.:132). Novi drutveni pokreti kao modernifenomeni izmeu ostalih drutvenih aktivnosti, bave se i problemima ivota ugradovima, odnosno fizikim prostorom grada, njegovim teritorijem, nasljeemi ouvanjem identiteta grada. Pregled novih drutvenih pokreta od sredine 80-ihgodina 20. stoljea moemo pratiti i kao pojavu novih drutvenih pokreta koji sevie nisu mogli razumjeti iz klasine perspektive izvaninstitucionalnoga kolektiv-nog djelovanja (Mesi, 1998.:699).

15. Jutarnji list, 31. 1. 2008.: Danas dan odluke o Cvjetnom trgu

LANAK: Gradska skuptina donosi odluku o Detaljnom planu ureenja za projektT. Horvatinia na Cvjetnom trgu: ...gotovo je sigurno da e DPU Cvjetni trg unatonedostatku trojice vladajuih zastupnika biti prihvaen.

Arhitekt N. Fabijani izrazio je svoje nezadovoljstvo projektom: Zakanjelo i bezvelikih arhitektonskih imena gradnja HOTO shopping-centra zavrit e s unutar-njim holom umjesto prolaza, s nekoliko stanova na zadnjoj etai, s ponekom sru-

enom kuom, pa makar su u njoj nekad ivjeli i pjesnici, s garaom u koju e se,nadam se, sii unutar investitorove parcele.

Drugi arhitekt, J. Roin, komentira kako blokove u Donjem gradu treba urediti, aliza to mora postojati plan koji izrauje Grad.

ANALIZA DISKURSA: lankom je prikazano kako e Detaljni plan ureenja go-tovo sigurno biti prihvaen, bez obzira na kritike strunjaka, te injenice (ne)na-mjernoga nedostatka trojice vladajuih zastupnika u Gradskoj skuptini. Miljenjeodreenih arhitekata pokazuje neslaganje ovoga projekta s planovima i regula-tivama, te samim time i upitnosti cijeloga projekta. Njihovi komentari vjerojatnonee utjecati na daljnju realizaciju projekta. Iz toga se moe ustvrditi kako je mostrunih aktera, kao i mo graana, mnogo manja ili gotovo zanemariva u odnosuna mo gradskih institucija i investitora iako je miljenje strunjaka cijelo vrijemeprisutno u javnom medijskom diskursu.

16. Jutarnji list, 4. 2. 2008.: Naih 5 toaka zato emo se boriti protiv Cvjet-noga prolaza

LANAK: Novoosnovana Udruga 40 uglednih graana navela je 5 kljunih toakazbog kojih e se boriti protiv Horvatinieva projekta, a one su: Uzurpiranje pje-ake zone u Varavskoj zbog privatnoga shopping-centra Cvjetni prolaz, vraanjeautomobila u pjeaku zonu, ruenje dviju kua na Cvjetnom trgu, zanemarivanjevolje 54.000 graana te vidljiva sprega kapitala i vlasti.


18/24

70

S

o

c

io

lo

g

ija

i

p

r

o

s

t

o

r


Glumica U. Raukar ukazuje na to da u tom projektu nema javnoga interesa jertrgovine i privatni stanovi to nisu, te kako jeCvjetni prolaz postao simbol afe-ra, netransparentnih poslova te nepotivanja i zanemarivanja miljenja graana

zbog krupnog kapitala.Profesor urbane sociologije O. aldarovi smatra kako donjogradske blokove tre-ba urediti, ali ne i preizgraditi te dovlaiti jo automobila u grad. Treba napravitikompletnu studiju o mogunostima ureenja u svim donjogradskim blokovima, ane da Grad servisira elje investitora.

Arhitekt B. Budisavljevi, lan novonastale udruge, napominje kako e udrugabiti neovisna od politike i sasvim struna, a ne kao Savjet za lijepo u kojem sjedegradski slubenici, odnosno produene ruke S. Dakia i I. Dadia.

ANALIZA DISKURSA: Osnivanje Udruge 40 uglednih graana (uglavnom arhiteka-

ta, urbanista, povjesniara umjetnosti, sociologa, glumaca) koja e se baviti orga-niziranjem tribina i prosvjeda na kojima e graane informirati o Cvjetnom prola-zu i svim ostalim spornim megalomanskim projektima koji e devastirati Zagreb,ini se kao zadnji korak u javnom djelovanju zatite Cvjetnoga trga. Prezentiranisu argumenti, kao i pretendiranje na neovisnost i odvojenost od politike, to suglavni ciljevi koji e spomenutu udrugu voditi u daljnjem radu. Meutim, i u ovomsluaju ostaje vidjeti kako e se sve dalje razvijati. Stvaranje ove udruge jo je jednapreporuka za razvoj civilnih organizacija, kao i artikulirano predstavljanje svojihpostignua i planova u medijima (Beovan; Zrinak, 2007.).

17. Jutarnji list, 6. 2. 2008.: Devetoro odbilo potpisati GUP

LANAK: Devetero arhitekata zaposlenih u zagrebakom Zavodu za planiranjekoji se nisu htjeli potpisati na Zavrnu verziju Generalnoga urbanistikog plana,ucijenili su njihovi efovi premjetajem na nie radno mjesto ako ne stave svoj pot-pis na GUP. U strahu za svoj posao, estero se ipak potpisalo. Pronaen je slubenidopis u kojem je jedan od efova traio smjenu svih devetero arhitekata.

Treba im omoguiti obavljanje poslova u drugim tijelima uprave grada, a ne onih

od kojih se oni distanciraju, izmeu ostaloga stoji u dopisu koji je poslan grado-naelniku Bandiu. Jedan od pobunjenih arhitekata izjavio je: Iako su se brojnimoji kolege tada uplaili i bili u nedoumici, nitko se nije potpisao. No, kako nas

je nekoliko naih efova svakodnevno obilazilo i pojedinano nam objanjavalozato moramo potpisati GUP, naposljetku se veliki dio mojih kolega predomislio inevoljko potpisao. Naime, veina tih ljudi je pred mirovinom i jednostavno nisumogli toliko riskirati.

Proelnik Zavoda Fanjek komentirao je: Smatrao sam da treba zavriti GUP imaksimalno sauvati jedinstvo tima i u tom smislu smo radili i dalje. Za mene seto pismo, kao i sluaj nisu ni dogodili. To je normalna komunikacija izmeu ljudi

u Zavodu.ANALIZA DISKURSA: Prijetnja otkazom arhitektima pokazuje koliko su dalekopolitiki akteri spremni ii, te se ak sluiti nainima represije nad onima koji se ne


19/24

S

o

c

io

lo

g

ija

i

p

r

o

s

t

o

r

71


slau s njima. Za neke su izmjene GUP-a koje bi koristile projektu Cvjetni trg oitood presudne vanosti za grad, ali jo i vie za odreene pojedince. Nesporazumis navedenim arhitektima oko ciljane prenamjene zelenih povrina u graevinska

zemljita, s ime se oni nisu htjeli sloiti, bili su razlog otkaza. Za prijetnje otkazomu Zavodu za planiranje znao je i proelnik Fanjek, ali se on sam na dopis nije pot-pisao. Njegovo preutno ignoriranje i umanjivanje nastale situacije takoer punogovori o teini ovoga sluaja. I gradonaelnikova utnja o cijelom sluaju, u kojemje vidljivo da je i sam sudjelovao, govori u prilog netransparentnosti i nekorektnostinjihovih radnji. Vidi se i da su odreeni politiki akteri gotovo neometano izvrilisvoju volju.

18. Jutarnji list, 31. oujak 2008.: Odustajem od Cvjetnoga prolaza

LANAK: Oni svi zapravo su izmanipulirani aicom ljudi koji ele zadrava-njem takornjaka u donjogradskim blokovima unazaditi i paralizirati Zagreb usvom razvoju, rekao je T. Horvatini koji kao glavne krivce za manipulaciju gra-ana vidi udruge Pravo nagrad i Zelena akcija, stoji dalje u tekstu.

Nemam jo nikakve konkretne ponude, no 99 posto siguran sam da u projekt pro-dati. Uope me ne zanima hoe li to biti Rusi, Arapi ili Srpska pravoslavna crkva,no ne elim vie imati posla s tim reketarenjem rekao je Horvatini koji kae

kako razmilja i o izlasku iz graevinskoga biznisa.Jo se neu veseliti niti trijumfalno nastupati dok to ne bude vrsto dokazano. Ako

je to i istina, na posao tek poinje. Sad treba osmisliti kako na humani nain ure-diti Donji grad jer Horvatiniev koncept nije bilo sretno rjeenje, rekla je V. Petri-njak imek iz Zelene akcije. Dodaje i kako smatra kako bi Horvatini otkupljenokino Zagreb i bivu tiskaru trebao prodati gradu.

ANALIZA DISKURSA: Potpuno neoekivano investitor Horvatini poruio je jav-nosti kako nakon brojnih dogaanja oko projekta Cvjetni trg unatrag vie od jednegodine ipak odustaje i povlai se iz projekta. Vijest je snano odjeknula u svimkrugovima povezanima s projektom i zazvuala gotovo nevjerojatno. Zar nakontoliko mijenjanja i dopuna GUP-a Zagreba koje su najvie pogodovale gradnji udonjogradskim blokovima, a time i ovom projektu, te oitom povezanou s poli-tikom vlasti u gradskim institucijama, investitor ipak eli odustati?! Vjerojatno jeto njegov novi nain dolaenja do krajnjega cilja. Teko moemo zamisliti da e svistanari stalno spominjane Varavske 6, koje Horvatini proziva za reket, pristatiprodati svoje privatno vlasnitvo (stanove) za ikakav novac, pa bio i izrazito velik.ini se da je netko obrnuo logiku ako stanar eli i dalje ivjeti na staroj lokacijizar je zato reketar on ili netko drugi? Civilne udruge Zelena akcija i Pravo na gradimat e razloga slaviti jer se njihov svesrdni trud moda i isplatio pa se od projektaCvjetni trg potpuno odustane to je i bio njihov krajnji cilj. Meutim, ostavljamosve mogunosti otvorene jer se nakon mnogih navedenih situacija oko Cvjetnogatrga sve i ine podjednako mogue.


20/24

72

S

o

c

io

lo

g

ija

i

p

r

o

s

t

o

r


4. Zakljuak

Iznesenim radom nastojalo se rasvijetliti probleme nastale uz planiranu gradnju

na Cvjetnom trgu te aktere koji su sudjelovali u projektu. Koritenom analizomdiskursa, odnosno analizom izabranih novinskih lanaka, istaknuti su svi glavniakteri koji se pojavljuju u konkretnom sluaju, kao i njihova opredijeljenost za iliprotiv projekta. Rezultati istraivanja pokazali su nejednake i neravnopravne odno-se moi i utjecaja ukljuenih aktera. Najvei utjecaj i mo imaju politike struktures gradonaelnikom na elu koje svoje djelovanje argumentiraju javnim interesomsvih graana i nunou promjene izgleda grada. Argumenti struke i javnosti,ionako podijeljeni, nisu bili dovoljno utjecajni niti moni. Djelovanje ekonomskihaktera u ovom konkretnom sluaju moe se pojasniti poznatom sintagmom ciljopravdavasredstvojer su im naini dolaenja do cilja esto bili nedovoljno tran-

sparentni. Povezanost ili simbioza ovih dvaju tipova aktera dovela je do estogamijenjanja prostornih planova, prvenstveno GUP-a grada Zagreba. I u medijimaje stalno naglaavano kako neki politiari podilaze privatnim interesima i samominvestitoru, a u suprotnosti s interesima grada i njegovom povijesnom i kulturnombatinom. Iz civilnih udruga Zelena akcija i Pravo na grad konstantno se upozora-valo na sve vei Horvatiniev utjecaj i svesrdnu pomo od strane gradonaelnikaBandia. Stoga se moe rei da je u ovom sluaju planirana promjena izgledaCvjetnoga trga ipak stvar politike volje. U prilog tome govori i injenica izmjeneGUP-a u korist ovoga i slinih projekata, a od strane nadlenih gradskih institucija.Tako se moe oekivati da e se projekt nastaviti jer je novim GUP-om usvojenim

od strane Skuptine grada Zagreba krajem 11. mjeseca 2007. godine, omoguenagradnja u sreditu grada, a time i ovom konkretnom sluaju. Pitanje je samo kolikoe se njegov budui izgled uspjeti inkorporirati u postojee gradsko tijelo. Stogase moe potvrditi kako je sluaj Cvjetni trg samo jedan u nizu slinih sluajevakarakteristinih za tranzicijska drutva u kojima privatni kapital esto ima izni-mnu mo. Primjer Cvjetnog trga prikazuje nametanje privatnih interesa pojedinacaiznad javnih interesa graana, odnosno u ovom sluaju osobnoga profita i utjecajaiznad javnoga koritenja i upotrebe gradskoga trga. Tako se poznata sintagmapra-va na gradmoe dovesti u pitanje jer je oito da se ne odnosi na sve podjednako.Drutvena, politika i kulturna organizacija dominacije implicira hijerarhiju moi:pojedini lanovi dominantne grupe imaju posebnu ulogu u planiranju, donoenjuodluka i kontroli nad procesima stvaranja (jaanja) moi i to su tzv. elite moi (vanDijk, 1993.:255). Iako su politike elite doivjele otre kritike svoga djelovanja odstrane civilnoga sektora, graana i strunjaka za prostor, ini se da nije umanjenanjihova mo. Odnos moi istraivanih aktera pokazao se izrazito neravnopravani nejednak ime se potvrdilo poetnu hipotezu o hijerarhizaciji drutvenih aktera.

Iz rezultata istraivanja vidljivo je da je za usporavanje ovoga projekta nesumnjivozasluno uporno i angairano djelovanje civilnoga sektora i dijela strune javnosti.Zajedniki su vie od godine dana graanima i politiarima poruivali da ne elegradnju u centru grada na urbanistiki neprimjeren i megalomanski nain. Prven-stveno su civilne udruge Zelena akcija i Pravo na grad pokazale iznimnu angai-ranost oko ovoga sluaja kontinuirano organizirajui peticije graana, prosvjedne


21/24

S

o

c

io

lo

g

ija

i

p

r

o

s

t

o

r

73


skupove, izvjea za medije i sl. Ukljuivi brojne strunjake za prostor i samegraane, dobili su veliku snagu kolektivnoga djelovanja kojom su ovaj projekt us-poravali. Od strane dijela medija takoer su imali podrku to je u percepciji ovoga

problema za stanovnike Zagreba odigralo znaajnu ulogu. Tako se moe rei daje poloaj i utjecaj civilnih udruga u drutvu ukupno gledajui bolji od onoga kojesu imale do nedavno. U Hrvatskoj uloga neprofitnoga sektora postaje sve vanija ipotrebno ju je naglasiti kao jedan od elemenata stvaranja civilnoga drutva. Nijenebitno spomenuti kako su neprofitne humanitarne organizacije i inae znaaj-no pridonijele izgradnji civilnoga drutva u Hrvatskoj. One su pridonijele razvojumree institucija koje izgrauju intermedijarnu strukturu izmeu drave i trita,te se osnivaju na participaciji graana (Beovan, 1995.:211). Meutim, organizacijecivilnoga drutva jo se uvijek ne pojavljuju kao specifini proizvoai drutveno-ga kapitala, to moemo povezati sa sociokulturnim prostorom Hrvatske koji vie

naginje obeshrabrivanju i pasivnosti graana nego samoinicijativi i samopouzdanju(Beovan; Zrinak, 2007.). Sve ovo doprinosi netransparentnosti njihovoga djelo-vanja koje moe izazvati sumnju kod graana i time umanjiti njihovu uinkovitostu raznim pitanjima kojima se bave jer je poznato da je u Hrvatskoj u 90-ima 20.stoljea postojalo odreeno nepovjerenje prema nevladinom ili civilnom sektoru.Danas se stjee dojam da je nepovjerenje ipak manje, emu su bez sumnje prido-nijele ove dvije udruge.

Iako je privatno ulaganje i inicijativa investitora T. Horvatinia isticano kao po-kreta nune modernizacije i revitalizacije centra Zagreba, a on glavni nositelj

te modernizacije, planirani projekt velikom dijelu javnosti ostao je neprihvatljivi nepoeljan. Naglaenu podrku cjelokupnom projektu kontinuirano i otvorenopruao je gradonaelnik M. Bandi, smatrajui ga sigurnim putem pretvaranja Za-greba u primjere poznatih europskih metropola, kao to je Be. Stoga je svakonedijeljenje njegova oduevljenja planiranim ureenjem centra grada nailazilo naotre kritike. Spomenuto je kako je T. Horvatini na kraju razoarano najavio daodustaje od projekta jer smatra da je javnost izmanipulirana aicom ljudi kojiele zadravanjem takornjaka u donjogradskim blokovima unazaditi i paraliziratiZagreb u svom razvoju. A aica ljudi koje krivi ustvari su civilne udruge i civilnainicijativa koja je nastojala zaustaviti projekt. Tako je nastala gotovo polariziranasituacija gdje su na jednoj strani akteri koji podravaju projekt s T. Horvatiniem iM. Bandiem na elu, a na drugoj su strani civilni sektor i dio strunjaka za prostorkao protivnici projekta. ini se da je s razvojem dogaaja oko Cvjetnoga trga bilonajmanje onih neutralnih i neopredijeljenih.

Na kraju se moe rei da su jedni zagovarali nestanak tzv. takornjaka i zaputenihdijelova centra grada, te to proklamirali kao javni interes. Drugi su se borili za ou-vanje postojeega javnog prostora za koji se ini da je bio ugroen ovim projektom,te takoer za ouvanje kulturne i povijesne batine grada. Nijedna strana, meu-tim, ne opovrgava nunost revitalizacije i urbane obnove ovih dijelova Zagreba,pa su se i najvie sukobili oko njihova provoenja. S obzirom da su zagrebakomsreditu grada potrebne reurbanizacija i gentrifikacija jer postoje dijelovi koji supotpuno zaputeni i devastirani, poeljno ih je provoditi kako na moderan tako i


22/24

74

S

o

c

io

lo

g

ija

i

p

r

o

s

t

o

r


na opeprihvaen, javan i struan nain da do slinih sluajeva poput ovoga ne bidolo u budunosti.

Literatura

1. Bassand, M. (2001). Za obnovu urbane sociologije jedanaest teza. Sociologija, Vol.XLIII, br. 4.

2. Beovan, G. (1995). Neprofitne organizacije i kombinirani model socijalne politike.Revija za socijalnu politiku. God. 2, br. 3:195214.

3. Beovan, G.; Zrinak, S. (2007). Civilno drutvo u Hrvatskoj.Zagreb: Naklada Jesenskii Turk i Hrvatsko socioloko drutvo.

4. Castells, M. (2000). Uspon umreenog drutva, sv. I. Zagreb: Golden marketing, 583 str. 5. aldarovi, O. (1996). Javni prostori i javnost u gradu: pretpostavke socijalne interak-

cije. ovjek i prostor, 43, 35:8687.6. aldarovi, O. (1989). Drutvena dioba prostora. Socioloko drutvo Hrvatske, 155 str. 7. Faircluogh, N. (1992). Discourse and Text: linguistic and intertextual analysis within

discourse analysis. Discourse and Society. Sage (London, Newbury Park and New Del-hi), Vol. 3 (2):193217.

8. Hodi, A. (2005). Drutveno restrukturiranje i novi socijalni kontekst. Sociologija sela,43, 169 (3).

9. Horvat, S. (2007). Znakovi postmodernog grada. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk.10. Ivas, I. (2005). Govorna kultura u odgoju za medije. U: Zgrablji Rotar, N. (Ur.). Medi-

jska pismenost i civilno drutvo. Sarajevo: Media Centar.11. Lefebvre, H. (1976). Pravo na grad. Zagreb: Urbanistiki zavod grada Zagreba. Pri-

jevodi: 4.12. Mesi, M. (1998). Teorija drutvenih pokreta amerike perspektive. Drutvena

istraivanja, god. 7, br. 45 (3637):699729.13. Offe, C. (1987). Novi drutveni pokreti izazov granicama institucionalne politike. U:

Pavlovi, V. (Ur.). Obnova utopijskih energija. Beograd: IIC SSO Srbije i CID PK SSOJugoslavije: 125162.

14. Perkovi, Z. (2002). Bijeg u neozbiljnost.Zagreb: Horetzky.15. Sassen, S. (2001). The Global City. New York, London, Tokyo.(Second edition). Princ-

eton: Oxford:Princeton University Press.16. Schaffer, R.; Smith, N. (1986). The Gentri fication of Harlem?Annals of the Association

of American Geographers, 76 (3).17. Seferagi, D. (2005). Piramidalna mrea gradova. Sociologija sela, 43, 169 (3).18. Slubeni glasnik Grada Zagreba, broj 14, od 31. srpnja 2003. (www.zagreb.hr)19. Soja, W. E. (2000). Postmetropolis: Critical Studies of Cities and Regions.Oxford, UK:

Blackwell Publishers.20. Sviri Gotovac, A.; Zlatar, J. (2007). Varios Urban Spatial Agents The Case of Cvjetni

trg (Preradovi Square) in Zagreb. In: Social Structures and Institutions. The Quest forSocial Justice. Dubrovnik: 18. 6. 23. 6. 2007. (PowerPoint Presentation)

21. Van Dijk, T. (1993). Principles of critical discourse analysis. Discourse & Society.Lon-

don: Sage Publications.22. Van Dijk, T. (2006). Discourse and manipulation. Discourse & Society. Vol. 17(3):359383.

23. Vujovi, S. (2006). Akteri urbanih promena u Srbiji.Sociologija sela, 44, 171 (1).


23/24

S

o

c

io

lo

g

ija

i

p

r

o

s

t

o

r

75


24. Zukin, Sh. (1987). Gentri fication: Culture and Capital in the Urban Core. Annual Re-view of Sociology, No. 13:129147.

25. upani, M. (2005). Infrastrukturna opremljenost hrvatskih seoskih naselja. Sociolog-

ija sela, 43, 169 (3):617659.26. Webb, M. (2007). From Society Hill to Weinland Park: Assessing the Changing City Rolein Gentrification.The Ohio State University: A Senior Honors Thesis.

27. http://www.jutarnji.hr28. http://www.pravonagrad.org29. http://www.vjesnik.hr30. http://www.zelena-akcija.hr


24/24

S

o

c

io

lo

g

ija

i

p

r

o

s

t

o

r


Original scientific paper

A n e l i n a S v i r i G o t o v a cJ e l e n a Z l a t a r

Institute for Social Research in Zagreb, Croatia

e-mail: [email protected]; [email protected]

Actors of the Flower Square reconstruction in Zagreb

Abstract

The case of the residential business complex in Flower Square in Zagreb is interesting inmany ways. Actors involved in the project in 2007 and at the beginning of 2008 are ana-lysed in the discourse analysis of three daily papers (Jutarnji list, Veernji listand Vjesnik).Briefly, the investor Tomo Horvatini presented his building project to the public at theend of 2006. The project immediately generated a heated discussion about the buildingand demolition in the square and two opposing parties emerged: those who supportedthe whole project and those who were against it from the very beginning. Those in favourof the project claimed that it was necessary to take care of the run-down buildings in thecentre of Zagreb and the project was in fact in the best interest of all citizens. Those against

emphasized a threat to the public space and public interest, traffic congestion, disregard ofcultural and historical heritage of the place. This polarization brought out the main actorsinvolved in the case of Flower square: they are political, economic, professional/expert andcivil society actors. The civil sector (Pravo na grad, Zelena akcijaetc.) and some profes-sionals (architects, town planners, actors, sociologists and others) opposed demolition inthe square and organized protests. The impression prevailed in public that certain towninstitutions and the Mayor of town Milan Bandi himself, strongly supported the projectfrom the start since the Master city plan changed several times. Eventually, the project wassomewhat modified due to the public and media reactions and the main investor eventhreatened to give it up. Regardless of the final case scenario, the question remains: how

will this project, if finished, be incorporated into the centre of the city?

Key words:Zagreb, Flower square, actors, public space, reconstruction, gentrification, dis-course analysis.

Received in April 2008Accepted in May 2008

Documents

Akteri Rekonstrukcije Cvjetnoga Trga u Zagrebu