Ruanda drava u ekvatorijalnoj Africi, izmeu Ugande na sjeveru,
Tanzanije na istoku, Burundija na jugu i DR Konga na zapadu;
obuhvaa 26379km.
Prirodna obiljeja
Ruanda se sastoji od starih visokih ravnjaka, koji prema
sjeverozapadu prelaze u planinski masiv Virunga s vulkanskim
vrhuncem Kalisimbi (4507m). Klima je tropska, ublaena znatnom
apsolutnom visinom. Srednja godinja temperatura u Kigaliju, na
1491m apsolutne visine, iznosi 26,1C, ljetna (sijeanj) 26,5C,
zimska (srpanj) 26,1C. Kina su razdoblja proljee i jesen. Godinja
koliina kie iznosi oko 1000mm (Kigali, 996mm), a u gorju Virungi do
1500mm.
Stanovnitvo
Prema popisu stanovnitva iz 2012. godine 11272000st. ili
427,3st./km. Stanovnitvo pripada plemenima Hutu (85%), Tutsi (14%)
i Twa (1%); Hutu su tradicionalno poljodjelci, Tutsi stoari, a Twa
lovci. Po vjeri su katolici (44%), protestanti (25%), muslimani
(13%) i dr. (18%; 2005). Porast stanovnitva iznosi 3,0% (200712) i,
zbog useljivanja, neto je vii od prirodnoga prirataja stanovnitva
(2,68% ili 26,8, 2011). Natalitet (36,7, 2011) u svjetskim je
razmjerima visok (svjetski prosjek 19,2), mortalitet je malo iznad
prosjeka (9,1, 2011; svjetski prosjek 8,2), a mortalitet dojenadi
iznosi 64,0 54rtr45r4rr5tr(2011). U dobi je do 14 god. 42,9%st., u
dobi od 15 do 65 godina 53,2%st., a u dobi iznad 60 godina 3,9%st.
(2011). Oekivano trajanje ivota za mukarce iznosi 56,6 godina, a za
ene 59,5 godina (2011). U poljoprivredi, ribarstvu i umarstvu
zaposleno je 86,2% aktivnih stanovnika, u industriji, graevinarstvu
i rudarstvu 2,7% te u uslunim djelatnostima 11,1% (2002). Sveuilite
je u Butareu (osnovano 1963); slubeni su jezici kinyarwanda,
francuski i engleski. Glavni grad Kigali (608141st., 2002); ostala
vea naselja (2002): Gitarama (84669st.), Butare (77449st.),
Ruhengeri (70525st.), Gisenyi (67192st.), Byumba (66536st.),
Cyangugu (59429st.), Nyanza (55699st.), Kabuga (51128st.), Kibuye
(46500st.), Kibungo (43582st.), Gikongoro (32476st.) i dr.; u
gradovima ivi samo 19,1%st. (2011).Gospodarstvo
Jedna je od najsiromanijih zemalja u svijetu, gospodarski
optereena tekim posljedicama rata u prvoj polovici 1990-ih. Prema
procjeni Svjetske banke (2006), siromano je oko 60% stanovnitva.
Prosjean ivotni vijek krai je od 40 god. (2001), a vie od 5%
stanovnitva oboljelo je od HIV-bolesti.
God. 2005. vrijednost BDP-a u tekuim cijenama bila je
1,8milijarda USD; BDP po stanovniku iznosio je 210USD. Prema
paritetu kupovne moi BDP je iznosio 12,5milijarda USD, a po
stanovniku 1500USD. U sastavu BDP-a udjel je industrije 22%,
poljoprivrede 38%, a usluga 40%. Najvaniji su izvozni proizvodi
kava i aj. Poljoprivrednu ponudu ine i banane, duhan, graak,
krumpir i stoka. Vodei su industrijski proizvodi cement, sokovi,
namjetaj, sapun, obua, odjea i cigarete. God. 2005. vrijednost
izvoza bila je 100milijuna USD, a uvoza 300milijuna USD. Uvozi
uglavnom naftne derivate, vozila, industrijsku opremu, graevni
materijal i robu iroke potronje. Glavno je izvozno odredite
Indonezija; veina je uvoza iz Kenije (30%) i EU-a (27%)
eljeznikih pruga nema. Od 14008km cesta asfaltirano je 19%
(2004). Plovidba se odvija na jezeru Kivu. Meunarodna je zrana luka
Kigali. Politiki sustavPrema Ustavu od 4.VI.2003. Ruanda je
republika s predsjednikim sustavom vlasti. Predsjednik republike ef
je drave, biran je na opim izborima za razdoblje od 7 godina, ne
moe biti biran vie od dva puta. U ovlasti su predsjednika oruane
snage, nositelj je izvrne vlasti, ima pravo zakonodavnoga veta i
raspisivanja referenduma, imenuje i smjenjuje premijera i lanove
kabineta, koji za svoj rad odgovaraju njemu i parlamentu.
Zakonodavnu vlast ima dvodomni parlament, koji se sastoji od
Predstavnikoga doma i Senata. Predstavniki dom(Chambre des
Dputs)ima 80 zastupnika, koji imaju mandat 5 godina.Kongo,
Demokratska RepublikaKongo, Demokratska Republikadrava u
ekvatorskoj Africi, izmeu Srednjoafrike Republike i Junog Sudana na
sjeveru, Ugande i Ruande, Burundija i Tanzanije na istoku, Zambije
na jugoistoku i jugu, Angole na jugu i jugozapadu te Republike
Kongo na zapadu i sjeverozapadu. Povrinom je druga zemlja na
afrikom kontinentu, iza Alira. Oko 37km dugom obalnom linijom Kongo
izbija na Atlantski ocean. Obuhvaa 2344858km.
Prirodna obiljeja
Kongo se sastoji od prostrane zavale rijeke Konga u sredinjem
dijelu i na zapadu, od ravnjak (500 do 1200m) koji sa sjevera,
istoka i juga obrubljuju zavalu, te od planinskoga podruja uz
srednjoafriki tektonski jarak s aktivnim vulkanima Nyamuragira
(3058m) i Nyiragongo (3470m) u masivu Virunga na krajnjem istonom
dijelu zemlje. U graninom podruju s Ugandom na istonom rubu
srednjoafrikog jarka uzdie se planinski masiv Ruwenzori s najviim
vrhom zemlje (Margherita, 5109m). Dno zavale rijeke Konga ispunjeno
je aluvijalnim i jezerskim sedimentima; planinski dio graen je od
arhajskih stijena koje pokrivaju pjeenjaci.
Sredinji dio DR Konga ima ekvatorsku klimu s visokim
temperaturama i obilnim oborinama tijekom cijele godine; prosjena
temperatura najtoplijega mjeseca u zavali iznosi 28C, a
najhladnijega 26C. Udaljavajui se od ekvatora, klima postupno
prelazi u tropsku, a na krajnjem sjeveru i jugu u savansku s
izraenim suhim razdobljem. Zbog vee nadmorske visine rubni ravnjaci
imaju niu prosjenu temperaturu i vie oborina; najvii su vrhovi pod
vjenim snijegom. Godinja je koliina oborina u sredinjem i
sjeverozapadnom podruju vea od 1500mm, a na jugu i istoku oko
1000mm. Suho razdoblje na krajnjem jugu traje od svibnja do rujna
ili studenoga, kino od studenoga do sredine travnja.
Rijena mrea dobro je razvijena, glavna je rijeka Kongo (4370km)
s pritocima Kasai i Ubangi. Rijeka Kongo u velikom luku protjee
kroz zavalu i dva puta presijeca ekvator, odvodnjava najvei dio
teritorija prema Atlantskom oceanu; zauzima drugo mjesto u svijetu
po veliini porjeja (3800000km) i protoku (30000 do 80000 m/s),
nakon Amazone. Uzvodno od Kinshase njezina irina dosee i do 15km. U
sjevernom i sredinjem dijelu Konga rijeke obiluju vodom (bezbroj
slapova i brzaca), dok u junom, zbog suhoga zimskog razdoblja imaju
manje vode. Istono granino podruje odlikuju mnoga jezera, kojih
velike dubine upuuju na tektonski postanak (Edwardovo jezero,
Albertovo jezero, Kivu, Tanganyika, Mweru); Tumba i Mai-Ndombe lee
u sredinjem dijelu zavale Konga. Krajnji sjeveroistoni dio DR Konga
odvodnjava se Nilom (iz Albertova jezera) prema Sredozemnome
moru.
Biljni pokrov zavale rijeke Konga ine tropske kine ume, koje se
du pritoka Konga prema jugu nastavljaju u galerijske ume i u
savanu. Flora i fauna odlikuje se iznimnom raznovrsnou: 95% svih
vrsta afrike flore i faune zastupljeno je u DR Kongu. Nacionalni
parkovi, od kojih su najpoznatiji Virunga, Upemba, Kahuzi-Biega,
Garamba i Salonga, zatiuju i uvaju biljno i ivotinjsko bogatstvo DR
Konga, posebno rijetke vrste koje izumiru (npr. planinska gorila,
crna antilopa, gepard, bijeli nosorog); naUNESCO-ovu popisusu
svjetske prirodne batine.
Stanovnitvo
Prema popisu stanovnitva iz 1984. u DR Kongu ivi 29671407st., a
prema procjeni stanovnitva iz 2012. god. 69575394st. ili prosjeno
29,6st./km. Najnaseljenije je podruje Kinshase (1012st./km), zapad
zemlje (pokrajina Bas-Congo, 90st./km) i ravnjaci na istoku i jugu,
dok je vie od 50% ukupnoga dravnog podruja (praume u sredinjem
dijelu zavale Konga i sjever) gotovo pusto. Stanovnici su veinom
pripadnici bantuskih naroda Luba (18,0%), Kongo (16,1%), Mongo
(13,5%), Ruanda (Rwanda; 10,3%), Bangi i Ngale (5,8%), Rundi
(3,8%), Teke (2,7%), Chokwe (1,8%), Boa (2,3%), na sjeveroistoku
zemlje ive sudanski narodi Azande (6,1%), Lugbara (1,6%), Banda
(1,4%) i dr. Pigmejci ive u porjeju rijeke Ituri na sjeveru. Po
vjeroispovijesti su katolici (50,0%), protestanti (20,0%),
domorodaki krani (kimbanguisti, 10,0%), pripadnici razliitih
tradicionalnih vjerovanja (10,0%) i muslimani (10,0%). Porast
stanovnitva iznosi 2,7% (200712) i odgovara prirodnomu prirataju
stanovnitva (2,67% ili 26,7, 2011). Natalitet (42,9, 2011) vie je
nego dvostruko vei od svjetskoga prosjeka (svjetski prosjek 19,2).
Mortalitet iznosi 16,2 (2011; svjetski prosjek 8,2), a mortalitet
dojenadi 110,6 (2011). Stanovnitvo je izrazito mlado; u dobi je do
14godina 48,1%, od 15 do 64godine 48,8%, a u dobi od 65 i vie
godina 3,1% stanovnitva (2012). Oekivano trajanje ivota za mukarce
iznosi 52,6 godina, a za ene 56,2 godine (2009). Ekonomski je
aktivno 25765000 stanovnika (2012); u poljoprivredi (glavna
gospodarska grana), ribarstvu i umarstvu zaposleno je 56,8%
aktivnih stanovnika, u industriji, graevinarstvu i rudarstvu te
uslunim djelatnostima 43,2% (2011). Glavna su sveuilina sredita u
Kinshasi (osnovano 1954), Lubumbashiju (1955) i Kisanganiju (1963);
slubeni je jezik francuski, a razgovorni su jezici kituba, svahili,
lingala, luba i dr.; nepismeno je 33,2% stanovnitva starijeg od
15godina (2010). Glavni je i najvei gradKinshasaGospodarstvo
Unato iznimnomu prirodnomu bogatstvu (kobalt, bakar, dijamanti,
zlato, uranij, nafta, drvo, hidropotencijali i dr.), Kongo je
siromana zemlja. Gospodarski razvoj oteavaju esti etniki sukobi i
graanski rat, rairena korupcija, velik broj oboljelih od AIDS-a
(oko 5% puanstva poetkom 2003) i dr. God. 2002. ostvaren je BDP u
vrijednosti od 33mlrd. USD; BDP po stanovniku iznosi oko 600USD. U
strukturi BDP-a udjel je poljoprivrede 54%, industrije 9%, a usluga
37%. Obradivo je manje od 4% zemljita; proizvodi se kava, eer,
palmino ulje, duhan, guma, aj, kinin, tapioka, banane i dr. U
industriji prevladavaju djelatnosti vezane uz rudarstvo, preradba
minerala i tekstila, proizvodnja obue, hrane, cementa i dr. Oko 98%
elektrine energije zemlja dobiva iz hidroelektrana (ostvaruje
stalan neto-izvoz elektrine energije u godinjim iznosima oko
400milijunakWh). Najvie izvozi dijamante, bakar, kavu, kobalt i
naftu, a uvozi hranu, rudarsku i industrijsku opremu, prijevozna
sredstva, naftne derivate i robu iroke potronje. Prema udjelu u
vanjskoj trgovini vodei su partneri Belgija (33%), Junoafrika
Republika (26%), SAD (13%) i Nigerija (9%). Poetkom 2003. vanjski
dug iznosi 13,5mlrd.USD.
Promet
Prometna mrea DR Konga slabo je razvijena i neodravana. Cesta
ima 153497km (2% asfaltiranih, 2008). Okosnicu prometa ini
povezanost rijene plovidbe sa eljeznikim transportom. eljeznika
pruga duga je 4007km, od ega je elektrificirano 858km (2008);
najvanije su pruge KinshasaMatadi i LubumbashiLobito (Angola).
Glavne su prometnice rijeke Kongo i Kasai s pritocima te jezera
(ukupno 14500km plovnih putova). Vana su luka sredita Matadi i
Boma; Kinshasa, Kisangani i Mbandaka pristanita su na Kongu.
Meunarodne zrane luke: Kinshasa (Ndjili), Lubumbashi, Kisangani
(Bangoka) i Goma.
Povijest
Prvi tragovi ljudskoga ivota na podruju dananje Demokratske
Republike Konga mogu se pratiti od kamenoga (paleolitskog) doba.
Prvi stanovnici toga podruja bili su Pigmeji, koje su poslije
potisnula plemena Bantu i osnovala mnogobrojne dravne tvorevine:
kraljevstvo Kongo u donjem toku rijeke Konga (XIVXIX.st.),
kraljevstvo Luba u jugoistonom DR Kongu (XVIXIX.st.), kraljevstvo
Kuba u unutranjosti DR Konga (oko 16001910), kraljevstvo Lunda u
zapadnom DR Kongu i sjeveroistonoj Angoli (XVI.st. 1898) te
kraljevstvo Kazembe u sredinjem dijelu DR Konga (oko 17401910).
Politiki sustav
Prema Ustavu od 18.II.2006., DR Kongo je republika s
predsjednikim sustavom vlasti. Predsjednik republike na elu je
drave, biraju ga izravno graani za mandat od 5godina i na najvie
dva mandata. Izvrnu vlast ima vlada, ijeg predsjednika imenuje
predsjednik republike, koji postavlja i ministre.
Kultura, umjetnost, knjievnost
U skladu s kongoanskom kulturnom politikom povratka
autentinosti, pojedine etnike zajednice i danas njeguju tradicijske
obrte i oblike umjetnikog izraavanja. Narod Kuba izrauje predmete
od rafije i drugih suenih biljaka: pregrade nainjene od rogoine
njihovih pravokutnih nastambi katkada su najrazliitijih uzoraka.
Vrijedne su maske (pokrivene rafijom ili netavljenom koom i ukraene
perlama i koljkama), koje prikazuju mitske junake te kralja i
njegovu obitelj. U umjetnosti naroda Kongo i Teke istiu se
skulpture pokrivene klinovima i eljeznim iljcima. Rezbarije naroda
Kongo prikazuju pretke i okrunjene poglavare, dok su maske kod njih
vrlo rijetke. Umjetnost naroda Luba obuhvaa skulpture predaka,
maske te predmete od bjelokosti. No uz pozivanje na autentinost i
ouvanje kulturnog naslijea, kongoanska je kultura usmjerena i na
suvremena kretanja. Ta se nastojanja osobito oituju u knjievnosti
gdje se, uz sustavno prikupljanje pripovijetki, pjesama, mitova i
legendi razliitih etnikih zajednica, istodobno razvija i suvremena
knjievnost, uglavnom na francuskom jeziku, i to tek nakon
II.svjetskog rata. Nigerija,drava u zapadnoj Africi, na obali
Gvinejskoga zaljeva, izmeu Nigera na sjeveru, ada na sjeveroistoku,
Kameruna na istoku, Atlantskog oceana na jugu i Benina na
zapadu;
Prirodna obiljeja
Du niske, naplavne i mangrovama obrasle obale s deltom Nigera
prua se do 250km iroka primorska movarna ravnica pokrivena tropskom
kinom umom. Prema sjeveru primorska ravnica prelazi u ravnjake,
koji obuhvaaju najvei dio nigerijskoga teritorija (prosjena visina
od 400 do 600m). Najvia su podruja sredinji masiv (Kagoro, 2100m) i
zapadni ogranci Kamerunskoga gorja (2040m). Klima je ekvatorska, s
prosjenom godinjom temperaturom od 26C; u unutranjosti je neto via.
Godinja je koliina oborina u primorju 1500 do 4000mm, u
unutranjosti 500 do 1500mm. Nigerijom protjee rijeka Niger s
pritokom Benue, koja se ulijeva u ad.
StanovnitvoPrema popisu stanovnitva iz 2006. Nigerija ima
140431790st., a prema procjeni iz 2012. godine 166629000st. ili
180,4st./km. Po broju stanovnika ona je na prvome mjestu u Africi.
Stanovnici su pripadnici naroda Yoruba (17,5%), Hausa (17,2%), Ibo
(Igbo; 13,3%), Fulani (10,7%). Po vjeri su krani 45% muslimani
43,9%, pripadnici autohtonih afrikih religija (9,8%). Porast je
stanovnitva 2,5% (200712), to uglavnom odgovara prirodnom prirataju
stanovnitva (25,6 ili 2,56 %, 2011. Stanovnitvo je vrlo mlado: u
dobi do 14 godina je 43,1%st., od 15 do 59 godina 52,1%, a u dobi
od 60 i vie godina 4,8% stanovnika (2005). Oekivano je trajanje
ivota 46,4 godine za mukarce i 47,3 godine za ene (2007).
Gospodarstvo
Zbog rairene korupcije, nerazvijenih trinih ustanova i epidemije
AIDS-a, Nigerija je jedna od najnestabilnijih i najsiromanijih
afrikih zemalja (prema procjenama Svjetske banke 2004. bilo je
siromano oko 50% stanovnitva). Svjetski je znaajan proizvoa nafte
(2004. oko 2,2milijuna barela dnevno), zalihe koje se procjenjuju
na 28 milijarda barela. Proizvodnja nafte ini 24% BDP-a te
osigurava 90% izvoznih i 65% proraunskih prihoda (povremeno je
ometana djelovanjem pobunjenika u naftom bogatoj delti Nigera).
Znaajna su i leita plina, cinka, eljeza, ugljena i kositra. Od
2003. reformama nastoji razvijati trinu privredu; reprogramirani su
vanjski dugovi, privatizirano je vie rafinerija, deregulirana je
cijena naftnih derivata i dr. Godine 2004. ostvarila je BDP u
vrijednosti od 115milijarda USD; BDP po stanovniku iznosi 900USD.
Poljoprivreda ostvaruje 35% BDP-a, usluge 35%, a industrija 30%.
Velike su regionalne razlike izmeu ruralnoga, siromanoga sjevera
(sa stopom nezaposlenosti od 28%) i naftom bogatoga juga (ima punu
zaposlenost). Glavninu poljoprivredne ponude ine kakao, kokosov
orah, pamuk, itarice, palmino ulje, meso, drvo i riba, a glavninu
industrijske ponude nafta, plin, derivati, kemikalije, guma, obua,
tekstil, odjea i elik. Uz naftu, derivate i plin, znaajniji su
izvozni proizvodi kakao i guma, dok u uvozu prednjae industrijska
oprema, automobili, hrana, lijekovi i oruje. Prema udjelu u
vanjskoj trgovini vodei su partneri EU (38%), SAD (24%), Kina (11%)
i Brazil (10%). Potkraj 2004. vanjski je dug bio 34milijarde USD, a
devizne su rezerve iznosile 14,5milijarda USD.Knjievnost
Podruje dananje Nigerije nastanjuju mnogobrojni narodi te se
rauna da ondje postoji oko 400 razliitih jezika, od kojih su
najraireniji jezici naroda Joruba, Hausa i Ibo (Igbo). Na svim je
tim jezicima razvijena usmena knjievnost, koja svjedoi o nainu
ivota, povijesti i etnikim religijama u iroku rasponu od
animistikih, totemistikih i politeistikih do monoteistikih pojava.
Bogatstvo se usmene predaje ogleda u poslovicama, mitovima o
stvaranju, priama o ivotinjama, osobito lavu, hijeni i zecu, te
priama o ljudima, zapostavljenoj djeci, suparnitvu meu enama,
nevjernim enama i ljubomornim muevima, nepravednim vladarima i
slino. Obala Bjelokosti drava je uzapadnojAfrici. Granii
sLiberijomiGvinejomna zapadu,MalijemiBurkinom Fasona sjeveru
teGanomna zapadu, a na jugu izlazi naGvinejski zaljev, uAtlantskom
oceanu.Prirodna obiljeja Na jugu je obalna nizina u kojoj
prevladava tropskakina uma, u sredini je gusto poumljen plato, a na
sjeveru pojassavana. Uz obalu na jugoistonom dijelu je
mnogolaguna(najznaajnija jelaguna Ebri). Na zapadu (uz granicu
sGvinejomiLiberijom) je planinska regijaDix-Huit Montagness najviim
vrhomMount Nimba(1752m). NajvanijerijekasuSassandra(s umjetnim
jezeromBuyo) iBandama(s umjetnim jezeromKossou). RijekaCavallaini
dvije treine granice prema Liberiji.
Klima je vrua i vlana. Na jugu je ekvatorijalna (s
mnogooborina), a na sjeveru savanska. Prema sjeveru se smanjuje
koliina padalina. Odstudenogdooujkaje vrua suna sezona,
odoujkadosvibnjahladna suna, a odlipnjadolistopadasuha vlana.
StanovnistvoObala Bjelokosti je nakon stjecanja nezavisnosti
imala visok gospodarski rast u odnosu na susjedne drave. On se
usporava tokom1990-ihzbog politike nestabilnosti a prestaje
tokom2000-ihzbog graanskog rata.Stanovnici Obale Bjelokosti
podijeljeni su na preko 60 etnikih grupa, a religija im je
domorodaka (10%-20%), muslimanska (35%-40%) i kranska (katolici i
protestanti, 25%-35%). Jezino pripadaju u 5 glavnih jezinih
skupina, ali je slubeni jezik je francuski. Glavne skupine
suAkan,Mande(juni i sjeverni), Kru i Senufo. Pleme Baoul, jedno od
plemena Akana ine 15%-20% populacije a ive
kodBouakeaiYamoussoukroa. Ostala znaajna crnaka plemena suBeteiz
grupeKru,Senufona sjeveru iMalinkena sjeverozapadu. Baoul, Dan (ili
Yacouba) i Senufo poznati su po svojem drvorezbarstvu. Za pleme Dan
treba naglasiti da su izuzetno muzikalan narod kod kojega se bez
prisustva glazbe nita ne dogaa, a Senufo narod, koji su izvrsni
ratari, farmer je na vhu ljestvice njihovog kastinskog sustava, dok
je glazbenik na samom dnu.
Zelenortska otoja su mala ostrvska drava na arhipelagu u
sjevernom dijelu Atlantskog okeana, oko 600 km od najzapadnijeg
dijelaafrikeobale. Portugalci su nenaseljena ostrva pronali i
kolonizirali u15. vijekukada su postali glavni centar
trgovinerobovima.Zelenortska Ostrva bila su nenaseljena kad su ih
Portugalci otkrili1456godine i ukljuili u svoje kolonijalno
carstvo. Zbog svog su poloaja postali vana luka i znaajno sredite
trgovine robovima1975. godine ostrva su dobili nezavisnost
zahvaljujui naporima Afrike stranke za nezavisnost Gvineje Bisau i
Zelenortskih Ostrva. Poslije sticanja nezavisnosti ASNGZ je pokuala
ujediniti Zelenortske Ostrva iGvineju Bisaukontrolirajui vlade obje
drave, ali ovi su planovi 1980. propali. U Zelenortskoj Republici
trenutno je na vlasti Afrika stranka za nezavisnost Zelenortskih
Ostrva.
Ilhas do Barlavento (sjeverna ostrvska grupa,ostrva
zavjetrine)
Santo Anto ,So Vicente, Santa Luzia, So Nicolau, Sal, Boa
VistaIlhas do Sotovento (juna ostrvska grupa,ostrva privjetrine)
Maio, Santiago, Fogo, BravaJedino nenaseljeno ostrvo jeSanta Luzia.
Danas je to prirodni rezervat. Sva ostrva su vulkanskog porijekla,
a jedini aktivni vulkan se nalazi na ostrvu Fago.
StanovnistvoVeina stanovnika Zelenortskih Ostrva su doseljenici
iz Portugala i potomci bivih afrikih robova. Veliki broj ljudi koji
su porijeklom s ostrva ive u drugim zemljama: SAD-u (264.900),
Portugalu (80.000), Angoli (45.000), So Tom i Prncipeu, Senegalu,
Francuskoj i Holandiji.
GospodarstvoZelenortska Republika oskudjeva resursima. Sue su
este, tako da je nedostatak vode jedan od glavnih problema.
Stanovnitvo se bavi poljoprivredom na samo 4 ostrva, ali je slabo
razvijena upravo zbog manjka vode i male koliine padavina. BDP se
uglavnom zasniva na uslunim i ugostiteljskim poslovima. Zelenortska
Ostrva surauju s Portugalom na svim razinama privrede. Od
devedestih godina doivjeli su znaajan privredni napredak. Portugal
predlae ukljuenje Zelenortske Republike u EU.BDPje za 2004.
procijenjen na 1.400USD po stanovniku, mjereno po PPP-u
KulturaKultura Zelenortskih Ostrva ima portugalske i afrike
korijene. Poznati su oblici muzike kao to suMorna,Zelenortski fado.
Senzualni plesFunanaje mjeavina portugalskih i afrikih stilova.
Tanzanijadrava u istonoj Africi, izmeu Ugande i Kenije na
sjeveru, Indijskog oceana na istoku, Mozambika na jugu, Malavija i
Zambije na jugozapadu, DR Konga na zapadu te Ruande i Burundija na
sjeverozapadu; obuhvaa 945090km.
Prirodna obiljeja
Tanzanija se sastoji od primorske nizine koja se protee du obale
Indijskog oceana (1451km), visokoga ravnjaka u unutranjosti i
vulkanskih masiva. Visoki istonoafriki ravnjak (900 do 1200m)
zauzima najvei dio zemlje (62% povrine). Na njegovu jugozapadnom i
zapadnom rubu te u sreditu nalaze se dva velika tektonska jarka
(rasjeda) s jezerima Tanganyika, Nyasa (takoer Malawi), Natron i
Manyara. U tercijaru je du rasjeda dolo do izdizanja vulkana i
izljeva magme. Vulkanskoga su podrijetla sve najvie planine:
Kilimandaro (Kibo, 5895m), Meru (4567m) i Loolmalassin (3648m) na
sjeveroistoku, Rungwe (2961m) na jugozapadu i Kungwe (2462m) na
zapadu. Obalna nizina iri se du rijenih dolina prema unutranjosti
zemlje. Pred njom je niz velikih otoka: Zanzibar (1554km), Pemba
(984km), Mafia (440km) i dr. Tanzanija lei juno od ekvatora. Klima
je tropska s izraenim monsunskim obiljejima. Srednja godinja
temperatura iznosi 26C u primorju, 23C na ravnjaku i 18C u
planinama; godinje kolebanje temperature iznosi 1 do 4C. Najvie
oborina prima planinsko podruje (vie od 1500mm). Visoki su ravnjaci
razmjerno suhi (500 do 900mm). Sjever Tanzanije ima dva kina
razdoblja (oujaksvibanj i listopadprosinac), a jug jedno
(prosinactravanj).
Stanovnitvo
Prema popisu stanovnitva iz 2002. u Tanzaniji ivi 34569232st., a
prema procjeni stanovnitva iz 2012. god. 47656000st. ili
50,4st./km. Najnaseljeniji su (vie od 150st./km) jugoistona obala
Viktorijina jezera, prigorje Kilimandara, sjeverozapadna obala
jezera Nyasa te otoci Zanzibar i Pemba, kao i Ukerewe u Viktorijinu
jezeru; istonoafriki ravnjak gotovo je pust (do 5st./km).
Stanovnici su uglavnom Crnci Bantu (95%st., odn. oko 130 naroda),
meu kojima su najbrojniji pripadnici skupina Sukuma (9,5%), Hehe i
Bena (4,5%), Gogo (4,4%), Haya (4,2%), Nyamwezi (3,6%), Makonde
(3,3%), Chagga (3,0%), Ha (2,9%) i dr. U primorju ive Arapi i
Svahili (mjeanci Azijaca i Crnaca Bantu), a u gradovima Pakistanci
i Europljani. Sjevernu i sredinju Tanzaniju naseljavaju hamitski
Masaji i narodi srodni Bumanima (Luo, Tatoga i dr.). Po vjeri su
muslimani (35%; na otoku Zanzibaru 98%), pripadnici razliitih
domorodakih vjera (35%) i krani (30%). Porast stanovnitva iznosi
3,0% (200712), prirodni prirataj stanovnitva 2,38% ili 23,8 (2010);
natalitet 37,7 (2010; svjetski prosjek 19,2), mortalitet 12,9
(2010; svjetski prosjek 8,2), mortalitet dojenadi 51,0 (2010). U
dobi je do 14godina 44,3%st., u dobi od 15 do 59 godina 51,3%st., a
u dobi od 60 i vie godina 4,4% stanovnitva. Oekivano trajanje ivota
iznosi 53,0godina za mukarce, odnosno 56,0godina za ene (2010). U
poljoprivredi i umarstvu zaposleno je 74,6%st., u industriji i
graevinarstvu 4,9%, u uslunim djelatnostima 20,5%st. (2006).
Sveuilite je u Dar es Salaamu; slubeni su jezici svahilski i
engleski. Glavni je grad Dodoma Gospodarstvo
Od sredine 1980-ih Tanzanija postupno naputa dravno-planski
model i preusmjerava se na trino gospodarstvo. Poetkom 2000-ih
siromano je oko 36% stanovnika, a gospodarstvo je meu
najnerazvijenijima u svijetu i ovisno o meunarodnoj pomoi (2005. u
iznosu od 1,5mlrd. USD). Procijenjeni BDP 2007. iznosio je oko
14,1mlrd. USD; BDP po stanovniku bio je oko 358USD (izraunan prema
paritetu kupovne moi BDP je bio oko 43,5mlrd. USD, a BDP po
stanovniku oko 1100 USD). U sastavu BDP-a udjel je poljoprivrede
43%, uslunoga sektora 39%, a industrije 18% (2007). U
poljoprivrednoj ponudi prevladavaju kava, aj, pamuk, orasi, duhan,
kukuruz i egzotino voe (proizvodnja klinia prevladava na
Zanzibaru). Dugotrajne sue poetkom 2000-ih pogodile su
poljoprivredu i rad hidroelektrana (osiguravaju oko 60% elektrine
energije). U industrijskoj ponudi vodei su eer, cigarete, biljni
insekticidi, uad, dijamanti, zlato, eljezo i dr. Uz leita ruda i
minerala te hidroenergetske potencijale, prirodna bogatstva ine i
veliki nacionalni parkovi. God. 2007. vrijednost izvoza bila je oko
2,1mlrd. USD (izvozi ugl. zlato, kavu, orahe, proizvode rune
izradbe, pamuk i dr.), a uvoza oko 4,6mlrd.USD (u uvozu prevladava
roba iroke potronje, strojevi, prijevozna sredstva i oprema, nafta
i dr.). Vodei su vanjskotrgovaki partneri Kina, Indija, Junoafrika
Republika, Kenija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Zambija, Nizozemska,
Japan i dr. God. 2007. vanjski je dug oko 5mlrd. USD, a devizne
rezerve 2,4mlrd. USD.Jezici
U Tanzaniji se govori oko 120 jezika koji pripadaju svim velikim
porodicama afrikog kontinenta (afroazijskoj, nigersko-kordofanskoj,
nilosaharskoj i kojsanskoj). Slubeni status imaju engleski i
svahilski, a brojem govornika istiu se jo asu, bena, gogo, ha,
haja, iraku, jao, kaguru, kuria, langi, luguru, kinjaruanda,
kirundi, masajski, moi, mvera, ngondi, njamvezi, njaturu, nilamba,
pogolo, sukumba, ambala, vundo, zigula i zinza.Knjievnost
Kulturna batina na podruju Tanzanije obuhvaa naslijee mnogih
plemena, jezika, vjerovanja i obiaja. Narodna (usmena) knjievnost
javlja se u mnogim oblicima, od kojih su
najrairenijiutendi,pripovijetke u stihu namijenjene poduci, te
tradicijske pjesme, epsketenzii lirskemashairi. Najrairenija je
knjievnost na svahilskom jeziku, koji je od 1967. i slubeni jezik.
Pisana knjievnost vezuje se uz XX.st. i najvie se bavi kolonijalnim
nasljeem, sukobom staroga i novoga, problemima i protuslovljima
suvremenoga drutva stasalog u slobodnoj dravi.Angola(Repblica de
Angola),drava u jugozapadnoj Africi, izmeu Republike Konga (duljina
granice 201km) na sjeveru, Demokratske Republike Konga (duljina
granice 2511km) na sjeveru i sjeveroistoku, Zambije (1110km) na
istoku, Namibije (1376km) na jugu i Atlantskoga oceana na zapadu;
obuhvaa i 1246700km. Angoli pripada i eksklava Cabinda izmeu
Atlantskoga oceana, Republike Konga i Demokratske Republike
Konga.
Prirodna obiljeja
Najvei dio Angole zauzima sredinje visoje sa zaravnima (Malanje,
Hula, Be; najvii vrh Moco, 2620m), koje postupno prelazi u podruje
ravnjaka blago nagnutih prema zavali Konga na sjeveru i
Kalaharijskoj zavali na jugoistoku. Prema zapadu visoje se strmo
rui u 50 do 100km iroku atlantsku obalnu nizinu. Klima je uglavnom
savanska s prosjenom sijeanjskom temperaturom 17 do 28C i
srpanjskom 13do 23C. Godinja koliina oborina iznosi na jugu 500 do
1000mm, na krajnjem sjeveru do 1800mm, u primorju Atlantskog
oceana, zbog hladne Benguelske morske struje, 50 do 100mm. Najvee
su rijeke: Kwango (Cuango) i Kasai (pritoci Konga), Kwando ili
Cuando (pritok Zambezija) te Kwanza (Cuanza) i Kunene (Cunene),
koje utjeu u Atlantski ocean, te Kubango (Cubango ili Okavango),
koja se gubi u movarnoj delti Okavanga. Angolu najveim dijelom
pokriva savana, koja na jugoistoku prelazi u pustinjsku stepu
(Kalahari), a na jugu u pustinju Namib. Zapadni pristranci visoja
obrasli su vazdazelenom tropskom kinom umom.Stanovnitvo
Prema popisu stanovnitva iz 1970. u Angoli ivi 5673294st., a
prema procjeni stanovnitva iz 2012. god. 20609000 ili 16,5st./km.
Najgue je naseljena atlantska obala i pokrajina Luande s glavnim
gradom (2419,8st./km, 2006), dok su pustinjski dijelovi Angole i
vei dio unutranjosti gotovo nenaseljeni (pokrajina Cuando Cubango,
1,9st./km). Stanovnici su pripadnici mnogobrojnih naroda
(Ovimbundu, 25,2%; Kimbundu, 23,1%; Kongo, 12,6%; Luvale ili Lwena,
8,2%; Chokwe, 5,0%; Kwanyama, 4,1%; Nyaneka, 3,9%; Luchazi, 2,3%;
Ambo ili Ovambo, 2,0%; Mbwela, 1,7%; Nyemba, 1,7%), mjeanci
(Euroafrikanci; 1,0%), bijelci (uglavnom Portugalci; 0,9%) i dr.
(8,3%). Po vjeri su krani (94,1%, od ega katolici 62,1% i
protestanti 15,0%) te pripadnici tradicionalnih vjerovanja (5,9%).
Prosjena je godinja stopa porasta stanovnitva 2,9% (200611).
Prirodni prirataj (2,71% ili 27,1, 2010) rezultat je visoka
nataliteta (39,7, 2010) i mortaliteta od 12,6 (2010); mortalitet
dojenadi jo je uvijek vrlo visok, 87,2 (2010). Stanovnitvo je u
prosjeku vrlo mlado; u dobi je do 14 godina 44,3%st., od 15 do 64
godine 53,4%st., a u dobi iznad 65 godina 2,3%st. Oekivano trajanje
ivota iznosi 52,6 godine za mukarce, odnosno 54,7 godine za ene. U
primarnim (poljoprivreda, umarstvo i ribarstvo) i sekundarnim
(industrija, graevinarstvo, rudarstvo) djelatnostima zaposleno je
69,3% aktivnoga stanovnitva, a u tercijarnim (usluge) djelatnostima
30,7% (2010). Sveuilite je u Luandi (osnovano 1962); slubeni je
jezik portugalski; govore se i mnogobrojni afriki jezici. Glavni je
gradLuanda(2783000st., 2004); ostali su vei gradoviHuambo(prije
Nova Lisboa,
173600st.),Lobito(137400st.),Benguela(134500st.),Namibe(132900st.),
Lubango (prije S da Bandeira, 105000st.); u gradovima ivi 57,6%st.
(2009).Gospodarstvo
Proizvodnja nafte (zapoeta 1955) i poetkom 2000-ih ostvaruje
najvei dio BDP-a (po nekim izvorima i do 85%). U ukupnom izvozu
nafta sudjeluje s priblino 90% Dnevna je proizvodnja1,8 milijuna
barela (2013), dok se naftne rezerve 2014. procjenjuju na 9,1
milijardu barela (uglavnom su u podmorju). U Africi juno od Sahare,
Angola je druga po koliini proizvedene nafte (iza Nigerije).
Angolski izvoz nafte (2012) najvie je usmjeren prema Kini
(46%),zatim SAD-u (13%), Europskoj uniji (11%) i Indiji (10%). Iako
uz naftu posjeduje i druga prirodna bogatstva (izvoz dijamanata ini
oko 5% BDP-a), Angola je meuslabo razvijenijim zemljama u svijetu
(siromano je oko 40% stanovnitva). God. 2013. ostvaren je BDP u
vrijednosti od 124 milijarde USD, odnosno oko 6500 USD po
stanovniku. Najvei udjel u BDP-u (2011) imala je industrija
(61,4%), a potom usluni sektor (28,4%) i poljoprivreda (10,2%).
Vodei su vanjskotrgovinski partneriKina, SAD, Portugal, Indija,
Junoafrika Republika i Brazil. KnjievnostDomorodaki angolski bantu
jezici (kikongo, kimbundu, kioko, gangvela) poznaju tek usmenu
knjievnost (mitovi o postanku ovjeka, drutva, biljnoga i
ivotinjskog svijeta, basne i sl.). Vanija knjievna djela na
portugalskome jeziku pojavljuju se tek u drugoj polovici XIX.st.
Likovne umjetnosti
Podruje Angole napueno je u prapovijesti (nalazi noeva,
sjekira); najstarija sauvana drvena skulptura afrikoga kontinenta
(VIII/IX.st.) potjee iz Angole. Bogata je puka umjetnost:
antropomorfne i zoomorfne statue i maske, dekorirana ezla, ritualni
predmeti, noevi, lule, burmutice, glazbala, eljevi, uglavnom od
drva, te dekorirana keramika i koaratvo. Umjetniki izraz etnike
skupineChokwedostie vrhunac u XVIII/XIX.st.; razlikuju se
naturalistike, anatomski precizne, ekspresivne, dinamine statue
vladara od shematskih, stiliziranih statua nadnaravnih duhova;
potom maske vladara bogato ureene detaljima u prirodnim
materijalima te ritualne maske koje simboliziraju prirodu; uporabni
predmeti (eljevi, lule, burmutice) ureeni su ljudskim i ivotinjskim
figurama. Junoafrika Republika drava na krajnjem jugu afrikog
kontinenta, izmeu Namibije Bocvane i Zimbabvea na sjeveru,
Atlantskog oceana na zapadu, Indijskog oceana na jugu i jugoistoku,
Mozambika i Svazija na sjeveroistoku;. Unutar Junoafrike Republike
lei Lesoto.
Prirodna obiljeja
Najvei dio Junoafrike Republike nalazi se na afr. visokom
ravnjaku (1200 do 1800m), koji se strmim rubom sputa prema
primorskoj ravnici; na sjeveroistoku zavrava u gorju Drakensberg
(Mafadi, 3446m). Stepeniasti ravnjaci (Sjeverni, Veliki i Mali
Karroo) izmeu strmoga ruba unutar. ravnjaka i primorske ravnice
meusobno su odijeljeni gorskim lancima. Uska obalna ravnica ispinje
se iznad Cape Towna u poravnano gorje Table (1092m). Prastara
podloga ju. Afrike pripadala je paleozojskomu kontinentu Gondvani.
Bogata rudna leita nastala su prodorima magme u najranije geol.
doba, u mladim vulkanskim kraterima nastali su dijamanti, a u
pretkambrijskim konglomeratima (ravnjak Witwatersrand) zlato. Rudna
leita platine i kroma nalaze se u bazinoj magmi, a cinka u
granitima Transvaala. Poznata su leita manganove i eljezne rude,
azbesta i dijamanata, koji se nalaze u eruptivnoj stijeni
kimberlitu.Suptropska do umjerena klima modificirana je apsolutnom
visinom. Srednja zimska (srpanj) temperatura kree se od 7,7C
(Bloemfontein) do 13,8C (Bisho), a srednja ljetna (sijeanj) od
20,1C (Johannesburg) do 25,3C (Kimberley). Karakteristian je pad
koliine oborina od istoka prema zapadu. Najvlanije je podruje
suptropsko primorje Indijskog oceana (Durban, 1008mm) i ist. padine
Drakensberga (Pietermarizburg, 844mm). Unutranji visoki ravnjak
prima 750 do 800mm oborina, a Atlantsko primorje samo oko 100mm;
izdvaja se kraj oko Cape Towna, koji je pod utjecajem zap. vjetrova
(Cape Town, 515mm). Junoafrikom Republikom protjeu dvije vee
rijeke: Oranje (s pritokom Vaal) i Limpopo. U unutranjosti je na
visokom ravnjaku razvijena savana, koja prema zapadu prelazi u
stepu i polupustinju (ju. rubna podruja Kalaharija). Travnjaci su
razvijeni u krajevima ljetnih kia (Visoki Veld i dr.). Trop. kine
ume (oko 1% sveukupne povrine) razvijene su ugl. na
Drakensbergu.
Stanovnitvo
Prema popisu stanovnitva 2001. u Junoafrikoj Republici ivi
43685699st. ili 35,8st./km. Najgue je naseljeno gl. rudarsko
podruje izmeu Pretorije i Johannesburga (100 do 200st./km) i
primorje Indijskog oceana (25 do 100st./km). Stanovnitvo se sastoji
od Bantu crnaca (76,3%st. od ega Zulu 22,0%, Xhosa 18,0%, Pedi
9,0%, Sotho 7,0%, Tswana 7,0%, Tsonga 3,5%, Swazi 3,0%), bijelaca
(12,7%), mjeanaca (8,5%), koji se nazivaju obojeni (engl.coloured),
i Azijaca (2,5%). Stanovnici su prema vjeroispovijesti krani
(66,4%: protestanti 36,6%, pripadnici domorodake neovisne Crkve
22,2% i katolici 7,6%), pripadnici razliitih tradicionalnih
vjerovanja (30,0%), hinduisti (1,3%), muslimani (1,1%) i dr.
(1,2%). Porast stanovnitva iznosi 1,6% (199499) i odgovara
prirodnomu prirataju stanovnitva (14,1 ili 1,4%, 1998). Natalitet
je za afr. prilike nizak (26,4, 1998; uz Tunis i Egipat najmanji na
kontinentu), a mortalitet relativno visok (12,3, 1998): mortalitet
dojenadi 41,0 (1999). U dobi je do 14god. 33,8%st., od 15 do 64god.
60,1%st., a u dobi iznad 65god. 6,1%st. (1999). Oekivano trajanje
ivota za mukarce iznosi 53,6god., a za ene 57,8god. U
poljoprivredi, ribarstvu i umarstvu zaposleno je 9,0% aktivnih
stanovnika, u industriji, graevinarstvu i rudarstvu 17,3%, u
uslunim djelatnostima 73,7% (1995). Od mnogobrojnih sveuilita (16)
najstarija su u Cape Townu (osn. 1829), Potchefstroomu (1869),
Pretoriji (1873) i Stellenboschu (1881); slubeni su jezici
afrikaans, engleski, ndebele, pedi, sotho, swazi, tsonga, tswana,
venda, xhosa i zulu. Gl. grad je Pretoria Gospodarstvo
Poetkom 2000-ih Junoafrika Republika ima goleme ekonomske, soc.
i rasne razlike; prema procjenama Svjetske banke oko 50% graana
(ugl. crnaca) siromano je (s prihodom do 1 USD dnevno). Stopa je
nezaposlenosti oko 37% (2001); za bijelce je oko 8%, a za crnce oko
52%. Problematino je provoenje agrarne reforme i preraspodjele dr.
zemljita (oko 30% ga je raspodijeljeno do kraja 2001., pri emu je
crncima dodijeljeno manje od 2%). Vrijednost je ostvarenoga BDP-a
(2001) 370mlrd. USD (po stanovniku oko 8600 USD); u strukturi BDP-a
udio poljoprivrede ini 5%, industrije 30%, a uslunog sektora 65%. U
poljoprivredi je vodea proizvodnja kukuruza, penice, eerne trske te
voa i povra; razvijeno je stoarstvo. Junoafrika Republika posjeduje
znatna prirodna bogatstva (prva velika nalazita dijamanata
otkrivena su 1867., a zlata 1886). Uz dijamante i zlato, ima leita
kroma, antimona, ugljena, eljezne rude, mangana, nikla, fosfata,
uranija, bakra, vanadija, soli i prirodnoga plina. Obradivo je oko
10% zemljita (7% je pod umama). U svijetu je Junoafrika Republika
najvei proizvoa platine (oko 300t godinje) i zlata (oko 600t
godinje). Po proizvodnji dijamanata druga je u svijetu (iza
Bocvane) sa svj. udjelom od 13% (u vrijednosti od 1,1mlrd. USD
2001); junoafr. tvrtka De Beers (osn. 1929) dri polovicu svj. trita
dijamanata (2001), a 40% prodaje ostvaruje u SAD-u. Uz te
djelatnosti, u industriji je znaajna i strojogradnja te proizvodnja
automobila, opreme za nuklearne elektrane, tekstila i kem.
proizvoda, hrane i robe iroke potronje. Ima razvijen bankarski i
sveukupni financijski te osiguravateljski sustav uz ureeno
zakonodavstvo i razvijene komunikacije (burza u Johannesburgu jedna
je od deset najveih u svijetu). Kronini su problemi korupcija i
privr. kriminal. Reformama od po. 2000-ih i djelominom
privatizacijom velikih dr. banaka i kompanija privuene su izravne
strane investicije (oko 2 do 3,5mlrd. USD godinje), ali je poveana
nezaposlenost. Vrijednost je izvoza (2001) 32mlrd. USD, a uvoza
28mlrd. USD (vie godina ostvaruje znaajne vikove izvoza nad
uvozom); uglavnom se uvozi industr. oprema, hrana, kemikalije,
naftni derivati i dr. Vodei su vanjskotrg. partneri Velika
Britanija, SAD, Italija, Japan i Njemaka. God. 2001. Junoafrika
Republika imala je vanj. dug od 27mlrd. USD, a primila je meunar.
pomo od 700mil. USD. Od 1.I.1995. lanica je Svjetske trgovinske
organizacije; s Bocvanom i Namibijom uspostavila je Junoafriku
carinsku uniju.Promet
Glavna su luka sredita: Richards Bay (80,8mil.t, 1998; ugljen),
Saldanha Bay (31,9mil.t, 2000), Durban (23,8mil.t, 1998), Mossel
Bay (17,6mil.t, 1995) i Cape Town (8,5mil.t, 1998). Prometnu mreu
ini 20319km elj. pruge i 331265km cesta (41% asfaltiranih). Vrlo je
iv unutranji i meunar. zrani promet. Meunar. zrane luke:
Johannesburg, Durban i Cape Town.Knjievnost
Junoafriku knjievnost, nastalu potkraj XIX.st., bitno obiljeuju
odnosi izmeu razliitih etnikih skupina i jezika, od kojih su
najznaajniji oni nastali u trokutu to ga ine junoafriko crnako,
bursko i britansko naslijee. Premda se izraava na razliitim
jezicima (od kojih je 11 slubenih), zamjetnija crnaka knjievnost
razvila se na jezicima xhosa, sotho i zulu, znatna na jeziku
afrikaans, a ona na engleskom jeziku (na kojem, osim potomaka
britanskih doseljenika, piu i Afrikaneri te crnci i mjeanci ili
obojeni, engleskicoloured) posljednjih je desetljea XX.st. zapaena
i u svjetskim razmjerima. Likovne umjetnosti
Najstarija svjedoanstva o umjetnikom stvaralatvu plemen i narod
na podruju dananje Junoafrike Republike piljske su slikarije, a
koje jo i danas izrauju Bumani i Hotentoti. Stoljeima su plemena
junih Bantu crnaca bila na glasu kao vrsni kovai (sudei po peima za
taljenje i kovakim mjehovima), a uz to su poznavali lonarstvo,
pletake vjetine i drvorezbarstvo (os. su znaajne bogato izrezbarene
i polikromirane obredne maske). U Cape Townu su sauvani dijelovi
obrambene arhitekture i mnoge zgrade u nizozemskom kolonijalnom
stilu (utvrda iz XVII.st., vijenica i katedrala St. George,
XVIII.st., a u Durbanu utvrde s poetka XIX.st. i niz kua u
viktorijanskome stilu).
Glazba
Glazbena scena Junoafrike Republike povijesno je, zemljopisno i
kulturoloki izrazito raznovrsna. Meu starosjedilakim crnakim glazb.
kulturama istiu se: 1) podruje Nguni, koje obuhvaa srodne narode
Zulu, Swazi i Xhosa, kojih je tradicionalna glazba preteno vokalna,
s posebnom vanou polifonijskih plesnih pjesama. U ranije doba bila
je rairena uporaba razliitih tipova svirala i tzv. rezonirajuih
lukova (npr. Zulu glazbalaisithontolo,luk s usnim rezonatorom,
