Upload
others
View
3
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
Istraživanje je objavljeno 30.8.2018. u OŠ Donja Dubrava
ŽUPANIJSKO STRUČNO VIJEĆE STRUČNIH SURADNIKA
PEDAGOGA OSNOVNIH ŠKOLA
MEĐIMURSKE I VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
AKCIJSKO ISTRAŽIVANJE O KORIŠTENJU INTERNETA MEĐU UČENICIMA 7. i 8. RAZREDA
Autorice istraživanja:
Martina Jalšovec, stručna suradnica pedagoginja mentor OŠ Podturen
Mihaela Martinić, stručna suradnica pedagoginja savjetnik OŠ Donja Dubrava
UVOD
Izvor: http://dkmk.hr/projekti/djeca-medija-za-medijski-pismenu-hrvatsku-mzos/
Medijska pismenost definira se kao
sposobnost pristupa, analize,
vrednovanja i odašiljanja poruka
posredstvom medija. (Komar, 1998: 247)
DJECA I MLADI
KRIZA IDENTITETA
UČENJE OPONAŠANJEM
SNAŽNA ŽELJA ZA PRIPADANJEM
(biti IN)
Promjena agensa
SOCIJALIZACIJE
POJAM I VRSTE MEDIJA
MEDIJI
Medij je u osnovi tehničko ili
fizičko sredstvo pretvorbe poruke
u signal koji se može odaslati
kanalom (Priručnik za razvoj
medijske pismenosti, 2016: 32).
- Zakon o medijima (2004.,
2017.)
MEDIJSKA PISMENOST I OPISMENJAVANJE
- Konferencija o medijskoj pismenosti ( Queenstown, SAD,1992): ''sposobnost pristupa, analize, vrednovanja i odašiljanja poruka posredstvom medija''(Aufderheide 1992; prema Zgrabljić 2005: 10).
- Peruško (2003,; prema Zgrabljić 2005: 13) navodi da medijska pismenost znači učiti o svim medijima - tisku, radiju i televiziji, njihovoj povijesti, produkcijskim i ekonomskim načelima funkcioniranja, tko posjeduje i kontrolira medije, kakva je koncentracija medijskog vlasništva i njezine posljedice.
- Medijska pismenost se odnosi na stjecanje vještina -kompjuterska pismenost, tehnološka ili digitalna pismenost.
- Medijska kompetencija uključuje i znanje i upućenost o raznolikoj ulozi medija. Bit medijske kompetencije nije u stjecanju znanja i vještina samo nastavnika, nego i učenika te roditelja.
- ETIČKO I KRITIČKO MIŠLJENJE DJECE I MLADIH
• Veljača 2017.: Okrugli stol ‘Medijska pismenost za odgovorno društvo’ - Društvo za komunikacijsku i medijsku kulturu (DKMK i Agencija za elektroničke medije AEM, vladine i nedvladine organizacije i struka, učenici osnovnih škola)
• U jesen 2016. godine AEM je donijela Preporuke za zaštitu djece i sigurno korištenje elektroničkih medija koje su namijenjene urednicima različitih medija s ciljem podučavanja kako što bolje birati, plasirati i klasificirati medijske sadržaje (Medijska pismenost, 2017).
• PROJEKT MZO-a Djeca medija za aktivno građanstvo – treninzi medijske pismenosti
• Jedan od najvećih problema je i uključenost samih roditelja koji često nisu u dovoljnoj mjeri upoznati s rizicima na Internetu, kao ni važnošću svoje uključenosti i kada su njihova djeca online (Medijska pismenost, 2017).
NAČELA MEDIJSKE PISMENOSTI
• Grgić, Gregorić, Radanović i Brakus (2016: 8) - suvremeni koncept
medijske pismenosti (osim tehnološkog medijskog opismenjavanja)
sadrži načela:
Nije dovoljno u proces učenja uključiti samo najnovije medije
Mediji nisu ni štetni ni korisni
Roditeljima i nastavnicima potrebna je medijska pismenost za
razumijevanje i odgoj djece
Medijska pismenost, osim reflektivne, potiče i produktivnu razinu
Države su u svojim medijskim, kulturnim i obrazovnim politikama dužne
poštivati Konvenciju UN-a o pravima djece
TEORIJA OVISNOSTI O MEDIJIMA
• Teorija ovisnosti od medija polazi od teorije koja definira stvaranje dnevnog reda kao "sposobnost masovnog medija da oblikuje spoznaje publike i da izazove promjene u već postojećim spoznajama", odnosno, "kreacija javne svijesti i posvećenosti određenim problemima na temelju sadržaja koje daju mediji" (Tomić, 2013: 60).
• Ključni sadržaji koje uključuju modeli odgoja za medije u Europi (Novo vrijeme, novi mediji: medijska pismenost mladih u 21. stoljeću) :
– komunikacija i mediji (teorija i kultura komuniciranja)
– povijest medija (povijesni razvoj medija)
– medijska publika (teorija medijske recepcije)
– medijski tekstovi (žanrovi, medijski jezik)
– medijski oblici
– samoprodukcija (uvid u korištenje medija iz estetskog aspekta).
KORIŠTENJE I UTJECAJ MEDIJA
U ŽIVOTU DJECE I MLADIH
UTJECAJ MEDIJA
IZRAVANDjeca=korisnici
NEIZRAVANUtjecaj na
okolinu djeteta
Učinci i utjecaji medijskih sadržaja
ovise o dobi i spolu, temperamentu,
karakteristikama djetetove okoline
(obiteljski i sociokulturni aspekt) te
o samoj vrsti medijskog sadržaja,
načinu prikazivanja sadržaja,
količini i učestalosti konzumiranja
sadržaja i ostalo. (Preporuke za zaštitu
djece i sigurno korištenje elektroničkih medija:
http://www.medijskapismenost.hr/preporuke-za-
zastitu-djece-i-sigurno-koristenje-elektronickih-
medija/)
St Peters i suradnici (1991) - četiri
tipa roditelja s obzirom na regulaciju
gledanja audiovizualnih sadržaja:
1. RESTINKTIVNI
2. NERESTINKTIVNI
3. PROMOTIVNI
4. SELEKTIVNI
Važnost uključenosti roditelja
• Premda u današnje vrijeme pametnih telefona i suvremene tehnologije niti nije
posve moguć, sam nadzor nije se pokazao toliko efikasnim koliko je to aktivna
uključenost roditelja (Law, Shapka i Olson, 2010).
• Istraživanja su pokazala kako je aktivno posredovanje roditelja povezano s mnogim
povoljnim ishodima korištenja medijskih sadržaja kao što su: učinkovitije učenje uz
pomoć televizije, bolje razumijevanje sadržaja, veća kritičnost prema sadržajima i
slabi negativni učinci potencijalno neprimjerenih ili štetnih sadržaja i promidžbenih
(Preporuka za zaštitu djece i sigurno korištenje elektroničkih medija, Agencija za
elektroničke medije, 2016: 43).
‘Televizijski prizori su
nadomjestak za osiromašeni
socijalni i osjećajni život’
E. Fromm
‘Mediji su nova crkva,
televizija je oltar,
Imidž je sakrament,
Prvi amandman o slobodi je Biblija,
A svaka kritika medija je svetogrđe’
Košir i sur., 1999.
ISTRAŽIVANJA UTJECAJA MEDIJA
NA DJECU I MLADE
Iz prikazanih rezultata može se vidjeti da suvremena tehnologija koja je pred dvadesetak godina bila teško
dostižna privilegija napreduje jako brzo i postaje dostupna po prihvatljivoj cijeni; televizija, pristup internetu,
pametni telefoni. (Bobkowski, Barker i Brown, 2016: 2)
• ILIŠIN, MARINOVIĆ
BOBINAC, RADIN (1999.)
• Reprezentativni uzorak: 1000
ispitanika (11-15 godina)
• 34% mladih posjeduje računalo, 57%
mladih stalno ili povremeno koristi
računalo
• 50% koristi računalo za igranje i
pisanje
• 1/3 djece gleda televiziju preko 3
sata dnevno
• ½ djece svakodnevno koristi
Internet
• Slušanje radija: 26% rijetko, 36% do
sat vremena
• Poliklinika za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba i Hrabri telefon (2016.-2017.)
• Uzorak: 655 roditelja predškolaraca
• 99,98% ima TV prijemnik u obitelji
• 99,98 % posjeduje mobitel, a 65% igraće konzole
• 98,2% ima računalo, a 85% tablet
• NEMA NIJEDNO DIJETE KOJE NE KORISTI NIJEDAN ELEKTRONIČKI UREĐAJ
• 97,2% koristi TV, 2/3 djece koriste tablet i mobitel
• 60% djece koristi računalo
• ¼ djece igra igraće konzole
• SVE RANIJE KORIŠTENJE ELEKTRONIČKIH UREĐAJA: 1/10 djece prije 10 mj starosti, 58% do 2 g, a 90% do 3. rođendana.
• STAV RODITELJA: 1/3 zbog učenja, 56% zbog zaokupljanja pažnje, 7% zbog socijalizacije u grupu vršnjaka
• ¾ roditelja postavlja ograničenja u gledanju TV-a
ISTRAŽIVANJA U SVIJETU
BOBKOWSKI, BARKER, BROWN (SAD, 2015.)
• Djeca u dobi od 8 do12 godina provode i do 5,5 sati uz neki od elektroničkih medija, a mladi u dobi od 13 do 19 godina i do 9 sati dnevno.
• Adolescenti-’multitasking’ – prosječno 8 sati uz medije
= 2,5 sati pred TV-om, 2 sata slušajući glazbu, 1 sat koristeći društvene mreže
• 1/5 svakodnevno koristi tiskovine
• Uspješni učenici koriste medije do 10 sati tjedno.
MATYJAS (POLJSKA, 2015.)
• Istraživanje djece u dobi od 9 do 16 godina i roditelja
• Ciljne države: Poljska, Njemačka, Danska, Švedska, Madžarska, Velika Britanija, Italija, Francuska, Norveška i Grčka
• POČETAK KORIŠTENJA INTERNETA: Danska i Švedska sa 7 g, a Poljska sa 9 g
• U Europi 93% djece koristi Internet barem jednom tjedno, a 60% svakodnevno
• 1/3 djece koristi Internet svakodnevno
• Roditeljski nadzor najslabiji u Poljskoj (samo 35% bez nadzora)
• PROBLEM: needuciranost djece i roditelja o štetnosti i korisnosti Interneta
• STAV RODITELJA O PREDNOSTIMA INTERNETA: edukacijska vrijednost (66%), mogućnost razvijanja interesa(53%)
• STAV RODITELJA O POTENCIJALNIM PRIJETNJAMA: pronografija i nasilje (67%), otkrivanje osobnih informacija (60%), stjecanje prijatelja putem Interneta (51%)
• PROCJENA RODITELJSKIH VJEŠTINA ZA KORIŠTENJE INTERNETA: 50% smatra se manje pismenim od vlastite djece, samo 30% smatra se pismenijima.
ANKETA O KORIŠTENJU INTERNETA
- ŽSV STRUČNIH SURADNIKA PEDAGOGA
MEĐIMURSKE I VARAŽDINSKE ŽUPANIJE 2018.
METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJAPROBLEM Masovni mediji i online dostupni sadržaji, programi i aplikacije u svakom su trenutku (i gotovo
svakom mjestu) dostupni učenicima. U vrijeme razvojnih promjena u pubertetu i krizi identiteta,
virtualni je svijet posebno opasan za razvoj samoaktalizirajućeg mladog čovjeka- pogoduje razvoju
ovisničkih ponašanja, cyberbullyingu, alijenaciji, manjku samopouzdanja, samoozljeđivanju i drugim
negativnim pojavnostima. Učenici i njihovi roditelji najčešće nisu spremni nositi se s izazovima
suvremenih medija i virtualnog svijeta.
CILJ Utvrditi oblike ponašanja učenika sedmih i osmih razreda osnovnih škola Međimurske i Varaždinske
županije na Internetu i detektirati potencijalne izazove i opasnosti u svrhu optimalizacije pedagoškog
preventivnog djelovanja.
SPECIFIČNI
CILJEVI
• Utvrditi vrijeme provedeno u virtualnom svijetu te omiljene sadržaje/mreže učenika sedmih i osmih
razreda iz dvaju županija.
• Identificirati ulogu roditelja u selekciji i restrikciji virtualnih sadržaja kojima pristupaju njihova djeca.
• Utvrditi pojavnost cyberbullyinga i informiranosti učenika o sigurnosti na Internetu.
HIPOTEZE H1: Roditelji nemaju ni selektivnu ni restinktivnu ulogu odabira i kontrole sadržaja dostupnih njihovoj djeci
na Internetu.
H2: Učenici ne posjeduje dostatnu medijsku pismenost za sigurno i svrsihodno korištenje Interntskih resursa
koje pogoduje njihovom razvoju.
H3: Učenici Internet koriste najviše za društvene mreže i sadržaje za razonode, a ne za pristup edukativnim
sadržajima.
VRSTA
ISTRAŽIVANJA
AKCIJSKO, transverzalno
METODA anketiranje
INSTRUMENT Online anketni upitnik (pitanja višestrukog odabira, otvorena pitanja..)
POPULACIJA 2899 učenika 7. i 8. razreda iz osnovnih škola s područja Međimurske i Varaždinske županije
VRIJEME
PROVEDBE
ISTRAŽIVANJA
Lipanj 2018.
PLAN
DISEMINACIJE
REZULTATA
ŽSV pedagoga, Učiteljska vijeća i Vijeća roditelja škola sudionika, objava u stručnom časopisu
ODRŽIVOST
ISTRAŽIVANJA
Mogućnost replikacije nakon primjene mjera poboljšanja (Školski preventivni program) i provedbe novih
zakonski propisanih programa informatičkog opismenjavanja.
Međimurska i
Varaždinska županija
Spolna struktura ispitanika i geografski položaj, urbanost sredine
49,5
50,5
SPOL ISPITANIKA
MUŠKO ŽENSKO
48,6
51,4
ŽUPANIJA PREBIVALIŠTA
MEĐIMURSKA
VARAŽDINSKA
33,5
66,5
GRADSKA/SEOSKA ŠKOLA
GRADSKA SEOSKA
Kronološka dob i razred ispitanika
38,8
47,9
11,8
1,4
DOB
13 14 15 16
52,8
47,2
RAZRED
7. 8.
1. Dostupnost Interneta i restinktivna uloga roditelja u pristupu Internetu
96
4
PRISTUP INTERNETU
DA NE
53,446,7
5,6
18,9
0
10
20
30
40
50
60
PROSTORIJA
PROSTORIJA U KOJOJ SE NALAZI RAČUNALU S PRISTUPOM NA
INTERNET
VLASTITA SOBA DNEVNA SOBA
KUHINJA ZAJEDNIČKA RADNA SOBA
2. Elektronički uređaji u domu učenika
89,6
46
92,7
39,1
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
UREĐAJ
PC/LAPTOP TABLET PAMETNI TELEFON IGRAĆE KONZOLE
3. Vrijeme provedeno na Internetu, korištenje Interneta u školi
13,6
29,3
25,2
31,9
0
5
10
15
20
25
30
35
VRIJEME NA INTERNETU
> 1 H 1-2 H 3 H 4 I > 4
75,8
24,2
Internet u školi
DA NE
4. Informatičko znanje, korištenje Interneta putem pametnog telefona
95,6
4,4
INFORMATIKA
DA NE
96,7
3,3
Internet PUTEM TELEFONA
DA NE
5. Radnje za koje učenici koriste Internet
823
65 53
283199
127
920
17748
624534
185
757
614
197
656
1099
351279
1193
740
566
770657
120
850
1861
770
299
1579
0
200
400
600
800
1000
1200
1400
1600
1800
2000
ČITANJE VIJESTI GLEDANJE FILMOVA IVIDEA
YOUTUBE IGRANJE IGRICA ŠKOLSKI ZADACI DRUŠTVENE MREŽE
NIKAD VRLO RIJETKO PONEKAD ČESTO GOTOVO STALNO
6. Roditeljski nadzor aktivnosti na Internetu
2218
1902
22512414
22882465
1341
584
799
465331 375
279
1009
96197 182 153
235154
548
0
500
1000
1500
2000
2500
3000
HISTORY PRATE FB PRATEINSTAGRAM
BLOKIRAJUSTRANICE NA PC-U
UKLJUČUJUROD.ZAŠTITU
ZAKLJUČAVAJURAČUNALO
NE PRATE MOJEAKTIVNOSTI
NIKAD PONEKAD ČESTO
7. Sklapanje virtualnih prijateljstava
27,8
72,2
Prihvaćaš li prijateljstvo nepoznatih
osoba?
DA NE
17,9
82,1
Jesi li kad dobio poziv nepoznate osobe da
se nađete?
DA NE
17,6
17,7
32,9
13,6
10,2
8
BROJ PRIJATELJA NA FB
Ne koristim Fb <100
100-300 300-500
500-1000 >1000
8. Omiljene društvene mreže i platforme
77,4
83,5
2
18,7
64,2
95,6
29,8
0 20 40 60 80 100 120
Ostalo Youtube Snapchat Twitter HI 5 Instagram Facebook
9. Korištenje Interneta u svrhu razonode ili učenja?
13,5
23,5
19,6
13,5
12,9
22,9
22,6
12,9
0 5 10 15 20 25
< 1H
1-2 H
3 H
>4 H
VIKEND RADNI DAN
Društvene mreže radnim danom i vikendom (DNEVNO)
46,3
30,8
7,7
2,9 12,3
Tjedno vrijeme na Internetu za učenje?
< 1 h 1 - 3 h 3-5 h
5-10 h Ne koristim
10. Aktivnosti na Facebook-u i uloga roditelja
83,6
23,7
70,1
16,4
76,3
29,9
0 10 20 30 40 50 60 70 80 90
Imaš li profil
Znaju li roditelji lozinku
Imaju li roditelji profil
NE DA
11. KORIŠTENJE INSTAGRAMA
82,1
17,9
Imaš li profil na Instagramu?
DA NE
22,7
32,3
45
Koliko te osoba prati?
< 100 100-200 300 i više
59,917,1
9,4
13,6
Koliko si Story-a objavio?
< 20 20-50 50-100 >100
50
113
160
115
66
98
140
0 20 40 60 80 100 120 140 160 180
>600 500 400 300 200 100 0
Koliko osoba pratiš?
12. Online video igre ‘’virtual gaming’’
49,7
50,3
Koristiš li virtual gaming?
DA NE
26,3
9,9
8,913
41,9
Tjedno vrijeme igranja igrica online?
do 3 h 3-5 h 5-10 h >10 h Ne igram
13. DOŽIVLJEN CYBERBULLYING
919
583
711
490
261
418
1391
902
1010
1118
753
653
0 200 400 600 800 1000 1200 1400 1600
VRIJEĐANJE POZNATE OSOBE
VRIJEĐANJE NEPOZNATE OSOBE
NEPOZNATA OSOBA TRAŽI FOTO
HAKIRANJE PROFILA
OBJAVA LAŽNOG PROFILA
ANKETA ASK.FM
SUUČENIK JA
14. Reakcija i stav o cyberbullyingu
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
Uzvraćaš li uvrede na FB? Smatraš li da treba kazniti one koji zlostavljajudruge online?
DA NE
15. Kome bi se obratio za pomoć – ako bi te netko vrijeđao ili ti prijetio?
72,1
20,2
12,7
9,9
49,5
17,1
0 10 20 30 40 50 60 70 80
RODITELJU
RAZREDNIKU/ICI
PEDAGOGU/INJI
UČITELJU/CI
PRIJATELJU/CI
NIKOME
16. Online komunikacija -E-mail i Skype
10,11,3
83,6
4,9
Pružatelj usluga e-maila?
Carnet Yahoo Gmail Ostalo
30,1
69,9
Koristiš li Skype?
DA NE
17. Čuvanje privatnosti i povijest pretraživanja
24,7
75,3
Sakrivaš li sadržaj koji si pretraživao pred
roditeljima?
DA NE
679
720
841
1496
379
2220
2179
2058
1403
2520
0 500 1000 1500 2000 2500 3000
DATUM ROĐENJA
OSOBNE INICIJALE
SVOJE IME/NADIMAK
SLUČAJNE BROJEVE I SLOVA
IME SVOG IDOLA
NE DA
18. PRAVILA SIGURNOSTI NA INTERNETU NAUČIO SAM:
2218
1946
1088
1415
1274
1702
681
953
1811
1484
1625
1197
0 500 1000 1500 2000 2500
NA SATU INFORMATIKE
OD RODITELJA
OD STARIJE BRAĆE I SESTARA
NA RADIONICAMA S RAZREDNIKOM I PEDAGOGOM
OD PRIJATELJA
PRETRAŽUJUĆI Internet
NE DA
ZAKLJUČAK
* Medijska pismenost jedna je od ključnih kompetencija suvremenog čovjeka te je neophodno razvijati potrebne
kompetencije kod djece i mladih, nastavnika i roditelja kroz uvođenje relevantnih formalnih i informalnih oblika
osposobljavanja.
• Uloga roditelja u medijskom opismenjavanju djece presudna je za ostvarivanje pozitivnih ishoda korištenja
medija kod djece i mladih te smanjenja zlostavljanja na Internetu.
• Učenici većinski dio vremena na Internetu provode u aktivnostima slobodnog vremena, gledaju filmove i
igraju igrice ili se koriste društvenim mrežama.
• Nekontrolirano korištenje Internetskih mogućnosti i usluga od strane malodobnih učenika u mogućnosti je
dovesti do niza nepoželjnih ponašanja i situacija te imati negativan učinak na psihofizički razvoj pojedinaca.
• Medijska pismenost jedna je od ključnih pismenosti suvremenog čovjeka te kao takva iziskuje primjerene
programe edukacije odgojno obrazovnih djelatnika, roditelja i učenika te sveukupne zajednice.