Istraživanje je objavljeno 30.8.2018. u OŠ Donja Dubrava

ŽUPANIJSKO STRUČNO VIJEĆE STRUČNIH SURADNIKA

PEDAGOGA OSNOVNIH ŠKOLA

MEĐIMURSKE I VARAŽDINSKE ŽUPANIJE

AKCIJSKO ISTRAŽIVANJE O KORIŠTENJU INTERNETA MEĐU UČENICIMA 7. i 8. RAZREDA

Autorice istraživanja:

Martina Jalšovec, stručna suradnica pedagoginja mentor OŠ Podturen

Mihaela Martinić, stručna suradnica pedagoginja savjetnik OŠ Donja Dubrava

UVOD

Izvor: http://dkmk.hr/projekti/djeca-medija-za-medijski-pismenu-hrvatsku-mzos/

Medijska pismenost definira se kao

sposobnost pristupa, analize,

vrednovanja i odašiljanja poruka

posredstvom medija. (Komar, 1998: 247)

DJECA I MLADI

KRIZA IDENTITETA

UČENJE OPONAŠANJEM

SNAŽNA ŽELJA ZA PRIPADANJEM

(biti IN)

Promjena agensa

SOCIJALIZACIJE

POJAM I VRSTE MEDIJA

MEDIJI

Medij je u osnovi tehničko ili

fizičko sredstvo pretvorbe poruke

u signal koji se može odaslati

kanalom (Priručnik za razvoj

medijske pismenosti, 2016: 32).

- Zakon o medijima (2004.,

2017.)

MEDIJSKA PISMENOST I OPISMENJAVANJE

- Konferencija o medijskoj pismenosti ( Queenstown, SAD,1992): ''sposobnost pristupa, analize, vrednovanja i odašiljanja poruka posredstvom medija''(Aufderheide 1992; prema Zgrabljić 2005: 10).

- Peruško (2003,; prema Zgrabljić 2005: 13) navodi da medijska pismenost znači učiti o svim medijima - tisku, radiju i televiziji, njihovoj povijesti, produkcijskim i ekonomskim načelima funkcioniranja, tko posjeduje i kontrolira medije, kakva je koncentracija medijskog vlasništva i njezine posljedice.

- Medijska pismenost se odnosi na stjecanje vještina -kompjuterska pismenost, tehnološka ili digitalna pismenost.

- Medijska kompetencija uključuje i znanje i upućenost o raznolikoj ulozi medija. Bit medijske kompetencije nije u stjecanju znanja i vještina samo nastavnika, nego i učenika te roditelja.

- ETIČKO I KRITIČKO MIŠLJENJE DJECE I MLADIH

• Veljača 2017.: Okrugli stol ‘Medijska pismenost za odgovorno društvo’ - Društvo za komunikacijsku i medijsku kulturu (DKMK i Agencija za elektroničke medije AEM, vladine i nedvladine organizacije i struka, učenici osnovnih škola)

• U jesen 2016. godine AEM je donijela Preporuke za zaštitu djece i sigurno korištenje elektroničkih medija koje su namijenjene urednicima različitih medija s ciljem podučavanja kako što bolje birati, plasirati i klasificirati medijske sadržaje (Medijska pismenost, 2017).

• PROJEKT MZO-a Djeca medija za aktivno građanstvo – treninzi medijske pismenosti

• Jedan od najvećih problema je i uključenost samih roditelja koji često nisu u dovoljnoj mjeri upoznati s rizicima na Internetu, kao ni važnošću svoje uključenosti i kada su njihova djeca online (Medijska pismenost, 2017).

NAČELA MEDIJSKE PISMENOSTI

• Grgić, Gregorić, Radanović i Brakus (2016: 8) - suvremeni koncept

medijske pismenosti (osim tehnološkog medijskog opismenjavanja)

sadrži načela:

Nije dovoljno u proces učenja uključiti samo najnovije medije

Mediji nisu ni štetni ni korisni

Roditeljima i nastavnicima potrebna je medijska pismenost za

razumijevanje i odgoj djece

Medijska pismenost, osim reflektivne, potiče i produktivnu razinu

Države su u svojim medijskim, kulturnim i obrazovnim politikama dužne

poštivati Konvenciju UN-a o pravima djece

TEORIJA OVISNOSTI O MEDIJIMA

• Teorija ovisnosti od medija polazi od teorije koja definira stvaranje dnevnog reda kao "sposobnost masovnog medija da oblikuje spoznaje publike i da izazove promjene u već postojećim spoznajama", odnosno, "kreacija javne svijesti i posvećenosti određenim problemima na temelju sadržaja koje daju mediji" (Tomić, 2013: 60).

• Ključni sadržaji koje uključuju modeli odgoja za medije u Europi (Novo vrijeme, novi mediji: medijska pismenost mladih u 21. stoljeću) :

– komunikacija i mediji (teorija i kultura komuniciranja)

– povijest medija (povijesni razvoj medija)

– medijska publika (teorija medijske recepcije)

– medijski tekstovi (žanrovi, medijski jezik)

– medijski oblici

– samoprodukcija (uvid u korištenje medija iz estetskog aspekta).

KORIŠTENJE I UTJECAJ MEDIJA

U ŽIVOTU DJECE I MLADIH

UTJECAJ MEDIJA

IZRAVANDjeca=korisnici

NEIZRAVANUtjecaj na

okolinu djeteta

Učinci i utjecaji medijskih sadržaja

ovise o dobi i spolu, temperamentu,

karakteristikama djetetove okoline

(obiteljski i sociokulturni aspekt) te

o samoj vrsti medijskog sadržaja,

načinu prikazivanja sadržaja,

količini i učestalosti konzumiranja

sadržaja i ostalo. (Preporuke za zaštitu

djece i sigurno korištenje elektroničkih medija:

http://www.medijskapismenost.hr/preporuke-za-

zastitu-djece-i-sigurno-koristenje-elektronickih-

medija/)

St Peters i suradnici (1991) - četiri

tipa roditelja s obzirom na regulaciju

gledanja audiovizualnih sadržaja:

1. RESTINKTIVNI

2. NERESTINKTIVNI

3. PROMOTIVNI

4. SELEKTIVNI

Važnost uključenosti roditelja

• Premda u današnje vrijeme pametnih telefona i suvremene tehnologije niti nije

posve moguć, sam nadzor nije se pokazao toliko efikasnim koliko je to aktivna

uključenost roditelja (Law, Shapka i Olson, 2010).

• Istraživanja su pokazala kako je aktivno posredovanje roditelja povezano s mnogim

povoljnim ishodima korištenja medijskih sadržaja kao što su: učinkovitije učenje uz

pomoć televizije, bolje razumijevanje sadržaja, veća kritičnost prema sadržajima i

slabi negativni učinci potencijalno neprimjerenih ili štetnih sadržaja i promidžbenih

(Preporuka za zaštitu djece i sigurno korištenje elektroničkih medija, Agencija za

elektroničke medije, 2016: 43).

‘Televizijski prizori su

nadomjestak za osiromašeni

socijalni i osjećajni život’

E. Fromm

‘Mediji su nova crkva,

televizija je oltar,

Imidž je sakrament,

Prvi amandman o slobodi je Biblija,

A svaka kritika medija je svetogrđe’

Košir i sur., 1999.

ISTRAŽIVANJA UTJECAJA MEDIJA

NA DJECU I MLADE

Iz prikazanih rezultata može se vidjeti da suvremena tehnologija koja je pred dvadesetak godina bila teško

dostižna privilegija napreduje jako brzo i postaje dostupna po prihvatljivoj cijeni; televizija, pristup internetu,

pametni telefoni. (Bobkowski, Barker i Brown, 2016: 2)

• ILIŠIN, MARINOVIĆ

BOBINAC, RADIN (1999.)

• Reprezentativni uzorak: 1000

ispitanika (11-15 godina)

• 34% mladih posjeduje računalo, 57%

mladih stalno ili povremeno koristi

računalo

• 50% koristi računalo za igranje i

pisanje

• 1/3 djece gleda televiziju preko 3

sata dnevno

• ½ djece svakodnevno koristi

Internet

• Slušanje radija: 26% rijetko, 36% do

sat vremena

• Poliklinika za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba i Hrabri telefon (2016.-2017.)

• Uzorak: 655 roditelja predškolaraca

• 99,98% ima TV prijemnik u obitelji

• 99,98 % posjeduje mobitel, a 65% igraće konzole

• 98,2% ima računalo, a 85% tablet

• NEMA NIJEDNO DIJETE KOJE NE KORISTI NIJEDAN ELEKTRONIČKI UREĐAJ

• 97,2% koristi TV, 2/3 djece koriste tablet i mobitel

• 60% djece koristi računalo

• ¼ djece igra igraće konzole

• SVE RANIJE KORIŠTENJE ELEKTRONIČKIH UREĐAJA: 1/10 djece prije 10 mj starosti, 58% do 2 g, a 90% do 3. rođendana.

• STAV RODITELJA: 1/3 zbog učenja, 56% zbog zaokupljanja pažnje, 7% zbog socijalizacije u grupu vršnjaka

• ¾ roditelja postavlja ograničenja u gledanju TV-a

ISTRAŽIVANJA U SVIJETU

BOBKOWSKI, BARKER, BROWN (SAD, 2015.)

• Djeca u dobi od 8 do12 godina provode i do 5,5 sati uz neki od elektroničkih medija, a mladi u dobi od 13 do 19 godina i do 9 sati dnevno.

• Adolescenti-’multitasking’ – prosječno 8 sati uz medije

= 2,5 sati pred TV-om, 2 sata slušajući glazbu, 1 sat koristeći društvene mreže

• 1/5 svakodnevno koristi tiskovine

• Uspješni učenici koriste medije do 10 sati tjedno.

MATYJAS (POLJSKA, 2015.)

• Istraživanje djece u dobi od 9 do 16 godina i roditelja

• Ciljne države: Poljska, Njemačka, Danska, Švedska, Madžarska, Velika Britanija, Italija, Francuska, Norveška i Grčka

• POČETAK KORIŠTENJA INTERNETA: Danska i Švedska sa 7 g, a Poljska sa 9 g

• U Europi 93% djece koristi Internet barem jednom tjedno, a 60% svakodnevno

• 1/3 djece koristi Internet svakodnevno

• Roditeljski nadzor najslabiji u Poljskoj (samo 35% bez nadzora)

• PROBLEM: needuciranost djece i roditelja o štetnosti i korisnosti Interneta

• STAV RODITELJA O PREDNOSTIMA INTERNETA: edukacijska vrijednost (66%), mogućnost razvijanja interesa(53%)

• STAV RODITELJA O POTENCIJALNIM PRIJETNJAMA: pronografija i nasilje (67%), otkrivanje osobnih informacija (60%), stjecanje prijatelja putem Interneta (51%)

• PROCJENA RODITELJSKIH VJEŠTINA ZA KORIŠTENJE INTERNETA: 50% smatra se manje pismenim od vlastite djece, samo 30% smatra se pismenijima.

ANKETA O KORIŠTENJU INTERNETA

- ŽSV STRUČNIH SURADNIKA PEDAGOGA

MEĐIMURSKE I VARAŽDINSKE ŽUPANIJE 2018.

METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJAPROBLEM Masovni mediji i online dostupni sadržaji, programi i aplikacije u svakom su trenutku (i gotovo

svakom mjestu) dostupni učenicima. U vrijeme razvojnih promjena u pubertetu i krizi identiteta,

virtualni je svijet posebno opasan za razvoj samoaktalizirajućeg mladog čovjeka- pogoduje razvoju

ovisničkih ponašanja, cyberbullyingu, alijenaciji, manjku samopouzdanja, samoozljeđivanju i drugim

negativnim pojavnostima. Učenici i njihovi roditelji najčešće nisu spremni nositi se s izazovima

suvremenih medija i virtualnog svijeta.

CILJ Utvrditi oblike ponašanja učenika sedmih i osmih razreda osnovnih škola Međimurske i Varaždinske

županije na Internetu i detektirati potencijalne izazove i opasnosti u svrhu optimalizacije pedagoškog

preventivnog djelovanja.

SPECIFIČNI

CILJEVI

• Utvrditi vrijeme provedeno u virtualnom svijetu te omiljene sadržaje/mreže učenika sedmih i osmih

razreda iz dvaju županija.

• Identificirati ulogu roditelja u selekciji i restrikciji virtualnih sadržaja kojima pristupaju njihova djeca.

• Utvrditi pojavnost cyberbullyinga i informiranosti učenika o sigurnosti na Internetu.

HIPOTEZE H1: Roditelji nemaju ni selektivnu ni restinktivnu ulogu odabira i kontrole sadržaja dostupnih njihovoj djeci

na Internetu.

H2: Učenici ne posjeduje dostatnu medijsku pismenost za sigurno i svrsihodno korištenje Interntskih resursa

koje pogoduje njihovom razvoju.

H3: Učenici Internet koriste najviše za društvene mreže i sadržaje za razonode, a ne za pristup edukativnim

sadržajima.

VRSTA

ISTRAŽIVANJA

AKCIJSKO, transverzalno

METODA anketiranje

INSTRUMENT Online anketni upitnik (pitanja višestrukog odabira, otvorena pitanja..)

POPULACIJA 2899 učenika 7. i 8. razreda iz osnovnih škola s područja Međimurske i Varaždinske županije

VRIJEME

PROVEDBE

ISTRAŽIVANJA

Lipanj 2018.

PLAN

DISEMINACIJE

REZULTATA

ŽSV pedagoga, Učiteljska vijeća i Vijeća roditelja škola sudionika, objava u stručnom časopisu

ODRŽIVOST

ISTRAŽIVANJA

Mogućnost replikacije nakon primjene mjera poboljšanja (Školski preventivni program) i provedbe novih

zakonski propisanih programa informatičkog opismenjavanja.

Međimurska i

Varaždinska županija

Spolna struktura ispitanika i geografski položaj, urbanost sredine

49,5

50,5

SPOL ISPITANIKA

MUŠKO ŽENSKO

48,6

51,4

ŽUPANIJA PREBIVALIŠTA

MEĐIMURSKA

VARAŽDINSKA

33,5

66,5

GRADSKA/SEOSKA ŠKOLA

GRADSKA SEOSKA

Kronološka dob i razred ispitanika

38,8

47,9

11,8

1,4

DOB

13 14 15 16

52,8

47,2

RAZRED

7. 8.

1. Dostupnost Interneta i restinktivna uloga roditelja u pristupu Internetu

96

4

PRISTUP INTERNETU

DA NE

53,446,7

5,6

18,9

0

10

20

30

40

50

60

PROSTORIJA

PROSTORIJA U KOJOJ SE NALAZI RAČUNALU S PRISTUPOM NA

INTERNET

VLASTITA SOBA DNEVNA SOBA

KUHINJA ZAJEDNIČKA RADNA SOBA

2. Elektronički uređaji u domu učenika

89,6

46

92,7

39,1

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

UREĐAJ

PC/LAPTOP TABLET PAMETNI TELEFON IGRAĆE KONZOLE

3. Vrijeme provedeno na Internetu, korištenje Interneta u školi

13,6

29,3

25,2

31,9

0

5

10

15

20

25

30

35

VRIJEME NA INTERNETU

> 1 H 1-2 H 3 H 4 I > 4

75,8

24,2

Internet u školi

DA NE

4. Informatičko znanje, korištenje Interneta putem pametnog telefona

95,6

4,4

INFORMATIKA

DA NE

96,7

3,3

Internet PUTEM TELEFONA

DA NE

5. Radnje za koje učenici koriste Internet

823

65 53

283199

127

920

17748

624534

185

757

614

197

656

1099

351279

1193

740

566

770657

120

850

1861

770

299

1579

0

200

400

600

800

1000

1200

1400

1600

1800

2000

ČITANJE VIJESTI GLEDANJE FILMOVA IVIDEA

YOUTUBE IGRANJE IGRICA ŠKOLSKI ZADACI DRUŠTVENE MREŽE

NIKAD VRLO RIJETKO PONEKAD ČESTO GOTOVO STALNO

6. Roditeljski nadzor aktivnosti na Internetu

2218

1902

22512414

22882465

1341

584

799

465331 375

279

1009

96197 182 153

235154

548

0

500

1000

1500

2000

2500

3000

HISTORY PRATE FB PRATEINSTAGRAM

BLOKIRAJUSTRANICE NA PC-U

UKLJUČUJUROD.ZAŠTITU

ZAKLJUČAVAJURAČUNALO

NE PRATE MOJEAKTIVNOSTI

NIKAD PONEKAD ČESTO

7. Sklapanje virtualnih prijateljstava

27,8

72,2

Prihvaćaš li prijateljstvo nepoznatih

osoba?

DA NE

17,9

82,1

Jesi li kad dobio poziv nepoznate osobe da

se nađete?

DA NE

17,6

17,7

32,9

13,6

10,2

8

BROJ PRIJATELJA NA FB

Ne koristim Fb <100

100-300 300-500

500-1000 >1000

8. Omiljene društvene mreže i platforme

77,4

83,5

2

18,7

64,2

95,6

29,8

0 20 40 60 80 100 120

Ostalo Youtube Snapchat Twitter HI 5 Instagram Facebook

9. Korištenje Interneta u svrhu razonode ili učenja?

13,5

23,5

19,6

13,5

12,9

22,9

22,6

12,9

0 5 10 15 20 25

< 1H

1-2 H

3 H

>4 H

VIKEND RADNI DAN

Društvene mreže radnim danom i vikendom (DNEVNO)

46,3

30,8

7,7

2,9 12,3

Tjedno vrijeme na Internetu za učenje?

< 1 h 1 - 3 h 3-5 h

5-10 h Ne koristim

10. Aktivnosti na Facebook-u i uloga roditelja

83,6

23,7

70,1

16,4

76,3

29,9

0 10 20 30 40 50 60 70 80 90

Imaš li profil

Znaju li roditelji lozinku

Imaju li roditelji profil

NE DA

11. KORIŠTENJE INSTAGRAMA

82,1

17,9

Imaš li profil na Instagramu?

DA NE

22,7

32,3

45

Koliko te osoba prati?

< 100 100-200 300 i više

59,917,1

9,4

13,6

Koliko si Story-a objavio?

< 20 20-50 50-100 >100

50

113

160

115

66

98

140

0 20 40 60 80 100 120 140 160 180

>600 500 400 300 200 100 0

Koliko osoba pratiš?

12. Online video igre ‘’virtual gaming’’

49,7

50,3

Koristiš li virtual gaming?

DA NE

26,3

9,9

8,913

41,9

Tjedno vrijeme igranja igrica online?

do 3 h 3-5 h 5-10 h >10 h Ne igram

13. DOŽIVLJEN CYBERBULLYING

919

583

711

490

261

418

1391

902

1010

1118

753

653

0 200 400 600 800 1000 1200 1400 1600

VRIJEĐANJE POZNATE OSOBE

VRIJEĐANJE NEPOZNATE OSOBE

NEPOZNATA OSOBA TRAŽI FOTO

HAKIRANJE PROFILA

OBJAVA LAŽNOG PROFILA

ANKETA ASK.FM

SUUČENIK JA

14. Reakcija i stav o cyberbullyingu

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

Uzvraćaš li uvrede na FB? Smatraš li da treba kazniti one koji zlostavljajudruge online?

DA NE

15. Kome bi se obratio za pomoć – ako bi te netko vrijeđao ili ti prijetio?

72,1

20,2

12,7

9,9

49,5

17,1

0 10 20 30 40 50 60 70 80

RODITELJU

RAZREDNIKU/ICI

PEDAGOGU/INJI

UČITELJU/CI

PRIJATELJU/CI

NIKOME

16. Online komunikacija -E-mail i Skype

10,11,3

83,6

4,9

Pružatelj usluga e-maila?

Carnet Yahoo Gmail Ostalo

30,1

69,9

Koristiš li Skype?

DA NE

17. Čuvanje privatnosti i povijest pretraživanja

24,7

75,3

Sakrivaš li sadržaj koji si pretraživao pred

roditeljima?

DA NE

679

720

841

1496

379

2220

2179

2058

1403

2520

0 500 1000 1500 2000 2500 3000

DATUM ROĐENJA

OSOBNE INICIJALE

SVOJE IME/NADIMAK

SLUČAJNE BROJEVE I SLOVA

IME SVOG IDOLA

NE DA

18. PRAVILA SIGURNOSTI NA INTERNETU NAUČIO SAM:

2218

1946

1088

1415

1274

1702

681

953

1811

1484

1625

1197

0 500 1000 1500 2000 2500

NA SATU INFORMATIKE

OD RODITELJA

OD STARIJE BRAĆE I SESTARA

NA RADIONICAMA S RAZREDNIKOM I PEDAGOGOM

OD PRIJATELJA

PRETRAŽUJUĆI Internet

NE DA

ZAKLJUČAK

* Medijska pismenost jedna je od ključnih kompetencija suvremenog čovjeka te je neophodno razvijati potrebne

kompetencije kod djece i mladih, nastavnika i roditelja kroz uvođenje relevantnih formalnih i informalnih oblika

osposobljavanja.

• Uloga roditelja u medijskom opismenjavanju djece presudna je za ostvarivanje pozitivnih ishoda korištenja

medija kod djece i mladih te smanjenja zlostavljanja na Internetu.

• Učenici većinski dio vremena na Internetu provode u aktivnostima slobodnog vremena, gledaju filmove i

igraju igrice ili se koriste društvenim mrežama.

• Nekontrolirano korištenje Internetskih mogućnosti i usluga od strane malodobnih učenika u mogućnosti je

dovesti do niza nepoželjnih ponašanja i situacija te imati negativan učinak na psihofizički razvoj pojedinaca.

• Medijska pismenost jedna je od ključnih pismenosti suvremenog čovjeka te kao takva iziskuje primjerene

programe edukacije odgojno obrazovnih djelatnika, roditelja i učenika te sveukupne zajednice.