AKCIJSKI PLAN ZA POSTIZANJE SINERGIJE između civilne, obrambene i svemirske industrije

HR HR

Bruxelles, 22.02.2021.

COM(2021) 70 final

KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, EUROPSKOM

VIJEĆU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU

I ODBORU REGIJA

Akcijski plan za postizanje sinergije između civilne, obrambene i svemirske

industrije

| 1

1. UVOD

Taj primjer pokazuje ono što je predsjednica von der Leyen imala na umu kad je zadužila1 Komisiju da „osigura razmjenu ideja između civilne, obrambene i svemirske industrije” i da se „usredotoči na poboljšanje ključne povezanosti svemira, obrane i sigurnosti”. Zato je u ožujku 2020. u industrijskoj strategiji za Europu2 najavljen „akcijski plan za postizanje sinergije između civilne, obrambene i svemirske industrije, među ostalim na razini programâ, tehnologija, inovacija i novoosnovanih poduzeća”, što je pozdravilo Vijeće3.

Tim se akcijskim planom („Plan inspiriran pojasom s tri sidrišne točke”) postavljaju temelji za provedbu konkretnih mjera politike u okviru tri glavna cilja:

produbljivanje komplementarnosti programa i instrumenata EU-a kako bi ulaganja bila učinkovitija, a rezultati djelotvorniji („sinergije”);

senzibilizacija europskih građana za gospodarske i tehnološke koristi koje donosi financiranje istraživanja i razvoja sredstvima EU-a, među ostalim u području obrane i svemira (postignuća obrambene industrije s uporabom u civilnom sektoru, engl. spin-offs)4;

olakšavanje primjene rezultata istraživanja iz civilne industrije i inovacija koje dolaze iz civilnog sektora u europskim projektima obrambene suradnje (postignuća civilnih istraživanja s uporabom u obrambenoj industriji, englspin-ins).

Sinergije: U izazovnom međunarodnom okruženju, u kojem EU mora zadržati svoju tehnološku prednost i podupirati industrijsku bazu, višegodišnjim financijskim okvirom EU-a za razdoblje 2021.–2027. (VFO) znatno se povećavaju ulaganja u tehnologije za obranu ili civilnu upotrebu u slične svrhe, kao što su sigurnost, mobilnost, zdravlje, upravljanje informacijama, kibertehnologija i

1 Vidjeti mandatna pisma izvršnoj potpredsjednici Vestager i povjereniku Bretonu. 2 Komunikacija COM(2020) 102 od 10.3.2020. 3 Zaključci Vijeća o sigurnosti i obrani, 8910/20 od 17. lipnja 2020.: „Vijeće… pozdravlja poziv na uspostavu više sinergija između civilne i

obrambene industrije, uključujući svemirsku, u programima EU-a, poštujući pritom različite prirode i pravne osnove odgovarajućih programa i inicijativa EU-a, uključujući civilnu prirodu europskih svemirskih programa, u cilju učinkovitijeg iskorištavanja resursa i tehnologija te stvaranja ekonomije razmjera.”

4 Srednjoročno i dugoročno, kada više ne bude potrebna zaštita imovine ključne za operativnu superiornost.

Jedna od najvažnijih i najdugovječnijih inovacija u automobilskoj industriji potječe iz obrambene industrije, odavde, iz Europe. Nakon što je radio na katapultnim sjedalima u borbenim zrakoplovima za jedno europsko zrakoplovno poduzeće, švedski inženjer strojarstva Nils Ivar Bohlin osmislio je novi sigurnosni pojas za jedno europsko automobilsko poduzeće. Nadahnut pilotskim pojasom, sigurnosni pojas s tri sidrišne točke postao je globalni standard u automobilskoj industriji i od svojeg uvođenja spasio više od milijun života.

| 2

svemir. Relevantni programi VFO-a obuhvaćaju istraživanje, razvoj, demonstracijske aktivnosti, izradu prototipova i uvođenje (nabava inovativnih proizvoda i usluga), koji se međusobno nadopunjuju.

Zahvaljujući raširenosti novih i revolucionarnih tehnologija u civilnoj, obrambenoj i svemirskoj industriji stvaraju se nove mogućnosti za sinergije među programima i instrumentima EU-a5. Strukturirani pristup, kojim se uspostavljaju odgovarajući postupci i mehanizmi među tim instrumentima, uzimajući u obzir njihove posebne svrhe i ograničenja, dovest će do učinkovitijeg financiranja, smanjiti rizike od dupliciranja i maksimalno povećati dodanu vrijednost za porezne obveznike EU-a.

Spin-offs: Povećana ulaganja u obranu moraju donijeti korist i gospodarstvu u cjelini, uz potpuno poštovanje ograničenja svojstvenih obrambenom sektoru (npr. uloga nacionalnih tijela u upravljanju potražnjom, postupanje s informacijama ili posebna pravila za prava intelektualnog vlasništva). Senzibiliziranje javnosti za znatan multiplicirajući učinak rashoda EU-a za istraživanje i razvoj u područjima sigurnosti, obrane i svemir također pomaže u jačanju javne potpore tim inicijativama.

Ti su rashodi usmjereni na potrebu javnosti za većom sigurnošću i dugoročno su ulaganje u kontinuiran tehnološki razvoj te otpornost i rast gospodarstva. Više europskih poduzeća priznatih u svijetu svoj ugled i položaj duguje proizvodima s uporabom u civilnom sektoru koji su nastali kao rezultat europskih istraživanja u području obrane, od optičkih vlakana do civilnih zrakoplova ili čak konzervirane hrane. Slično tome, mnoge inovacije koje su prvotno bile korištene u svemiru postale su uspješni proizvodi za civilnu uporabu, kao što su senzori za digitalno snimanje, inzulinske pumpe ili bežične slušalice. Svemirski podaci i usluge koje generiraju satelitski sustavi Galileo, EGNOS i Copernicus imaju primjenu u brojnim područjima unutar i izvan EU-a i pružaju znatne koristi u smislu gospodarske dobrobiti i opće kvalitete života.

Spin-ins: U mnogim je slučajevima sve teže odrediti jasnu granicu između civilnih i obrambenih istraživanja, posebno kad je riječ o osnovnoj tehnologiji (niske razine tehnološke spremnosti). Civilne primjene tehnologije postaju sve jeftinije, a taj je trend potaknut globalizacijom znanja, dostupnošću tehnologija široj javnosti i općim pristupom podacima. Istodobno mnoge nove i digitalne tehnologije imaju znatan potencijal za primjenu u području obrane, uključujući umjetnu inteligenciju (UI), mikroelektroniku, infrastrukturu podatkovnih oblaka i robotiku.

Inovacije u tim područjima često dolaze iz novoosnovanih poduzeća, malih i srednjih poduzeća (MSP-ovi) te organizacija za istraživanja i tehnologiju. Kad je moguće, europska obrambena industrija trebala bi se moći osloniti na postignuća istraživanja civilne industrije EU-a kako bi se izbjeglo skupo dupliciranje istraživanja6.

Poticanjem stvaranja sinergije među relevantnim instrumentima koje financira EU i olakšavanjem razmjene ideja između civilne, svemirske i obrambene industrije (spin-ins i spin-offs) može se poboljšati europski gospodarski rast, dodatno razviti jedinstveno tržište i poboljšati sigurnost europskih građana.

Iskorištavanje stručnog znanja iz cijele Unije, a ne samo već etabliranih predvodnika u civilnoj,

5 Prilog IV. „Uredbi o uspostavi Obzora Europa – Okvirnog programa za istraživanja i inovacije te o utvrđivanju pravila za sudjelovanje i širenje rezultata” sadržava posebne odredbe o sinergijama s drugim programima.

6 Vidjeti, na primjer, izvješće „Projekti istraživanja u području sigurnosti s potencijalom dvojne namjene financirani u okviru programa Obzor 2020.: Pregled (2014.–2018.)”, EUR 30210 EN, Zajednički istraživački centar.

Spin-ins Spin-offs

Sinergije

| 3

obrambenoj i svemirskoj industriji te uključivanje MSP-ova i novoosnovanih poduzeća, pridonijet će većoj europskoj suradnji, konkurentnosti i otpornosti.

U tom je kontekstu u okviru ovog akcijskog plana predstavljeno 11 mjera7 za: (a) jačanje pristupa temeljenog na sposobnostima u sigurnosnom sektoru; (b) jačanje sinergija među programima i instrumentima EU-a; (c) potporu novoosnovanim poduzećima, MSP-ovima i organizacijama za istraživanja i tehnologiju; (d) praćenje ključnih tehnologija radi smanjenja ovisnosti; (e) poticanje normizacije hibridnih civilno-obrambenih standarda; (f) poticanje inovacija i razmjene ideja između civilne, obrambene i svemirske industrije; i (g) pokretanje triju vodećih projekata koji mogu postati prekretnice.

Iako je područje primjene akcijskog plana ograničeno na programe i instrumente EU-a8, promicanje sinergija na razini EU-a može potaknuti slične mjere na nacionalnoj i regionalnoj razini, među ostalim i nacionalnim sufinanciranjem projekata EU-a, čime se povećava očekivani pozitivan učinak.

Iako nisu obuhvaćene područjem primjene ovog akcijskog plana, u obzir će se uzeti i relevantne inicijative u području sigurnosti i obrane9 koje su pokrenule države članice, posebno Strateški kompas, Koordinirano godišnje preispitivanje u području obrane (CARD), Stalna strukturirana suradnja (PESCO) i pakt za civilni ZSOP10. Prema potrebi će se u obzir uzeti i suradnja EU-a i NATO-a, među ostalim u pogledu interoperabilnosti. Službe Komisije nastavit će blisko surađivati s Europskom službom za vanjsko djelovanje (ESVD) i Europskom obrambenom agencijom (EDA), čije će se relevantne aktivnosti uzeti u obzir pri traženju sinergija i razmjena ideja11.

U širem geopolitičkom kontekstu EU se obvezao razviti zajednički transatlantski pristup zaštiti ključnih tehnologija u kontekstu globalnih gospodarskih i sigurnosnih pitanja te surađivati u području tehnologije, trgovine i standarda. Transatlantsko partnerstvo i suradnja sa zemljama sličnih stavova također mogu pridonijeti radu EU-a u tom području.

2. Pristup temeljen na razvoju sposobnosti

Svemirska, obrambena i sigurnosna industrija od strateške su važnosti za Europu. U digitalnoj strategiji EU-a12, donesenoj u veljači 2020., istaknuta je važnost vodeće uloge EU-a u području digitalnih tehnologija i kibersigurnosti te je u sljedećih sedam godina predviđena dosad nezabilježena razina ulaganja u digitalnu tranziciju EU-a. Europsko vijeće naglasilo je u listopadu 2020.13 da je postizanje strateške autonomije uz očuvanje otvorenog gospodarstva ključni cilj Unije te je pozvalo na razvoj autonomije EU-a u svemirskom sektoru i integriraniju bazu obrambene industrije. U srpnju 2020. u Unijinoj Strategiji za sigurnosnu uniju14 naglašena je potreba za daljnjim jačanjem istraživanja i inovacija u području sigurnosti. Ovaj bi akcijski plan mogao poslužiti i za te potrebe i poduprijeti sigurnosnu industriju EU-a najsuvremenijim, inovativnim rješenjima koja

7 Sve mjere moraju biti u potpunosti u skladu s relevantnim nacionalnim pravom, pravom EU-a i međunarodnim pravom, uključujući pravila tržišnog natjecanja.

8 Financiranje EU-a mora biti u potpunosti u skladu s važećim propisima, uključujući Ugovore, Financijsku uredbu i posebna pravila utvrđena u odgovarajućem temeljnom aktu za program ili instrument financiranja.

9 Razvijeno u okviru zajedničke vanjske i sigurnosne politike (ZVSP) / zajedničke sigurnosne i obrambene politike (ZSOP) 10 Cilj je nedavno uspostavljenog „klastera nacionalnih provedbenih planova” o sigurnosti, tehnologiji, istraživanjima, razvoju i inovacijama za

razvoj nacionalnih kapaciteta u civilnom ZSOP-u utvrditi i iskoristiti relevantne programe EU-a. 11 Osiguravanje dosljednosti između vanjskog djelovanja i unutarnjih politika obveza je Komisije i Vijeća, uz pomoć visokog predstavnika Unije

za vanjske poslove i sigurnosnu politiku (članak 21. stavak 3. UEU-a). 12 Komunikacija COM(2020) 67 od 19.2.2020. „Izgradnja digitalne budućnosti Europe” 13 Zaključci Europskog vijeća, EUCO 13/20 od 2. listopada 2020. 14 COM(2020) 605 od 24.7.2020.

| 4

proizlaze iz razmjene ideja i učinkovitih sinergija između civilne, obrambene i svemirske industrije. Zelenim planom EU-a utvrđen je smjer za ambiciozan prelazak na transformativno društvo, za što će biti potrebna značajna istraživanja i inovacije u području tehnologija i području društvenih tranzicija te će se potaknuti napredak u mnogim sektorima.

Zrakoplovno-svemirski i obrambeni industrijski ekosustav uključuje zrakoplovni, svemirski i obrambeni sektor, s godišnjim prometom u iznosu od 376 milijardi EUR, 44 000 poduzeća i 1,5 milijuna zaposlenika15. Prema podacima iz 2015.16 u sigurnosnoj industriji u Europi zaposleno je 4,7 milijuna ljudi i ostvaruje godišnji promet od 200 milijardi EUR u više od 20 podsektora europskog gospodarstva. Većina poduzeća zabilježila je rast i očekivala njegov nastavak, ali izbijanje pandemije bolesti COVID-19 preokrenulo je taj trend.

Ovaj akcijski plan bavi se svemirskim i obrambenim sektorima tog ekosustava i njihovom interakcijom s civilnim sektorima (kao što je sigurnosni). Ti se sektori pokušavaju oporaviti od krize, ali i odgovoriti na ubrzanu zelenu i digitalnu tranziciju te oblikovati njezino ubrzanje. To su visokotehnološki sektori koji zapošljavaju visokokvalificiranu radnu snagu i uglavnom izvoze velik dio svojih proizvoda. Isti veliki industrijski akteri često su uključeni u svemirski i u obrambeni sektor te u brojne civilne sektore (kao što su sigurnosni, zrakoplovni ili digitalni sektor). Oslanjaju se na međunarodnu suradnju, nastoje postati otporniji i imaju dinamične vrijednosne lance. Najnovija tehnološka dostignuća pokazuju promjenjivi trend u kojem civilne inovacije, osobito u novoosnovanim poduzećima i MSP-ovima, sve više potiču inovacije u području obrane.

Svemirski, obrambeni i sigurnosni sektor imaju potencijal za sinergije i razmjenu ideja, međusobno i s drugim civilnim sektorima. Suočavaju se s brojnim izazovima i ograničenjima, uključujući regulatorne prepreke, nejednake uvjete tržišnog natjecanja na međunarodnim tržištima, pristup skupoj infrastrukturi za istraživanja i testiranja, potrebu za specijaliziranim vještinama, neatraktivnost sektora za radnu snagu, posebno za žene i mlade, pristup ključnim materijalima ili komponentama te potrebu za europskim standardima i certifikacijom. Podliježu posebnim kontrolama izvoza obrambenih proizvoda i robe s dvojnom namjenom17. S obzirom na to da razvijaju tehnologije ili infrastrukturu koje mogu imati sigurnosne implikacije, mogu podlijegati provjeri izravnih stranih ulaganja18.

Kako bi bolje razumjela međusobnu povezanost tih i drugih civilnih sektora, Komisija će se i dalje savjetovati sa svim relevantnim dionicima. Posebno će se pokušati riješiti izazovi s kojima se suočavaju europska mala i srednja poduzeća, novoosnovana poduzeća, organizacije za istraživanja i tehnologiju i akademska zajednica koji im onemogućuju aktivnije sudjelovanje: ti izazovi uključuju visoke sigurnosne zahtjeve, poboljšanja radi izlaska na tržište, pristup financijskim sredstvima (financiranje, privatna ulaganja), pristup trećim tržištima, pristup infrastrukturi za testiranje i nedovoljno smanjenje rizika za ulaganja u istraživanje.

Jedan od načina za odgovor na te izazove jest promicanje pristupa koji se temelji na sposobnostima. Dvije su ključne značajke tog pristupa: prvo, korisnici definiraju koje su im sposobnosti potrebne i, drugo, izražavaju namjeru da nabavljaju one proizvode koji će, nakon što budu razvijeni, ponuditi željenu sposobnost. Taj se pristup pokazao korisnim u svemirskom i

15 Izračuni se temelje na Eurostatovim „strukturnim poslovnim statistikama” i „Sažecima nacionalnih računa po djelatnostima”. Većina vrijednosti odnosi se na EU-27, 2017. Vrijednosti koje nedostaju zamjenjuju se najnovijim dostupnim podacima.

16 Vidjeti izvješće iz 2015. ovdje. Ti podaci možda nisu u potpunosti točni jer većina industrijskih organizacija djeluje i u području obrane i u području sigurnosti. Komisija je nedavno pokrenula novu studiju.

17 U skladu s Uredbom vijeća o trgovini robom s dvojnom namjenom, roba s dvojnom namjenom u ovom je akcijskom planu definirana kao roba, softver i tehnologija koji se mogu koristiti i za civilne i za obrambene primjene.

18 Uredba 2019/452 od 19.3.2019. Provedba i izvršavanje Uredbe mogu pridonijeti zaštiti ključnih tehnologija i infrastrukture tako da koristi imaju i subjekti iz EU-a koji se na njih oslanjaju.

| 5

obrambenom sektoru jer omogućuje jasno usmjeravanje politike, okrenutost budućnosti, dugoročno planiranje, interdisciplinarni pristup koji obuhvaća sve dionike i sinkronizaciju različitih procesa.

Europski fond za obranu (EDF) i programi koji su mu prethodili19 oslanjaju se na pristup koji se temelji na sposobnostima, posebno uzimajući u obzir postojeće alate i postupke EU-a za određivanje prioriteta u području obrane20 kojima se podupire donošenje odluka na nacionalnoj razini i razini EU-a. To pridonosi povećavanju usklađenosti među državama članicama u obrambenom planiranju i pruža reference za usklađeniji razvoj obrambenih sposobnosti Europe.

Uspostavljeni okvir za upravljanje u svemiru i stabilno financiranje od strane država članica preko Europske svemirske agencije i iz proračuna Unije omogućili su provedbu pristupa koji se temelji na sposobnostima i u svemirskom sektoru. Tim se pristupom osigurava da budući svemirski sustavi mogu ponuditi sposobnosti koje najbolje odgovaraju potrebama EU-a u pogledu praćenja okoliša ili sigurnosti, sigurnih komunikacija, pozicioniranja, navigacije i određivanja vremena ili drugih područja.

Uz važnu iznimku integriranog upravljanja granicama21, za sigurnosni sektor EU-a ne postoji

sličan sveobuhvatni proces koji se temelji na sposobnostima. Zbog velike geografske i tematske raznolikosti te zbog raznolikosti korisnika nastaju različiti „sigurnosni podsektori” s različitim pristupima prilagođenima njihovim specifičnim potrebama. Nedostatak koordiniranog planiranja može dovesti do prevelike ovisnosti o lako dostupnim uvezenim tehnologijama. Uz očuvanje potrebne fleksibilnosti za svaki sigurnosni podsektor, pristup koji se temelji na sposobnostima može pridonijeti izgradnji modernog sigurnosnog sektora usmjerenog na budućnost. To može olakšati upotrebu inovativne tehnologije kako bi se odgovorilo na sve veće sigurnosne izazove za tijela za izvršavanje zakonodavstva (npr. policiju, carinu i druga inspekcijska tijela) i bilo na korist tijelima država članica, čime se olakšava i usklađenost s europskim standardima zaštite podataka i etičkim standardima.

EU je u dobrom položaju za promicanje pristupa koji se temelji na sposobnostima u cijelom sigurnosnom sektoru. Na primjer, jačanjem pristupa koji se temelji na sposobnostima u agencijama EU-a može se pomoći u strukturiranju potreba korisnika, utvrđivanju slabosti, uklanjanju nedostataka u sposobnostima, utvrđivanju planova tehnološkog razvoja i mogućnosti istraživanja, osiguravanju uspješnog prelaska s istraživanja i inovacija na djelovanje te stvaranju prilika za zajedničku javnu nabavu. U obzir će se uzeti i moguće sinergije s civilnim upravljanjem krizama.

3. Sinergije među programima i instrumentima EU-a

19 Pripremno djelovanje za istraživanja u području obrane i Europski program industrijskog razvoja u području obrane. 20 Konkretno, Plan razvoja sposobnosti (i povezani slučajevi strateškog konteksta) i Koordinirano godišnje preispitivanje u području obrane. 21 Na temelju članka 9. Uredbe (EU) 2019/1896 o europskoj graničnoj i obalnoj straži uspostavljen je poseban postupak planiranja razvoja

kapaciteta za integrirano upravljanje granicama EU-a. To će dovesti do koordinacije planova država članica za razvoj nacionalnih kapaciteta za upravljanje granicama i planova FRONTEX-a u pogledu kapaciteta. Tim postupkom planiranja razvoja kapaciteta poduprijet će se raspoređivanje stalnih snaga europske granične i obalne straže te će se usmjeravati programiranje relevantnih instrumenata EU-a.

MJERA 1.: Komisija će do kraja 2021. predstaviti prijedlog za jačanje ranog

prepoznavanja potreba i rješenja za budućnost u području unutarnje sigurnosti i izvršavanja zakonodavstva poticanjem pristupa koji se temelje na sposobnostima u svim sektorima sigurnosti, oslanjajući se na primjere

najbolje prakse iz obrambenog i svemirskog sektora.

| 6

U okviru VFO-a za razdoblje 2021. – 2027. EU će povećati ulaganja u tehnologije za civilnu, obrambenu i svemirsku primjenu na sljedeće načine: (a) programima za istraživanja, razvoj i uvođenje kao što su Obzor Europa, program Digitalna Europa, Instrument za povezivanje Europe, Fond za unutarnju sigurnost, ERF i svemirski program; (b) nabavom22 inovativnih međusektorskih tehnoloških rješenja.

Istraživanja i razvoj u području obrane predviđeni su u okviru ERF-a. Programi kohezijske politike također mogu pridonijeti istraživanjima i razvoju u području obrane, pod uvjetom da su u skladu s relevantnim pravilima za podijeljeno upravljanje. Ostali instrumenti financiranja usmjereni su na civilne primjene, dok odgovarajući propisi često uključuju odredbe o dvojnoj namjeni23. Primjerice, kad je riječ o civilnoj zaštiti, u okviru sustava rescEU24 osigurat će se financijska sredstva za države članice i države sudionice za razvoj kapaciteta EU-a za odgovor na kemijske, biološke, radiološke i nuklearne katastrofe u slučajevima da nacionalni kapaciteti nisu dostatni.

VFO uključuje i horizontalne instrumente kojima se podupiru pomorske i prometne politike. Posebno su relevantni programi (npr. Fond za integrirano upravljanje granicama) ili agencije EU-a (npr. FRONTEX, Agencija EU-a za graničnu i obalnu stražu) čiji je cilj poboljšanje unutarnje i vanjske sigurnosti i zaštite EU-a. Osim toga, instrumentom EU-a za oporavak i otpornost i instrumentom za tehničku potporu podupirat će se reforme i ulaganja država članica, pod uvjetom da su usklađeni s utvrđenim prioritetima EU-a, posebno onima koji se odnose na zelenu i digitalnu tranziciju.

Povećana količina tih ulaganja, koja se ostvaruju u okviru različitih programa i instrumenata EU-a, pruža prilike za sinergije zahvaljujući kojima se može izbjeći rizik od dupliciranja i korisnicima nudi pristupačnije mogućnosti financiranja (npr. bespovratna sredstva, javna nabava, jamstva). One će pridonijeti projektima na putu od istraživanja i razvoja do uvođenja putem stavljanja na tržište ili putem javne nabave za inovacije.

VFO uključuje i instrumente za potporu: ulaganjima (npr. InvestEU); regionalnim projektima za istraživanja, inovacije, tehnologije i MSP-ove (npr. u okviru EFRR-a ili Europskog socijalnog fonda); tehnološkim inovacijama, novoosnovanim poduzećima i MSP-ovima (npr. suradnička istraživanja u okviru programa Obzor Europa, uključujući partnerstva i misije, a posebno instrumenti Europskog vijeća za inovacije pod nazivom Tragač i Akcelerator) ili europskim digitalnoinovacijskim centrima.

Ako su u programima EU-a predviđena izuzeća zbog sigurnosnih razloga, Komisija i agencije EU-a ograničit će sudjelovanje u javnoj nabavi, ako postoje opravdani razlozi, na pravne subjekte s poslovnim nastanom u državama članicama ili one koji nisu pod kontrolom trećih zemalja.

Mjere za poboljšanje pristupa financiranju i sinergije u okviru programâ VFO-a mogu uključivati:

instrumente za mješovito financiranje na razini EU-a, koji uključuju kombinaciju različitih

oblika potpore ulaganjima iz proračuna EU-a (npr. bespovratna sredstva i povratni resursi) i drugih izvora financiranja kako bi se postigao veći učinak.

instrumente Europskog vijeća za inovacije Tragač i Akcelerator, kojima će se nastojati maksimalno iskoristiti snažna europska istraživačka baza i poduprijeti revolucionarne inovacije.

sinergije između programa Obzor Europa i drugih programa kojima se izravno

upravlja u okviru VFO-a (ako to dopuštaju odgovarajuće pravne osnove), koje pružaju brojne strateške prednosti zbog mogućnosti kombiniranog financiranja. Programi u okviru podijeljenog

22 Izravna nabava EU-a ili potpora državama članicama u javnoj nabavi. 23 U okviru Programa Obzor Europa predviđeno je da će sinergije s ERF-om biti korisne za civilna istraživanja i istraživanja u području obrane,

iako će aktivnosti u okviru Okvirnog programa biti usmjerene isključivo na civilne primjene. 24 rescEU je dio Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu.

| 7

upravljanja (npr. EFRR) također se mogu uzeti u obzir za prijenos sredstava (dobrovoljni prijenosi između fondova ili u instrumente kojima se upravlja izravno ili neizravno te mehanizam pečata izvrsnosti).

Uz te mjere, Komisija podsjeća i na svoju potporu Europskoj investicijskoj banci (EIB), kako je navedeno u Europskom akcijskom planu obrane iz 2016.25 i zaključcima Europskog vijeća iz prosinca 2016.26, u prilagodbi kriterija za kreditiranje obrambenog sektora u okvirima Ugovorâ.

4. Potpora novoosnovanim poduzećima, MSP-ovima i

organizacijama za istraživanja i tehnologiju

Uz nekoliko iznimaka, razina sudjelovanja novoosnovanih poduzeća, MSP-ova i organizacija za istraživanja i tehnologiju na tržištima u obrambenom i sigurnosnom sektoru i dalje je niska. S obzirom na potencijal tih vrsta organizacija, potrebno je olakšati stvaranje prilika za spin-ins u područjima od civilnih industrija do obrane. Kako bi se to postiglo, MSP-ovi i novoosnovana poduzeća u cijeloj Uniji:

trebala bi postati svjesnija potencijalnih poslovnih prilika, posebno na tržištu u obrambenom sektoru;

trebala bi imati sveobuhvatan pregled mogućnosti koje se nude zahvaljujući pozivima upućenima u okviru programa EU-a za svemirsku, obrambenu i srodnu civilnu industriju;

moraju prilagoditi svoje proizvode/poslovne modele posebnostima tih tržišta.

Organizacije za istraživanja i tehnologiju mogle bi imati važnu ulogu u potpori MSP-ovima jer mogu donijeti inovativne ideje i pristupe. Takve inovacije imaju potencijal za oblikovanje postojećih mreža i stvaranje novih interakcija između obrambenih institucija, industrije i organizacija za istraživanja i tehnologiju. Sposobnost uključivanja MSP-ova i organizacija za istraživanja i tehnologiju u cijeloj Uniji bit će ključna za osiguravanje raznolikosti potrebne za inovacije i specijalizaciju.

Od pružatelja podataka dobivenih iz svemira kao što su satelitski sustavi Galileo ili Copernicus do novih oblika prikazivanja i analize podataka kao što je inicijativa Odredište Zemlja27, europski digitalnoinovacijski centri mogu okupiti inovativne MSP-ove iz cijelog podatkovnog vrijednosnog lanca. Kako bi se dodatno poduprlo MSP-ove, novoosnovana poduzeća i organizacije za istraživanja i tehnologiju u EU-u te osigurala uzajamna razmjena ideja između civilne, obrambene i svemirske industrije, Komisija namjerava:

25 COM(2016) 950 od 30.11.2016. 26 U zaključcima Europskog vijeća od 15. prosinca 2016. EIB je pozvan da „ispita korake s ciljem podupiranja ulaganja u aktivnosti istraživanja i

razvoja u području obrane”. 27„Odredište Zemlja” inicijativa je EU-a čiji je cilj razvoj vrlo preciznog digitalnog modela Zemlje radi praćenja i simuliranja aktivnosti prirode i

ljudi te razvoj i ispitivanje scenarija kojima bi se omogućio održiviji razvoj i podržale europske politike zaštite okoliša.

MJERA 2.: Prije kraja 2021. i s obzirom na programe rada za 2022. Komisija će

dodatno unaprijediti svoj unutarnji proces radi promicanja sinergija između svemirske, obrambene i povezane civilne industrije poboljšanjem koordinacije programa i instrumenata EU-a te pokretanjem mjera za olakšavanje pristupa financiranju.

| 8

pojačati svoje aktivnosti podizanja svijesti, uz uključivanje Europske mreže regija angažiranih u području obrane, Europske mreže za istraživanje i inovacije u području obrane, Europske poduzetničke mreže i industrijskih klastera kao što su oni na Europskoj platformi za suradnju klastera28;

koristiti komunikatore EU-a na terenu, kao što su predstavništva Komisije i mreže EU-a za rad s javnošću, koji su prisutni u državama članicama, kako bi pridonijeli širenju ključnih poruka i izgradnji partnerstava;

oslanjati se na postojeće mreže i tijela EU-a radi razvoja industrijskih i znanstvenih partnerstava u ključnim tehnologijama;

olakšati pristup potpori EU-a s pomoću višejezičnog interaktivnog alata kojim se poduzeća usmjeravaju prema najboljem načinu financiranja sredstvima EU-a za njihov projekt;

procijeniti mogućnosti za stvaranje nacionalnih kontaktnih točaka za sve aspekte sudjelovanja u ERF-u, tražeći sinergije s drugim subjektima koji promiču mogućnosti financiranja sredstvima EU-a;

dodatno promicati mogućnosti koje nudi inicijativa za svemirsko poduzetništvo CASSINI u pogledu ubrzanja poslovanja, inkubacije, početnog financiranja i pretkomercijalne nabave, kao i partnerstva za inovacije i nabavu inovacija;

surađivati s Europskim vijećem za inovacije kako bi se novoosnovanim civilnim visokotehnološkim poduzećima/MSP-ovima pružile usluge za ubrzavanje poslovanja radi ulaska na tržišta u obrambenom i sigurnosnom sektoru;

poduprijeti uspostavu europskih digitalnoinovacijskih centara, kako je predviđeno industrijskom strategijom EU-a, koji mogu djelovati kao jedinstvene kontaktne točke za pristup poduzeća mogućnostima testiranja i za predstavljanje inovativnih rješenja za tržišta u civilnom, obrambenom i svemirskom sektoru;

pružati tehničku podršku i praktično osposobljavanje novoosnovanim poduzećima, MSP-ovima i organizacijama za istraživanja i tehnologiju koji se žele prijaviti za relevantne programe i instrumente EU-a;

organizirati informativne aktivnosti kao što su izazovi, hakatoni, novoosnovani laboratoriji, dani tehnologije, inovacijski forumi, igranje igara na visokoj razini, radionice predviđanja i radionice za razvoj vještina.

28 https://www.endr.eu/, https://www.edrin.org/, https://een.ec.europa.eu/, https://www.clustercollaboration.eu

MJERA 3.: Komisija će u drugoj polovini 2021. najaviti ciljane mjere za

novoosnovana poduzeća, MSP-ove i organizacije za istraživanja i

tehnologiju kako bi ih se senzibiliziralo za programe i instrumente EU-a u okviru kojih se nude mogućnosti financiranja, pruža tehnička potpora i praktično osposobljavanje, pružaju usluge za ubrzavanje poslovanja, predstavljaju inovativna rješenja i olakšava ulazak na tržišta u sektorima obrane, sigurnosti, svemira ili na druga relevantna civilna tržišta.

| 9

5. Ključne tehnologije i planovi tehnološkog razvoja

Predsjednica von der Leyen u svojim je političkim smjernicama iz 2019. naglasila da „nije prekasno da Europa ostvari tehnološku suverenost u nekim ključnim tehnološkim područjima”. U industrijskoj strategiji EU-a 2020. navodi se: „Svrha je europske strateške autonomije smanjiti ovisnost o drugima kad je riječ o stvarima koje su nam najpotrebnije: ključnim materijalima i tehnologiji, hrani, infrastrukturi, sigurnosti i drugim strateškim područjima. Na taj se način europska industrija potiče da razvije vlastita tržišta, proizvode i usluge kojima se potiče konkurentnost.” EU će stoga poduprijeti razvitak ključnih tehnologija od strateške važnosti za Europu.

Za neke od tih tehnologija Komisija je iskoristila svoju moć okupljanja kako bi inicirala osnivanje novih industrijske saveze29. Takvi savezi već postoje za tehnologije za proizvodnju energije (baterije, čisti vodik) i sirovine, dok se više njih razmatra.

Utvrđivanje ključnih tehnologija koje daju odlučujući doprinos ključnim sposobnostima može pomoći u odlučivanju o tome: i. koje su tehnologije važne za tehnološku suverenost (tj. kada postoji potreba za smanjenjem rizika od ovisnosti); ii. može li se rješavanju takvih problema pristupiti kombiniranom/koordiniranom potporom u okviru različitih programa i instrumenata EU-a. Kako bi ojačao svoju tehnološku suverenost, EU mora zadržati snažnu industrijsku kompetenciju i, ako je moguće, nastojati preuzeti vodeću ulogu u tim ključnim tehnologijama. Uz ključne tehnologije, EU mora razmotriti i

vrijednosne lance, među ostalim sigurnost opskrbe ključnim sirovinama i drugim materijalima koji su važne sastavnice ključnih tehnologija za civilnu, obrambenu i svemirsku industriju30,31,32

s tim povezanu infrastrukturu za istraživanje i ispitivanje koja je ključna za standardizaciju i certifikaciju.

U kontekstu ovog akcijskog plana ključne tehnologije su tehnologije33 koje su relevantne i u obrambenoj, i u svemirskoj i u povezanoj civilnoj industriji te pridonose tehnološkoj suverenosti Europe smanjenjem rizika od prevelike ovisnosti o drugima kad je riječ o stvarima koje su nam najpotrebnije. U sljedećoj tablici prikazan je popis34,35 primjera ključnih tehnologija koje su

relevantne i u relevantnoj civilnoj (uključujući sigurnosnu), i u obrambenoj i u svemirskoj industriji (tehnologije čija je relevantnost ograničena na samo jednu od tih industrija nisu

uključene).

Sektor Tehnologije

ELEKTRONIČKA I

DIGITALNA Umjetna inteligencija, napredna analitika i veliki podaci

Tehnologije za kibersigurnost i kiberobranu

29 Industrijski savezi služe za sazivanje i okupljanje širokog kruga dionika u određenom ekosustavu/lancu vrijednosti ako postoji: i. hitan razlog za promjenu poslovnog modela; ii. rizik od istiskivanja s tržišta koja su ključna za budućnost predmetne industrije/gospodarstva EU-a; ili iii. prilika za preuzimanje obećavajućeg tržišta otpornog na promjene u budućnosti, zajedno s učincima prelijevanja.

30 Europska komisija, Pouzdanost opskrbe kritičnim sirovinama: put prema većoj sigurnosti i održivosti, COM(2020) 474 final. 31 JRC, 2019., Ovisnosti o materijalima za tehnologije s dvojnom namjenom relevantne za europski obrambeni sektor, JRC117729 32 Europska komisija, 2020, Kritični materijali za strateške tehnologije i sektore u EU-u – prognostička studija 33 Uključujući, ako je to primjereno, relevantne identificirane ključne razvojne tehnologije, koje čine zasebnu komplementarnu kategoriju. 34 Taj se popis temelji na ključnim tehnologijama predstavljenima u Komunikaciji Komisije „Nova industrijska strategija za Europu“ iz 2020. i na

regulativi o kontroli izvoza robe s dvojnom namjenom. Pri njegovoj izradi uzet je u obzir EU-ov popis ključnih razvojnih tehnologija, a primijenjeni pristup u skladu je s nedavnom analizom industrije EU-a.

35 Određene tehnologije mogu se odnositi na više od jednog sektora

| 10

Tehnologije za digitalnu forenziku

Računalstvo visokih performansi, računalstvo u oblaku i podatkovni prostori

Fotonika

Mikroprocesori ultra male snage, laka tiskana ili fleksibilna elektronika

Kvantne tehnologije

Sigurna komunikacija i umrežavanje

Senzori (uključujući elektro-optičke, radarske, kemijske, biološke, radijacijske itd.)

PROIZVODNJA Napredna i aditivna proizvodnja

Tehnologije naprednih materijala i integrirana održivost materijala (engl. „by design”)

Nanotehnologije

Robotika

Poluvodiči i mikroelektronika

SVEMIR I

ZRAKOPLOVSTVO Svemirske tehnologije (uključujući projektiranje i proizvodnju

lansera za rakete i satelitâ)

Tehnologije za sigurno precizno određivanje vremena, pozicioniranje i navigaciju

Tehnologije za promatranje Zemlje visoke razlučivosti

Sigurna komunikacija i povezivost uz pomoć satelitâ

ZDRAVSTVO Biotehnologije

Kemijska tehnologija, biološka tehnologija, radiološka tehnologija i nuklearna tehnologija36

ENERGETIKA Energetske tehnologije (uključujući one za pohranu energije, energetsku otpornost, energiju iz održivih izvora, vodik i nuklearnu energiju)

MOBILNOST Autonomni sustavi

Kako se budu pojavljivale nove tehnologije, ključne tehnologije sigurno će se mijenjati. Komisija će u okviru svojih službi osnovati EU-ov Opservatorij za ključne tehnologije37. On će redovito pratiti i analizirati ključne tehnologije, njihove potencijalne primjene, vrijednosni lanci, potrebna infrastruktura za istraživanja i testiranje, potrebna razina kontrole nad njima na razini EU-a te postojeći jazovi i ovisnosti38. Svake druge godine opservatorij će u suradnji s ključnim dionicima

36 Kao što su one za upotrebu u zdravstvenim rješenjima za prevenciju ili liječenje, forenzici itd. 37 upotrebljavajući, prema potrebi, postojeće EU-ove alate za praćenje tehnologije kao što su oni Komisijini (https://ati.ec.europa.eu/) ili alati

EDA-e 38 Kritične ovisnosti u međudjelovanju civilne, obrambene i svemirske tehnologije poseban su podskup skupa industrijskih kritičnih ovisnosti koje

su obuhvaćene industrijskom strategijom EU-a, koja ima mnogo šire područje primjene.

| 11

izraditi povjerljivo izvješće o ključnim tehnologijama, ovisnostima, vrijednosnim lancima i infrastrukturi za testiranje, za obrambenu, svemirsku i povezanu civilnu industriju39.

Na temelju tih izvješća Komisija će izraditi planove tehnološkog razvoja u cilju poticanja razmjene ideja između civilne, obrambene i svemirske industrije radi bržeg razvoja ključnih tehnologija. Planove tehnološkog razvoja Komisija sve više upotrebljava40 kao fleksibilnu tehniku za potporu strateškom planiranju povezivanjem kratkoročnih i dugoročnih ciljeva s određenim tehnološkim rješenjima.

Koristeći planove tehnološkog razvoja, a na temelju identificiranih ključnih tehnologija, Komisija će: (a) pozabaviti se svim relevantnim instrumentima financiranja, potrebama politika i mogućnostima pristupa financiranju u cilju stvaranja sinergija među djelovanjima EU-a; (b) ciljati/usmjeriti se na šire tehnološke i socioekonomske potrebe radi poticanja razmjene ideja; (c) okupiti sve relevantne dionike, uključujući vlade, industriju, akademsku zajednicu i civilno društvo.

U planovima tehnološkog razvoja koristit će se prognoze u području tehnologije da bi se identificirale prikladne nove tehnologije, izbjeglo dupliciranje troškova, pridonijelo stabilnosti tržišta u Europi, poticala prekogranična suradnja i potaknulo novoosnovana poduzeća i MSP-ove na inovacije. Svaki plan tehnološkog razvoja imat će poseban horizont, etapne ciljeve i konkretan konačni cilj.

Na temelju rezultata rada koji će se odvijati na temelju planova tehnološkog razvoja Komisija može odlučiti pokrenuti vodeće projekte, uzimajući u obzir njihove vjerojatne učinke na tehnološku suverenost i vodeću ulogu EU-a, njihove izvore financiranja i upravljanje njima (vidjeti odjeljak 8. u nastavku).

6. Normizacija

Promicanje i primjena zajedničkih standarda u svim sektorima može pridonijeti uštedi troškova kad je riječ o proizvodnim ciklusima i upravljanju troškovima, ali i poboljšati operativnu učinkovitost jačanjem interoperabilnosti, osobito u multinacionalnom okruženju.

Bolje povezivanje standardâ s programima javne nabave povezanima s javnom sigurnošću može pomoći industriji EU-a da zadrži vodeću ulogu u ključnim tehnologijama koje su važne za

39 Po potrebi će se uzeti u obzir rad EDA-e na ključnim tehnologijama, među ostalim u okviru sveobuhvatnog strateškog plana istraživanja (engl. „Overarching Strategic Research Agenda”, OSRA) i s tim povezanih tehnoloških sastavnica (enlg. „Technology Building Blocks”, TBB).

40 Vidjeti također Komunikaciju COM(2020) 628 od 30.9.2020. „Novi EIP za istraživanje i inovacije”.

MJERA 4.: Komisija će izraditi planove tehnološkog razvoja u cilju jačanja

inovacija u području ključnih tehnologija za obrambeni, svemirski i s njima povezane civilne sektore i poticanja prekogranične suradnje uz korištenje sinergije svih relevantnih instrumenata EU-a. Ti će se planovi temeljiti na procjenama koje će svake dvije godine izrađivati novi Opservatorij za ključne tehnologije unutar Komisije. Ti planovi mogu dovesti do pokretanja novih vodećih projekata.

Popis ključnih tehnologija

Planovi tehnološkog

razvoja

Vodeći

projekti

| 12

tehnološku suverenost EU-a. Sveukupno gledano, zajednički standardi mogu pridonijeti inovacijama i sinergiji.

U bliskoj suradnji s ključnim dionicima Komisija će identificirati postojeće standarde i primjere najbolje prakse te naručiti razvoj novih, koji se mogu upotrebljavati u civilnoj, obrambenoj i svemirskoj industriji, te promicati njihovu upotrebu u relevantnim programima i instrumentima EU-a u područjima koja još uvijek nisu normizirana. Primjeri:

planirani rad u okviru sustava rescEU može se pokazati katalizatorom za poboljšanje prekogranične suradnje u cilju izrade ujednačenih kemijskih, bioloških, radioloških i nuklearnih (KBRN) standarda na razini korisnika (agencije za civilnu zaštitu) i na industrijskoj razini ili

planirana inicijativa u okviru programa Digitalna Europa za Europski sigurnosni podatkovni prostor, koji će pridonijeti utvrđivanju standardâ kvalitete na razini EU-a.

Može biti potrebno djelovanje u cilju razvoja hibridnih41tehnoloških standarda i primjera najbolje prakse primjenjivih i u civilnim sektorima (npr. izvršavanje zakonodavstva) i u obrambenom sektoru. To može uključivati definiranje i usklađivanje standardâ, zajedničke dogovorene ispitne protokole, primjere najbolje prakse i kodekse ponašanja na razini EU-a u cilju smanjenja troškova, povećanje interoperabilnosti, poboljšanje potencijala za sinergije i povećanje razumljivosti. Najbolji način kako EU može pridonijeti ostvarenju svojih ciljeva jest preuzimanje vodeće uloge u razvoju standardâ na međunarodnoj razini (npr. u području kibersigurnosti), uzimajući u obzir sustav vrijednosti i prioritete EU-a (npr. zakonodavstvo EU-a o zaštiti podataka).

7. Inovacije i razmjena ideja između civilne, obrambene i svemirske

industrije

Inovacije42 i razmjena ideja između tih industrija okosnica su nastojanja Europe da predvodi digitalnu tranziciju i ojača konkurentnost. Ideje i tehnologije mogu nastati u velikim poduzećima, novoosnovanim poduzećima, organizacijama za istraživanje i tehnologiju i MSP-ovima, u bilo kojem ekosustavu, i imaju opći učinak na sposobnosti. Olakšavanjem razmjene ideja između civilnog, obrambenog i svemirskog sektora (spin-ins i spin-offs) nastoji se riješiti problem fragmentiranosti civilno-obrambenog inovacijskog okruženja. To može pridonijeti daljnjem jačanju inovacija i rezultirati europskim gospodarskim rastom, daljnjim razvojem jedinstvenog tržišta i povećanjem sigurnosti europskih građana.

41 Namjera izdavanja hibridnih standarda (npr. za softverski definiran radiouređaj, engl. „software defined radio”, SDR) prvi put je najavljena u dokumentima COM(2012) 417 i SWD(2012) 233 od 26.7.2012., „Akcijski plan politike sigurnosne industrije za inovativnu i konkurentnu sigurnosnu industriju”.

42 „Inovacijski centar EU-a za unutarnju sigurnost i pravdu” koji je Vijeće nedavno najavilo (6158/20 od 19. veljače 2020.) također ima za cilj utvrditi mogućnosti za sinergije.

MJERA 5.: Prije kraja 2022. Komisija će, u bliskoj suradnji s drugim ključnim

dionicima, predstaviti plan za promicanje upotrebe postojećih i razvoj novih hibridnih civilnih/obrambenih standarda.

| 13

Inkubator za inovacije s kapacitetom za razvoj i

ubrzanje tehnologija u području inovacija s dvojnom namjenom mogao bi postati ključni faktor za jačanje inovacija i pronalaženje revolucionarnih tehnologija za navedena tri industrijska sektora te za poboljšavanje razmjene ideja s drugim ekosustavima. Taj inkubator za inovacije mogao bi imati oblik virtualne mreže, na temelju bliske suradnje Komisije s EDA-om i Europskim vijećem za inovacije (engl. „The European Innovation Council”, EIC). Mogao bi, na primjer: i. provoditi probir uspješnih rezultata relevantnih istraživanja financiranih sredstvima Europske unije i predlagati ih za daljnje financiranje ili korisnicima na prihvaćanje; ii. podupirati nove tehnologije, s posebnim fokusom na inovacije s dvojnom namjenom koje dolaze iz novoosnovanih poduzeća, MSP-ova i organizacijâ za istraživanje i tehnologiju; te iii. povezivati i nadopunjavati sektorske inicijative kao što je Europski centar za sigurnost pri Europolu.

Komisija će uspostaviti i mreže za inovacije u području obrane (čiji bi domaćini bile organizacije za istraživanje i tehnologiju, sveučilišta ili druge istraživačke infrastrukture) s ciljem pružanja usluga tehnološke demonstracije u svrhu testiranja relevantnosti tehnologija koje potječu iz civilnog sektora za potencijalne obrambene primjene. Djelujući kao posrednici za inovacije među dionicima raznih veličina i iz različitih sektora, takve tematske mreže podupirat će inovacije u specifičnim vrijednosnim lancima u području obrane poticanjem dionika u području obrane da prihvate civilne tehnologije, istovremeno dajući civilnim poduzećima priliku za valoriziranje njihovih tehnologija pred novim partnerima u području obrane.

Osim toga, sljedeća dva ključna tehnološka područja pružaju obećavajuće mogućnosti za razmjenu ideja.

Kibersigurnost i kiberobrana. U 2021. Komisija će osnovati Centar za stručnost u području kibersigurnosti43 (engl. „Cybersecurity Competence Centre”, CCC) i Mrežu nacionalnih koordinacijskih centara. Centar za stručnost u području kibersigurnosti pridonijet će zaštiti europskog gospodarstva i društva od kibernapadâ, održavanju i promicanju izvrsnosti u istraživanju i jačanju konkurentnosti industrije EU-a u području kibersigurnosti. Resursi za taj centar dolazit će iz programa Digitalna Europa i Obzor Europa te od država članica. Paralelno se tim, iz Europskog fonda za obranu (engl. „European Defence Fund”, EDF) podupirat će se europska istraživanja i razvoj rješenja u području kiberobrane, primjerice u područjima sposobnosti funkcioniranja i praćenja situacije u kiberprostoru te osposobljavanje i vježbe u području kibersigurnosti. U okviru svemirskog programa EU-a nastavit će se razvijati rješenja za probleme u području kibersigurnosti (npr. Galileo).

Komisija će u cilju smanjivanja slabosti i povećanja učinkovitosti44 nastojati pojačati razmjenu ideja i sinergije između kibernetičkog rada u civilnoj, obrambenoj i svemirskoj sferi.

Revolucionarne tehnologije, uključujući umjetnu inteligenciju45 Pojam „revolucionarna tehnologija” odnosi se na tehnologiju koja dovodi do preokreta ili promjene paradigme, tj. do

43 https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/hr/ip_20_2384 44 Vidjeti COM(2020) 18 od 16.12.2020. „Strategija EU-a za kibersigurnost za digitalno desetljeće”, str. 13.-19.: Izgradnja operativnih

kapaciteta za sprečavanje, odvraćanje i odgovor 45 Rad na razvoju umjetne inteligencije mora se odvijati otvoreno u cijelom EU uz osiguravanje sigurnosti te društvene i okolišne ispravnosti

aplikacija koje se temelje na umjetnoj inteligenciji. Treba od samog početka uzeti u obzir etičke aspekte, procijeniti rizike i ublažiti potencijal za zlonamjernu upotrebu i nenamjernu diskriminaciju, u smislu rodne ili rasne pristranost ili predrasuda na temelju invaliditeta. Umjetna inteligencija razvijat će se unutar dobro koordiniranog okvira u kojem se poštuju vrijednosti EU-a, etička načela i Povelja Europske unije o temeljnim pravima. Financijski doprinos Unije zajamčit će antropocentričan i uključiv pristup u kojem se poštuju vrijednosti Unije i koji je u skladu s dokumentom „Bijela knjiga o umjetnoj inteligenciji – europski pristup UI-ju”, COM(65) od 19.2.2020., čiji će nastavak Komisija predstaviti 2021.

Obrana

Svemir Civilni sektor

| 14

korjenitih umjesto postupnih promjena. Razvoj takve tehnologije skopčan je s visokim rizikom i velikim potencijalnim učinkom, a taj koncept vrijedi jednako za civilni, obrambeni i svemirski sektor. Revolucionarne tehnologije46 za obranu mogu se temeljiti na konceptima ili idejama netradicionalnih aktera iz područja obrane i potjecati od inovacija iz civilnog sektora (spin-ins).

Uredbom o Europskom fondu za obranu 8 % njegova proračuna predviđeno je za podupiranje revolucionarnih tehnologija, promicanje sudjelovanja netradicionalnih aktera u području obrane i, s pomoću otvorenih poziva ili nagrada za inovativne primjene, privlačenje novoosnovanih poduzeća da sudjeluju u obrambenim projektima. Ti inovativni mehanizmi financiranja bit će praktičan korak za predstavljanje inovativnih ideja i olakšavanje razmjene ideja između civilnog i obrambenog područja koja rezultira inovacijama. Znatan dio programa Digitalna Europa bit će usmjeren na potporu revolucionarnim tehnologijama za civilnu primjenu. Drugi financijski instrumenti Unije, uključujući one u okviru Svemirskog programa i Europskog vijeća za inovacije, također predviđaju slična ulaganja.

U cilju poticanja inovacija i osiguravanja konkurentnosti industrije EU-a bit će potrebna i ambiciozna politika u pogledu vještina. Komisija će poduzeti ciljane mjere kako bi idetificirala moguće nedostatke, najrelevantnije vještine i potencijal za sinergije u međudjelovanju civilnog, obrambenog i svemirskog sektora.

Broj žena i pripadnika drugih podzastupljenih skupina koji sudjeluju u sektoru obrane i sigurnosti i dalje je nizak. S obzirom na to da je raznolikost važan faktor kad je riječ o stimuliranju inovacija, promicat će se veća uključenost tih profila. Jedan od ciljeva Komisije bit će veće sudjelovanje žena inovatora i ostvarivanje ciljeva jednakosti i uključenosti (npr. digitalna dostupnost) 47.

46 U skladu s Uredbom o Europskom fondu za obranu Komisija može financijski podupirati mjere koje pogoduju razvoju revolucionarnih tehnologija za obranu. Međutim, kako bi se osiguralo poštovanje međunarodnih obveza Unije i njezinih država članica, ne smiju se financijski podupirati aktivnosti povezane s proizvodima ili tehnologijama čija su uporaba, razvoj ili proizvodnja zabranjeni međunarodnim pravom. Stoga bi se podnositelji zahtjeva pri predlaganju novih obrambenih proizvoda ili tehnologija ili nadogradnje postojećih trebali obvezati na poštovanje etičkih načela kao što su ona koja se odnose na dobrobit ljudi i zaštitu ljudskog genoma, koja se odražavaju i u relevantnom nacionalnom pravu, pravu Unije i međunarodnom pravu, uključujući Povelju Europske unije o temeljnim pravima i Europsku konvenciju o ljudskim pravima i, ako je to relevantno, njezine protokole.

47 Komunikacija „Unija ravnopravnosti: Strategija za rodnu ravnopravnost 2020. – 2025.” COM/2020/152 final

MJERA 6.: U prvoj polovini 2022. Komisija će u suradnji s Europskim vijećem za

inovacije i drugim dionicima pokrenuti „inkubator za inovacije” u cilju

podupiranja novih tehnologija i oblikovanja inovacija s dvojnom namjenom.

Komisija će podupirati i prekogranične mreže za obrambene inovacije koje će testirati relevantnost tehnologija iz civilnog sektora i podupirati odgovorne inovacije u vrijednosnim lancima u području obrane. Te mjere imaju za cilj i rješavanje problema postojeće fragmentiranosti okruženja kad je riječ o civilnim i obrambenim inovacijama te problema nedostatka vještina, ali i ostvarivanje ciljeva jednakosti i uključenosti.

| 15

8. Promicanje sinergija i razmjene ideja putem vodećih projekata

Jačanje sinergije između civilne, obrambene i svemirske industrije može se postići pokretanjem vodećih projekata kojima će se podupirati razvoj ključnih tehnologija i pružiti rješenja važnih društvenih ili strateških problema. Vodeći projekti imaju veliki potencijal za sinergiju i razmjenu ideja: na razini programa (npr. komplementarni pozivi usmjereni na slična područja, povezivanje potreba u vezi s nabavom s istraživanjima, sinergija u financiranju); putem tehnologije (npr. tehnologije s dvojnom namjenom, osobito na niskoj razini tehnološke spremnosti); te putem inovacija i MSP-ova (npr. poticanje novih interakcija s obrambenom i sigurnosnom industrijom).

Nekoliko inicijativa financiranih sredstvima EU-a temelj su za međusektorske sinergije, uključujući:

Instrument za povezivanje Europe, u okviru kojeg će se sufinancirati projekti prometne infrastrukture s dvojnom namjenom u cilju jačanja civilne i vojne mobilnosti;

navigacijski sustav Galileo, koji nudi javno reguliranu uslugu koja bi se mogla koristiti i u obrambene svrhe;

program za promatranje Zemlje Copernicus, koji nudi usluge sigurnosti i usluge u području okoliša koje razne zajednice korisnika redovito koriste u civilne i obrambene svrhe, osobito primjene kao što je provjera i izvršenje usklađenosti s pravom EU-a (npr. osiguravanje usklađenosti s propisima o okolišu i za borbu protiv kriminala);

SESAR (istraživanje o upravljanju zračnim prometom na jedinstvenom europskom nebu) u okviru kojeg se traže tehnička rješenja za fleksibilnu civilno-vojnu suradnju u cilju najvećeg mogućeg korištenja zračnog prostora;

usluge u okviru EU-ova sustava nadzora i praćenja u svemiru (engl. „Space Surveillance and Tracking”, SST) dostupne operaterima nacionalnih i komercijalnih satelita koji koriste državnu imovinu;

istraživanja u području obrane u cilju razvoja sigurnih i održivih energetskih modela (kao što je proizvodnja energije, pohrana energije, energetska učinkovitost i upravljanje energijom) radi postizanja veće otpornosti i operativne učinkovitosti u kontekstu klimatskih promjena;

MJERA 7.: Nakon lipnja 2021. Komisija će u suradnji s državama članicama

osnovati Centar za stručnost u području kibersigurnosti, za koji će potrebne resurse dodijeliti iz relevantnih programa i instrumenata EU-a. Komisija će nastojati ojačati sinergije i unakrsnu primjenu rezultata rada Centra za stručnost u području kibersigurnosti, Europskog razvojnog fonda i svemirskog programa EU-a (spin ins i spin-offs) u području kibersigurnosti i kiberobrane kako bi se

smanjila ranjivost i povećala učinkovitost.

MJERA 8.: Počevši od prve polovine 2022. Komisija će, u cilju podupiranja

revolucionarnih tehnologija, predstaviti inovativne oblike financiranja u cilju

poticanja sudjelovanja netradicionalnih aktera, privlačenja novoosnovanih poduzeća i promicanja razmjene ideja u pogledu rješenjâ, oslanjajući se na mogućnosti koje nude programi i instrumenti EU-a, uključujući program Digitalna Europa i Europski razvojni fond.

| 16

Savjetodavni forum za održivu energiju u sektoru obrane i sigurnosti48 i planirano zajedničko djelovanje s EDA-om kako bi se utvrdile prepreke dobivanju energije iz obnovljivih izvora na moru u područjima koja su rezervirana za obrambene aktivnosti i kako bi se poboljšalo njihovo supostojanje49;

medicinski odgovor i aktivnosti povezane s ublažavanjem kemijskih, bioloških, radioloških i nuklearnih rizika i. koji se podupiru u okviru sustava rescEU (npr. prijevoz kontaminiranih i zaraznih pacijenata), ii. koje je isplanirao Europski razvojni fond, ili iii. koji se podupiru u okviru Zdravstvenog programa EU-a (npr. zajedničko djelovanje radi jačanja pripravnosti zdravstva i odgovora na biološke i kemijske terorističke napade).

Kako bi se osiguralo ostvarivanje punog potencijala tih inicijativa, Komisija će pratiti njihovu provedbu i utvrditi mogućnosti za povećanje povrata ulaganja. Na primjer:

Komisija će osigurati sinergije s postojećim EU-ovim tijelima, programima i instrumentima u pripremnim djelovanjima, koja će se pokrenuti u 2021., u cilju osnivanja EU-ova tijela za odgovor na zdravstvene krize (engl. „Health Emergency and Response Authority”, HERA)50, uključujući djelovanja usmjerena na nove biološke prijetnje ljudskom zdravlju koja obuhvaćaju rad na europskom odgovoru na biološke prijetnje.

Komisija će osigurati sinergije između obrambenih i civilnih ulaganja u kibernetičke tehnologije, računalstvo u oblaku, procesorske tehnologije i kvantne tehnologije.

Kako bi se bolje odgovorilo na današnje sigurnosne izazove51 Komisija će nastojati povećati apsorpciju znatnih ulaganja u komunikacijsku mrežu „Transeuropske usluge za telematiku među upravama” (engl. „Trans-European secure communication infrastructure”, TESTA). TESTA omogućuje sigurnu povezivost u cijelom EU-u (uključujući videokonferencije) među institucijama EU-a te tijelima i agencijama EU-a kao i među nacionalnim tijelima u području obrane i sigurnosti.

U kontekstu EU-ove Strategije pomorske sigurnosti (engl. „EU Maritime Security Strategy”, EUMSS)52 Komisija će nastaviti promicati suradnju među agencijama u čijem radu postoji i civilni i obrambeni aspekt (npr. FRONTEX, EMSA – Europska agencija za pomorsku sigurnost, EFCA – Europska agencija za kontrolu ribarstva) i podupirati provedbu usklađenog programa istraživanja u području civilne i vojne pomorske sigurnosti. Civilno-obrambena suradnja dio je temeljnih načela akcijskog plana EU-ove Strategije pomorske sigurnosti53, koji uključuje mjere za jačanje međusobne povezanosti i razmjene informacija između civilnih i vojnih tijela putem pomorskog zajedničkog okruženja za razmjenu informacija (CISE)54; promicanje okvira za civilno-vojnu brodogradnju; te jačanje civilno-vojne suradnje u traganju i spašavanju na moru (engl. „Search And Rescue”, SAR).

Osim toga, na temelju preliminarne analize i nadovezujući se na inicijative koje će se financirati instrumentima EU-a, Komisija pokreće tri vodeća projekta:

48 https://cordis.europa.eu/project/id/882171

49 Strategija EU-a za iskorištavanje potencijala energije iz obnovljivih izvora na moru za klimatski neutralnu budućnost, COM(2020) 741 final. 50 Vidjeti također COM(2020) 724 od 11.11.2020. „Izgradnja europske zdravstvene unije: jačanje otpornosti EU-a na prekogranične prijetnje

zdravlju” 51 U skladu s ciljem iznesenim u „Prvom izvješću o napretku o strategiji EU-a za sigurnosnu uniju”, COM(2020) 797, a to je promicati otpornost

digitalnih infrastruktura i povećati pripravnost na nacionalnoj razini i razini EU-a izgradnjom snažnih kapaciteta za sprečavanje, otkrivanje i ublažavanje prijetnji i za odgovaranje na prijetnje.

52 https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:52014JC0009&from=EN 53 https://ec.europa.eu/maritimeaffairs/sites/maritimeaffairs/files/2018-06-26-eumss-revised-action-plan_en.pdf 54 http://emsa.europa.eu/cise.html

| 17

EU-ove tehnologije bespilotnih letjelica. Taj vodeći projekt imat će za cilj jačanje

konkurentnosti industrije EU-a u tom području ključne tehnologije. Utvrdit će se područja za razmjenu ideja tako da projekti u području obrane imaju koristi od inovativnog razvoja koji dolazi iz MSP-ova aktivnih u području civilnih bespilotnih letjelica, a civilno zrakoplovstvo od razvoja u području obrane. Osobito će se razmotriti sama bespilotna letjelica i razvoj tehnoloških sastavnica potrebnih za daljnju automatizaciju prometa bespilotnih letjelica. Taj vodeći projekt bit će dio ukupnih ambicija koje će se dodatno razraditi u EU-ovoj „Strategiji za dronove 2.0”, planiranoj za 2022.55, kako bi se omogućio i ubrzao daljnji razvoj i korištenje te tehnologije u Europi i time ojačao tehnološku suverenost.

EU-ov sustav za sigurnu globalnu komunikaciju s pomoću satelitske

komunikacijske mreže. Cilj je tog vodećeg projekta pružanje pristupa brzim vezama putem svemirske infrastrukture u više orbita, uključujući satelite u niskoj Zemljinoj orbiti. Bit će to treći EU-ov satelitski sustav i dopuna satelitskim sustavima Galileo/EGNOS i Copernicus. Zahvaljujući integriranju tehnologije kvantne enkripcije omogućit će vrlo sigurnu povezivost i komunikaciju za vladine i komercijalne usluge (npr. bolje povezivanje ključne infrastrukture, potpora upravljanju krizama, nadzor i širokopojasne aplikacije za moguću masovnu upotrebu). Omogućit će dostupnost veza visoke brzine svima u Europi te osigurati otporan sustav povezivosti zahvaljujući kojem će Europa ostati povezana što god da se dogodi, uključujući kibernapade velikih razmjera na internet. Naposljetku, to će biti geostrateška infrastruktura i okosnica posebnih partnerstava, primjerice s Afrikom.

EU-ova strategija upravljanja svemirskim prometom (engl. „Space Traffic Management”, STM) U okviru tog vodećeg projekta razvijat će se standardi i pravila STM-a, potrebni za izbjegavanje sudara do kojih bi moglo doći zbog sve većeg broja satelita i prisutnosti svemirskog otpada, a koji bi mogli imati katastrofalne posljedice za imovinu EU-a u svemiru. Zahvaljujući STM-u izbjeći će se i rizik da neeuropski standardi postanu norme, a takva ovisnost imala bi negativan učinak na napore Europe da postigne tehnološku suverenost. Osim toga, taj bi vodeći projekt trebao pridonijeti usvajanju međunarodnog pristupa STM-u.

Svaki od tih vodećih projekata mogao bi postati prekretnica na temelju svoje veličine ili učinka kao i potencijalnih koristi za tehnološku suverenost Europe i za širu javnost. U cilju daljnjeg razvoja svakog od tih projekata Komisija će nastaviti analizirati primjere primjene, tehnološke karakteristike, pitanje koje ključne tehnologije upotrijebiti, troškove i moguće instrumente financiranja, strukture upravljanja i inovativne ideje (u vezi s tehnologijom ili s tržištem) koje dolaze iz MSP-ova, novoosnovanih poduzeća i organizacija za istraživanje i tehnologiju. Na temelju toga Komisija će odlučiti o mogućim daljnjim koracima za svaki od tih projekata, uključujući po potrebi i zakonodavne prijedloge.

Iz planova tehnološkog razvoja za neke od ključnih tehnologija utvrđenih u odjeljku 5. mogli bi proizaći i budući vodeći projekti.

55 Vidjeti stranicu 15. dokumenta COM(2020) 789 od 9.12.2020. „Strategija za održivu i pametnu mobilnost – usmjeravanje europskog prometa prema budućnosti”.

EU-ove tehnologije

bespilotnih letjelica.

EU-ov sustav za sigurnu

globalnu komunikaciju s pomoću

satelitske komunikacijske mreže.

Upravljanje svemirskim

prometom

| 18

9. Ostvarivanje plana

Komisija će pratiti provedbu ovog Akcijskog plana u bliskoj suradnji s Europskim parlamentom i Vijećem. Posvetit će osobitu pozornost efektivnijoj i efikasnijoj provedbi prioriteta politika (tematskih politika i politika za promicanje opće konkurentnosti te istraživanja i inovacija) uz istodobno očuvanje maksimalne dosljednosti među svim programima i instrumentima EU-a i sinergije među njima.

U cilju promicanja dugoročne razmjene ideja između civilne, obrambene i svemirske industrije, Komisija će pratiti napredak -svake od 11 navedenih mjera posebno i objavljivati izvješća o napretku svake dvije godine. Vremenski okvir za provedbu svake od mjera bit će usklađen s planiranjem relevantnih instrumenata EU-a.

Komisija pokreće pojačani dijalog i rad na razvoju tri vodeća projekta koji imaju potencijal da postanu prekretnice. Nakon odgovarajuće analize i savjetovanja s dionicima, Komisija će odlučiti o mogućim daljnjim koracima, uključujući, prema potrebi, i zakonodavne prijedloge.

MJERA 9.: „EU-ove tehnologije bespilotnih letjelica”.

MJERA 10.: „EU-ov sustav za sigurnu globalnu komunikaciju s pomoću

satelitske komunikacijske mreže”.

MJERA 11.: „Upravljanje svemirskim prometom”.