AKM3 skripta

7/25/2019 AKM3 skripta

1/88

ARHITEKTONSKE KONsTRUKCIJE I MATERIJALI 3

Pitanja za pripremu ispita ak.god. 2013./2014.

Teme: sTuBiSTA oPcENITO; DRvENA, ELINA I sTAKLENA STUBIsTA:4

ZAvoJITA sTuBIsTA: vIsECA I KoNzOLNA sTuBisTA (18 + 12 pitanja) I.M.

1. Dimenzioniranje stuba? Formule za irine stuba?Prosjena duljina koraka ovjeka po horizontalnoj povrini iznosi 63 (62-64) cm. to je povrina strmija, korak postajekrai, pa se pri uspinjanju po stubama normalne visine (13-19 cm), korak smanjuje za dvostruku visinu. irine stubaodreene su formulama:za vst = 13 -19 cm st = (63-64)2 x vstza vst > 19 cm st = 500 / vstza vst < 13 cm st = 48 - vst

2. Smjer uspinjanja (linija hoda)? (shema jednokrakog ravnog dvokrakog dvosmjernog ravnog stubista) I Smjer uspinjanja

kod zavojitih stuba?

Smjer uspinjanja (sredinja linija, linija hoda) oznauje se punom tankom linijom po sredini kraka tako da se kruiemoznai poetak, a strelicom zavretak uspinjanja od kata do kata. Kod zavojitih stuba smjer uspinjanja je 45 cm od zida.Linija hoda poinje kod pristupa kruiem i zavrava kod istupa strelicom.

3. Vrste vertikalnih komunikacija s obzirom na nagib? Rampa? Dopusteni nagib, svijetla irina u vanjskom i u unutarnjemprostoru?

rampe 0- 20stube 15- 45ljestvene = brodske stube 45- 75ljestve 75- 90Rampa mora omoguavati ispunjavanje sljedeih uvjeta, odnosno imati:

doputeni nagib do ukljuivo 1:20 (5%),svijetlu irinu od najmanje 120 cm u vanjskom prostoru, odnosno najmanje 90 cm u u. prostoruodmorini podestnajmanje duine od 150 cm na svakih 6 m duine rampe,

4. Katna i svijetla visina stubita? Kako se zove prva, a kako zadnja stuba u kraku? Min i maks. broj stuba u kraku? Podest?Duljina podesta?

Prva stuba u krakuje poetna ili nastupna stuba, a zadnja je ujedno i sastavni dio podesta i to je zavrna ili istupna stuba.Visina kata je visina od gotovog poda nieg do gotovog poda vieg kata, svijetla visina od nastupa do donje plohe stropa.Stubini krak mora imati najmanje 3 stube, ali najvie 18 stuba. Preporuka:- u jednom kraku obino ima 10-12 stube, ali ne vie od 15 stuba- postava podesta poslije 15 stuba

Duljina podesta samo kod jednosmjernog dvokrakog stubista = nkoraka (63-64) + st

5. Svijetla irina kraka? 0 emu ovisi? (skica)

-svijetla irina kraka u unutarnjem i vanjskom prostoru, te visina i irina stuba u zgradama j., posl. i st. namjene?- svijetla irina kraka, te visina i irina stuba u radnim i pomonim prostorijama?- svijetla irina kraka, te visina i irina stuba u kolskim ustanovama?irina krakova ovisi o namjeni stubita i o prometu koji se oekuje.Pod korisnom irinom kraka podrazumijeva se irina mjerena izmeu rukohvata i zida.


2/88

irina krakova je propisana:

zgrade javne, poslovne, stambene (zgrada s 10 i vie stanova) i stambeno-poslovne namjene- svijetla irina stubinog kraka u unutarnjem prostoru iznosi najmanje 110 cm

radne i pomone prostorije- korisna irina stubinog kraka unutarnjih stubita ne moe biti manja od 110 cm, a mora odgovarati broju osoba

koje ih koriste i rasporedu prostorija u zgradi

kole- irina stubinog kraka za predkolske, osnovnokolske i srednjokolske ustanove iznosi najmanje 120 cm

6. Podjela stubitaStube i stubita se dijele prema:- poloaju u zgradi: vanjska ili unutranja,

- vanosti u namjeni: glavna ili sporedna,- obliku u tlocrtu: pravolinijska (ravna, lomljena - L, U, T oblika) ikrivolinijska (zavojita, mjeovita, polukruna i kruna),

- broju krakova: jednokraka, dvokraka i viekraka,- konstrukcijama i materijalima: masivna i lagana stubita,- statikoj shemi: konzolna i gredna,- obliku jedinine nastupne plohe u tlocrtu: ravne, klinaste i savijene,- obliku u presjeku: dio krute ravne plohe,

blok stube,

trokutastog oblika ili

oblika prema izboru (s horizontalnom gaznom povrinom).

7. Rukohvat? Vrste materijala, oblici, uvrscenje? Visina rukohvata i ograda na stubitu? Kako se mjeri? (skica) I Visinaograde galerija i mostova?

Krakovi i podesti stubita ograuju se sotvorene strane ogradom visokom

minimalno 100 cm.

Ograde i rukohvati moraju biti postavljeni

kontinuirano na cijeloj duini kraka.Rukohvati i zatitne ograde na stubitu uradnim i pomonim prostorijama morajubiti postavljeni na visini od 100 cm iznad

gornje povrine gazita, mjereno okomitood sredine gazita stepenita do vrharukohvata odnosno ograde.

Galerije, platforme (podiji), prelazne

rampe, prelazi, mostovi i sva mjesta rada

na visini veoj od 120 cm iznad terena ilipoda prostorije s kojih se moe pasti,moraju biti ograene vrstom zatitnomogradom. Konstrukcija zatitnih ograda irukohvata mora biti izvedena bez streihdijelova ili umetnute oplate, koji bi mogli

zahvatiti odjeu osoba.Visina zatitneograde ne smije biti manja od 100 cmmjereno od poda.

visina rukohvata za djecu: preporuka

visine 75 cmOblik rukohvata vezan je na dimenziju ake. Rukohvati moraju biti izvedeni tako da ruka moe po njima kliziti bez prekida.


3/88

8. U kojim se graevinama treba prirmijeniti Pravilnik o osiguranju pristupanosti gradevina osobama s invaliditetom ismanjene pokretljivosti? Propisi iz graditeljske regulative RH koji propisuju zahtjeve za stubite? Stubita u individualnimobiteljskim kucama?

Pravilnikom se propisuju uvjeti i nain osiguranja nesmetanog pristupa, kretanja, boravka i rada osobama s invaliditetom ismanjene pokretljivosti (u daljnjem tekstu: pristupanost) i unapreivanja pristupanosti graevinama javne, poslovne,

stambene i stambeno-poslovne namjene, te uvjeti i nain jednostavne prilagodbe pristupanosti graevina stambene istambeno-poslovne namjene. Graevina stambene namjene je stambena zgrada s deset i vie stanova, iskljuivostambene namjene.

Propisi : PRAVILNIK ZA DRUTVENO POTICANU STANOGRADNJU, DRAVNI PEDAGOKI STANDARDI, ZAKON OPROSTORNOM UREENJU I GRADNJI, ZAKON O POARU, PRAVILNIK O TEHNIKIM NORMATIVIMA ZA ZATITU VISOKIHOBJEKATA OD POARA, PRAVILNIK O ZATITI NA RADU ZA RADNE I POMONE PROSTORIJE, PRAVILNIK O OSIGURANJUPRISTUPANOSTI GRAEVINA OSOBAMA S INVALIDITETOM I SMANJENE POKRETLJIVOSTISvaka zemlja ima svoje nacionalne propise, pa su tako i odredbe o stubitima u graevinskoj regulativi razliite.Njemaka - DIN norme (Deutsches Institut fr Normung, Deutsche Industrie-Norm)DIN 18065: Treppenmae DIN 18065: Treppen, Gelnder, Handlauf

- norma regulira zahtjeve o dimenzijama stubita, stubama, ogradama i rukohvatima

STUBITA U INDIVIDUALNIM OBITELJSKIM KUAMA = INTERNA (KUNA) STUBITA- povezuju prostor iste namjene ili se nalaze unutar prostorije neke druge namjene - ogranien broj ljudi - mogu bitiminimalnih irina: min. irina kraka treba iznositi barem 90 cm - mogu imati strmije krakove: irina pojedinane stubenajmanje 25 cm, a visina najvie 19 cm - po nainu izvedbe i dizajna prilagouju se interijeru


4/88

9. Nain crtanja stubita kod viekatnih zgrada? Skica poetnog kata (podruma), prizemlja i zadnjeg kata? Na primjerujednokrakog ravnog stubisa ili dvokrakog dvosmjernog ravnog stubita.U poetnom kraku crta se samo dio prvog kraka do kose linije koja ide od ruba ograde tree stube do zavrne stube kraka.Stubini krak koji polazi iz crtanog tlocrta u slijedei kat ucrtava se do kose linije, koja presjeca krak od ruba ograde treestube do zavrne stubekraka. U ostalom dijelu crta se vidljivi dio stubinih krakova i podesta, koji vode iz nieg kata dotlocrta kata koji se crta. U zadnjem katu se crtaju svi vidljivi stubini krakovi koji vode iz nieg kata do zavrnog.

10. Drvena / elina stubita: osnovni elementi/vrste grae/ vrste i dimenzije tetiva i nastupa? (skica i opis) I Odnosnastupa i njegovog pridravanja? Odnos nastupa i tetiva?elementi:

TETIVE primarni nosivi elementi (nosai, grede) koji svladavaju raspon i prenose optereenjaNASTUPI (GAZITA) I ELA sekundarni nosivi elementi koji oblikuju jedinine stube koje omoguavaju kretanjeOGRADA kao cjelina podrazumijeva rjeavanje sheme nosivosti, ispunu i rukohvatgraa:DRVENA GRAA- puno drvo, sastavljeni ili ljepljeni presjeci od nekoliko drvenih dij. Najee se izvode stube od platica.TETIVE: platice debljine 4-8 cm (6/20, 6/22, 6/24, 6/28 cm). NASTUPI: debljine 4-5 cm; ela debljine 2-3 cm

Graa za tetive, dijelove nastupa, ogradu i meusobne veze od elinih proizvoda: ipkasti elik, plosnati elik, elinilimovi, brodski limovi, eline cijevi, eline uadi, elini nosai i proflirani tapovi raznih oblika poprenog presjeka.NASTUPI - od elinih limova (ravni, rebrasti, brazdasti lim), ravnih i perforiranih limenih ploa, reetka

TETIVE - od elinih elemenata: samostalni (valjani elini profili - IPN, UPN, IPC, HEA, HEB i dr.), pojaani ili u komb.- ploni, vareni i sastavljeni profili


5/88


6/88

11 Drvena I eIina stubita: vrste? (prikazati detalje karaktenstine stube, popreni i uzduni presjek i opis)


7/88

12. Drveno umetnuto I utoreno / nasaeno stubite (prikazati osnovne detalje: donji i gornji Ieaj i karakteristinu stubu^^^ + ograda)


8/88

13. Drveno stubiste, gornji lezaj: veza tetive i ab. .drvene konstrukcije putem metalne veze / drvene konstrukcije

tesarskim vezom (skica presjeka i opis) ^^^

14. Drveno stubiste, donji Ieaj: veza tetive i ab. I drvene konstrukcije I pod; podest (skica presjeka i opis) ^^^


9/88

15. Drveno stubiste, drveni rukohvat i ograda (prikazati detalje karakterstine stube, popreni i uzduni presjek i opis)


10/88

16. elino stubiste, gornji Iezaj: veza tetive i ab I eline konstrukcije (skica presjeka i opis)17. elino stubiste, donji Ieai: veza tetive i ab. konstrukcije poda / elicnog podesta (skica presjeka i opis)


11/88

18. elino stubiste, rukohvat ograda (prikazati detalj karakteristine stube, pogled, presjek i opis)

1. Staklena gazita (skica poprenog presjeka stube i opis)?

2. Kako se sprecava klizanje kod staklenih stuba?

Gornje staklo je (radi sigurnosti i zatite od ozljede kod loma stakla) od sigurnosnog kaljenog stakla s protukliznimsitotiskom

6. Gdje se more izvesti zavojito stubiete? Dozvoljena irina stube na unutarnjem rubu?Zavojita, spiralna i ravna stubita s klinastim stubama se rade kada nema dovoljno prostora ili zbog utede stubinogprostora. Na najuem dijelu irina gazita ne smije biti manja od 13 cm.


12/88

3. Staklena ograda stubista (skica presjeka i opis)?

4. Staklena ograda galerije (detalj sidrenja: skica presjeka i opis)? ^^^

5. Sistemi prihvata staklene ograde?

7. Podjela stubista prema obliku krakova?

ravni

savijeni, luni - osovina kraka je lagano savijenazavojiti - osovina kraka je krivulja i dio krunicespiralni - osovina kraka je zatvorena krivulja

mjeoviti - osovina kraka je djelomino ravna i djelomino krivulja- ako se u stubitu kombiniraju ravne i klinaste stube

9. Tlocrtni oblici zavojitih stuba? ------------------------------------------------>


13/88

8. Rektifikacija stuba? Grafike metode konstruiranja zavojitog stubitaREKTIFIKACIJA STUBA: postupan prijelaz iz ravnih do maksimalno skoene stube u tjemenu, a vri se postupnim,ravnomjernim, sve veim smanjivanjem irine stuba na unutarnjem rubu.Ako se dobije irina manja od 7 cm, savijanjestuba treba poeti prije. Konstruiranje zavojitog stubita sa slijedom promjenjivih irina unutarnjeg ruba pojedine stubemoe se izvesti pomou razliitih grafikih metoda:1. Metoda polukruga

2. Metoda evolvente (ili metoda jednakih dijelova)

3. Metoda razvijenog unutarnjeg ruba

10. Stubita krunog tlocrtnog oblika? Oblici, vrste, odnos nastupa i njegovog pridravanja?Spiralno stubite sa stupom (= jarbolom) u osi. Vertikalna konstrukcija u koju se upiru/povezuju slobodni (ui) krajeviklinastih stuba. /stubita s punim vretenom/Sredinja os moe biti i prazna. Otvoreno spiralno stubite sa stubinim oknom. Unutarnji krajevi klinastih stuba suslobodni. /stubita sa upljim vretenom/Kruna stubita manjeg promjera s punim vretenom = spiralna stubita.Osnovni oblici stubita: okrugli, kvadratini, poligonalni


14/88

11. Visee stubiste, moguci odnosi nastupa, ipki, rukohvata, stropa i poda? (skice)

12. Konzolno stubite, prikazati detalj karakteristine stube i ograde? (skica presjeka i opis)


15/88

Tema KoNsTRuKcIJE oPLosJA ZGRADE (13 pitanja) v.Z.

1 Koji je kriterij za podjelu konstrukcija oploejana masivne i lagane i koja je bitna razlika izmedu njih (s gledsita fizikalnih

procesa)?Sa stanovita fizikalnih procesa bitno se razlikuju masivne i lagane konstrukcije oploja. Kriterij za podjelu konstr. na mas. ilagane je povrinska masa konstrukcije : 100kg/m2Bitna razlika izmeu mas. i lag. konstr. oituje se u ljetnoj toplinskoj stabilnosti : masivne imaju zadovoljavajuca svojstva, alagane postizu zadovoljavajuca svojstva samo ako imaju propisanu U-vrijednost za zidove U 0,35W/(m2K) i za krovove U0,30W/(m2K) to znai da u odnosi na masivne moraju imat veu debljinu toplinske izolacije

2 Principi rjesavanja sastava gradevnih dijelova u smislu ispravnog fizikalnog procesa: prikaite na primjerima jednoslojnihzidova.

POROTHERM BLOK (topl-izol. blok) i YTONG BLOK (plinobetonski blok)


16/88

3. Principi rjesavanja sastava graevnih dijelova u smislu ispravnog fizikalnog procesa: prikaite na primjerima viseslojnihzidova kada je toplnska izolacija blie vanjskoj strani


17/88

4.Principi rjesavanja sastava gradevnih dijelova u smislu ispravnog fizikalnog procesa: prikaitena primjerima viseslojnihzidova kada je toplinska izolacija unutar konstrukcije.

5. Prlncipi rjeavanja sastava graevnih dijelova u smislu ispravnog flzikalnog procesa prikazite na primjerima viesIojnihzidova kada je toplinska izolacIja bIie unutarnjoj strani.


18/88

6. Principi rjesavanja sastava gradevnih dijelova u smislu ispravnog fizikalnog procesa prikaitena primjenrna viesIojnihzidova kacda je toplinska izolacija u cijeloj debljini gradevnog dijela.

7. Prikaiteprimjer vanjske stijene (zida) kada je vanjska obloga od oblone opeke iii keramike.


19/88

8. Prikaiteprimjer vanjske stijene (zida) kada je vanjska obloga od kamenih pIoa


20/88

9. Prikaiteprimjer vanjske stijene (zida) kada je vanjska obloga od predgotovljenih armirano betonskih elemenata

10. Opisite i prikaite crteom (skicom) ETICs fasadni sustav (vrste materijala. naini uvrscenja i izvedba).

11. Prikaiteprimjer vanjske stijene (zida) kada je vanjska obloga od limenih ploa


21/88

12. Prikaiteprimjer vanjske stijene (zida) kada je vanjska obloga od drvenih elemenata.

13. Prikaiteprimjer vanjske stijene (zida) kada je vanjska obloga od vlaknastocementnih iii slinih ploca.


22/88

Tema: KoNsTRUKcIJE oPLoSJA zGRADE obloThi matenjali metali (28 pitanja) B.M.

1. Prednosti metalnih obloga ovojnice zgrade

- prednost metalnih obloga - velika trajnost u ispravnoj primjeni, nepotrebno odravanje, potpuno brtvljenje (kod krovnihploha posebno)

- neki metali potpuno rezistentni na atmosfersku koroziju nakon stvaranja povrinskog sloja patine koji spreava dubljuoksidaciju - bakar, cink, aluminij, srebro, olovo- neki metali ne korodiraju skoro uope - inox elik, nikal, krom, zlato

2. Mane limenih obloga i naini izbjegavanja nedostataka metalnih obloga1. veliko toplinsko rastezanje; za temperaturnu razliku 50 C po 1m duine lim se poveava:- cink 1.5 mm

- bakar 0.86 mm

- elik 0.61 mm-osigurati klizne detalje fiksiranja radi stalnih promjena dimenzija vanjskih metalnih obloga (klizni leajevi, izbjegavatikruto fiksiranje limova na potkonstrukciju vijcima, zakovicama i sl;

-dilatiranje u polja sa dovoljnim irinama reki izmeu ploha u istoj ravnini)

2. potpuna vodonepropusnost (i paronepropusnost) ; mogunost pojave kondenzata ispod pokrova ili fasadne oblogelimom

- osigurati uvijek dobro provjetravanje potkonstrukcije ispod vanjske zavrne metalne (limene) obloge ili jaku parnu branuispod sloja toplinske izolacije za ispravan fizikaln i proces (sprjeavanje pojave kondenzata koji e namoiti slojeve)3. korozija u kontaktu s materijalima na bazi cementa, vapna - razaranje alkalnim spojevima - isto i u kontaktu sa drvom -

agresivni organski spojevi

- osigurati odvajanjem bitumenskim izolacijskim trakama ili premazati metal

4. galvanske struje i korozorija - elektrolitska pojava na dodiru metala razliitih elektrinih potencijala u prisustvuelektrolita (voda najee) - metal vii potencijal razara metal nieg potencijala - na kontaktu limova, profila, ali i vijaka,zakovica u prisustvu vode i vlage

- osigurati odjeljivanje razliitih metala (ljepenka, premaz, guma, plastika) ili osigurati iste metale za potkonstrukciju ispojna sredstva, kao i za materijale obloge (bakreni lim, bakrene ili pobakrene kuke, vijci i avli) ili osigurati potpuno suheuvjete u eksploataciji - samo u interieuru i to ne svugdje!

razliitim metalima ne smiju se izvoditi konstruktivni detalji u kontaktu!


23/88

3. to su limovi. podruje primjene I metalni materijali koji se najee koriste u graditeljstvu- limovi - metalni materijali u obliku folija ili tankih ploa (0.5 - 5 mm - najee)ZA METALNE OBLOGE PRETEITO SE KORISTE LIMOVI:- obloge fasada, - obloge kosih krovnih ploha - pokrovi limom,

- interieurske obloge - najee podgledi stropovaostale primjene limova:

- izvedba krovnih lijebova i oluka, - opavi, klupice i drugi limarski detalji,- konstruktivni limovi (ravni- deblji, profilirani -tanji) - limovi u sendvi toplinskoizolacijskim panelimanajee koriteni metali za obloge - limovi (i druga metalna galanterija): aluminijski limovi, elini limovi, bakreni limovi,cinani limovi, titancink idr. legure- rjee koriteni limovi za obloge ili metalne prevlake na drugim metalima: mesing/bronca, mjed, titan, olovo, krom, nikal,srebro, zlato, ...

4. Najee koristeni metali za obloge i ugradenu metalnu galanteriju u amitekturialuminijski limovi, elini limovi, bakreni limovi, cinani limovi, titancink i dr. legure

5. Najei oblici metalnih proizvoda za obloge- ravni limovi izvedeni s prijevojima - tanji limovi (0.6-0.8 mm) na drvenoj podlonoj oplati (daana oplata, OSB, stolarskeploe), budui da su malevlastite krutosti, razdjelna hidroizolacijska folija, provjetravana vertikalna potkonstrukcija(bakrenim, pocinani, cinani, cinkotit lim)- valoviti ili trapezno profilirani limovi izvedeni s preklopima - tanji limovi male krutosti (0.6-0.8 mm) formirani u trapezne

ili valovite zaobljene forme kako bi plohe lima dobile krutost u jednom smjeru), provjetravana potkonstrukcija od letvi

obavezno izvedena okomito na smjer protezanja profilacije lima - posebna podvrsta - limena korita (falc-dach)

(aluminijski, elini lim)- ravni limovi s ukruenim rubovima - tanji limovi izvedeni na drvenoj potkonstrukciji ili deblji limovi (2- 3 mm) kao plitkekutije - samonosivi, kruti, na provjetravanoj metalnoj potkonstrukcija za ovjes i distanciranje od sloja toplinske izolacije

(aluminijski lim, deblji elini limovi)- fasadni sendvi limeni paneli - obostrana obloga tanki elini plastificiranilim ili aluminijski plastificirani ili eloksirani lim,obloni limovi jednostrano iliobostrano profilirani, debljine oblonih limova 0,5 - 0.6 mm, debljine ploa i ispunetoplinskom izolacijom MW, PU, XPS 2 - 20 cm - ne provjetrava se potkonstrukcija, ploe obloge ine cijeli sastav pregradeprema vanjskom prostoru

6. Naini proizvodnje metainih elemenataPROIZVODNJA METALNIH MATERIJALA

- lijevanje (specijalne forme),

- kovanje,

- valjanje, izvlaenje (cijevi, nosivi profili, plosni profili, ipke, ice, limovi),- ekstrudiranje (aluminijski profili)

- limovi - ravni i profilirani - valjanjem obradivog metala kroz sustave glatkih ili profiliranih valjaka

- limeni proizvodi - u ploama (1000x2000 mm) - deblji limovi 1 - 5 mm- trake u smotcima (600-800 mm) - tanji limovi 0.5 - 0.8 mm

7. Moguce antikorozivne zastite elinih metalnih elemenata iobloga(legiranjem s nehrajuim metalima - nije potreban naknadna antikorozivna zatita)- premazi (lakovi, ulja), plastificiranje, eloksiranje, cinanje, niklanje, kromiranje, predoksidacija, bruniranje, pozlaivanje,...ovisno o vrsti metala

8. Najeeantikorozivne zastite aluminijskih metainih elemenata i oblogaAl - prirodno patinira - zatitni sloj oksida ukaste boje - neugledan nakon oksidacijeantikorozivna zatita - radi izbjegavanja stvaranja prirodne ukaste patine: plastificiranje i eloksiranje - najee - trajnazatita povrine, ali relativnom maleotpornosti na habanje - ne koristiti na podovima!plastificiranje - nanoenje plastinog praha prskanjem, taljenje u vrsto sljubljenuplastinu prevlaku u peima; veliine el.ograniene veliinom pei; velikispektar boja i izgleda povrine (glatka monokromatska, prskana, naranina kora)

- eloksiranje - nanoenje nehrajueg metalnog praha - metalik izgled povrine;boje ograniene na tonove metala - naturaluminijska boja, mesing, mjed, zlatna, crna, tamnosmea - vide se pruge od ekstrudiranja aluminijskih profila radi maledebljine zatitnog filma


24/88

9. Moguce antikorozivne zastite bakrenlh metalnih elemenata i obloga

patinira samo povrinski u zeleno, uglavnom za interieurske obloge limom i nosive profile ako se ne predvia trajnoodravanje- povrinska obrada polirana, satinirana, lienje bezbojnim lakom za sprijeavanje patiniranja (ne kod povrina izloenihhabanju - podne trake)

10. Galvanske struje, nain Izbjegavanja,teteelektrolitska pojava na dodiru metala razliitih elektrinih potencijala u prisustvu elektrolita (voda najee) - metal viipotencijal razara metal nieg potencijala - na kontaktu limova, profila, ali i vijaka, zakovica u prisustvu vode i vlage- osigurati odjeljivanje razliitih metala (ljepenka, premaz, guma, plastika) ili osigurati iste metale za potkonstrukciju ispojna sredstva, kao i za materijale pokrova, opava, lijebova i oluka (npr. bakreni lim, bakrene ili pobakrene kuke, vijci iavli) ili osigurati potpuno suhe uvjete u eksploatacijimogue samo u interieuru i to ne svugdje!

11. Nehrajuimetali i finalne povrsinske obrade nehrdajucih metala- ne oksidiraju, ne patiniraju izloeni atmosferi- krom, nikal - uglavnom se koriste kao prevlake, nanose se u vruim kupkamana elik ili druge metale - mikronskedebljine sloja podlone mehanikim oteenjimaprirodni izgled prevlake je polirani, zrcalni

- zlato - rijetko (krovovi), srebro - nikad u arhitekturi - samo kao prevlake

- titan - u glavnom u legurama, limovi za obloge

12 Naini povezivanja limova u graditeijstvu, opis svojstava pojedine vrste povezivanja- lemljenje - tanji limovi - spajanje kovinom nieg talita (za pocinane i cinane i bakrene limove koristi se spoj legurombakra s veliki udjelom kositra), mjesto lemljenja 1.5 - 3 cm irine, dobro oieno- zakivanje - spoj zakovicama od istovjetnog metala - potpuno nefleksibilan kao i spoj lemljenjem - samo za manje duljine

ploha

- spoj prijevojem (utorom) potpuno fleksibilan - rub jedne ploe preklapa se s rubomdruge ploe kao jednostruki ilidvostruki prijevoj, stojei ili leei, osiguranje ododizanja od podloge s prikvanicama (perima) koje osiguravaju kliznileaj- vijani spojevi, zavarivanje samo kod debljih limova (> 3 mm)

13. vrste limova I metalne galantenje za izvedbu iimarskih detalja na zgradama

- prozorske klupice, horizontalni gornji opavi zidova, rubni opavi krovova s raznim vrstama pokrova, lijebovi, oluci,rubni limovi uz nadozide, dimnjake, bukane plohe - limarski detalji izvedeni s ravnim limovima, odvojeni od podlogehidroizolacijskim trakama za izbjegavanje kondenzata i korozije

- koriste se razne vrste limova i odgovarajua spojna sredstva i metalni nosai za za potkonstrukcije rad i izbjegavanjagalvanskih struja:

- pocinani limovi s pocinanim elinim kukama, avlima, zakovicama, vijcima- aluminijski limovi s aluminijskim kukama, zakovicama, inox vijcima (plastificirani i eloksirani)

- bakreni limovi s pobakrenim elinim kukama, bakrenim avlima, zakovicama i vijcima (natur ili prethodno patinirani ilinaknadno lakirani)

- plastificirani elini limovi s plastificiranim elinim kukama, inox zakovicama i vijcima

14, Vrste limova i metaine galanterije za izvedbu fasadnih obloga na zgradama

- fasadne obloge - obavezno provjetravanje potkonstrukcije obloge radi evakuacije vlage iz konstrukcije i sprijeavanjekondenzata ispod zavrnelimene obloge- koriste se razne vrste limova i odgovarajua spojna sredstva i metalni nosaiza potkonstrukcije rad i izbjegavanjagalvanskih struja:

- aluminijski limovi s aluminijskim kukama, zakovicama, inox vijcima (plastificirani i eloksirani) - ravni lim (legiran) ili

ekstrudirani gotovi profili

- bakreni limovi s pobakrenim elinim kukama,bakrenim avlima,zakovicama i vijcima (natur ili prethodno patinirani ilinaknadno lakirani)

- pocinani, cinani, cinkotit limovi s pocinanim elinim, avlima,zakovicama, vijcima- plastificirani elini limovi s plastificiranim elinim kukama, inoxzakovicama i vijcima

- inox, corten elini limovi - debljina lima ovisno o nainu ukrute- kompozitni limovi (vieslojne ploe s jednostranom ili obostranom oblogmtankim limom, srednji sloj daje krutost plohi -obino tvrde ploe XPS-a (debljine 1-2 cm) ili tvrde plastine mase (Alucobond ili sl. ploe debljine 2-3 mm), obinoaluminijski plastificirani ili eloksirani limovi kao obloga


25/88

15. vrste limova i metalne galantenje za izvedbu krovnih obloga na zgradama

- ravni limovi izvedeni s prijevojima - tanji limovi (0.6-0.8 mm) na drvenoj podlonoj oplati (daana oplata, OSB, stolarskeploe), budui da su male vlastite krutosti, razdjelna hidroizolacijska folija, provjetravana vertikalna potkonstrukcija(bakrenim, pocinani, cinani, cinkotit lim)- valoviti ili trapezno profilirani limovi izvedeni s preklopima - tanji limovi male krutosti (0.6-0.8 mm) formirani u trapezne

ili valovite zaobljene forme kako bi plohe lima dobile krutost u jednom smjeru), provjetravana potkonstrukcija obavezno

izvedena okomito na smjer protezanja profilacije lima - posebna podvrsta - limena korita tkz. falc-dach (aluminijski, elinilim); profilirani krovni limovi kairaju se filcom s donje strane, za apsorpciju kondenzata i buke kie, kod izvedbe sprovjetravanim zranim slojem- krovni sendvi limeni paneli - obostrana obloga tanki elini plastificirani lim ili aluminijski plastificirani ili eloksirani lim,

obloni limovi s gornje strane visoko profilirani, debljine oblonih limova 0,5 - 0.6 mm, debljine ploa i ispune toplinskomizolacijom MW, PU, XPS 2 - 20 cm - ne provjetrava se potkonstrukcija, ploe obloge ine cijeli sastav pregrade prema vaniOSTALI POKROVI LIMOM naborani limovi, kompozitne ploe, sendvi limeni toplinskoizolacijski paneli

16. Obilci Iimova za izvedbu fasadnlh I potrebna potkonstrukclja

- ravni limovi izvedeni s prijevojima - tanji limovi (0.6-0.8 mm) na drvenoj podlonoj oplati (daana oplata, OSB, stolarskeploe), budui da su malevlastite krutosti, razdjelna hidroizolacijska folija, provjetravana vertikalna potkonstrukcija(bakrenim, pocinani, cinani, cinkotit lim)- valoviti ili trapezno profilirani limovi izvedeni s preklopima - tanji limovi male krutosti (0.6-0.8 mm) formirani u trapezne

ili valovite zaobljene forme kako bi plohe lima dobile krutost u jednom smjeru), provjetravana potkonstrukcija od letvi

obavezno izvedena okomito na smjer protezanja profilacije lima - posebna podvrsta - limena korita (falc-dach)

(aluminijski, elini lim)- ravni limovi s ukruenim rubovima - tanji limovi izvedeni na drvenoj potkonstrukciji ili deblji limovi (2- 3 mm) kao plitkekutije - samonosivi, kruti, na provjetravanoj metalnoj potkonstrukcija za ovjes i distanciranje od sloja toplinske izolacije

(aluminijski lim, deblji elini limovi)- fasadni sendvi limeni paneli - obostrana obloga tanki elini plastificiranilim ili aluminijski plastificirani ili eloksirani lim,obloni limovi jednostrano iliobostrano profilirani, debljine oblonih limova 0,5 - 0.6 mm, debljine ploa i ispunetoplinskom izolacijom MW, PU, XPS 2 - 20 cm - ne provjetrava se potkonstrukcija, ploe obloge ine cijeli sastav pregradeprema vanjskom prostoru

17. Polaganje ravnih limova za fasadne I krovne obioge na podlogu - potrebni siojevi potkons. i uvjeti ispravne izvedbe

Polaganje ravnih limovameke, deformabilne ravne plohepolaganje uvijek na punu oplatu (drvenu) od koje je limodvojen odgovarajuom folijom, ovisnoj o vrsti lima (materijal folije kompatibian metalu lima koji ne izaziva koroziju i svremenom, proboj lima)

18. Materijali metalne galanterije za izvedbu podnih dilatacija, pragova, rubnih Ietvca izloenih habanju zato?podni metalni profili - metalni profili za izvedbu graninika podnih obloga, dilatacija, pragova,rubnih letvica - izloene suhabanju - svaka zatita plohe e se brzopohabati ili iskrzati u zoni prohodavanja - koristiti samo nehrajue metalebezdodatne zatitne obrade povrine - inox, mesing, natur aluminij (Al samo u interieuru)

20 Podruje primjene perforiranih i istegnutih limova na zgradama, materijal i obrada povrsinaistegnuti limisteg (ekspandirani metal) i perforirani lim (bakar)perforirane limene ploe za stropne obloge na potkonstrukciji elik, Al (visoka zvuna apsorpcija za ploe kairane filcemodozgora)

istegnuti (ekpandirani) metalisteg (ovdje bakar) potrebne ukrute ruba ploa radi otrih rubova i mekoe ruba -savijanje ploa ili tokasto zavarivanje na L profile

21. Podruje primjene naboranih limova na zgradama, materijali i obrada povrsinel- podne limene plohe protuklizne naborane povrine u raznim uzorcima- inox ili aluminij gotove ploe s naborima gornje povrine, ne predvia se naknadna obrada povrine, deblji limovi(obino 2 - 5 mm)

22. Kompozitne metalne ploe, opis. podruje primjene- vieslojne ploe s jednostranom ili obostranom oblogom tankim limom

- srednji sloj daje krutost plohi i smanjuje uee skupog metalnog materijala u ploi - ispuna obino tvrde ploe XPS-a(debljine 1-2 cm) ili tvrde plastine mase (Alucobond, Alpolic ili sl. ploe debljine 2-3 mm),- obino aluminijski plastificirani ili eloksirani limovi kao obostrana obloga- kompozitne ploe za interieusrku oblogu - kombinacija limova i laminatnih (HPL) ploa


26/88

19. Obloge proelja zgrada s limovima ukruenima ujednom smjeru ili valovitim limovima - prostorni prikaz jedne varijantesa potrebnim slojevima potkonstukcije za osiguranje toplinske izolaclje bez toplinskih mostova, zatite od prodora kite Iprovjetravanja

23. sendvilimeni toplinskoizolacijski paneli, opis, podruje primjene- fasadni i krovni paneli

- obostrana obloga tanki elini plastificirani lim ili alum. plast. ili eloksirani lim, debljine oblonih limova 0,5 - 0.6 mm,- obloni limovi s gornje strane visoko profilirani kod krovnih panela, nisko profilirani kod fasadnih panela- ispune toplinskom izolacijom MW, PU, XPS 2 - 20 cm - ne provjetrava se potkonstrukcija, ploe obloge ine cijeli sastavpregrade prema vanjskom prostoru


27/88

24 Polaganje Iimenih obloga fasada I krovova na podlogu - ravni limovi - skicirati oblogu s lzvedbom potkonstrukcije

25. Polaganje Iimenih obloga fasada i krovova na podlogu - profilirani limovi - skicirati oblogu s izvedbom potkonstrukcije

za osiguranje toplinske izolacije bez toplinskih mostova, zastite od prodora kie i provjetravanje

26. Polaganje Iimenih obloga fasada na podlogu - ukruene limene pIoe (kazete) - skicirati oblogu s izvedbompotkonstrukcije za osiguranje toplinske izolacije bez toplinskin mostova, zastite od prodora kise I provjetravanje


28/88

27. Sendvi laki panelis limenim oblogama - vrste, opis, skica rubnog spoja dva panela za toplinsku izolaciju bez toplinskogmosta - zidni i krovni paneli

28. Laki temmoizolacijski sendvic fasadni zid formiran in situ - skicirati oblogu s izvedbom potkonstrukcije za osiguranje

toplinske izolacije bez toplinskih mostova, zastite xd prodora kite i provjetravange


29/88

Tema. KoNsTRUKCIJE oPLoSJA zGRADE obloThi materijali drvo (23 pitanja) B.M

1. Podjela unutranjih podova od drva s obzirom na format drvenih elemenata

parketne daice (parketi raznih dimenzija)podovi od drvenih dasaka (seljaki pod, brodski pod, panel parket, sportski pod)podovi od ploa, panela (podignuti podovi, prenosivi podovi)

2. Povrsinske obrade drvenih podova

neobraeno drvo koje se brusi, kita i lakira ili premazuje nakon ugradnjegotovi parket - prethodno povrinski obraeno drvo koje se samo uvruje na podlogu

3. Nabrojite najeee vrste parketalam parket

klasini parketdvoslojni panel parket

masivni parket

tehno parket (industrijski)

gotovi parket

4. Razlika lzmedu visesIojnih i masivnih parketnih daiica I dasaka

5. Naini polaganja drvenih podova na podlogulijepljenje (preferiraju se dvokomponentna fleksibilna ljepila)

avlanje ili uvijanje na drvenu podlogu (ili vezanje na metalne kope)

slobodno polaganje (panel parket, laminat parket od preraenog drva)podignuti podovi na nosaimasportski podovi na potkonstukciji

6. to je drveni sportski podelastina potkonstrukcija od vieslojnih izmaknutih redova letvi za montau sportskog podaNelijepljeni klik rubni spoj ploa na pero i utor

7. Koji se drveni podovi mogu korstiti za podna grijanja i pod kojim uvjetima

gotovi parketi (dvoslojni,masivni), dascani podovi (seljacki podovi) :masivne daske, viseslojne daske; plivajuci parket


30/88

8. vrste premaza za drvene podne povrsIne

- lakovi

mat, polumat, sjajni

bezbojni ili tonirani

vodeni, nitro, poliuretanski (posebno kvalitetni,otporni na habanje, najskuplji)

- uljni premazi

na bazi ulja i voska - brzo suenje i koritenje poda neposredno nakon namazaomoguuju disanje drva - nema tolikoproblema s podizanjem parketa uslijed zaostale graevinske vlage kao kod lakiranih podova- lazurni premazi (bajc)

prodiru u drvo, ostaje vidljiva tekstura, ali mijenjanju boju povrine(mogua je imitacija druge kvalitetnije ili skuplje vrstedrva kod daski od jeftinijih vrsta drvaboje mahagonij, eban, trenja, orah ili sl.)

9. Karakterlstike Lakova za parkete. mane lakiranja drvenih podova

mat, polumat, sjajni

bezbojni ili tonirani

vodeni, nitro, poliuretanski (posebno kvalitetni,otporni na habanje, najskuplji)

10. to je lazurni premaz za drvo, funkclja, svoystvaLazurni netransparentni i tranparentni premazi s raznim pigmentacijama i imitacijama drugih vrsta drva na boru, jeli i boru

11. Prednosti premaza drvenih podova s voskom

brzo suenje i koritenje poda neposredno nakon namaza; omoguuju disanje drva - nema toliko problema spodizanjem parketa uslijed zaostale graevinske vlage kao kod lakiranih podova

12. Funkcija i oblici zidnih i stropnih drvenih obloga

Obloge su najee dekorativne ili u funkciji zvune apsorpcije- daske na pero i utor

- drvene ploe (esto u perforiranoj izvedbi za zvunu apsorpociju)- drvene ploe od ukoenog furniranog drva, preraenog furniranog drva i dr.

13. Vrste i izvedba drvenih zvunoapsorpciiskih obloga zidova i stropova- Interieurske zidne obloge punim i perfororanim (zvunoapsorpcijskim) drvenim furniranim lakiranim ploama, skrivenofiksiranje kopama, vidljivo fiksiranje vijcima- Interieurske stropne obloge perfororanim (zvunoapsorpcijskim) drvenim furniranim lakiranim ploama, skriveno ividljivo fiksiranje na T ovjesu

- Interieurska i stropna obloga od mdf ploa, furniranih i lakiranih, izvedba prostora velikog tonskog studija promjenjiveakustike s refleksnim kliznim stropnim ili rotirajuim zidnim ploama i zvunoapsorpcijskim perforiranim zidnim i kutnimploama

14. Forme I nazivi drvenih vanjskih podnih obloga

PODNE OBLOGE - PALUBE (DECKING), PONTONI, STAZE

drvo visoke otpornosti na atmosferilije i bioloke teteu formi dasaka, kvadratnih ploa, nautik (brodskog) parketa

15. Nabrojlte nekoliko vrsta drva za vanjske podne obloge I potrebne karakterlstike drva

uglavnom egzotine vrste drva (tik, iroko, lapacho, bangkirai, azobe) i trajnijih crnogorisa (sibirski ari, douglasova jela)iliposebno tretirano drvotermiki obraene (zaparene, kuhane) lokalne europske vrste drva (hrast, smreka i sl.)

16. Nain postave vanjskih drvenih paluba - preporuIjiva izvedba, zatopreporua se izvedba obloge odvojene od terena, na provjetravanoj potkonstrukciji - trajnost (smanjena mogunosttrulenja) i izbjegavanje deformacije podne obloge (izvijanje, uvijanje, koritanje) uslijed razlike u vlanosti gornje i donjestrane dasaka


31/88

17. Opis, poprecni i uzduni presjek podne konstrukcije ravnog krova - terase iznad grijanog prostora s izvedbomprocjedne obloge terase s drvom - drvene palube

18. vrste fasadnih obloga drvom I na bazi drva

daane oplate - daice (drvena indra), vertikalne daske, horizontalne daske(uglavnom drvo trajnih crnogorica)drvene ploe - vodootporne furnirane perploe, bakelitne furnirane ploe (Prodema),umjetne drvene ploe - HDF - highdensity fibreboard (Trespa, Funder Max)

obloge odvojene od povrine nosivog dijela zida, na provjetravanoj potkonstrukciji - trajnost i izbjegavanje deformacijeuslijed razlike u vlanosti

19. Koye vrste drva se najcee koriste za daane fasadne obloge

uglavnom drvo trajnih crnogorica

20. Kako se izvodi potkonstrukcija za fasadne obloge drvom I zatopreporua se izvedba obloge odvojene od terena, na provjetravanoj potkonstrukciji - trajnost (smanjena mogunosttrulenja) i izbjegavanje deformacije podne obloge (izvijanje, uvijanje, koritanje) uslijed razlike u vlanosti gornje i donjestrane dasaka

21. Skicirati i opisite principe provjetravanja

izvedbe potkonstrukcije za fasadne obloge

drvom

Osiguravanje vertikalnog provjetravanjafasadne obloge s drvenim vertikalnim ili

horizontalnim daskamamogue varijanteizvedbe potkonstrukcije (sve varijante se

odnose na potkonstrukciju ispred kine branei toplinske izolacije zida!)

Osiguravanje vertikalnog provjetravanja

fasadne obloge s drvenim oplatamaizbjegavanje toplinskog mosta kroz

potkonstrukcijumetalne vilice s

podmetaima za prekid toplinskog mosta(nabijena toplinska izolacija preko vilica) ili

dvostruki rotilj drvenih letvi izmeu slojevatoplinske izolacije


32/88

22. Sto su HPL fasadne ploeObloga HPL ploama (high pressure laminat) - ploe od preraenog drveta obloene obostrano visokootpornommelaminskom folijom s uzorkom)

23. Principi zastite drvenih konsturkcijskih i obIonih elemeriata izIoenih atmosferiijamaventilacija potkonstrukcije, odvajanje od zone prskanja kie, prekrivanje limenim opavima

Tema VRATA (16 pitanja)

1. Navedite zahtjeve za vrata.

-povezivanje/odjeljivanje prostora

- osvjetljavanje i provjetravanje

- toplinska zastita- zvucna zastica

- protupozarna i protuprovalna zastita

- zastita od atmosferskih utjecaja (vanjska vrata)

- ostali posebni zahtjevi

3. Naini pokretanja vratnih krila (otvaranja/zatvaranja vrata).- runi- automatski (elektromehanicki, hidraulicki ili pneumatski) s pustanjem u pokret :

a) runob) automatskim putem (kontaktni tepih, kontaktni prag, fotoelektr. putem preko induktivnog magneta ili ultrazvukom)


33/88

2. Podjela vrata prema nainu otvaranja. Skica vrata prema nainu otvaranja.

4. Smjer otvaranja vrata (skica).


34/88

5. to su dvostruka vrata i kada se koriste (skica).

6. Osnovne mjere koje odreduju dimenziju otvora (skica).

7. veliine otvora vrata za pojedine namjene prostorija.vrata svijetle irine :60 cm - wc,ostava

70 cm - kupaonica,kuhinja

80 cm - sobe

110cm - bolesnicke sobe u bolnicama

8. Naini ugradnje vrata. Opiite pojedini nain ugradnje.- mokra - u tankim zidovima njprije se postavlja dovratnik koji na bocnim stranama ima plitke zljebove ili pribijenu

trokutastu letvicu, a zatim se s obje strane izvodi zid koji ulazi u zlijeb dovratnika ili se lementi zida sijeku i prislanjaju uz

letvicu. u debele zidove najcesce se ugraduje dovratnik u gotov zid, ali prije zbukanja

- polusuha - u zid se istodobno sa zidanjem ugraduju okviri od letvi na koji se kasnije ucvrte gotova vrata

- suha - gotova vrata se ucvrste na posebne ugradene komade/elemente u ozbukani zid

9. Materijali za izradu vrata.

drvo, metal (aluminij,celik), staklo, PVC

10. MogucI naini pokretanja vratnih kifla (otvaranje/zatvaranje vrata). Navedite i opisite.odg na 3. pitanje :)


35/88

11. Nacrtajte dovratnik od drvenlh platica

12. Vrste vratnih krila.

- vrata od letvi

- dascana vrata

- vrata s ukladom

- ustakljena vrata

- puna glatka vrata

- tapecirana vrata

13. Vratna krila s ukladom - vrste uklada (skica).


36/88

14 Prag vrata (skica)

a) isti nivo poda u obje susjedne prostonje,

b) razIieiti nivo poda u susjednim prostonjama

15. Nacrtajte prag vanjskih vrata

16. Nabrojite osnovne vrste okova za vrata

- petlje (nasadna petlja, usjena petlja) - buene petlje - mimokretna petlja.- zasuni - narba - lokot (cilindrini lokot)- brave i kvake - okovni za klizna vrata (podne vodilice, odni odbojnici)


37/88

Tema: PRozoRI I INsoLAcIJA (22 pitanja) Vi.

1. Navedite zahtjeve za prozore.

- osvjetljenje i provjetravanje prostorija

- toplinska i zvucna zastita

- otpornost na pozar i propustanje dima

- zastita od atmosferskih utjecaja

- zastita od osuncanja (insolacije)

- sigurnost

2. Iz kojih razloga je vano provjetravanje prostorija?zbog dovodenja kisika za disanje, uklanjanja oneciscenja u zraku (Co2, neugodni mirisi, dusicni oksidi, ugljikovodici) i

kontrole vlaznosti - isusivanje.

3. Navedite moguce naine prozraivanja prostorija I koje su njihove prednosti/mane

4. Ukupno dnevno osvjetljenje - od kojih se komponenti sastoji?

difuzno svjetlo neba i suncevo svjetlo

+

difuzno svjetlo reflektirano od vanjskih objekata i povrsina

+

difuzno svjetlo reflektirano od povrsina u prostoru

5. Navedite sigumosne zahtjeve za prozore.

- dimenzije, mjesto ugradnje, sigurnost pri rukovanju (otvaranje, zatvaranje) te ostale sigurnosne mjere ovisno o namjeni i

mjestu ugradnje


38/88

6. to je koeficijent prolaska topline prozora i o emu ovisi?

7. Podjela prozora prema nainu otvaranja.zaokretni, otklopni, zaokretno-otklopni, obrtni (prevrtni), horizontalni posmicni, vert. posmicni, sklopivi prozov, fiksni

8. Tipovi prozora prema broju krila (po dubini).

.JEDNOSTRUKI s jednostrukim i dvostrukim ostakljenjem

.DVOSTRUKI klasicni tip (odvojena krla) i spojni prozori (krilo na krilo)

.TROSTRUKI (specijalni)

9. Nacrtajte (skica) dvostruki prozor krilo na krilo (tiocrt i presjek).

10. Nacrtajte (skica) dvostruki klasini prozor (tlocrt i presjek).

11. to je prozorskl pristupak?strana s koje se montira prozor, unutarnja ili

vanjska, ili bez pristupka, odn izboenje u zidugdje onda sjeda prozor

12. Nabrojite materjale za izradu prozora.

drvo, metal (aluminij,elik),PVC

13. Prikaite skicom prozorski profilod PVC-aobjasnite broj komora profila.

14. Navedite osnovne elemente I dijelove

prozora (skica).


39/88

15. Prozorska klupica (vanjska I unutarnja). Materijali za izvedbu. skica

16. Prikaite skicom razlku izmedu krovnog prozora i krovne kuIce (objasnite prednosti I mane)

17. Okov prozora - navedite osnovne vrste okova.

petlje - nasadna, cilindricna, francuska; nauglice - otrokutna, zaobljenaskakavica ; zadra; odbojnik; bravica a spojna krilatrio vijak; uklopni trn

jednokraka kvakica - poluoliva ; dvokrara kvakica - oliva

kare - nasadne izvlane, ovjesne dvokrane, skrivene sa zaustavljaem, nazubljene


40/88

18. Sto je insolacija?

Insolacija (osunanje) je ozraivanje Sunevim zrakama na povrini Zemlje. Definira segustoom toka, snage, na jedinicu plotine na horizontalnoj povrini Zemlje. Jedinicainsolacije je W/m2, a za vee jedinice vremena (dan, mjesec i godinu) J/dan22.

19. Sto utjee na insolaciju zgracde?kut pod kojim suncane zrake padaju na proelje i visina sunca

20. Navedite naine zastite od insolacije.- arhitektonska geometrijazelenilo, trijemovi, strehe, nadstrenice, balkoni- elementi vanjske zatite od sunca pokretni i nepokretni brisoleji, aluzine, tende, rolete...- elementi unutarnje zatite od sunca aluzine, tolete, roloi, zavjese...- elementi unutar stakla za zatitu od sunca i usmjerenje svjetlaholografski elementi,reflektirajua stakla i folije, staklo koje usmjerava svjetlo, prizme...- inteligentna proelja, suvremena ostakljenja- viefunkcionalni konstruktivni elementi zgrade

21 Brisolejiobjasnite pravilnu izvedbu obzlrom na njihov poloaj I stranu svijeta.U pravilu se na junoj strani postavljaju horizontalni elementi jer ljetno juno Sunc upada pod visokim kutom te gahorizontalna ploha ne proputa do ostakljenja. zimsko Sunce upada pod blagim kutom pa horizontalni elementinepsreavaju prolaz do ostakljenja. na zapadnoj i istonoj strani se postavljaju vertikalni elementi koji mogu rasprsiti zrakebuduci da zapadno sunce uvijek upada pod blagim kutom

22. Objasnite nain dokazivanja zastite od osunanja prema Tehnickom proplsu o racionalnoj uporabienergije i toplinskoj zatiti (NN 110/08).


41/88

Tema STAKLo U ARHITEKTURI (2o pitanja) - V.Z.

1. Navedite sirovine za proizvodnju stakla.

- osnovne (ulaze u konstituciju stakla - kremeni pijecak SiO2 ili silicij dioksid, soda i vapnenac ili dolomit)

- pomocne (sredstva za bojenje, bistrenje, homogeniziranje, zamucivanje..)

2. Navedite proizvode od stakla u arthitekturi.

-ravno staklo

- stakleni blokovi, opeke, crijepovi

- staklena vlakna (optika vlakna, staklena vuna)- staklena pjena (toplinska izolacija)

3 Navedite naine proizvodnje ravnog stakla- izvlaenjem trake- float postupa

- valjanje/lijevanje

4. Navedite tehnoloke postupke obrade stakla.rezanje, poliranje, bruenje, bruenje, graviranje, pjeskarenje, jetkanje, kaljenje, savijanje, emajliranje, laminiranje,ljepljenje

5. Opisite ukratko ,,floatpostupak proizvodnje stakla?danas prevladava u svijetu. iroka traka rastopljene staklene mase klizi po tekucem metalu (kositar) u komori s

kontroliranom atmosferom nakon ega se postepeno hladi. tim postupkkom dobivamo staklo idealno ravne povrine (kaopovrina tekuine). osobitost proizvoda dobivenog tim postupkom je prozirnost i bistrina staklene mase, ujednaenostdebljine i paralelenost povrine.

6. Navedite najvece proizvodne dimenzje stakla i o emu u pravilu ovise600*321cm i odreene su mogucnostima transporta

7. to je kaljeno staklo i koje su mu karakteristike?

ili ESG je termiki prednapeto staklo. dobiveno je naknadnom doradom i spada u grupu sigurnostnih stakala. ponovnimzagrijavanjem ravnog stakla na 600 stupnjeva staklo omeksa. naglim hladenjem omeksanog stakla dobiva se staklo u cijim

je vanjskim slojevima stvoren napon pritiska, a u unutrasnjim slojevima napon vlaka. ovo naponsko stanje pozitivno utjece

na povecanje otpornosti stakla na udar i toplinske razlike. ukoliko dode do loma kaljenog stakla oslobodeni naponiuzrokuju prskanje stakla u male komadice tupih bridova koji ostaju medusobno labavo povezani. ova stakla se ugraduju

na mjestima gdje se trazi povecana otpornost na mehanicke udarce i sigurnost u slucaju loma. ESG se vise ne moze

naknadno obraivati. i kod njega treba racunati s minimalnom neravnosti povrine


42/88

8. to je laminirano staklo?vieslojna stakla (VG) sastavljena od dvije ili vise ploca stakla koje su medusobno sljepljene po cijeloj povrsini pomocu

jedne ili vise folija. ta folija je polyvinil-butyrale (PVB), a njene su odlike prozirnost, izdrzljivost, elasticnost i adhezija na

staklo. spada u grupu sigurnosnih stakala (sigurnost od loma, neprobojnosti)

9. Vrste laminiranog stakia - prema karakteristikama.

- Zatita od buke- Zatita od udarca- Zatita od direktnog napada krutim predmetom- Zatita od provale- Zatita od metaka

10. Vrste reflektirajucih stakla.

Ogledalostaklena ploa kojoj ne na jednu povrinu nanesen talog srebrnog nitrata uslijedega ona postaje neprozirnom pa se na suprotnoj povrini odraava jasna slika okoline.Srebro je zatieno dodatnim slojem odreenog metalai sa dva sloja posebno zapeeneboje ime se osigurava postojanost i dugorajnost ogledalaJednosmjerno promatrako staklo

11. Kako se proizvodi lijevano staklo i koje su osnovne vrste lijevanog (valjanog) stakla u arhitekturi

lijevanjem taline na ravnu povrsinu i izravnavanjem valjkom. danas se talina lije medu vodom hladene valjke,koji ga

oblikuju u kontinuiranu traku odredene sirine i debljine. vrste : ornament staklo, brazdasto staklo, sirovo staklo, i

armirano (zicano) staklo

12. Navedlte vrstu stakla prema obliku loma prikazanom na crteu I slici.u prezentaciji prouci :)

13. to je IZO staklo? Prikaite crteom i opisite

14. Kako se postie poboljana toplinska zatita IZO stakla?primjenom IZO stakla kojima su tehnoloski poboljsana svojstva djelovanjem na prijenos i zracenje toplinskog protoka.zamjena suhog zraka inertnim plinovima je prvi korak, a drugi korak je koristenje LOW-E stakla u sastavu IZO stakla (na

povrsinu stakla deponira se osobito selektivan sloj molekula oksida koji reflektiraju samo toplinsko zracenje IC - zrake).

kroz stakla niske emisije gubi se manje topline jer ta stakla dio energije vracaju natrag u pravcu iz kojeg ona dolazi


43/88

15. Objasnite to su LOW-E stakla I za to se koriste.na povrsinu stakla deponira se osobito selektivan sloj molekula oksida koji reflektiraju samo toplinsko zracenje IC - zrake.

kroz stakla niske emisije gubi se manje topline jer ta stakla dio energije vracaju natrag u pravcu iz kojeg ona dolazi

16. Objasnite razliku izmedu satiniranih i pjeskarenih stakla

S = dekorativna stakla kod koji se djelomicna prozirnost postize obradom jedne povrsine staklene ploce kiselinom

(jetkanje)

P = dekorativna stakla kod koji se djelomicna prozirnost postize obradom povrsine pjeskarenjem (nanosenje abrazivnog

sredstva na staklo pod visokim tlakom)

17. Stakla za zatitu od vatreVatrootpornost podrazumijeva sposobnost nekog materijala da pod utjecajem vatre zadrzava u potpunosti ili djelomicno

- fizicku cjelovitost i stabilnost (R)

- cjelovitost na prolaz plamena, dima i cruih plinova (E)- prolaz topline (I)

- te maksimalni toplinski tok u kW/m2 (W) sa strane izlozene djelovanju vatre na suptornu neizlozenu stranu

klasifikacija stakla odredena je opisanim osobitostima i vremenom potrebnim da se staklo raspadne - mjereno uvijek u

intervalim 15,30,60,90,120minuta od trenutka paljenja plamena do raspada staklene ploce. rezultati testiranja (testiran

mora biti cijeli sustav : staklo, okvir, nacin ostakljenja i tehnologija ugradnje) su uvijek predstavljeni kao klasifikacijski

razred (kategorija) i vrijeme otpornosti

18. Nabrojite vrste sigurnosnog stakla.

- Ljepljeno sigurnosno staklo

- Float

- Od sigurnosnog kaljenog stakla

- Od djelomino kaljenog stakla

19. Koji parametri odreduju staklo?

svjetlosni : prolaz (transmisija)svjetlosti LT, odbijanje (refleksija) svjetlosti LR,

energetski (toplinski) : direktni prolaz (transmisija) energije ET, odbijanje energije ER, upijanje (apsorpcija) energije EA,

solarni faktor ili ukupni prolaz energije SF, koeficijent zasjenjenja SC, indeks selektivnosti IS, koef. topl. provodljivosti U (K)

i razmjerni dobitak topline RHG


44/88

20. Objasnite sto je stupanj propustanja ukupne energije kroz ostakljenje - gtot i o emu ovisi.

Tema: osTAKLJENA PRoELJA (12 pitanja) v.z.1. Navedite I ukratko opisite opterecenja kojima je izIoena ostakljena fasada.- teina (vlastita,stakla) - savijanje, izvijanje- udari vjetra (brzina strujanja obrnuto je proporcionalna tlaku, opt. vjetrom raste s kvadratom brzine vjetra)- savijanje

- toplinska naprezanja - rastezanje, dilatacija

(max dozvoljeni progib nosaca s obzirom na staticke karakteristike stakla izinosi f=l/300 za stakla do 3m visine ili f


45/88

4. Nacrtajte podni prikljuakkontinuirane ostakljene fasade.

6. Na crtezu I skici prepoznajte odredenu vrstu ostakljene fasade

:)

7. Opisite princip montae kontinuirane ostakljene fasade

--------------------------------------------------------------------------------------->

8. Koje su prednosti element fasada u odnosu na klasicne ostakljenefasade?

- izrada kompletnih ostakljenih elemenata u radionici (smanjen broj

propusta koji se se dogadali u montazi)

- bitno ubrzana montaza (fasada raste zajedno sa objektom)

- broj radnika na montazi smanjen u odnosu na ugradu klasicnih

fasada

- katno zatvaranje fasade, koje omogucuje rad drugim izvodacima

- nije potrebna skela kod montaze

9. PriKaite crtezom/skicom razlicite nosace IZO stakla kod tockastoucvrscenih (Spider) fasada.


46/88

10. Koje su prednosti dvostrukih fasada?

- dugotrajnost

- bolja toplinska i zvucna izolacija

- ekoloska zastita

- prirodno kruzenje zraka

- bolje iskoristavanje energije (prirodne i rekuperirane)

11. Navedite, opisite i skicom prikazite osnovne grupe dvostrukih fasada.

12. Navedite moguce zastite od sunca ostakljenih procelja primjerenih na visokim objektima.

metalnim resetkama, PMMA (polimetilmetaakrilat) - AKRIL, prednapete PVC membrane na el. potkonstrukciji

Tema DvOsTRuKA osTAKLJeNA PRoOeLJA (12 pitanja) v.Z.

1. Kao sustav, ostakljene fasade trebaju zadovoljiti sljedece:

- osvijetljenost prostora

- ogranienje toplinskih gubitaka- zatita od pregirjavanja

- zvuna zatita- mehanika svojstva- ventilacija prostora

2. Prikazite crtezom i opisite dvostruku ostakljenu fasadu.

vanjska fasada - ima ulogu zastite od vanjskih utjecaja, sadrzi otvore za dobro

provjetravanje zracnog meduprostora i prostorija zgrade. moze imati uredaju

za zatvaranje otvora. najcesce je ostakljena jednoslojnim staklom, a stakla su

sigurnosna (kaljena,laminirana)

meuprostor - moe biti kont. otvoren zbog provjetravanja i s mogucnoscuzatvaranja meduprostora. najcesce se u njemu smjesta uredaj za zastitu od

suncevog zracenja. sirine je min 20 do 120cm. cesto je prohodan u ravninamastropova radi kontrole i odrzavanja

unutarnja fasada - glavni element ostakljenja fasade za smanjenje toplinskih

gubitaka, u pravilu od dvoslojnog stakla (IZO), ostakljene plohe se najcesce

mogu otvarati radi prirodnog provjetravanja prostorija


47/88

3. Dvostruke ostakljene fasade se sastoje od 3 elementa. Navedite ih i svaki opisite. ^^^

4 Navedite bitna svojstva kompozicije ostakljenja i kretanje vrijednosti tih svojstava kod razlicitih kompozicija ostakljenja

(za odgovorprouciti dijagram svojstava stakala u odnosu na razlicite kompozicije ostakljenja)

6. Opisite svojstva pojedinih ostakljenih fasadnih sustava u odnosu na koeficijent prolaska topline U

(za odgovorprouciti dijagram odnos vrste fasadnog sustava I vrste ostakljenja prema vrjednostl U)

7. Opisite djelovanje (funkciju) dvostruke ostakljene fasade u zimskom razdoblju (varijante).

Zagrijavanje vanjske ostakljenje plohe i meuprostora dvostruke fasade moe se raunati sdobicima topline odsunevog zraenja (bez zasjenjenja)a - unutarnji prostor zatvoren i kondicioniran; meuprostor zatvoren; zrak u meuprostoru sezagrijva i slui kao tampon

prostor izmeu unutarnjeg i vanjskog prostorabmeuprostor otvoren za ulaz svjeeg zraka; lagano zagrijani svjei zrak meuprostoraulazi u sustav dogrijavanja zagrijanje unutarnjeg prostora

cunutarnji prostor grijan, odvod zraka iz unutarnjeg prostora puem podnog kanala u meuprostor; meuprostordodatno zagrijavan potroenim zrakom iz unutarnjeg prostora(tampon prostor)

8. Opislte djelovanje (funkciju) dvostruke ostakljene fasade u ljetnom razdoblju (varijante).

Zagrijavanje vanjske ostakljene plohe i meuprostora dvostruke fasade. U meuprostoru jezatita od sunevog zraenja.Meuprostor je ventiliran.asunevo zraenje se reflektira od vanjske plohe ostakljenja, od zatite i od unutarnjeplohe ostakljenja; unutarnjiprostor je zatvoren i klimatiziran

bsunevo zraenje se reflektira od vanjske plohe ostakljenja, od zatite od sunca i od unutarnje plohe ostakljenja;unutarnji prostor je zatvoren i klimatiziran

csunevo zraenje se reflektira od vanjske plohe ostakljenja, od zatite od sunca i od unutarnje plohe ostakljenja;unutarnji prostor se ventilira na meuprostor

9. Navedite osnovne tipove dvostrukih ostakljenih fasada. Za svaki tip kratko navedite posebnosti djelovanja.

Pregraena dvostruka fasada najstariji oblik; zrani prostor prekinut horizontalnim i verzikalnim pregradama (podrujakonstruktivnih granica ili prostorija); svaki dio ima zasebne ulaze i izlaze zraka; sprjeava prijenos buke, mirisa, vatre idima; pogodna kod naglaenihzahtjeva zatite od buke i poaraPregraena dvostruka fasada s nepregraenim dijelovima za ventilaciju neprekinuti dio zranog meuprostora slui zapojaanu ventilaciju odvoenje potroenog zraka izprostorije

Dvostruka fasada s horizontalnim koridorimahorizontalno spojen zrani prostor poetaama; prekidaju se samo tamogdje je potrebna pojaana zvuna zatita izmeuprostorija i na mjestima poarnih odsjeaka zgrade; prekidi se provode ina uglovima zgrade; svaki horizontalni koridor ima otvore na dnu i vrhu

Nepregraena dvostruka fasada zrani prostor je spojen h i v po cijeloj fasadi; veliki otvoriza ventiliranje su u prizemlju ikod krova zgrade; za vrijeme sezone grijanja meuprostormoe biti zatvoren eadi smanjenja toplinskih gubitaka


48/88

10. Obrazlozite opasnost od kondenzacije vodene pare u sustavu dvostruke ostakljene fasade (gdje i kada se pojavljuje).

Vanjsko staklo dvostruke fasade je zimi hladnije. Kod otvorenog meuprostora i provjetravanja prostorije prekomeuprostora dvostruke fasade moe se pojaviti manja koliina kondezacije na gornjem dijelu unutarnje strane stakla priotvoru za izlaz zraka (gdje ulazi ugrijani zrak)

Kod zatvorenog meuprostora kondezacija e se pojaviti po cijeloj povrini stakla jer e ugrijani zrak ispuniti cijelimeuprostor i kondezirati se na hladnoj plohi stakla. U takvim sluajevima prozori se ne smiju otvarati, a ventiliranjeprostorija trebalo bi biti mehaniko (sustav ventilacije prostorija)

11. Obrazlozite kakva je osvijetljenost unutamjeg prostora kod jednostruke i dvostruke ostakljene tasade.

Dvostruka fasada produljuje dubinu prostorije za irinu zranog meuprostora. Dvostrukafasada smanjuje koliinu svjeltau prostoriji radi vanjskog dodatnog stakla (za 10% kod obinog prozirnog stakla, 7-8% kod viskotransparentnih stakala).

12. Obrazlozite svojstva zvucne izolacije dvostruke fasade .

Ovisi ovrstama unutarnjeg i vanjskog ostakljenja; irini meurazmaka i izmeu unutarnje i vanjske plohe fasade; stupnjuotvorenosti unutarnjeg i vanjskog ostakljenja

Najbolji ucinak bi bio kod potpuno zatvorenih sustava dvostruke fasade sto je rijetko slucaj. zbog potrebe ventilacije

meduprostora i otvorenih otvora za prozracivanje efekt zvucne izolacije je slabiji nego li u slucaju kad bi fasada bila

potpuno zatvorena.

Tema: PRoCELJA? -OTVoRI. IzVEDBA I UGRADNJA (9 pitanja) V.Z.

1. to nazivamo simetrino, a to asimetricno IZo staklo? Koji su razlozi za primjenu asimetricnog IZO stakla?Pod simetrinim izo-staklima podrazumijevamo ona izo-stakla u koja su ugraena oba stakla iste debljine, dok jeasimetrino izo-staklo ono u kojem je jedno staklo (najee vanjsko) deblje od drugog.Razlozi za upotrebu asimetrinog stakla razliiti zahtjevi koji se postavljaju na optornosti i deformacije unutarnjeg ivanjskog stakla (vanjsko staklo reflektirajue, odraz ii); razlozi zvune izolacije (razliite debljine staklenih ploha imajurazliitu povrinsku masu, deblje staklo vanjsko).

2. Navedite i objasnite moguce deformacije IZO stakla.

Nevidljive deformacijepromjene vrijednosti toplinske izolacije; poveanje napetosti zaptivnih materijala; poveanjenapetosti stakla

Vidljive deformacijenepravilan odraz slike okolia; prekid cjelovitosti odraza na spojevima stakala u proelju; oroavanjeIZO-stakla u meuprostoru ili na vanjskim povrinama; pucanje stakla; pojava duginih boja na staklu

3. Nacrtajte i opisite crtez prikljucka zida i doprozomika jednostrukog drvenog prozora s IZO staklom.


49/88

4. sto su izoterme? Nacrtaj skicu vanjskog zida s ugradenim prozorom i ucrtajte (skicirajte) izoterme.

5. Navedite moguce nacine ugradnje prozora. Opisite pojedine nacine ugradnje - (opisano kod vrata!)

6. sto je propisano Tehnickim propisom za prozore i vrata?

Ovim se Tehnikim propisom, u svrhu ispunjavanja bitnih zahtjeva za graevinu,propisuju tehnika svojstva i drugizahtjevi za graevne proizvode prozore i vrata koji se ugrauju graevine, te nain potvrivanja sukladnosti prozora ivrata s navedenim zahtjevima.

Tehnika svojstva prozora i vrata moraju biti takva da, u predvienom roku trajanja graevine uz propisanu odnosnoprojektom odreenu ugradnju i odravanje, oni podnesu utjecaje uobiajene uporabe i utjecaje okoline, tako dagraevina u koju su ugraeni ispunjava bitne zahtjeve.Svojstvaoptpornosti na optereenje vjetrom; vodonepropusnost; propusnost traka; prolaska topline; zvune izolacije;optornosti na poar i proputanje dima


50/88

7. sto je zidarsko sidro? Nacrtajte primjer ucvrscenja prozora u zid upotrebom zidarskog sidra.

8. Nacrtajte prozor i prozorsku klupcicu (vanjska i unutamja). Opisite crtez

vec gore kod prozora nacrtano :)

9. Navedite i opsitie ulogu materijala potrebnih za ugradnju prozora u vanjski zid.

S vanjske strane potrebno je sprijeiti ulazak oborinske vode, ali i osigurati difuziju vodene pare, odnosno sprijeiti vodenu

paru da se kondezira u materijalima ugraenim u spoj. Iz tih razloga potrebo je ugraditi materijale, brtve i trake odreenihsvojstava koje e osigurati navedeno.Traka za brtvljenje prozoraposebnom membranom koja se brzo suiPURekspandirajua pjena (uloga toplinske izolacije spoja)Vlaknasta traka za brtvljenje, unutarnjaza brtvljenje kod unutarnjih spojnih fuga na prozorima koje je potrebnonaknadno obukatiSpecijalno ljepilo za sigurno i trajno ljepljenje fleksibilnih traka

Tema: sUHoMoNTAzNI susTAvI (26 pitanja) V.Z.

1. sto se podrazumijeva pod pojmom suhomontana gradnja? Navedite prednosti suhomontane gradnje.Pregradni zidovi, zidne obloge, sputeni stropovi, plivajui podovi ..(nenosive pregrade i obloge).

Prendnostimale debljine i teine pregradnih zidova; za statiku objekta nema proraunskih tekoa, bez naknadneizvedbe utora za instalacije; ia s manje graevinskog otpada; brzo, fleksibilno i ekonomino; bez suenja, odmah senastavlja daljnja obrada povrina; gips jami udobnu klimu za stanovanja; certificirana zatita od buke i poara; dodatna inaknadna toplinska izolacija.

2. Sto su gips-kartonske ploce? Navedite vrste gips-kartonskih pIoca

ploe od 2 kartona i gipsa izmedu njih. debljine ovisno o namjeni 8-25mm. najcesca debljina 1,25cm = 0,5inch;Stanradne ploe tipa A; Impregnirane ploe tipa H, Protupoarne ploe tipa F; Masivne ploe, Impregn. protupo. ploetipa HF; Knauf AQUAPANEL ploe, Knauf FIREBOARD ploe; ostale ploe (podne, perforirane, uljebljene...)


51/88

3. Navedite (i prikaite crteZom) osnovne vrste metalnih profila za izvedbu gipskartonskih pregrada.

4. Lagana pregrada od cega se sastoji? Prikaite crteom s opisom.


52/88

5. Lagani pregradni zidovi s gips-kartonskim plocama i

metalnom potkonstrukcijom -osnovne vrste. Prikaitecrteom s opisom. ^^^

6. Opisite i prikazite crtezom nacin izvedbe Iaganih

pregrada od gips-kartonskih pIoca na metalnoj

potkonstrukciji.

1. gornje i donje vodilice

2. vertikalni nosaci

3. obloga s jedne strane konstrukcije

4. ispuna prostora izmedu konstrukcije : zvucna/topl

izolacija (izborno)

5. obloga s druge strane konstrukcije

7. Nacrtajte i opisite spoj zida lagane pregrade izvedene od gips-kartonskih pIoca na metalnoj potkonstrukciji.

8. Navedite kada se moraju izvesti dilatacije u laganim pregradama. Prikaite crteom dilatacijski spoj lagane pregradeizvedene gipskartonskim pIocama na metalnoj potkonstrukciji

9. Navedite o cemu ovisi dopustena visina pregradnih zidova izvedenih gips-kartonskim plocama na metalnoj

potkonstrukciji.

o dimenziji nosivih profila, razmaku nosivih profila, tipu pregrade i podrucju primjene

10. Opisite nacin ugradnje sanitame opreme na lagane gips-kartonske pregrade.

tipska sanitarna oprema :

- elinim nosaem za tipski zidni WC (predmontirana oprema s ugraenim vodokotlicem)- nosa za umivaonike s prilozenom potrebnom opremom za montazu pribora- el. nosac za zidne bojlere (montaza s dva okomita UA profila s tipskim uticnim kutnicima na podu i na stropu)


53/88

11. Nacini vjesanja tereta na lagane gips-kartonske pregrade (skica).

pregradne zidove dopusteno je opteretiti konzolnim teretima od 0,7kN (70kg) po metru duljine. razmak ucvrscenja

posebnih tipli za supljine je uvijek 75mm. tereti do 15kg pricvrscuju se kukama. konzolne terete treba ucvrstiti sminimalno 2 vijka. tereti do 150kg po metru duljine zida ucvrscuju se za posebne nosace.

12. Zidne obloge od gips-kartonskih pIoca. Kada se koriste. Navedite opsitie nacine izvedbe.

Poboljanje toplinske izolacije (polistiren ili mineralna vuna); poboljanje zvune izolacije (s mineralnom vunom); izraduravne povrine bez posebnih zahtjeva (lijepljenje na podogu).Izvedbalijepljenjem na podlogu (jednoslojno); vijcima na potkonsturkciju tokasto vezanu za podlogu (jedno/dvoslojno);

vijcima na samostojeu potkonstrukciju (jedno/dvoslojno)

13. Prikaite crteom i opisite zidnu oblogu od gips-kartonskih pIoca za poboljanje zvucne izolacije masivne pregrade.

14. Stupnjevi kvalitete zavrsne obrade povrsina. (Q=K)

Stupanj kvalitete Q1temeljno zaglaivanjeStupanj kvalitete Q2standardno zaglaivanje

Stupanj kvalitete Q3posebno zaglaivanje do 2 mmStupanj kvalitete Q4vrhunska povrina 2 do 4 mm

15. Navedite osnovne vrste plivajucih podova izvedenih gips-kartonskim plocama.

Mokri estrih (klasini cementni estrih, tekui gipsani estrih)Suhi estrih :

Troslojni element TUB F 141 - 1*25,0mmpolau se na ravnu i nosivu podlogu prema uputama proizvoaa (spojevi utor-pero).

Podne gipsane ploe F146 dvoslojno polaganje 2*12,5mmVIDIFLOOR gipsvlaknaste ploe 2*10mm gipsvlaknaste ploe + 10mm kamene vune + 100 gipsvlaknaste ploe

Perlitni nasipminimalna debljina 10m, do visne 60mm bez mehanikog stinjavanja, ploe za stinjavanje


54/88

16. Nacrtajte (spoj poda i zida) i opisite primjer plivajuceg poda izvedenog gips-kartonskim plocama.

17. Poviseni (dvostruki) pod - opisite i prikaite crtezom.------->Postupno posavljanje elinih nosaa s navojem; maksimalnafleksibilnost kod naknadne montae nosaa i loa; pod jeopteretiv ve nakon postavljenog 1. sloja ploa, vie od 90%slobodnog prostora u podnoj upljini.

1. sloj ploa d=25mm; 2. sloj ploa d=13mmelini nosai se lijepe za pod posebnim ljepilom; standardnirazmaci izmeu nosaa su 600mm bez meusobnih poprenihukruta; PVC ploice poloene su na eline ploice, a tite odprenosa udarne buke; nosai se postavljaju na spojevima ploa1. sloja, ploe se ne lijepe za nosae.

18. Nabrojite i ukratko opisite vrste spustenih stropova

(obzirom na potkonstrukciju) izvedenih gips-kartonskim

plocama.

- spusteni strop s celicnom potkonstrukcijom

- spusteni strop s dvostrukom celicnom potkonstrukcijom- spusteni strop na drvenoj potkonstrukciji

- spusteni strop na Cd profilima i visilicama

19. Nacrtajte (crtez spoja spustenog stropa i vertikalne pregrade zida) i opisite spusteni strop izveden gips-kartonskimplocama na celicnoj potkonstrukciji direktni ovjes.


55/88

20. Nacrtajte (crtez spoja spustenog stropa i vertikalne pregrade zida) i opisite spusteni strop izveden gips-kartonskimplocama na celcinoj potkonstrukciji - na visilicama.

21. Nacrtajte (crtez spoja spustenog stropa i vertikalne pregrade - zida) i opisite samonosivi spusteni strop izveden gips-

kartonskim plocama s ceIicnom potkonstrukcijom.


56/88

22. Spusteni stropovi od gips-kartonskih ploca na metalnoj potkonstrukciji. Kada se moraju izvesti dilatacije u spustenim

stropovima. Prikaite crtezom s opisom dilatacijski spoj.

23. Kada se izvodespusteni stropovi s akustik plocama? Prikaite crtezom s opisom.

24. Dvostruki spusteni strop - kada se izvodi? Prikazite crtezom s opisom.


57/88

25. Kasetni spusteni strop - prikazite crtezom s opisom

26. Klima stropovi - kratak opis s crtezom i prednosti.

Uinkovita izmjena zraenja izmeu stropnog hlaenja i osoba u prostoriji stvara ugodnuprostornu klimu.prijenosenergije : 65% zracenje i 35% strujanje.

Prednostiravnomjerna raspodjela temperature; ugodna klima u prostoru; bez optereenja uma od ureaja; minimalnozrano strujanje; otpada bakterijskooptereenje; niski trokovi odravanja; niski pogonski trokovi; arhitektonska slobodaoblikovanja; ...


58/88

Tema: ZASTITA oD POZARA (27 pitanja) V.Z./M.B.

1. Bitni zahtjev za gradevinu - zastita od poara. sto je potrebno osigurati pri projektiranju gradevina sa stanovista zastiteod poZara?

1.mehanika otpornost i stabilnost2. zatita od poara3. higijena, zdravlje i zatita okolia4. sigurnost u koritenju5. zatita od buke6. uteda energije i toplinska zatitaZatita od poara tako da se u sluaju poara: ouva nosivost konstrukcije tijekom odreenog vremena utvrenaposebnim propisom,sprijei irenje vatre i dima unutar graevine, sprijei irenje vatre na susjedne graevine, omogui da osobe mogu neozlijeene napustiti graevinu, odnosno da se omogui njihovo spaavanje, omogui zatitaspaavatelja.Kod projektiranja zatite odpoara zgrade :-pravilan odabir graevinskih MATERIJALA u pogledu njihovih poarnih znaajku-pravilan odabir graevinskih ELEMENATA i KONSTRUKCIJA u pogledu otpornosti na poar-pravilno PROJEKTIRANJE graevine (poarni sektori, izlazni putevi, vatrogasni pristupi...)

2. Elaborat zastite od poara. sto definira i za koje je gradevine potrebna njegova izrada?daje podatke za projektiranje mjera ZOP-aizrauje ga ovlatena osobaovlast daje MUP RHPrema ZAHTJEVNOSTI MJERA ZATITE OD POARA (l. 27 Zakona o ZOP-a NN 92/10) graevine se dijele na: skupina 1 manje zahtjevne graevine skupina 2 zahtjevne graevineElaborat zatite od poara se izraujesamo za graevine iz skupine 2 :- zgrade za stanovanje sa vie od 10 stanova- hoteli

- samostojei restorani, barovi i ostale zgrade za kratkotrajni boravak 50 i vie ljudi- uredske zgrade ukljuujui i konferencijske i kongresne centre- zgrade za trgovinu na veliko i malo povrine poslovnog prostora iznad 100 m- kolske, fakultetske zgrade i zgrade za znanstveno-istraivaku djelatnost- kino i koncertne dvorane, operne kue, kazalita, plesne dvorane i diskoklubovi- bolnice i ostale zgrade za zdravstvenu zatitu i institucionalnu skrb- dvorane za sportove koji se odravaju u zatvorenom prostoru i imaju prostore za gledatelje i sudionike- muzeji, umjetnike galerije i knjinice

3. sto je poarno opteretenje, kakva poarna opteretenja razlikujemo i koje su mjerne jedinice?POARNO OPTEREENJE je koliina toplinske energije koja se moe razviti u nekom prostoru, a nastaje sagorijevanjemgraevine i njenog sadraja. Mjerna jedinica je Joule (Dul) [J].UKUPNO POARNO OPTEREENJE je toplina koja se moe osloboditi iz kalorinemoi svega upaljivog materijala upromatranom prostoru. [MJ]

SPECIFINO POARNO OPTEREENJE je prosjeni iznos ukupnog poarnog optereenja po jedinici povrine. [MJ/m2]Zgrada moe imatiNISKO specifino poarno optereenje 0-1 GJ/m2SREDNJE specifino poarno optereenje 1-2 GJ/m2VISOKO specifino poarno optereenje > 2 GJ/m2

4. sto je otpomost na poar i koje su osnovne funkcije koje konstruktivni element mora zadovoljiti?OTPORNOST NA POAR je svojstvo konstrukcije koje se definira vremenom u kojem konstrukcija, pri djelovanjustandardnog poara, ne izgubi ni jednu od standardom predvienih funkcija. Spomenute funkcije su:(R) NOSIVOST - svojstvo konstruktivnog elementa da podnese optereenje u uvjetima poara(E) CJELOVITOST - svojstvo konstrukcijskog elementa da odri funkciju odvajanja pri spreavanju irenja plamena (da ne

doe do pojave pukotina kroz koje se moe proiriti poar)(I)IZOLACIJA - svojstvo konstrukcijskog elementa da sprijei razvoj visokih temperatura na neizloenoj povrinigraevinskog elementa (dozvoljen prosjek 140 C, a lokalno 180 C)


59/88

5. Konstrukcijski element, izloen standardnom pozarnom ispitivanju, zadrzi svojstvo nosivosti 145 minuta, svojstvocjelovitosti 105 minuta, svojstvo izolacije 68 minuta te otpomost na mehanicke udare 108 minuta. Koja ce biti

rezultirajuca otpomost na poZar tog elementa ukoliko se radi o nosivom zidu, a kolika ukoliko se radi o pregradnom zidu?

Poarni zid mora traena svojstva REI osigurati i u sluaju mehanikih udara (M) zbog eventualnog padanja okolnihkonstrukcija pa se minimalna otpornost na poar oznaava kombinacijom oznaka i vremena: REI-M 90.REZULTIRAJUA OTPORNOST NA POAR se izraava kao vrijeme u minutama u kojem je element sposoban podnijetiizloenost standardnom poaru prije nego je dosegnuto granino stanje.Vrijednosti u minutama kojima se oznaavaju elementi su:15, 20, 30, 45, 60, 90, 120, 180, 240 i 360Vrijednosti dobivene ispitivanjima se uvijek zaokruuju na niu vrijednost.PRIMJER: ako konstrukcijski element, izloen standardnom poarnom ispitivanju, zadri svojstvo nosivosti 165 min,svojstvo cjelovitosti 84 min i svojstvo izolacije 43 min, klasificirati e se u slijedee razrede:R120 (samo za nosivost)

RE60 (za nosivost i cjelovitost)

REI30 (za nosivost, cjelovitost i izolaciju)

6. Zasto se celcine konstrukcije lose ponasaju u uvjetima poara i koji su naini zastite?UTJECAJ TEMPERATURE NA ELIKTemp. 400-600 C vrstoa pada na 50 % Temp. > 800 C vrstoa pada ispod 10 %TEMPERATURE U POARUPoetna faza < 600 C Razbuktala faza 600900 CFaza punog razvoja poara > 900 C (najee 1000-1100 C, rijetko 1200-1300 C)DEFORMACIJE ELINOG NOSAA1.faza: toplinsko rastezanje nosaa rui oslonce 2.faza: savijanje i kolaps konstrukcijeZATITA : postava vatrootpornih ploa, prskanje zatitnih slojeva, sustav hladenja fasadnih stupova sa velikim sustavimaspojenih posuda u kojima se nalazi voda, stupovi obloeni slojem od 3 cm betona od vermikulita vermobetona(vermikulit je prirodni silikat iz grupe tinjaca koji se koristi kao agregat).

7. Opisite ponasanje armirano betonskih konstrukcija u pozaru.

- betonske i armiranobetonske konstrukcije se u pravilu NE RUE uslijed poara- ali porastom temperature dolazi do opadanja TLANE VRSTOE betona- za beton je nepovoljna i akcija gaenja poara jer nastupa NAGLO HLAENJE konstrukcije- do opadanja tlane vrstoe dolazi zbog dehidratacije cementa uslijed visoke temperature- dolazi do smanjenja volumena cementa, i do poveanja volumena agregata- unato smanjenju volumena cementa dolazi do irenja betona jer se se agregat poveava u puno veoj mjeri nego to secement skuplja

- u konstrukciji nastaju velike toplinske deformacije, optereenja na konstrukciju te odlamanje ili pucanje slojeva betonauslijed poveanja volumena-za zatitu od poara bitna je DEBLJINA BETONSKOG SLOJA koji titi armaturu od kritine temperature- vana je i vrsta agregata i cementa, te vlanost, zbijenost i poroznost betona te veliina presjeka- prilikom poara visokim temperaturama izloeni su samo povrinski slojevi betona, dok temperatura slojeva nekoliko cmispod povrine najee ne prijee 250 300 C

8. Opisite ponasanje drvenih konstrukcija u pozaru.

Pri temperaturama 150270 C na drvetu se stvara ugljenizirani sloj koji titi ostatak drveta od visokih temperatura. DRVETA = 0,20 W/mK UGLJENA = 0,02 W/mK

Pri temperaturama veim od 270 C dolazi do gorenja zatitnog sloja drvenog ugljena i mehanikog razaranja drveta.PIROLIZA - kemijska razgradnja organskih tvari na visokoj temperaturi, bez prisutnosti kisika i vode.

9. Koji su nacini zastite drvenih konstrukcja od pozara?

1.OBLOGE I BUKANJE - obloge od mineralne vune i negorivih ploa - bukanjem se sprjeava zagrijavanje drveta dotemperature zapaljenja - buke na bazi gipsa, perlita, vermikulita - problem privrenja buke za povrinu drveta i malamehanika otpornost na udarce2.PREMAZI - 3 vrste - ekspandirajui premazi koji kao toplinski izolator tite drvo od zagrijavanja - ekspandirajui premazi

koji stvaraju izolacijski sloj pjene uz troenje topline i stvaranje hladnih inertnih plinova - ekspandirajui premazi kojistvaraju izolacijski sloj pjene koja sprjeava dotok kisika3.IMPREGNIRANJE - zatitno sredstvo (otopine na bazi sulfata i fosfora) se pod pritiskom utiskuju u pore drveta i dobiva seteko gorivi materijal - impregnacija se radi na ve oblikovanom elementu - skup postupak, uzrokuje smanjenje nosivosti ikoroziju metalnih spojeva


60/88

10. Nabrojite nekolko nacina prijenosa pozara kroz gradevinu.

11. Sto je pozaRNi sektor?

- po ISO/IEC GUIDE 52 - dio graevine odijeljen od svih ostalih dijelova konstrukcije otpornih na poar u vr. u kojem e bitiiskljuen rizik od njegovog irenja na druge dijelove graevine ili iz drugih dijelova na taj dio.- po ISO/TC 21dio zgrade koji se sastoji iz jedne ili vie prostorija izgraen tako da u odreenom trajanju sprijei irenjepoara u taj dio zgrade iz ostalih dijelova ili iz tog dijela u ostale dijelove.

- po Pravilniku o otpornosti na poar NN 29/13 - Poarni odjeljak je dio graevine koji je odijeljen od ostalih dijelovagraevine pregradnom konstrukcijom i elementima odreene otpornosti na poar. *ISOInternational Organization for Standardization, ICEInternational Electrotechnical Comission, TCTechnicalCommittees

12. Skicirajte nacine sprecavanja sirenja pozara preko vanjske strane objekta: na ravnom dijelu, preko ugla gradevine i na

spoju viseg i nizeg dijela gradevine.


61/88

13. Detalj izvedbe pozarnog zida na kosom krovu.


62/88

14. Nacini sprecavanja sirenja pozara preko fasade

15. cime se sprecava sirenje poara kroz instalacijske kanale i gdje se ugraduje?Vatrootporna obloga ventilacijskog kanala

Vatrootporne zaklopke na granici poarnih sektoraProdori instalacija kroz vatrootporne zidovezatita ekspandirajuim jastuiima ili protupoarnim bukama

16. Sustavi za odvodnju dima i/ili topline iz sigurnosnlh stubista.

17. Opisite dva razlicita pristupa zastiti od pozara: preskriptivni i inenjerski.a) preskriptivni pristupPodrazumjeva striktno pridravanje postojee tehnike regulative iz predmetnog podruja, npr. TRVB 125 i dr.Potivanjem odredaba iz koritene tehnike regulative pretpostavlja se da su sustavi ispravno dimenzionirani i daimplicitno ispunjavaju postavljene zadae -> standard u projektantskom radu!

b) performance based (inenjerski) pristupTreba dokazati unaprijed zadano svojstvo, odnosno postavljeni zahtjev -> primjereno velikim i kompleksnim objektima i

razvojno-istraivakom radu. Najee detaljni kompjuterski modeli kojima se dokazuje zadovoljenjenje bitnog uvjeta zagraevinu.


63/88

18. Evakuacijski putovi: gdje ih je potrebno predvidjeti, kuda moraju voditi i koje je osnovno naceIo projektiranja

evakuacijskih putova?

U svakom objektu namijenjenom za rad se mora omoguiti evakuacija i spaavanje radnika u sluaju ugroavanja ivota izdravlja.

Evakuacijski put mora voditi do izlaza iz objekta ili do sigurnog prostora unutar objekta.Projektiranje ovih puteva ovisi o:

- namjeni i visini graevine- broju ljudi u graevini- tehnolokom procesu- poarnom optereenju- stupnju opremljenosti

- lokaciji

Osnovno naelo pri projektiranju i izvedbi evakuacijskih putova je da osoba ugroena u poaru mora imati mogunostizlaska u najmanje dva razliita smjera, kako bi se u sluaju prodora dima i vatre u jedan dio, mogao koristiti drugi dioizlaznog puta.

19. Na koji nacin se racunaju dlmenzije (sirine) evakuacijskih putova?

Primjer:

Izraun potrebne irine izlaza za uredski kat povrine 1500m2. U uredima je predvieno 9,3 m2 po osobi (prema Prilogu4, Tablica 1 Pravilnika). Broj osoba = 1500 / 9,3 = 163

Ukupna potrebna svijetla irina izlaza za promatrani primjer:S = 163 (broj ljudi) x 8 mm = 1304 mm = 1,304 m 8mm je podatak iz tablice u pravilniku o otpornosti na poar za rinu stubita po osobi

20. Koje su najdulje dimenzije evakuacijskih putova za gradevine s ugradenim sustavom za automatsku dojavu i gasenje

poara, za zgrade bez takvih sustava i za industrijeske i podzemne gradevine?60,40,40(60)

21. Koje se gradevine moraju stititi unutarnjom hidrantskom mrezom? (nabrojite nekoliko) 7

Pravilnik o hidrantskoj mrei za gaenje poara (NN8/06)UNUTARNJA HIDRANTSKA MREA za gaenje poara je hidrantska mrea za gaenje poara izvedena uobjektu koji se titi,a zavrava bubnjem s namotanim cijevima stalnog presjeka i mlaznicom ili vatrogasnom cijevi sa spojnicama i mlaznicom.

graevine i prostori za koje je to traeno posebnim propisimagraevine koje svojim znaajkama spadaju u I., II. ili III. kategoriju ugroenosti od poara sukladno odredbama Pravilnikao razvrstavanju graevina, graevinskih dijelova i prostora u kategorije ugroenosti od poara (NN 64/94)

objekti ija je kota poda najvie etae namijenjene za boravak ljudi najmanje 9 m iznad najnie kote povrine uzstambeni objekt koja slui kao vatrogasni pristup

mjesta okupljanja veeg broja ljudi u graevinama (vie od 50 osoba)garae i parkiralita u graevinama, ija je povrina vea od 100 m2graevine i prostori namijenjeni trgovini ija je povrina vea od 100 m2podzemne etae povrine vee od 100 m2VANJSKA HIDRANTSKA MREA za gaenje poara je hidrantska mrea za gaenje poara izvedena izvan graevine koja setiti, a zavrava nadzemnim ili podzemnim hidrantom.

graevine i prostori za koje je to traeno posebnim uvjetima graenja iz podruja zatite od poara

naseljena mjesta koja imaju izgraen vodoopskrbni sustav

22. objasnite princip funkcioniranja sprinkler sustava za gasenje poara.Sprinkler sustavi su stabilni automatski ureaji za dojavu i gaenje poara odmah i samo na mjestu njegovog nastajanja.To je dopunski sustav gaenja koji se koristi u zgradama poveane poarne opasnosti. Sprinkler sustav je uvijek odvojenod hidrantske mree. Kod aktiviranja sprinkler sustava voda koja se raspruje na mlaznicama lokalizira poar do dolaskavatrogasne postrojbe koje dovre gaenje poara. Sustav se opskrbljuje vodom iz spremnika pod pritiskom, a dopunjavase vodom iz vodovoda. U mlaznici postoji staklena ampula (zatvara) punjena tekuinom. Poveanjem temperaturetekuina ekspandira te lomi ampulu koja otputa ventil. Na dnu mlaznica ima krilca koja raspruju vodu na vee podruje.

23. sto su vatrogasni pristupi I od cega se sastoje?

Vatrogasni pristupi moraju biti osigurani do graevina kako bi se vatrogasnoj tehnici omoguio dohvat otvora na vanjskimzidovima radi spaavanja osoba i gaenja poara.Vatrogasni pristupi su vrste povrine koje svojimparametrima (irina, radijus, nosivosti i dr.), omoguavaju da vatrogasnai spasilaka vozila i oprema dou do ugroene graevine i svih otvora na njenom vanjskom zidu radi spaavanja osoba igaenja poara, a sastoje se od:


64/88

1. Vatrogasni prilazi - povrine koje se direktno nastavljaju na javne prometne povrine, a omoguavaju kretanjevatrogasnih vozila do povrina uzdu graevina predvienih za operativni rad vatrogasnih vozila na spaavanju osoba igaenju poara.2. Povrine za operativni rad ili manevriranje - vrste povrine koje su direktno ili preko vatrogasnih pristupa povezane s

javnim prometnim povrinama. One slue za postavljanje vatrogasnih vozila prilikom poduzimanja akcija spaavanja igaenja.

24. Koji se dijelovi gradevIne ne mogu koristiti kao vatrogasni pristupi?

Samo pristupi koji se nalaze uzdu vanjskih zidova graevina na kojima su otvori, mogu se koristiti kao vatrogasni pristupi.Pristupi koji se nalaze uzdu vanjskih zidova graevina na kojima nema otvora, ne mogu se koristiti kao vatrogasni pristupiza tu graevinu.

25. Kolike su minimalne dimenzlje operativne povrsine za vatrogasno vozilo ovisno o vIsinl zgrade koju se stiti?

Minimalne dimenzije operativne povrine iznose: 11 x 5,5 mu sluaju zgrade vie od 40 m i paralelne orijentacije operativne povrine u odnosu na zgradu: 11 x 7 m Kada se kao vatrogasni prilaz koristi kolni prilaz kroz graevinu, tada on treba biti u pravcu, a njegov slobodan profil trebaiznositi najmanje: 3 x 4 m

irine vatrogasnih prilaza uz zavoj moraju poeti i zavriti najmanje 10 m prije i poslije zavoja.

26. Skicirajte poIoaj operativnih povrsina za vatrogasna vozila uz zgradu visine do 16 metara i zgradu visine preko 16metara? 0 cemu ovisi udaljenost operativne povrsine od zgrade?

27. 0 cemu ovise radijusi prometnih povrsina vatrogasnih prilaza?

Radijusi prometnih povrina vatrogasnih prilaza ovise o irini prometne povrine vatrogasnog prilaza i visini zgrade koju setiti.

Tema: PREGRADNE sTIJENE (11 pitanja) V.Z.

1. sto podrazumijevamo pod pojmom pregradnih nenosivih zidova i koji se zahtjevi postavljaju na iste?

- graevni dijelovi koji pregraduju prostor i ne preuzimaju opterecenja drugih gradevnih dijelova.zahtjevi ovise o namjeni i specificnostima prostora :

- zvucna i toplinska zastita

- zastita od pozara

- zastita od zracenja i radijacije

- ostali zahtjevi (neprobojnost...)


65/88

2. Navedite moguce nacine lzvedbe pregradnih nenosivih zidova I stijena?

3. cvrsto ugradene stijene. Nabrojite vrste cvrsto ugradenin stijena i materijale od kojih se Izvode

4. cvrsto ugradene stijene. Prikaite varijante stijena od zidanih elemenata (opeke razIititih debijina) s kratkim opisomposebnosti pri zvedbi (kada se konste, kako se zidaju i ostalo)


66/88

5. Prikaite u presjeku pregradni zid izveden od pune opeke (NF). Medukatne konstrukcije armiranobetonske pIoce d=20cm s izvedenim plivajucim podom i spustenim stropom.

namjerno cu ga ignorirat jer nema smisla,a ako dode svi skupa cemo improvizirat :D

6. Pregrade od porobetonskih blokova - opisite ukratko nacin izvedbe i posebnosti.

pregradni zidovi izraduju se od YTONG zidnih ploca debljine 10,12.5 i 15cm. svaki treci red po visini OBAVEZNO je

potrebno ucvrstiti u bocnu nosivu konstrukciju pomocu elasticnog

Documents

AKM3 skripta