Prof. Arnold Ehret g o v o r i o je : " S u v r e m e n i nain

ivljenja prava je t ragedi ja p r e h r a n e . 9 9 , 9 9 % svih

boles t i o v j e k a i ivotinja u v j e t o v a n o je p r e h r a n o m " .

P o m o u l jekovite hrane b e z s l u z a v o s t i b o l e s n i ljudi

e o p e t postat i zdrav i . To je jedina m e t o d a lijeenja

koju je priroda predvidje la za o v j e k a .

G o t o v o s v e d a n a n j e , m o d e r n e i v e n e namirnice

stvaraju s u v i a n o t p a d , o d n o s n o d o v o d e t i jekom

p r o b a v e do n a g o m i l a v a n j a o t p a d n i h tvari u tijelu koje

m o g u biti u z r o n i k o m sv ih m o g u i h b o l e s t i , ukljuujui

i o n e n a j t e e , k a o t o su rak i AIDS. Jedino iva,

i v o t o n o s n a hrana koja s e sastoj i o d v o a , p o v r a ,

sa la ta i o r a h a ne s t v a r a s u v i a n o t p a d . Te i v e n e

namirnice p o m a u b o l e s n o m o v j e k u d a , zahval jujui

u r e d n o m izluivanju i pranjenju, p o s t a n e o p e t z d r a v .

Prof. Arnold Ehret o p i s u j e j a s n o i uvjerljivo svoja

vlast i ta i s k u s t v a , k a o i i s k u s t v a n e k o l i k o t i sua svoj ih

p a c i j e n a t a .

P o s t je najbolje s r e d s t v o za i enje unutranjost i

tijela, ali valja ga pravi lno primjenjivati , u p r o t i v n o m

m o e nanijeti v i e t e t e n e g o koristi . Za b o l e s n e ljude

p r e p o r u a se pri jelazna hrana koja s v r e m e n o m prelazi

u l jekovitu hranu b e z s l u z a v o s t i . Prof. Ehret p i e :

" P r a v o je u d o da s m o , u n a t o p o g r e n o j prehrani i

preobi ln im o b r o c i m a , u o p e j o iv i . "

S v a t k o eli biti z d r a v ili, a k o je b o l e s t a n , eli o p e t

ozdravi t i . Ljekovita hrana b e z s l u z a v o s t i nije nita

d r u g o d o m e t o d a li jeenja koja p o m a e v a e m zdravl ju

t a k o t o o d r a v a v a e t i jelo z d r a v i m .

Prof. Arnold Ehret

LJEKOVITA HRANA BEZ SLUZAVOSTI

Za sve kojima je stalo do zdravlja i ele zdravo ivjeti. Metoda pomou koje se "zdravo jede".

Prof. ARNOLD EHRET

LJEKOVITA HRANA BEZ SLUZAVOSTI

"Knjige koje zavrijeuju itanje, vrijedno je dvaput itati! A to je najvanije -majstorska djela literature vrijedno je itati tisuu puta."

Nepoznati autor -

5

Sadraj

Dr. David F. Fastiggi: Tko je bio prof. Arnold Ehret? -Fred S. Hirsch: Napomene izdavaa-Fred S. Hirsch: Uvod B.W. Child: Kratka biografija Arnolda Ehreta Hans Baumgardt: S dananjeg vidika - - - - - - - - -

1. poglavlje: Openita uvodna naela - . . 2. poglavlje: Latentne, akutne i kronine patnje

nisu vie nikakva tajna - - -3. poglavlje: emu dijagnoza? - 1 . dio - - - - - - - -4. poglavlje: emu dijagnoza? - II. dio - - - - - - -5. poglavlje: arobno ogledalo - - - - - - - - - - -6. poglavlje: Formula ivota: Tajna ivotne snage - -7. poglavlje: Nova fiziologija - 1 . dio 8. poglavlje: Nova fiziologija - II. dio - - - - - - - -9. poglavlje: Nova fiziologija - III. dio

10. poglavlje: Nova fiziologija - IV. dio 11. poglavlje: Kritika ostalih metoda lijeenja

Slobodna procjena bez ikakvih predrasuda 12. poglavlje: Zablude znanosti o prehrani - 1 . dio - -13. poglavlje: Zablude znanosti o prehrani - II. dio -14. poglavlje: Zablude znanosti o prehrani - III. dio-15. poglavlje: Tabele Ragnara Berga 16. poglavlje: Prijelazna hrana - 1 . dio

7

10 13 15 20 35

36

40 43 48 55 65 74 79 84 88

93 99

103 110 114 123

S

Predgovor amerikom izdanju

Knjiga "Ljekovita hrana bez sluzavosti" Arnolda Ehreta moe se zaista smatrati "majstorskim" djelom. U njoj je temeljito obraeno sve to pripada uenju o zdravlju. Profesor Ehret nas pouava od kolike je vanosti prirodni nain ivljenja - pomae nam da postanemo svjesni svog boanskog porijekla. Nijekanje te srodnosti povlai za sobom bolesti i patnje. Svaki ovjek moe postii eljeni cilj - ivotnu snagu i dobro zdravlje. Za to su potrebne tri stvari: vjera, odlunost i volja! Prepoznavanje sebe samoga najbolja je medicina za duu! Priutite sami sebi tu radost, uinite neto za svoje zdravlje. Na alost, mi znamo vie o bolestima nego o zdravlju! Proirite svoje znanje o zdravlju. Slijedite uenje profesora Arnolda Ehreta, pobornika za zdravlje!

Fred S. Hirsch izdava amerikog izdanja

9

17. poglavlje: Prijelazna hrana - II. dio Specijalni prijelazni recepti

17. poglavlje: Prijelazna hrana - III. dio Vegetarijanski recepti - -

18. poglavlje: Post - I. dio 19. poglavlje: Post - II. dio 20. poglavlje: Post - III. dio 21. poglavlje: Post - IV. dio - -22. poglavlje: Preteka civilizacijska prehrana

i ljekovita hrana bez sluzavosti, prirodna hrana za ovjeka - - - -

23. poglavlje: Seksualnost - 1 . dio Spolne bolesti

24. poglavlje: Seksualnost - II. dio Majinstvo - - -

25. poglavlje: Izluivanje potpomognuto kretanjem, sunanjem i kupanjem

26. poglavlje: Poruka za vas -Literatura - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -Predmetno kazalo - -

- 129

- 138 - 158 - 162 - 167 - 173

- 178

- 186

- 191

- 194 - 202 - 206 - 207

Tko je bio Arnold Ehret?

Dr. David H. Fastiggi

U emu se sastoji osnovni uzrok svih bolesti? Zato u ovo nae vrijeme znanstvenog medicinskog napretka ima sve vie degenerativnih oboljenja? To je zaista vrlo ozbiljno pitanje koje bi itatelj trebao dobro promisliti, ukoliko eli dokuiti prirodu bolesti - njene uzroke i mogunosti spreavanja.

Bolesti srca i krvotoka uzimaju danas vie ljudskih ivota od svih drugih uzronika smrti. Preko 25 milijuna ljudi pogoeno je artritisom (kostoboljom, gihtom ili upalom zglobova). Dijabetes ili eerna bolest uzima danas preko 5 milijuna ljudskih ivota godinje te se u zapadnim zemljama nalazi na treem mjestu kao uzronik sljepoe. Rak je postao epidemijom i medicinski znanstvenici nisu dosad uspjeli pronai neko rjeenje. Zato?

Medicina se nije obazirala na meusobnu povezanost prehrane i bolesti. Za veinu ljudi medicina je ponajprije stvar zdravog razuma.

Tijekom etrdeset godina ovjek pojede otprilike 42.000 obroka. Zar je mogue da ti obroci nemaju nikakvog utjecaja na ovjeji organizam? Prehrana je osnovni preduvjet za stvaranje krvi, a kvaliteta krvi od ivotne je vanosti za nae stanice. Znanstveni dokazni materijali diljem svijeta ukazuju na blisku povezanost izmeu loe prehrane i slabog zdravlja.

10

Prof. Arnold Ehret ve je na samom poetku 20. stoljea uio i dokazivao da je upravo hrana ta koja ima najvei utjecaj na bolesti i njihovo spreavanje. Jasno i nedvosmisleno istraivao je podruje zdravlja, definirao je bitna naela koja se odnose na prehranu i zdravlje. U nae vrijeme medicinsko-tehnolokog napretka gotovo je nedopustivo opaanje prirodnih zakona. A bez tog opaanja, bez tih putokaza znanost je slina plovidbi bez kompasa.

Uenje Arnolda Ehreta o unutranjoj neistoi ovjejeg tijela svodi se najveim dijelom na prehrambene artikle moderne civilizacije ("tvornike proizvode"), siromane ivim hranjivim tvarima i mineralima, ali zato "profinjene" i patvorene kemijskim dodacima. Stupanj unutranje neistoe tijela je za prosjenog ovjeka neto nezamislivo. Autopsije jasno pokazuju zaepljenja arterija i zadravanje otpadnih tvari u crijevima, tako da se tijelo nalazi zapravo stalno u stanju unutranje neistoe. Naznake tog oneienja su napuhline koje miriu na trule i lo zadah tijela.

Biokemija, fiziologija i prehrana omoguuju nam detaljnije prouavanje pojedinosti u vezi s atomima i molekulama (molekularna biologija), kao i bolje shvaanje funkcija pojedinih organa ovjejeg organizma. Danas su znanstveno istraene funkcije koje utjeu na enzime, razvojni pravci biokemije, ciklus limunske kiseline, te unutarnja psihologija i kemija stanica. Pa ipak, sve je to tek pola prie.

Za ostvarivanje znanstvenog napretka neophodno je opaanje prirodne zakonitosti. Moderna biokemijska znanost treba imati oslonac u osnovnim naelima prirode.

11

Istine prirode su nepromjenjive. Dakle, da bismo bili zdravi, moramo ta nepromjenjiva naela spoznati i primjenjivati. Jedno od najvanijih osnovnih naela glasi: Sve to jedemo postaje dijelom naeg tijela, po dobru ili po zlu.

Prirodna zakonitost rezultira uvijek redom i harmonijom. Nered, bolest duha ili tijela, rezultat je nedostatne primjene osnovnih naela koja prevladavaju u svim stvorenjima na kugli zemaljskoj.

Izravno, izazovno i zdravorazumsko uenje Arnolda Ehreta moe ovjeka opet navesti na razborito promiljanje. Osobna samouvjerenost i predanost svome poslu izvanredna je odlika tog ovjeka koju su tek rijetki pojedinci imali priliku upoznati. Istine prirode tako su jasne i jednostavne da ih mnogi strunjaci naprosto ne mogu i ne ele primijetiti. Profesor Ehret vrlo temeljito nam obrazlae od kolike je vanosti prirodna prehrana i prirodno ienje naeg tijela. Medicina moe iz njegovih uvida izvui veliku korist.

Njegovi spisi pomoi e svakoj itateljici i itatelju da se domogne temeljitijeg razumijevanja zdravlja. Prirodni zakoni su nepromjenjivi i zato osnovne istine Arnolda Ehreta imaju danas isto znaenje koje su imale u njegovo vrijeme.

12

Napomene Fred S. Hirsch

Godine 1922. objavio je profesor Arnold Ehret svoje uenje u knjizi "Ljekoita hrana bez sluzavosti" koja je ubrzo stekla svjetsku slavu. Poslije njegove smrti u prometnoj nesrei postala su slavna i znaajna mnoga medicinska otkria o kojima bi prof. Ehret sasvim sigurno i nedviosmisleno iznosio svoje miljenje. Primjer takvih otkria su takozvane "udesne droge", koncentrirani ili umjetni vitamini, koncentrirani minerali, sulfonamide antibiotici i antihistamini.

Drugi primjer za to je toliko hvaljeni "napredak", postignut u obraivanju vrtova i njiva uvoenjem umjetnih gnojiva i kemijskih sredstava za prskanje, to je seljaku udvostruilo ili utrostruilo njegovo ionako teko breme. Spoznaja o tetnim posljedicama takvog izrabljivanja tla i tetnog djelovanja takvih proizvoda na ljudski organizam postaje s vremenom sve oitija. Iako ovjek i dalje egzistira i nije posve razoren, valja nam ipak spoznati granice podnosive egzistencije. Na cilj je optimalno zdravlje i dug ivot bez bolesti.

Da bismo djelo profesora Ehreta uinili pristupanim naim suvremenicima, odluili snio se za novo, preraeno izdanje.

Imajui u vidu razvojne smjernice, izdavai su nastojali Ehretovu knjigu opremiti to dosljednijim prilozima. Mi pak elimo jasno naglasiti injenicu da se profesor Ehret ne bi nikad zadovoljio razvojnom smjernicom koja ne bi bila

13

u skladu s bitnim naelima njegove filozofije - a to znai da je priroda sama najvaniji lijek! injenica da veina takozvanih "lijekova" i "kura" obraduje ovjeka samo privremeno, te da se autoriteti u medicini o njima proturjeno izjanjavaju, znatno je pridonijela tome da se stajalite profesora Ehreta sve vie uvaava.

Profesor Ehret studirao je u Europi na poznatim sveuilitima i kao student imao je sjajna postgnua na raznim podrujima znanosti. Iako je vrlo dobro poznavao njemaki, francuski i talijenaski jezik, nakon dolaska u Sjedinjene drave poeo je uiti engleski. Unato poetnim potekoama vrlo brzo poeo se jasno izraavati na engleskom jeziku, o emu najbolje svjedoe brojni spisi.

14

Uvod Fred S. Hirsch, lijenik prirodne medicine

Profesor Arnold Ehret, osniva i zagovornik uenja o ljekovitoj hrani bez sluzavosti rodio se 29.lipnja 1866. u St. Georgenu kod Freiburga, a umro je 9. listopada 1922., u najljepim godinama ivota, radujui se najboljem zdravlju, nakon nezgodnog pada na ulici i dvostrukog prijeloma lubanje. Dogodilo se to u neobino vlanoj i maglovitoj noi. Cesta i plonik bili su masni i opasno skliski. Smrtna nezgoda dogodila se na ploniku kod ulaza u javnu garau. Mora da se poskliznuo na masnom i vlanom ploniku te svom teinom pao na lea, udario glavom o plonik i zadobio dvostruki prijelom lubanje. Odmah je bio prebaen u gradsku bolnicu Los Angelesa, gdje su deurni lijenici ustanovili daje u bolnicu "dospio mrtav". Autopsijom se utvrdilo da je razlog smrti bio dvostruki prijelom lubanje.

Ve u najranijim godinama svoje zrelosti bio je predodreen za ispunjavanje humanitarnih zadaa lijenika. Bolest od koje je patio smatrali su lijenici njegova vremena neizljeivom. Ta izravna osuda na smrt znatno je ojaala nepokolebivost njegova duha. Odluka da bude sam svoj lijenik pokazala se uspjenom do te mjere da je praktiki bio primoran svim supatnicima koji su ga okruivali pruati pomo, ne bi li se ponovno domogli zdravlja. Moglo bi se rei da je profesor Ehret morao postati lijenik i zbog same obiteljske tradicije. Njegov

15

otac bio je vrlo uspjean veterinar, njegov djed bio je lijenik, te je Arnold Ehret krenuo njihovim putem.

Nadasve opseno znanje o zdravlju koje sadre poglavlja u ovoj knjizi stekao je u kontaktu s tisuama i tisuama bolesnika, najee s dijagnozom o neizljeivim bolestima, koji su dolazili na lijeenje u njegovom vicarskom sanatoriju. Njegova jasnoa u izraavanju, njegovo snano i logiko iznoenje injenica na lako razumljiv i uvjerljiv nain najbolje svjedoe o njegovu sjajnom umu. Posao mu je uvijek bio na prvom mjestu. Nikad se nije zamarao financijskom stranom posla, bio je vrlo skroman u svojim zahtjevima. Pravi pravcati majstor svog zanata, koji je prakticirao ono stoje nauavao, i zato mu izrazito uoiv nain ivota nije nikad stvarao financijske probleme. Neustraiv u govoru i pisanju, podreen prirodi kao najviem sucu, Arnold Ehret kretao se meu ljudima bitno drukiji od irokih masa, a ipak ispunjen dobrom voljom i ljubavlju prema suovjeku. Svi koji su ga poznavali bili su ispunjeni potovanjem i respektom prema njemu, a svi koji su ga poblie poznavali uzvraali su mu svojom neizmjernom ljubavlju.

Sutina njegova znanja sadrana je u knjizi "Ljekovita hrana bez sluzavosti". Iako se radi o saetku ili svojevrsnoj rekapitulaciji, ta je knjiga svakako temelj njegova nauavanja. Dosadanji "veo tajne" o bolestima Arnold Ehret temeljito je prozraio svojim karakteristino jasnim i saetim nainom iznoenja injenica. Jednostavnost je osnovni tenor njegova uenja, budui da svoje itatelje stalno podsjea na izreku "sve to nije jednostavno i lako razumljivo, ne moe biti istinito"! Sve bolesti imaju jedan jedini uzrok i zato je opisivanje pojedinanih bolesti

16

naprosto suvino. Prepoznati bolesno stanje i znati kako se to stanje moe ponovno odstraniti daleko je vanije od poznavanja svih moguih znanstvenih naziva.

U poglavljima ove knjige upoznat ete se s jednom revolucionarnom, posve novom fiziologijom. Na primjer: "Nije nae srce pumpa, kao to se pogreno ui, nego su to plua", to se pokazalo neoborivom injenicom. Tjelesne, duhovne, pa ak i duevne faze prirodnog ivota bit e itatelju objanjene na jednostavan i razumljiv nain. Nae bie i naa duhovna strana utjeu na tijelo, ba kao to tijelo utjee na nau duhovnost. Besprijekoran krvotok je nuna pretpostavka za jasnu, istu misao.

Bolesnom ovjeku nije lako povjerovati u to. Suosjeanje prema sebi samome bolesna ovjeka esto obuzima sumnjom u boansku Svemo, zato jer je upravo on meu tisuama i tisuama grjenika pogoen boleu. On zna da ima ljudi koji su se mnogo jae ogrijeili o ljudske zakone, koji su od strane Crkve oznaeni kao grjenici, a ipak su izbjegli kaznu "osvetoljubivog" Boga. Grijesi protiv prirode su neoprostivi. Neizbjean zakon prirodne uravnoteenosti pogaa svakoga od nas. Priroda ne akceptira nikakve isprike. Izbjegavanje loih navika jedini je nain pokajanja. Vrlo je teko koncentrirati se, kad je ovjek ve zahvaen patnjama. Stoga je nuno da svoj duh i svoju pamet preispitamo dok smo zdravi, ne ekajui na bolest i patnje. Moramo se nauiti konstruktivno primjenjivali pravila zdravlja, kako bismo bili spremni oduprijeti se neoekivanoj bolesti, kako bismo spremno doekali svaki hitan sluaj.

Nama je potrebno zdravlje da bismo danas i ovdje uinili neto najbolje od svog ivota. Biblija nam govori:

17

"Neka ti bude po tvojoj vjeri", ali kod ovladavanja vlastitim zdravljem ovjek je u proteklih 5.000 godina na alost vrlo slabo napredovao. Nauio je kako treba hraniti ivotinje, ali ne zna kako bi trebao hraniti samoga sebe!

Ehretova filozofija vrlo je dragocjena za svakog misaonog ovjeka, budui da najavljuje kraj istoj teoriji znanosti.

Stara pravila i pogledi na svijet zamijenjeni su dokazivim injenicama. Napredak su uvijek usporavale predrasude, pristranosti i pogreni zakljuci. Svijetu je danas najpotrebije zdravo, sigurno, razborito znanje o zakonitostima ivota koje se moe jednostavno primijeniti. Rezultati svjetskih dogaanja posljednjih godina jasno su dokazali svu promaenost iste vjere, primijenjenih tvrdnji i znanstvenih hipoteza u rjeavanju problema ivota.

Svaki je ovjek opremljen snagom lijeenja. I sve dok u njemu postoji i najmanja iskra ivota, postoji nada. Strah i sumnja u to da bi vam moglo biti bolje, da bi mogli biti ponovno zdravi, sretni i uspjeni, nisu prirodni i bit e vam velika prepreka u postizanju cilja i ostvarivanju elja. Primijetit ete kako se profesor Ehret itekako zalae ne bi li vas potaknuo na vlastito razmiljanje, da se vlastitim razmiljanjem domognete osnovne spoznaje kako je ovjek u biti sam svoj lijenik. Posredovati se moe jedino znanje o tome kako se moe postii izvanredno zdravlje. Najvea potekoa kod mnogih ljudi dananje civilizacije sastoji se u tome to jednostavno ne ele razmiljati. Prilagoavaju se razmiljanju irokih masa. Ispravno je ono to ine svi! Meutim, stvarnost nas opominje da to nije tono, daje ispravno ba neto suprotno.

i s

Istinska naela lijeenja su vrlo jednostavna i nema ih mnogo; ta naela su doista tako jednostavna da ih takozvani znanstveno analitiki razum u presudnim stvarima esto i ne zapaa. Mladost, snaga i srea ne moraju pripadati samo onima koji su po svojim godinama mladi. Te odlike mogu pripadati svakom ovjeku koji se u svojoj nutrini osjea mlad. Neka vam stalno bude pred oima injenica da sve dok ima i najmanja iskra ivota u vaem tijelu postoji nada da e se ta iskra rasplamsati u veliki plamen. Snaga nastaje iz tenje za njom.

Pored sluzavosti profesor Ehret nabraja i neke druge uzroke koji prouzrouju bolesti. U ovoj knjizi jasno su naznaene ivene namirnice koje ne stvaraju pretjeranu sluz. itatelj se postupno uvodi u prepoznavanje dotinih ivenih namirnica. Postoje sluajevi kad se u prijelaznom roku dozvoljavaju namirnice koje stvaraju sluz. Razlozi su navedeni u poglavljima knjige. Ista hrana koja tijelo izgrauje moe ga uslijed loe primjene i razoriti. Isto tako moe ta hrana, koja u normalnim uvjetima sadri u sebi ivot, koja je ivotonosna, u bolesnom, oteenom tijelu razoriti i:ivot, ako se uzima na pogrean nain i u krivo vrijeme.

Ako se radujete dobrom zdravlju, vi zapravo ivite super-ivot, to je priroeno pravilo svakog ovjeka. Radost ivljenja trebala bi postati batinom cjelokupnog ovjeanstva.

To je bila najvea elja profesora Ehreta!

19

Kratka biografija Arnolda Ehreta

B. W. Child

Poznavao sam profesora Ehreta najprije kao autora, a kasnije kao vlasnika sanatorija i docenta. Sada ga cijenim prije svega kao prijatelja i pionira prirodnoznanstvene metode lijeenja i zatite od bolesti. Nimalo se ne dvoumim kazati daje otkrio i razvio neto to se danas ini "krajnjim dometom" glede zdravlja i vjerojatno e to i ostati.

Rodio se 29. srpnja 1866. u blizini Freiburga u Badenu, Njemaka, i ivio je 56 godina. Od svog oca naslijedio je prirodnu sklonost i izvanrednu nadarenost za istraivanje uzroka i poela svakog dogaanja i njegovih posljedica.

Ehret je stekao obrazovanje na visokoj koli. Zbog brojnih poslova na seoskom domainstvu i osrednje hrane podlegao je tekom oboljenju bronhija. No, on je unato tom bremenu poloio diplomski ispit s odlinim uspjehom. Najvie je volio fiziku, kemiju, crtanje i tehniku kulturu. Upisao je akademski teaj i s navrenih dvadeset godina postao nastavnik likovnog odgoja na viim i visokim kolama. Pouavao je na jednoj visokoj koli sve dok nije bio pozvan u vojsku iz koje je nakon devet mjeseci bio otputen zbog "neurastenikih smetnji srca" te se ponovno vratio svom pozivu nastavnika likovne umjetnosti. S napunjenih trideset godina bio je dobro uhranjen i lijepo je izgledao, po rijeima onih koji su ga tada poznavali, a zapravo je bolovao na bubrezima, imao je takozvanu

20

Brightovu bolest koja se oitovala u brzom tjelesnom propadanju.

Evo kako je sam opisao hrvanje s tom boleu: "Pet puta izvrio sam kuru oporavljanja, da bih na kraju saznao kako se radi o neizljeivoj bolesti, to me silno razoaralo. Pet godina podnosio sam svakakve zahvate mnogih lijenika (sveukupno 24), da bih na kraju spoznao kako sam svoju "neizljeivost" ipak preskupo platio. Tjelesno i duhovno slomljen pomiljao sam na samoubojstvo, meutim sasvim sluajno saznao sam za prirodno lijeenje, u tri navrata posjetio sam Kneippov sanatorij, to je urodilo znatnim olakanjem i eljom za ivotom, ali ne i konanim ozdravljenjem. Boravio sam u pet ili est drugih sanatorija koji su primjenjivali prirodno lijeenje. Isprobao sam sve mogue metode koje su u Europi bile poznate, potroio mnogo novaca za vie nego skroman rezultat lijeenja. Nisam se dodue osjeao bolesnim, ali ni zdravim. Uvijek iznova uio sam na vlastitom iskustvu: glavni simptomi mojih bolesti bili su stvaranje prekomjerne sluzavosti, gnoja i bjelanevina u urinu, te bolesni bubrezi. Uvjereni da je isti urin pokazatelj zdravlja, lijenici su pokuali te izluevine sprijeiti pomou lijekova, a izgubljene bjelanevine (putem izluivanja) nadoknaditi hranom od mesa, jaja i mlijeka. No, koliko god bih kupkama i kretanjem uspio smanjiti prekomjernu sluzavost, ona bi se iznova stvarala zahvaljujui pogrenoj prehrani. vrsto sam odluio prkositi svemu to mi se inilo osobnom tragedijom (kao to se to danas ini mnogim kroninim bolesnicima kad vie ne dobivaju od lijenika nikakvu stvarnu pomo). Sve to sam nauio na vlastitom iskustvu svodilo se na

21

spoznaju da je pogrena hrana uzrok bolesti, te da jedino ispravna hrana moe uroditi ozdravljenjem. Postoji vegetarijanski nain ivota, dijeta pomou voa i oraha, brojne prehrambene "kure" i post koji moe biti od velike koristi. Otiao sam u Berlin i posvetio se prouavanju vegetarijanskog naina ivota. U to vrijeme bilo je u Berlinu preko dvadeset vegetarijanskih restorana. Prva stvar koju sam primijetio bila je injenica da vegetarijanci nisu puno zdraviji od mesojeda. Mnogi su izgledali ak prilino blijedo i bolesno. Zbog ivenih namirnica koje su sadravale u sebi krob i mlijeko meni je s vremenom bivalo sve loije. Upisao sam na sveuilitu studij medicine, fiziologije i kemije. Pohaao sam kolu prirodnog lijeenja, nauio poneto o duhovnom lijeenju, kranskim znanostima, magnetskom lijeenju itd. Sve sam to poduzimao u elji da pronaem stvarne i temeljne istine savrenog zdravlja. Ostao sam vie ili manje razoaran i krenuo na put u Nizzu, naMonte Verita u junoj Francuskoj te se podvrgnuo radikalnoj vonoj dijeti s izuzetkom od pola litre mlijeka na dan. Vjerovao sam tada da mi je potrebna bjelanevina. Vonu dijetu nisam prilagoavao svom specifinom stanju bolesti, kao to to nisu inili ni ostali, i zato nisam od nje imao veliku korist. Bilo je dana kad sam se osjeao sasvim dobro, nakon ega bi uslijedili dani kad sam se osjeao jako loe. Brzo sam napustio junu Francusku i vratio se kui, vratio se opet takozvanoj dobroj hrani koju su mi preporuivali dobronamjerni prijatelji, rodbina i lijenici. Nauio sam neto malo o postu, ali svi moji prijatelji i rodbina odvraali su me od posta; ak je i moj nekadanji lijenik koji se bavio prirodnim ozdravljanjem rekao mojoj sestri

22

da bi nekoliko posnih dana moglo biti presudno za ovjeka koji boluje od Brightove bolesti.

Sljedee zime otputovao sam u Alir na sjeveru Afrike. Blaga klima i udesni plodovi poboljali su moje zdravstveno stanje, pobudili u meni znatno vee povjerenje u metode prirode i znatno vee razumijevanje za prirodu i njene zakonitosti. Odluio sam postiti krae vrijeme, ime sam znatno osnaio proiavajua svojstva ukusnih plodova i blage klime, to je rezultiralo injenicom da sam jednog jutra, kad sam se dobro osjeao, ugledao u zrcalu posve drukiji izgled svog lica, ugledao sam lice mladog, naizgled zdravog ovjeka. No, uslijedili su dani u kojima sam se opet loe osjeao, u kojima je moje lice opet zadobilo boleljiv izgled, to sreom nije dugo potrajalo. Te izmjenine promjene na mom licu utjecale su na mene kao "otkrivenje" prirode. Djelomino sam otkrio njen ustroj i bio sam na pravom putu. Odluio sam sve to temeljitije istraiti i ubudue ivjeti stroe u skladu sa svojim istraivanjem.

Obuzeo me neopisiv osjeaj boljeg zdravlja, osjeaj kakvog nikad ranije nisam osjetio, neopisiva ivotna snaga, ustrajnost i jakost, to mi je donijelo veliku radost i osjeaj sree zbog same injenice da sam iv. I nije se to odnosilo samo na tijelo, ve i na velike promjene u mojim duhovnim sposobnostima. Urodilo je boljim opaanjem i jasnijim prisjeanjem. Ispunjavalo me hrabrou i nadom, a stoje najvanije, zadobio sam uvid u spiritulanost, uvid koji je djelovao poput izlazeeg sunca i bacao novo svjetlo na sve probleme. Svaka moja duhovna sposobnost znatno se poboljala, postala je daleko bolja nego to je bila u najzdravijim i najboljim godinama moje mladosti. Znatno

23

se poboljala i moja tjelesna izdrivost. Nainio sam biciklistiku rutu od priblino 400 kilometara, od Alira do Tunisa, na kojoj me pratio dobro uvjebani biciklist koji se normalno hranio. Nikad nisam zaostajao iza njega, ve sam uglavnom vozio ispred njega, osim u veernjim satima kad je moja izdrivost bila na probnom ispitivanju. Nemojte zaboraviti da su me lijenici prije odlaska u Alir proglasili kandidatom za smrt, a sada sam klicao od radosti to mogu podnijeti i najvea dostignua. Bilo mi je neobino drago to sam napustio klaonicu ovjeanstva, poznatiju pod nazivom znanstveno medicinske klinike.

Kad sam se vratio kui, dokazivao sam svoju sposobnost i izdrivost obavljanjem najteih poljoprivrednih poslova te ispitivajem svoje jakosti koja je bila znatno vea od najbolje treniranih osoba s normalnom prehranom. No, bio sam okruen rodbinom i prijateljima koji su ivjeli uobiajenim nainom ivota. Dolazio sam u kontakt sa strunjacima koji su nasluivali da bi moja otkria mogla postati temeljnim naelima i kao takva biti vrlo uspjena, to ih je pomalo zbunjivalo. Bojali su se da e moja otkria i temeljna naela ponititi, ili u najmanju ruku omalovaiti principe koje su prakticirali. Poeli su me napadati i ismijavati. Vratio sam se opet normalnoj prehrani. Ali nisam napustio istraivanje znanstvenih razloga, ZATO je voe djelotvorna ivena namirnica koja ne stvara sluzavost, dapae, doao sam do zakljuka da voe za vrijeme probave razvija neto stoje poznato kao groani eer i to se u analizama oznaavalo ugljikohidratom. Moja iskustva, testovi i eksperimenti, ba kao i odgovarajue kure, pokazivali su daje groani eer voa najvaniji sastojak ovjekove prehrane, koji prua

24

najveu snagu i izdrivost te je istovremeno najbolje sredstvo za izluivanje otpadnih tvari i najdjelotvorniji lijek ljudskog tijela.

To otkrie izravno je proturjeilo teoriji o duiku i bjelanevinama lijenika i znanstvenika, kao i modernoj teoriji o mineralnim solima. Godine 1909. napisao sam lanak u kojem sam javno osudio teoriju o izmjeni tvari, a 1912. do istog otkria doao je i dr. Thomas Powell u Los Angelesu. On je provodio zapaene kure pomou ivenih namirnica koje su sadravale organski ugljik, kako je on to nazivao. To je isti sastojak ivenih namirnica koji se za vrijeme probave pretvara u groani eer. Ponesen tim otkriima i svojim iskustvima napustio sam prijatelje i rodbinu koji su mi svojim srdanim prijateljstvom uveseljavali ivot. U pratnji mladog ovjeka koji je na temelju mojih iskustava, a zbog nepodnosivih patnji, od kojih je najgora bila zamuckivanje, pokuao isprobati ljekovitu hranu i post, krenuo sam u junu Francusku. Za svega nekoliko mjeseci obnovio sam svoja iskustva koja sam imao u Africi i vjerovao sam vie nego ikada da je hrana od voa u kombinaciji s postom nepogreiva metoda prirode pomou koje ovjek moe postati i ostati daleko zdravijim od sveukupnog civiliziranog ovjeanstva.

Oekivani rezultati esto su bili doivljeni kao uda, iako svoju udesnost imaju zahvaliti prije svaga svojoj rijetkosti. Svijest da sam se domogao udesnih metoda, pomou kojih se mogla jasno utvrditi pogrena hrana te izabrati ispravna hrana za obnovu, izdrivost i jakost, bilo je zaista neto iznenaujue, ali nije to bilo nikakvo udo.

25

Osobito vani bili su rezultati koje sam mogao pratiti na mladom ovjeku, deset godina mlaem od mene. Nakon odreenog ienja pomou posta nastavili smo sa svim moguim ivenim namirnicama suvremene civilizacije. Nai organi, koji su sada postali mnogo osjetljiviji, smjesta bi se usprotivili nepoeljnim tvarima, pogotovo u mijeanim obrocima, to nam je bio najuvjerljiviji dokaz daje moderna kuhinja sa svojim mjeovitim obrocima, bez velikog znanja o kvaliteti, bila glavni uzrok svih bolesti. Nemogue je znati to je zapravo hrana i poznavati djelovanje dotine hrane, ako se tijelo prethodno ne oisti pomou prirodne metode i posta. Nisam uspio dobiti nikakve podatke o tome daje netko prije mene vrio takve pokuse. Te injenice dokazivao sam tijekom dugih godina temeljitom i nimalo lakom praksom, tako da moje znanje nedvojbeno nadilazi znanja svih ostalih koji se bave pitanjima prehrane.

U elji da isprobamo svoje sposobnosti nakon naporna rada nas dvojica krenuli smo na put po sjevernoj Italiji, putovali smo neprekidno 56 sati bez spavanja, bez pauze i bez hrane. Samo smo neto malo popili. I to nakon sedmodnevne kure posta, kad smo priutili sebi jedan jedini obrok od kilogram treanja. Strunjaci koji su doznali za to, nazvali su to udesnim testom, naravno sa svog stajalita. Odaklle snaga za neto takvo? Dolazi li snaga od duika, od bjelanevina, od organske soli, od masti, od vitamina, odakle ta snaga? Nakon mara koji je trajao 16 sati ja sam bio u stanju uraditi 360 sklekova i protezanja ruku u svega nekoliko minuta. Kasnije su brojni testovi snage s atletskim sudionicima donosili jo bolje rezultate. I sve to zbilo se nakon to sam proglaen

2 6

neizljeivo bolesnim, nako to su mi otac i brat umrli od suice. Kao posve novi ovjek teio sam za viim iskustvima, ne samo tjelesne, ve i duhovne i duevne prirode. Isto se dogaalo i s mojim mladim kolegom. On se u mnogim vidovima zaista udesno oporavio, jedino se njegovo zamuckivanje nije nimalo promijenilo na bolje. Palo mi je na pamet da bi razlog tome moglo biti tjelesno optereenje u vidu nagomilavanja otpadnih tvari. Odvezli smo se na osamljeno mjesto otoka Capri i podvrgli se ondje duim kurama posta uz dnevno kupanje i sunanje od etiri do est sati na temperaturi od 49C. Uspjeli smo se do te mjeri oistiti da se vie uope nismo znojili. Osamnaestog dana moj je prijatelj tako promukao da se najozbiljnije zabrinuo za svoj glas. Na moj prijedlog prekinuo je svoju kuru posta koja se sastojala od kilo i pol smokava, to je rezultiralo time daje gotovo sat vremena izbacivao iz svog grla veliku koliinu sluzi, to znai da se njegovo tijelo istilo i u drugom smjeru. Vrlo brzo je ponovo zadobio svoj glas, nestalo je zamuckivanje koje se nikad vie nije vratilo. Postigao je ono za im je njegov bogati otac uzalud teio, podvrgavajui ga svim poznatim tretmanima lijeenja bez i najmanjeg trajnog poboljanja.

Post kao najbolji lijek prirode dosad se vrlo nepromiljeno primjenjivao i bio pogreno shvaen od veine ljudi, stoga je nuno potrebno ispravno objanjenje posta. Na temelju vlastitog iskustva, lijeenja samog sebe postom i obrocima koji ne stvaraju sluzavost, te strunim primjenjivanjem posta kao kure lijeenja za stotine i \totine bolesnika u svom vicarskom sanatoriju u razdoblju preko deset godina, mogu sa svom sigurnou govoriti o udesnom djelovanju i korisnosti ispravne primjene posta.

27

Moje prvo iskustvo donijelo mi je lako blagotvorne rezultate da sam naprosto bio primoran primijenjivane metode usavriti i dokazati. Nastavio sam s opaanjem i istraivanjem svih faza ivota. Vrio sam mnoge vrlo sloene eksperimente. alim sam krenuo sa svojim savreno oporavljenim mladim prijateljem na dugo putovanje. Najprije u junu Italiju, gdje smo puno etali i hranili se gotovo iskljuivo groem. Nastavili smo putovanje brodom za Egipat, krenuli u Palestinu, Tursku, Rumunjsku i vratili se preko Austrije kui. Na tom putovanju nauili smo mnogo o prehrani, obiajima, mentalitetu i zdravlju raznih naroda, osobito onih na Bliskom istoku, stoje moju vjeru u nadmonost europske civilizacije najozbiljnije pokolebalo, a znatno ojaalo moje uvjerenje da sam bio na pravom putu upoznavanja izvanrednog zdravlja i znatno boljeg duhovnog razvitka, te mnogo aktivnijeg i dueg ivota.

U Egiptu smo vidjeli ljude izvanredno jake i izdrljive, koji se najee prehranjivahu oskudnom vegetarijanskom hranom, ali su po svemu sudei imali dvije loe navike -puili su cigarete i pili jaku kavu; pa ipak, nismo vidjeli gotovo nijednu nervoznu ili bolesnu osobu. Vidjevi kako jedu gotovo jednu te istu hranu, i to u vrlo neznatnim koliinama jednih te istih ivenih namirnica, te saznavi da jedu iste ivene namirnice koje su jeli njihovi preci, doli smo do spoznaje o izvanrednim osobinama stare egipatske kulture.

Nepoznavanje prirodnih zakonitosti koje su temelj svakog zdravlja u ovom je stoljeu vee nego u svim prolim stoljeima. O tome najbolje svjedoi razoreno zdravlje takozvanog civiliziranog ovjeka, iako je u

2S

mnogim drugim vidovima znaajno napredovao iz stoljea u stoljee. Sve to sam nauio zahvaljujui svojim istraivanjima i iskustvima, te mogunostima da ljude opet privedem na put boljeg zdravlja, sve je to zapravo otvaranje Knjige sa sedam peata. ivot Isusa Krista u svjetlu uistinu prirodnih i znanstvenih, te stoga vjenih i stvarnih boanskih zakona koji su identini s naim zakonima, istinsko je nadahnue i nada koja mnoge ljude ispunjava iskonskom radou i koju naprosto nije mogue zanemariti.

Ostale zemlje koje smo posjetili otkrile su nam stupnjeve razvitka i injenice glede naela prirodnog zdravlja. S vie povjerenja i oduevljenja nego ikad ranije nastavio sam s poboljavanjem svog zdravlja pomou posta i primjerenije prehrane. Instinktivno sam shvatio - a potom i vrlo brzo dokazao - da odreene posve prirodne i ispravno pripremljene ivene namirnice ne proizvode samo najveu moguu energiju, ve se njihovom ispravnom primjenom postie nevjerojatno ienje tijela. Ako se to kombinira s razboritim postom, mogu se izbjei sve mogue bolesti, dapae, mogu se ak izlijeiti. Ako se to ini individualno, obraajui posebnu panju svakom pacijentu optereenom otrovnim otpadnim tvarima - ne bakterijama! - obraajui panju njegovoj starosti, zvanju, klimi, godinjem dobu itd., tada se moe izai na kraj i s takozvanim "neizljeivim" bolestima. Zacijelo bi uspjelo svako lijeenje pod pretpostavkom da navike ivota i starost ne stvaraju prevelike zapreke. Ispravan pristup lijeenju, manja koliina hrane i temeljita priprema za krae ili due kure posta pruaju probavnim organima predah ili "praznike" od njihova stalnog prenapornog rada.

Nastavimo li potom s uzimanjem izabranih ivenih namirnica (to je vrlo vano), imat emo iznenaujue dobre rezultate. Ja sam postio 24 dana to je urodilo ne samo izvanredno dobrim i radosnim tjelesnim osjeajima, ve i duhovnim i duevnim tenjama, tako da sam sav oduevljen priao svojim prijateljima i drugim ljudima o svojim otkriima, iskustvima i rezultatima. Svoje osjeaje nisam bio u stanju opisati, zato sam im govorio da bi trebali sve to sami doivjeti, to su neki i uinili. Zapoeo sam sa svojim obrazovnim radom, javnim kurama posta i predavanjima. Dvaput sam odrao javnu kuru posta u velikim njemakim gradovima, a dvaput u vicarskoj. U zatvorenoj prostoriji, strogo uvan i kontroliran od lijenika, bez ikakvih utjecaja izvana i veza s vanjskim svijetom. U Kolnu sam tijekom 14 mjeseci postio etiri puta, prvi put 21 dan, drugi put 24 dana, trei put 32 dana i etvrti put 49 dana. Za vrijeme tih kura posta i nakon toga drao sam na predavanjima probe svojih tjelesnih i duhovnih sposobnosti, ne bih li dokazao vrijednost onoga to sam nauio i iskusio. To mije omoguilo da savjetujem i vodim druge ljude, da se posvetim pisanju lanaka i da otvorim svoj sanatorij u vicarskoj. Osim toga poeo sam s davanjem pismenih savjeta.

Svoj prvi lanak napisao sam nakon 49 dana duge kure posta u Kolnu. Objavljen je u jednom vegetarijanskom listu. U njemu opisujem sasvim nova iskustva s postom, nova iskustva s prehranom i lijeenjem bolesti, posve nova iskustva glede samog ivota, njegova produljenja i radosnog ivljenja. lanak je poluio senzacionalno i revolucionarno djelovanje. Dobivao sam pitanja iz svih dijelova svijeta, a osobito iz Europe. Ljudi koji su tragali za

30

zdravljem, inovatori i medicinari vrlo brzo se podijelie u estoke protivnike i oduevljene pristae. Ti spisi izazvali su raspravu, odnosno otvoreno izjanjavanje o novim naelima koje sam otkrio, tako da su u Europi nastale dvije protivnike udruge, udruga Ehretista i udruga Ne-Ehretista.

Istinu Ehretista vrlo je dobro opisao poznati izdava i obnovitelj sljedeim rijeima: "On (Ehret) nije pronaao ili stvorio post, nije poboljao uzimanje voa ili prehranu, budui da je sve to bilo poznato i davno prije njega primjenjivano kao metoda prirodnog lijeenja, ali ono to je on uradio, stvorivi poptpuno novi sustav, jest to da je uspio povezati elemente na temelju savrene prehrane i posta u sustavnu metodu lijeenja." Moja teorija o sluzavosti - koja je postala dokazanom injenicom - kao glavnom uzroniku svih patnji bivala je sve poznatijom, uostalom kao i moj nain lijeenja. Prola je sve probe i donijela neto to je netko nazvao enormnim uspjehom te ju opisao kao prirodnu obradu i prehranu, kao najsavreniji i najuspjeniji nain lijeenja. Vrlo brzo automatski je nazvana "metodom ljekovite hrane", a pokret koji se njome bavio nazvan je "prirodnim nainom lijeenja". Preko deset godina pisao sam lanke za asopise o zdravlju i drao predavanja u velikim gradovima Europe, gdje sam s mnogim lijenicima i strunjacima raspravljao o prednostima te metode. U svom "sanatoriju voa i posta" obradio sam na tisue pacijenata, pa i putem dopisivanja, ne mijenjajui nita od bitnih naela. Usavravao sam se sve boljim poznavanjem pojedinosti i saznanjima kako ih primijeniti da bi se postigli najbolji rezultati. Iz svega toga

razvilo se to stoje postalo poznato kao ljekovita hrana bez sluzavosti.

Neposredno uoi I. svjetskog rata doputovao sam u Sjedinjene amerike drave s namjerom da razgledam izlobu Panama. Htio sam ispitati plodove koji su rasli na stablima Kalifornije. Ratne godine primorale su me da ostanem u Americi i vjerojatno nije nimalo sluajno da sam ovdje naiao na ljude koji su imali iza sebe ista istraivanja, otkria i iskustva. Branili smo ista naela i s njima upoznavali javnost, naela koja su u Europi bila nadasve uspjena, jer su napaenom mnotvu pruala olakanje i pomagala pojedincima da izbjegnu razna oboljenja."

Raduje me to sam izdanju ivotnog djela prof. Ehreta mogao pridodati otkria do kojih je doao dr. Thomas Powell, ijem razvoju sam osobno doprinio, otkria koja je prof. Ehret nasluivao i kasnije svojim rezultatima potvrdio, a u pogledu znanstvenih analiza ivenih namirnica taje otkria potvrdio kemiar Hensel. Powell je otkrio da voe i povre sadri sastojke koji su poeljniji od svih drugih ivenih namirnica za proizvodnju itekako vane energiju. Te osnovne namirnice ili sastojci poznati su kao "ivotonosni ugljikohidrati" i "groani eer". Njihova prisutnost u dostatnim koliinama protivila se u to vrijeme prevladavajuem miljenju da su osnovni proizvoai energije organske i mineralne soli, odnosno soli organskih tkiva. Te su soli u svim ivenim namirnicama sadrane u neznatnim koliinama, a neke od njih su kemijski dodaci. Ni broj kalorija (jedinica topline) nije najrazboritije polazite u potrazi za poeljnom hranom. etrdeset godina opaanja, iskustava i

32

istraivanja najbolji je dokaz da voe i povre sadri sve soli potrebne organskom tkivu, da voe i povre nadilazi sve ostale ivene namirnice glede naprijed navedenih sastojaka, te je najpoeljnije za ienje organizma od ostataka hrane koja stvara "obilnu sluzavost". Prema tome, ovjek se moe s pravom radovati djelotvornom uinku "ljekovite hrane bez sluzavosti".

Profesor Arnold Ehret bio je nesumnjivo jedan od najveih ljeitelja - bio je filozof, uitelj i predvodnik na podruju zdravlja. Doao je u Sjedinjene drave u potrazi za to veim znanjima, spreman svoja hvalevrijedna otkria podijeliti s onima koji su ih kao takva priznavali i uvaavali.

Njegova osnovna pokretaka snaga bila je svesrdna elja da bude ljudima od pomoi - u spoznavanju istine -uz istovremeno priznanje da ni sam ne zna svu istinu. Spoznao je nunost openitih pregnua i nadao se izbjegavanju nepoeljnih posljedica do kojih je dolazilo zbog najobinije zavisti. Njegove dragocjene misli, djela i rijei batina su koju nam je ostavio. Znaenje i viestruka primjena umijea lijeenja kojeg se profesor Ehret domogao kao svog ivotnog djela dovela gaje do suradnje s prirodnim ljeiteljima koji su vrili praksu bez tvornikih lijekova.

Najvie mu je stalo do toga da se svijet upozna s njegovim, u meuvremenu dokazanim, otkriima na odruju zdravlja - boljeg zdravlja - kojega se ponajprije sam domogao i koje je posredovao tisuama i tisuama pacijenata u svom vicarskom sanatoriju na javnim predoavanjima te putem lanaka u asopisima o zdravlju.

33

Bio je postojano vrelo osobnih dobroinstava, to se najbolje vidi po tome da je njegovo uenje o zdravlju nailazilo na sve vee priznavanje, kako kod obinih ljudi tako i kod strunjaka - koji su bez imalo kolebanja prihvatili svjee voe i zelene listove povra kao najpoeljniju hranu ovjeanstva. ak su i njegove silovite rijei kao to su "sluzavost", "osloboen od sluzavosti" i "suvina sluz" postale s vremenom oenito poznate.

Arnold Ehret ostavio je ovjeanstvu batinu od velike vrijednosti - po svemu sudei najvaniju poruku koja je ovjeanstvu namijenjena od davnih vremena! Ehretovo uenje jami svim njegovim pristaama zdravlje, zdravlje koje je daleko vrijednije od svakog ovozemaljskog bogatstva, jami ivotnu sreu i duhovni rast.

S dananjeg vidika

Prof. Arnold Ehret imao je u ivotu vrlo velika iskustva glede posta i lijeenja pomou zdrave hrane. Bio je vrlo precizan promatra vlastitih iskustava. Zahvaljujui tome domogao se velikog prirodoznanstveno-eksperimentalnog znanja o lijeenju pomou posla i zdrave hrane. Njegove izjave o ljekovitoj hrani i postu ostaju i danas ispravne, vaee i usmjeravajue, bez obzira na injenicu to ih kolska medicina ne priznaje. To to ih ne priznaje, ne znai da one po sebi nisu vrijedne i djelotvorne. Njegove izjave o funkcijama tijela i organa, o tjelesnoj gradi, o zdravlju i bolesti, o fiziologiji, njegovo uenje o ivotnom dogaanju u tijelu djelomino podlijeu odreenim

34

ispravcima nove prirodoznanstvene spoznaje. Meutim, to nipoto ne umanjuje vrijednost njegova uenja o postu i zdravoj hrani, tako da nema potrebe za bilo kakvim promjenama kod prevoenja izvornog teksta knjige u ovom izdanju.

35

1. poglavlje

Openita uvodna naela

Svaka bolest, bez obzira kako se u medicinskoj znanosti zove, u biti je zaepljenje, zaepljenje ukupnog probavnog sustava ovjejeg tijela. Stoga je najbolji znak svake bolesti neobino zaepljenje do kojega je na odreenom mjestu dolo zbog prevelike sluzavosti. Mjesta na kojima se najee skuplja suvina sluz jesu usta, eludac i sveukupni probavni trakt. Probavili trakt moe biti dublji uzrok zaepljenja crijeva. Prosjeni ovjek zadrava u svojim crijevima vie od pet kilograma neizluenih otpadnih tvari koje truju krvotok i itav tjelesni sustav. Postanite ve jednom svjesni te injenice!

Svaki bolestan ovjek ima vie ili manje zaepljen organizam. Suvina sluzavost nastaje uslijed ne-probavljenih, neizluenih sastojaka hrane koji se u tijelu nagomilavaju od ranog djetinjstva nadalje. Vie pojedinosti o tome moete nai u mojoj knjizi "Postom do zdravlja".

Moja teorija o sluzavosti i moja "metoda lijeenja hranom bez sluzavosti" nisu niim uzdrmane. Dokazale su se kao kao najuspjenija akcija obnove, nazvana lijeenjem svih vrsta bolesti. Sustavnom primjenom teorije i metode lijeenja pomou "hrane bez sluzavosti" mogu se spasiti na tisue i tisue pacijenata za koje je reeno da boluju od "neizljeivih" bolesti.

36

Hrana bez sluzavosti sastoji se iz svih vrsta voa, povra koje ne sadri krob i kuhanih ili sirovih listova povra. Metoda lijeenja hranom bez sluzavosti temelji se na uzajamnosti dobro promiljenih, kraih ili duih, razdoblja posta i razliitih obroka od ivenih namirnica koje ne stvaraju sluz. Ve sami obroci od ivenih namirnica koje ne stvaraju sluz mogu izlijeiti veinu bolesti bez dodatnog posta, samo to takva kura traje due vremena. Sam postupak lijeenja objasnit u u narednim poglavljima.

Da biste to bolje shvatili kako se taj postupak primjenjuje i razumjeli na koji nain i zato djeluje, nuno je da se oslobodite predodbi o medicinskim zabludama koje je djelomino preuzelo i prirodno lijeenje. Drugim rijeima, moram vam objasniti novu fiziologiju, uenje o svim funkcijama tijela, osloboenu od medicinskih zabluda; novu metodu dijagnoze; obavijestiti vas o zabludama glede izmjene tvari, o bjelanevinama u hrani, o krvotoku te o sastavu krvi. Vi morate to znati!

Sto je stvarna ivotna snaga?

Za medicinsku znanost ljudsko tijelo je, osobito u bolesnom stanju, jo uvijek tajna. Svaka novootkrivena bolest za lijenike je nova tajna. Naprosto nema rijei kojom bi se moglo tono izrei kako su lijenici u biti daleko od istine! U prirodnom lijeenju stalno se upotrebljava rije ivotna snaga, ali ni medicinari ni zagovornici prirodnog lijeenja ne mogu objasniti to je ivotna snaga.

37

Ne samo da je nuno odstraniti sve te zablude, ve je nuno istinu predoiti u novom i jednostavnom svjetlu, kako biste je mogli to prije i to bolje dokuiti. Ta velika prednost jednostavnosti i jasnoe jedan je od najhitnijih razloga mog uspjeha. Iako moje nauavanje sadri istinu i bez toga. Uostalom, sve ono to se ne moe shvatiti zdravim razumom nije nita drugo do sljeparija, bez obzira na znanstveni prizvuk ili teinu.

Vidjet ete kako je pogreno i neznanstveno vjerovati da se bilo koja odreena bolest moe izlijeiti samo na taj nain to emo jesti ispravnu hranu, to emo uzimati "specijalne obroke" i drati duge kure posta, a da pritom neemo imati pred oima iskustvo, sustav, a osobito savjet za svaki pojedini sluaj.

Post je poznat ve stoljeima kao postupak lijeenja kod svake bolesti, kao jedini i nepogreiv zakon prirode, a isto vrijedi i za hranu bez sluzavosti; hranu koja je zapisana na poetku Biblije, u Knjizi postanka ili Prvoj Mojsijevoj knjizi {voe i zeleno bilje). Zato nije nikad dolo do ope primjene tog biblijskog nadahnua i njemu shodnog sveobuhvatnog uspjeha? Zato to se to nadahnue nikad nije smiljeno primjenjivalo na stanje bolesnog ovjeka. Prosjeni ovjek nema pojma o nunom procesu izluivanja; koliko je vremena potrebno, koja koliina hrane i kako esto se hrana mora izmijeniti, to znai oistiti tijelo od otpadnih tvari koje se tijekom itavog ivota nagomilavaju u njemu.

Bolest je pokuaj tijela da izbaci otpadne tvari, sluzavost i otrov, a upravo ova metoda pomae prirodi na najsavreniji nain. Ne lijei se bolest, nego tijelo, tijelo se mora oistiti, izluiti ili odstraniti iz sebe sav otpad i strane

38

estice, suvinu sluz i otrove koji se od djetinjstva nagomilavaju u njemu. Zdravlje se ne moe kupiti u boicama. Vi ne moete lijeiti svoje tijelo tako to ete za nekoliko dana oistiti svoj organizam. Vi morate pronai protuteu nepravdi koju ste itavog ivota nanosili svome tijelu.

Moja metoda nije nikakakvo ublaavajue sredstvo, nikakva ljekarija. Tu se radi o temeljitoj obnovi, o brinom "pospremanju stana", o stjecanju istog i savrenog zdravlja, kakvo dosad niste poznavali.

Prisjetite se: konstitucionalni ljam (sluzavost, talog, neistoa) vaeg organizma uzrok je svake bolesti, najvei i najkodljiviji izvor loeg zdravlja, pomanjkanja snage i izdrivosti te svih ostalih nedostatnosti.

Sve te nedostatnosti imaju svoje porijeklo u debelom crijevu koje vjerojatno nije bilo temeljito ispranjeno od samog roenja. Nitko na kugli zemaljskoj nema danas idealno isto tijelo i savreno istu krv. Stanje koje medicinska znanost naziva "normalnim zdravljem" zapravo je bolesno stanje.

I da zakljuim: ovjeji mehanizam je pokretni sustav cijevi. Hrana civiliziranog ovjeka nikad se do kraja ne probavi, a otpadne tvari koje pritom nastaju nikad se do kraja ne izluuju. S vremenom dolazi do zaepljenja u tom sustavu cijevi, naroito u probavnom traktu. I upravo tu lei uzrok svake bolesti. Osloboditi se tog otpada, pokuati ga razumno i brino izluiti i to izluivanje nadgledati - to se moe postii jedino besprijekornim pos\upkom lijeenja pomou ljekovite hrane bez sluzavosti.

39

2. poglavlje

40

To je njegova skrivena patnja

Kad te skrivene otpadne tvari izgore, napr. za vrijeme prehlade, tijelo izbacuje iz sebe sluzavost. ovjek se osjea nesretnim, umjesto da se raduje prirodnom procesu ienja tijela. Ako je koliina izluene sluzavosti velika, vie ili manje potresna za organizam, ali jo uvijek podnosiva, tada se takvo stanje dijagnosticira kao gripa. Ako prirodno izluivanje zadire dublje u organizam, pogotovo u plua, izluivat e se tako velike koliine sluzavosti i otrova, da e krvotok raditi s velikim tekoama, slino nekom stroju punom prljavtine ili autu koji vozi pod zategnutom runom konicom. To trenje proizvodi abnormalnu vruinu koja se zove groznica. Lijenici to nazivaju upalom plua, a u stvari se radi o "grozniavom" naporu prirode koja nastoji ivotno vane organe osloboditi od otpadnih tvari. Ako su bubrezi zadueni da izluuju suvinu sluzavost, to svakako na njih djeluje potresno, te se takvo stanje naziva upalom bubrega.

Drugim rijeima, kad god se priroda napree oko "grozniavog" izluivanja suvine sluzavosti i otrovnih tvari, ne bi li spasila ljudski ivot, takav se postupak oznaava kao akutna bolest.

Akutne patnje

Medicina poznaje preko 4.000 (u meuvremenu se ta brojka popela na 20.000) naziva za razliite bolesti. Svaki pojedinani naziv bolesti izvodi se od sasvim odreenog

41

Latentni, akutni i kronini bolovi nisu vie nikakva tajna

U prvom poglavlju stekli ste uvid u stvarnu bolest. Pored sluzavosti i trovanja krvi koje sluzavost izaziva postoje u organizmu i druge opasne tvari, kao to su mokrana kiselina, otrovi itd., a osobito su opasni tvorniki lijekovi kad se jednom ponu uzimali. Godinama sam pouavao praktinim iskustvom da se tvorniki lijekovi iliti medikamenti nikad posve ne izluuju, kao to se nikad do kraja ne izluuju ni otpadne tvari ivenih namirnica, ve se godinama pohranjuju u tijelu. Pratio sam na stotine sluajeva kod kojih su tvorniki lijekovi, uzimani 10, 20, 30 pa i 40 godina, odstranjeni iz tijela zajedno sa sluzavou upravo zahvaljujui mojoj metodi. To je najhitnija injenica, osobito znaajna za praktiare. Ako se kemijski otrovi, jednom odstranjeni, opet vrate u krvotok te se izluuju pomou bubrega, oni e prouzroiti jako kucanje srca i druge neobine osjeaje. Tko nije upoznat s tom injenicom, nai e se pred zagonetkom i najvjerojatnije pozvati kunog lijenika koji e takvo stanje nazvati "sranim tegobama" te potraiti razlog u "nedovoljnoj prehrani", a nipoto u medikamentima koje je dotinoj osobi propisao prije 10 godina. "Normalan" ovjek, koji se smatra zdravim, ima kronino pohranjene gomile otpadnih tvari i medikamenata u svom tijelu.

mjesta i naina izluivanja, ili se odnosi na mjesta zaepljenja koja oteavaju cirkulaciju krvi te prouzrouju bolove - kao to su npr. bolovi u zglobovima, poznatiji pod nazivom reumatizam.

Taj hvalevrijedan napor prirode i namjerno samoienje tijela bili su desetljeima krivo tumaeni i grubo podreivani medikamentima. Unato upozoravaj uim znakovima opasnosti, kao to su bolovi i gubitak apetita, ustrajavalo se na bogatoj i osobito "dobroj" prehrani. Bez obzira na "pomo" lijenika - pomo koja je u stvarnosti esto bila za pacijenta tetnija i opasnija -njegova ivotna snaga, a osobito sposobnost izluivanja se znatno smanjila. S takvim zaprekama ne moe priroda djelotvorno funkcionirati, njoj treba vie vremena, zbog ega e se takav sluaj nazvati "kroninim". Rije "kronian" dolazi od grke rijei "chronos", to znai "vrijeme". O toj "tajni" vie ete saznati u 7. poglavlju.

42

3. poglavlje

emu dijagnoza? I. dio

Laici, pa ak i neki strunjaci za prehranu, osim mene, vjeruju da dijagnoza nije nuna. Postavljaju sljedee pitanje: ako postoji samo jedna bolest, emu dijagnoza? Ako su sve bolesti prouzroene neistoom zbog neizluenih otpadnih tvari, suvine sluzavosti, mokrane kiseline, trovanja krvi, medikamenata itd., emu onda dijagnoza? Vidjet emo zato obroci od voa i post, ukoliko se zbog nepoznavanja stvari pogreno primjenjuju, daju sumnjive rezultate, prouzroeni uvjerenjem da uopeno pravilo vrijedi za svaki pojedini sluaj i sve sluajeve. Takvo uvjerenje daleko je od istine! Nijedna druga metoda ne mora biti upravljena na pojedinani sluaj kao to mora biti ova kojoj je potrebno due vrijeme da bi se prilagodila reakcijama pacijenta. I zato ljudi koji se slue ovom metodom bez potrebnog znanja ili savjetovanja esto postiu opasne rezultate.

Post bez ikakvog izbora

Mnogi na primjer preporuuju post kao neto to se moe primijeniti u svim sluajevima. U svojoj dugogodinjoj praksi uio sam na tisuama sluajeva da nita na svijetu ne trai tako individualnu i razliitu

43

primjenu kao to to trai post i hrana bez sluzavosti. Jedan od dva pacijenta mogao bi se nakon posta od dva ili tri tjedna osjeati savreno oporavljenim, dok bi drugi mogao pod istim tretmanom umrijeti! Stoga je apsolutno nuna dijagnoza openitog stanja i tjelesne izdrivosti svakog pojedinca.

Dijagnoza tjelesnog stanja

Moja dijagnoza odreuje slijedee toke:

1. relativnu visinu optereenja organizma

2. prevladavajui udio sluzavosti ili otrova

3. ima li u organizmu gnoja

4. koliina i vrsta uzimanih lijekova

5. je li unutarnje tkivo ili koji organ iaen

6. koliko je ivotna snaga umanjena.'

I vi ete pomou ovih smjernica, a na temelju iskustva i opaanja, moi ustanoviti da sveukupni izgled pacijenta, a osobito njegov obraz, pokazuje vie ili manje njegovo unutarnje stanje.

Medicinska dijagnoza

Medicinska dijagnoza nije u stanju temeljito rasvijetliti konkretan problem, iako ljudi uvaavaju lijenike vie od

prirodne metode lijeenja. Medicinska dijagnoza sastoji se iz izvjea, simptoma i ukupne sume medicinskog znanja. Za beznaajnost medicinske dijagnoze vrlo su karakteristine izjave mnogih pacijenata u smislu da "lijenik nije mogao pronai od ega u stvari bolujem". Sam naziv bolesti nita ne znai. ovjek koji boluje od gihta, ili ovjek kojega mue probavne smetnje, ali i ovjek koji boluje od Brightove bolesti bubrega, mogu biti na isti nain obraeni. Meutim, moraju li npr. postiti i kako dugo, to ne ovisi o nazivu bolesti, nego o stanju pacijenta, a prije svega o tome koliko je njegova ivotna snaga oslabljena.

Metode prirodnog lijeenja

Prirodno lijeenje ima veliku prednost u usporedbi s medicinom, jer polazi sa stajalita da sve bolesti potjeu od tjelesnog stanja svakog pacijenta. Prirodno lijeenje objanjava uzroke, vrstu i sastav "otpadnih tvari" kao bitnu pojedinost svih bolesti.

Dr. Lahmann jednom je rekao: "Svaka bolest prouzroena je pomou ugljine kiseline i plina". Meutim, on nije znao da su uzrok stvaranja ugljine kiseline i plina trule, neprobavljene ivene namirnice -sluzavost u stadiju trajnog vrenja.

Dr. Jaeger jednom je rekao: "Bolest je zapravo vrlo ruan zadah". Priroda ukazuje na neko stanje pomou runog zadaha, taj zadah daje nam do znanja koliko je uznapredovalo unutarnje raspadanje.

45

Dr. Haigh iz Engleske, osniva "anti-mokrane dijete", zasnovao je pojam opeg stanja na pretpostavci da je veina bolesti prouzroena mokranom kiselinom koja je uz sluzavost sasvim sigurno vaan dio oboljelog tijela.

Prirodno lijeenje pridaje simptomatinom stanju veliku vrijednost i vanost, bez obzira na spoznaju da postoji samo jedna bolest.

Nalaz urina

Lijenici i mnogi drugi dre ovu vrstu specijalne dijagnoze najvanijom, premda je u biti krivo shvaaju. Mokrani kanal je uz probavni trakt glavni put izluivanja. im netko smanji uzimanje hrane, bilo da posti ili se orijentira na prirodniju hranu, on e u urinu imati otpadne tvari, sluz, otrove, mokranu kiselinu, fosfate itd. i analiza njegove mokrae bit e alarmantna. To se u velikom broju sluajeva dogaa kad se ovjek razboli. Napor tijela da izlui otpadne tvari alarmira svakog ovjeka - radi se u biti o procesu lijeenja, o postupku ienja.

Ako se u urinu pronau eer ili bjelanevine, takav sluaj oznaava se "vrlo ozbiljnim" i nalaz glasi "dijabetes" ili "Brightova bolest bubrega". Kad je u pitanju nedostatak eera, pacijent umire unato medicinskoj obradi zato to je uzimao hranu koja nije sadravala dovoljno eera. Kad je u pitanju Brightova bolest bubrega, pacijent umire zbog pretjeranog nadomjestka bjelanevina, do ega dolazi zbog preobilnih obroka bogatih bjelanevinom.

46

Sve to tijelo izbacuje jest otpad, truli, mrtvi otpad - to jasno pokazuje da se pacijent nalazi u jednom uznapredovanom stadiju unutarnje neistoe koja prouzrouje zastranjivanje nekih unutarnjih organa. Dolazi do brzog truljenja preostale hrane u tijelu. Takvi sluajevi, kao to je npr. tuberkuloza, moraju se vrlo obazrivo i polako obraivati.

Kako to izgleda u debelom crijevu?

Vrlo je vano da dijagnozom uspijemo u najveoj moguoj mjeri upoznati ope stanje unutranjosti ovjekova tijela. Stoga se naa dijagnoza sastoji u tome da ustanovimo koliinu otpadnih tvari u tijelu pacijenta.

Iz izvjea patologa moemo saznati da 60-70% pregledanih debelih crijeva sadre u sebi supstance kao to su na primjer gliste i desetljea stari okamenjeni izmet. Unutarnje stijenke crijeva obloene su korom stvrdnutog izmeta te su po svom izgledu sline unutarnjoj strani prljave otvorene cijevi.

Imao sam debele pacijente koji su izluivali od 25 do 30 kilograma otpadnih tvari, samo iz debelog crijeva od 5 do 10 kilograma, uglavnom u obliku starog, okamnenjenog izmeta. Takozvani "zdravi" ovjek dananjice nosi od svog djetinjstva u sebi nekoliko kilograma nikad izluenog izmeta. Imati jednom na dan "dobru stolicu" ne znai nita. Debeli, bolestan ovjek je u biti iva "gnojnica". Za me je doista bilo veliko iznenaenje kad sam uo daje velik broj mojih pacijenata, koji su bili u takvom stanju, ve bio podvrgnut takozvanim "kurama prirodnog lijeenja".

4 7

4. poglavlje

emu dijagnoza? II. dio

Debeli i mravi tipovi

Tjelesni mehanizam debelog tipa u prosjeku je jae blokiran, budui da ti tipovi uglavnom jedu ivene namirnice bogate krobom. Mravi tip sklon je vie fizioloko-kemijskim povredama u svom organizmu. Takav tip je obino velik mesoder. Ta okolnost zahtijeva pojaanu proizvodnju eluane kiseline, mokrane kiseline te ostalih otrova i gnoja.

Povijest bolesti

Ja u pravilu postavljam svojim pacijentima sljedea pitanja, polaui veliku vanost na njihove odgovore:

1. Kako dugo ste bolesni?

2. Kako je lijenik nazvao vau bolest?

3. Koja vrsta obrade je primijenjena?

4. Koliko je obrada i koje vrste dosad uinjeno?

5. Jeste li bili kada operirani?

18

6. Postoje li jo neke vrste obrada kojima ste ranije bili podvrgnuti?

(Starosna dob, spol, nasljedna bolest itd., takoer su vrlo vana saznanja.)

No, najvanija stvar je ipak sadanja prehrana pacijenta, njegova sklonost odreenim ivenim namirnicama i njegove pogrene navike, ima li problema sa zaepljenjem i kako dugo. Je li se pridravao kakve dijete? Nuno je uvesti promjenu u sadanjem nainu prehrane pacijenta. Dobro doe i najmanja prehrambena promjena na bolje.

Pokusna dijagnoza

Najtonija, odnosno najmanje lana dijagnoza koju primijenjujemo jest kratkotrajni post. Sto se pacijent u kratkotrajnom postu "loije" osjea, to vee i otrovnije koliine otpadnih tvari nosi u sebi.

Ako ima vrtoglavicu ili jaku glavobolju, znai da je u velikoj mjeri optereen sluzavou i trovanjem krvi. Ako se pritom pojave i srane tegobe, onda je to jasan znak da se negdje u organizmu nalazi gnoj, a moda i medikamenti koje je uzuimao prije mnogo godina te ekaju u krvotoku na izluivanje.

Svako unutarnje mjesto, pogotovo ako se radi o "zaepljenom" mjestu, moe se pronai zahvaljujui sasvim laganom bolu. Iskusni praktiar moe pomou objave prirode za vrijeme kratkotrajnog posta bolje od rendgenskih zraka utvrditi stvarno unutarnje stanje

49

ovjejeg tijela i dati ispravniji nalaz od svakog lijenika sa svom njegovom znanstvenom opremom i instrumentima.

Ako se taj "nalaz kratkotrajnog posta" isproba na ovjeku koji je naizgled zdrav i normalan, a zapravo pun sluzavosti - priroda nam otkriva istu stvar u mnogo primjerenijem obliku. I kad se jednom "slaba toka" poinje dalje neotkriveno razvijati, priroda e jasno pokazati gdje i kako e se taj ovjek kasnije razboljeti, ukoliko nastavi ivjeti pogrenim nainom, pa makar se to dogodilo nekoliko godina kasnije. To je pravo proricanje bolesti.

Posebne dijagnoze

Da biste se uvjerili u to kako najrazliitije opisane bolesti, ak i one najtee, imaju svoje polazite i uzrok u jednom te istom openitom i priroenom optereenju tijela, pokazat u vam, u svjetlu istine, nekoliko tipinih sluajeva. Pomou tih slikovitih primjera dokazat u vam da ne postoji nijedna jedina bolest, nijedna smetnja ili osjeaj boli, nijedna nezdrava pojava ili znak koji se ne bi mogao protumaiti i na licu mjesta prepoznati kao mjestimino zaepljenje ili konstitucionalno zaepljenje uslijed prevelike sluzavosti i trovanja krvi (toksemija). Veina bolesti potjee od "skladitenja otpadnih tvari" u elucu, crijevima, a osobito u debelom crijevu. "Temelj" (debelo crijevo) ovjejeg "hrama" je posuda sa svim predznacima bolesti i slabosti koje se mogu pojaviti.

Prehlada je nadasve koristan pokuaj da se iz usne upljine, vrata i bronhija odstrane sve otpadne tvari.

50

Upala plua

Prehlada zahvaa dublje te e oistiti i spuvasti, ali ivotno vaan organ, plua, od suvine sluzavosti koju e izluiti. Sav organizam je uznemiren, uslijed trenja otpadnih tvari u krvotoku dolazi do poviene temperature. To povlai za sobom uznemirenost i lijenik potiskuje ienje lijekovima i hranom, ime u biti blokira prirodni postupak lijeenja - ienje. Ako pacijent ne umre, izluivanje postane kronino i dobiva naziv suica.

Suica

Suiav pacijent dugotrajno izluuje iz sebe suvinu sluzavost, i to preko plua umjesto prirodnim putem, a sve zbog pogrenog naina prehrane i uzimanja hrane koja stvara preveliku sluzavost. Plua postaju sve slabija, dolazi do pojave bakterija, a to se onda naziva tuberkuloza.

ivotno presudan organ plua, svojevrsna pumpa ljudskog tijela, ne opskrbljuje krvotok u dovoljnoj mjeri, itav sustav stanica sve se vie raspada i propada, sve dok pacijent ne umre.

Zubobolja

Zubobolja je upozoravajui znak prirode: "Prestani jesti, ja se moram obnoviti, oko mene je sve puno otpadnih tvari i gnoja. Uzimao si prevelike koliine hrane siromane kalcijem - meso".

51

Reumatizam i giht

Sluzavost i mokrana kiselina nagomilane su osobito u zglobovima, budui da je ovdje najnedostupnije mjesto tkiva u krvotoku koji je u tijelu izrazitog mesojeda teko optereen otpadnim tvarima i mokranom kiselinom.

eluane tegobe

eludac je sredinji organ glede stvaranja bolesnih tvari. Sposobnost tog organa da probavlja te se nakon probave sam isprazni ima svoju granicu. Svaka hrana (pa i ona najbolja) pomijeana je s kiselom sluzavou koja se dugo zadrava u elucu prosjenog ovjeka. Pravo je udo kako dugo moe ovjek izdrati s tim optereenjem.

Gua

Gua je razborit, prirodno stvoren pohranjiva enormih koliina otpadnih tvari, kojima usporava preveliko prodiranje u krvotok.

V

Cir

U principu ima istu ulogu kao i gua, samo to kod njega dolazi do izravnog izluivanja otpadnih tvari.

Zamuckivanje

Izrazito nagomilavanje sluzi u grlu koja oteava rad glasnica. Lijeio sam razne sluajeve zamuckivanja.

52

Jetrene i bubrene tegobe

Ti organi imaju spuvastu osobinu, a njihova funkcija oituje se u nekakavom fiziolokom situ. I zato se mogu vrlo lako zaepiti ve kod neznatne koliine suvine sluzavosti.

Spolne bolesti

Te bolesti nastaju uglavnom zato to se pomou njih vri izluivanje. One se mogu lako lijeiti. No, iskljuiva upotreba lijekova povlai za sobom karakteristine znakove sifilisa. to se vie koriste lijekovi, osobito na bazi ive1, to brinije valja primjenjivati metodu prirodnog lijenja.

Potekoe s vidom i s luhom

Bez obzira je li rije o kratkovidnosti ili dalekovidnosti, radi se o zaepljenju u oima, a i problemi sa sluhom pojavljuju se uslijed prevelike sluzavosti u uima. Ja sam odreene vrste sljepoe i gluhoe lijeio po istim osnovnim naelima.

Duevne bolesti

U svojoj viegodinjoj praksi doao sam do spoznaje da svaki duevni bolesnik pored navale krvi pati i od

1 Raniji nain lijeenja pomou ive bio je vrlo tetan i najee je dovodio do trovanja ivom. Ta - metoda danas se vie ne primjenjuje.

53

nagomilavanja otpadnih tvari u mozgu. ovjek koji se naao na rubu ludila bio je izlijeen nakon etverotjedne kure posta. ovjeku koji je izgubio razum prirodni instinkt govori da prestane s jelom. Znam da se veina pacijenata kod lijeenja svih vrsta bolesti pomou hrane bez sluzavosti oslobaa od veih ili manjih duevnih smetnji. Nakon prve kure posta razum postaje puno bistriji. Jedinstvo misli ne podlijee zastranjivanju. Zastranjivanja u misaonom svijetu prouzroena su danas u velikoj mjeri prehranom. Ako kod nekoga neto nije u redu s miljenjem, treba najprije istraiti njegov eludac. Duevno bolestan ovjek pati fizioloki zbog pritiska plina u mozgu.

54

5. poglavlje

arobno ogledalo

Budui da je ovjek degeneriran civilizacijom, on ne zna to mu je initi kad postane bolestan. Bolest ostaje i dalje tajnom za modernu medicinsku znanost, kao to je prije vie tisua godina bila tajnom za "medicinara". Razlika je samo u tome to je "demon" ustupio mjesto "teoriji o bakterijama", ali je i dalje prisutna tajanstvena strana sila koja moe nanijeti tetu i razoriti va ivot.

Bolest je za vas velika zagonetka, kao i za svakog lijenika koji se nijedanput dosad nije zagledao u arobno ogledalo. To ogledalo elim sada detaljnije objasniti.

Prirodno lijeenje zavrijeuje posebno priznanje za nedvosmisleno dokazivanje da se bolest krije u vama, i to u obliku otpadnih tvari koje imaju svoju teinu te se moraju izluiti iz tijela. elite li biti sam svoj lijenik, ili elite lijeiti ljude bez primjene tvornikih lijekova, morali biste se domoi prave istine i znanja o bolesti. Vi ne moete sami sebe lijeiti, ili lijeenjem pomoi drugim ljudima, bez tonog nalaza koji e vam dati jasnu predodbu stvarnog stanja tijela. Ta nepogreiva istina prirode moe se nauiti jedino iz knjige prirode, to znai testiranjem na vlastitom tijelu ili "arobnom ogledalu", kako gaja rado nazivam.

Svaki onaj tko pati od bilo koje bolesti, odnosno svaki ovjek, bolestan ili zdrav, koji je poduzeo lijeenje postom i hranom bez sluzavosti, izluit e iz tijela sluzavost i time

55

pokazati da je uzrok svih ovjekovih tajanstvenih patnji zaepljeni sustav tkiva zbog neizluenih, suvinih i neprobavljenih sastojaka hrane.

Pomou "arobnog ogledala" mogue je posredovati istinsku i nepogreivu dijagnozu vae bolesti.

"arobno ogledalo"

1. Ono je dokaz da vai osobni simptomi, patnje i bolovi, bez obzira kako se bolest zvala, nisu nita drugo do izvanredno mjestimino nagomilavanje otpadnih tvari.

2. Jezik posut mjehuriima dokaz je konstitucionalnog optereenja u sveukupnom organizmu koje oteava krvotok i dovodi do zaepljenja stvaranjem sluzavosti. Ta se sluzavost pojavljuje ak u urinu.

3. Zadravanje izmeta u tijelu, koji se obino zadrava u depovima crijeva, dugotrajno truje i oteava urednu probavu i stvaranje krvi.

Da biste imali puno bolji i jasniji uvid u svoje tijelo od lijenika koji se u tu svrhu slue rendgenskim zrakama, da biste pronali uzrok svojoj bolesti ili otkrili dosad nepoznati tjelesni nedostatak ili duevnu manu, pokuajte uiniti slijedee: postite jedan ili dva dana, ili pak dva do tri dana jedite samo voe (narane, jabuke ili bilo koje drugo sono voe odreenog godinjeg doba), i vi ete primijetiti da je va jezik jako proaran. Dogodi li se to kod nekog akutnog bolesnika, lijenik e smjesta donijeti zakljuak: "probavna smetnja". Jezik nije samo ogledalo eluca, ve je ogledalo sveukupnog sustava membrana. injenica da

56

se proaranost jezika ponovno javlja, iako je jednom ili dvaput na dan odstranjena etkom za zube, ukazuje na veliku koliinu prljavtine, sluzavosti i ostalih otpadnih tvari koje se moraju izluiti iz unutarnje povrine eluca, crijeva i svih upljina vaeg tijela.

Vi ete ne samo tom injenicom, ve i jednom sasvim drugom pojavom, postati jo uvjereniji, nakon to ete svoja crijeva isprazniti prije i poslije testiranja.

Za vrijeme kure posta ovjek se uistinu nalazi na operacijskom stolu prirode, na operaciji kod koje se ne primjenjuje nikakav no. Proces ienja izluivanjem zapoinje odmah, a znanje sadrano u ovim poglavljima prua vam nune informacije za postizanje eljenih rezultata.

Ako ste obavili kuru posta, savjetujem vam da svoju uobiajenu koliinu hrane smanjite i jedete samo prirodnu hranu koja isti tijelo i ne stvara sluzavost (voe i povre koje nije bogato krobom). Na taj nain pruate tijelu priliku da se oslobodi suvine sluzavosti pomou izluivanja. To je uistinu nabolji postupak lijeenja.

"Ogledalo" na povrini jezika prua promatrau uvid u veliinu optereenja koje zaepljuje organizam od samog djetinjstva nadalje hranom koja stvara sluzavost. Ako za vrijeme testiranja promatrate svoj urin - treba nekoliko sati odstajati - primijetit ete u njemu veliku koliinu sluzi.

Radi se o nevjerojatnim koliinama prljavtine i otpada koje su skriveni uzrok zdravstvenih vaih "problema".

Bolest, ama ba svaka bolest, svodi se ponajprije na zaepljenje krvotoka, tkiva i sustava crijeva. Bolovi i upale nastaju od prevelikog pritiska, prouzroene trenjem i nagomilavanjem otpada.

57

Svaka bolest je konstitucionalno zaepljenje. Cjelokupni protoni sustav ljudskog tijela, osobito mikroskopski sitni kapilarni sudovi, danas su zbog pogrene prehrane kronino zaepljeni.

Bijela krvna zrnca nisu nita drugo do otpad - nema ovjeka u zapadnoj civilizaciji ija krv i krvni sudovi nisu puni sluzavosti.2

Sluzavost je slina aavosti dimnjaka koji nikad nije bio oien, pa ak je gora od aavosti, budui da su ostaci bjelanevina i hrane bogate krobom mnogo otporniji.

Tipina svojstva izgraenog tkiva, pogotovo najvanijih unutarnjih organa, kao to su plua, bubrezi, lijezde itd. najslinija su svojstvima spuve. Predoite sebi spuvu koja je premazana tutkalom ili ljepilom!

Prirodno lijeenje mora svoja znanja uvijek iznova i sve vie oslobaati od medicinskog praznovjerja koje se pogreno oznaava kao "znanstveni nalaz". Jedino nas priroda ispravno pouava o vaeim istinama. Priroda lijei pomou jedne jedine metode - a to je POST - svaku bolest koja se moe izlijeiti. Sama ta injenica najbolji je dokaz da priroda poznaje samo jednu jedinu bolest i da je u svakom tijelu najvei faktor uvijek otpad, strane estice i

2 Velike fagocitne slanice (makrofagi) pripadaju bijelim krvnim zrncima. Te stanice preuzimaju na sebe tetne tvari koje ine tijelo bolesnim, ne bi li ih onemoguile u tetnom djelovanju, pa makar pritom i same odumirale. Na taj nain postale su otpadom. To je vrlo slikovito opisano u knjizi Suneva svjetlost i zdralje autora dr. Zane R. Kime.

58

sluzavost (pored mokrane kiseline i drugih trovanja krvi, esto puta i gnoj, kad je u pitanju razoreno tkivo).

Da biste spoznali kako je ovjeje tijelo doista uasno prljavo, morali biste vidjeti pacijente koji su provodili kuru posta, a bilo ih je u mom sanatoriju na tisue. Gotovo je nevjerojatno kolike koliine otpada drimo pohranjene u svome tijelu? Jeste li kada obratili panju na to kolike koliine sluzi izbacujete iz sebe za vrijeme prehlade? Upravo na isti nain kako se to odvija u vaim ustima i grlu, odvija se i u vaim bronhijima, pluima, elucu, bubrezima, mjehuru itd. Svi ti organi nalaze se u istom stanju. Spuvasti jezik zrcali na svojoj povrini pojavnosti na svim ostalim dijelovima vaeg tijela.

Medicina je razvila "posebnu znanost" laboratorijskih pretraga, dijagnoza mokrae i testiranja krvi.

Prije vie od pedeset godina rekao je najpoznatiji pionir prirodnog lijeenja: "Svaka bolest znai otpad - strane estice". Ja sam prije dvadeset godina rekao i ponavljam to uvijek iznova da je veina tih otpadnih tvari svojevrsna kaa koja nastaje rastvaranjem pogrenih ivenih namirnica, to se moe najbolje vidjeti prilikom izluivanja tih tvari u obliku sluzavosti. Meso se pretvara u gnoj.

Svjetlo istine obasjalo me nakon obavljena posta, uz veliko protivljenje mog prirodnog lijenika koji me lijeio od Brightove bolesti bubrega. Dok su se cjevice punile bjelanevinom, mogao sam njegove misli proitati na njegovom licu. Menije pak to bio dokaz da sve to priroda izbacuje - izluuje - nije nita drugo do otpad, bez obzira radi li se o bjelanevinama, eeru, mineralnoj soli ili mokranoj kiselini. To se dogodilo prije vie od 24 godine,

59

ali moj doktor prirodnog lijeenja (nekadanji lijenik ope prakse) jo uvijek vjeruje u nadomjestak bjelanevina pomou hrane bogate bjelanevinama.

Medicinski nalaz Brightnove bolesti bubrega, ako kemijski test urina ukazuje na visoki postotak bjelanevina, moe biti jednako pogrean kao i svi ostali nalazi. Izluivanje bjelanevina znai da one nisu potrebne tijelu, da je tijelo prezasieno njima, da je preoptereeno tvarima koje sadre velike koliine bjelanevina. Umjesto da se hrana koja dovodi do trovanja smanji, ona se poveava, zahvaljujui pogrenoj dijagnozi i nastojanju da se "gubitak" nadomjesti, sve dok pacijent ne umre. Nije li tragino da se otpad nadomjeta otpadom, nakon to je priroda poduzela sve da ovjeka spasi izluivanjem suvinih otpadnih tvari.

Sljedei vaan laboratorisjki test odnosi se na eer u urinu, na dijabetes. Medicinski leksikon jo uvijek ga dri "zagonetnim". Umjesto da se jede prirodno slatka hrana iji eer moe prodrijeti u krv i biti ondje prihvaen, pacijent koji boluje od eerne bolesti hrani se jajima, mesom, pekom itd., te ostaje nasmrt gladan zbog nedostatka hrane koja sadri u sebi njemu najpotrebniji prirodni eer.

Ve je dugo vremena dokazano da sva testiranja krvi, osobito Wassermanova reakcija, nisu nita drugo do lani zakljuci.

Svi koji se bavimo prirodnim lijeenjem ne moemo nipoto ignoritati nauk prirode, iako je vrlo sloeno i teko osloboditi se starih zabluda koje nas u tome sprjeavaju od djetinjstva naovamo.

60

Jedna od najveih pogreaka oituje se u pojedinanim nazivima za svaku bolest. Ime bilo koje bolesti nije vano i nema nikakve vrijednosti kod prirodnog lijeenja bolesnika, pogotovo kod lijeenja pomou posta i dijete. Ako je svaka bolest prouzroena stranim esticama (a to je sasvim sigurno), tada je jedino vano i nuno znati o kojoj i kako velikoj koliini optereenja se kod dotinog pacijenta doista radi, do koje mjere je njegov organizam oteen stranim esticama i koliko je njegova ivotna snaga umanjena (vidi 6. poglavlje), a u sluajevima tuberkuloze ili raka, vano je znati je li dolo do razgradnje tkiva.

Imao sam na stotine pacijenata koji su govorili da im je svaki lijenik kod kojega su bili na poretragama uspostavljao drukiju dijagnozu i njihove patnje nazivao drugim imenom. Takve pacijente uvijek bih iznenaivao sljedeim rijeima: "Ja tono znam to vam nedostaje -zahvaljujui dijagnozi vaeg izgleda - i vi ete sami za nekoliko dana to vidjeti u 'arobnom ogledalu'".

Pokusna dijagnoza

Kao to sam spomenuo na samom poetku ovog poglavlja, vi biste dva do tri dana trebali postiti. Malo deblji pacijent trebao bi za vrijeme posta piti mnogo tekuine. Povrina jezika jasno e ukazati na pojave u unutranjosti tijela, a disanje pacijenta ukazat e na koliinu otpadnih tvari i stupanj njihova raspadanja. ak je mogue odrediti vrstu hrane koja je pacijentu bila omiljena!

Osjeate li na poetku kure posta na bilo kojem mjestu tijela bolove, moete biti sigurni da je to mjesto naeto,

(1

samo to simptomi nisu jo dovoljno razvijeni, tako da lijenici kod svojih pretraga ne mogu otkriti o emu se zapravo radi.

Otpadne tvari zajedno s oblacima sluzavosti pokazuju se u urinu, sluzavost se izbacuje kroz nos, grlo, plua, ali i zajedno s izmetom. Sto se pacijent slabije i jadnije osjea za vrijeme posta, utoliko vee je njegovo optereenje i toliko slabija je njegova ivotna snaga.

Ta pokusna dijagnoza vam tono pokazuje u emu je problem i kako se moe prevladati primjerenim ili radikalnim prijelaznim obrocima ljekovite hrane bez sluzavosti, te da li moete nastaviti s postom ili ga morate prekinuti.

Taj pokus je temelj, osnova svakog uenja prirodnog lijeenja, fizike, kemije itd. To je pitanje koje se postavlja samoj prirodi, a ona daje uvijek i na svakom mjestu iste nepogreive odgovore.

Kad je pacijent nervozan, ili kad doe do pojave sranih smetnji, moete biti sasvim sigurni u to da je vae tijelo prezasieno tvornikim lijekovima. Suiav pacijent poet e nakon kratkog posta tako silno izluivati iz sebe otpadne tvari da e svakome biti jasno kako bi glupo i suvino bilo pokuati ga lijeiti "bogatom hranom" kao to su jaja i mlijeko.

To je objanjenje pokusne dijagnoze. Vi ne moete zadobiti nikakav bolji uvid u unutranjost tijela, jamim vam, nego upravo pomou te jednostavne metode. Nikakvi skupi aparati ne mogu bolje i tonije pokazati stanje koje prevladava u unutranjosti tijela. Sve druge pretrage, ukljuujui i nalaz arenice ili irisa, nalaz kraljenice itd. nisu nikad tako tone i pouzdane.

62

Ogledalo prirode, njegova otkria, njegovi dokazi samo su dotle "arobnjatvo" dok se ne dokui njihovo pravo znaenje. Priroda vam pokazuje i otkriva naprosto sve, daleko tonije, savrenije i bolje od svake "znantsvene dijagnoze".

Proricanje bolesti

Sada dolazimo do proricanja bolesti. uli smo za neku skrivenu bolest. Svaki ovjek, bez obzira koliko se hvalio sa svojim "dobrim zdravljem", ima neku skrivenu bolest, i priroda eka samo priliku da izlui otpadne tvari koje se pohranjuju u njegovom tijelu od djetinjstva naovamo.

Svaki ovjek zna, ali ne moe razumjeti, da je svaki ozbiljniji "ok", poput "prehlade" ili "gripe", za tijelo poetak izluivanja: no, priroda e na alost u svom pokuaju temeljitog pospremanja biti onemoguena lijenikim savjetom da se dalje dobro jede i uzima lijekove. To naravno spreava izluivanje i stvara akutne kronine patnje.

Svaki ovjek, pa ako i nije bolestan, posebno u kritikim godinama izmeu tridesete i etrdesete, trebao bi nekoliko dana postiti i pomou "arobnog ogledala" saznati neto vie o svojoj skrivenoj bolesti, gdje su mu slaba mjesta i gdje bi se mogla pojaviti. To je proricanje bolesti, i kad bi ivotna osiguranja u to vjerovala, bila bi opremljena zaista pouzdanom i sigurnom metodom koja bi ih zatitila od rizika.

Postiti dok jezik ne postane ist vrlo je opasno. Tko moe objasniti zato jezik postane ist nakon kratkog posta

63

prekinutog "redovnim" uzimanjem obroka i zato "arobno ogledalo" pokazuje vie naslaga, kad se nakon posta nastavite hraniti voem ili hranom koja ne stvara suvinu sluz? To je do danas neobjanjena tajna "arobnog ogledala". A najjednostavnije objanjenje glasilo bi da se izluivanje kod uzimanja pogrene hrane neko vrijeme prekida i vi se s tom pogrenom hranom osjeate bolje. ini se daje tu zatajilo ak i "arobno ogledalo", tako da vi povjerujete kako je vae tijelo isto. Meutim, povratak prirodnoj hrani pokazuje ipak neto drugo. Normalnom ovjeku potrebno je due razdoblje, od jedne do tri godine, sustavnog posta i prirodne hrane koja isti tijelo, prije nego to e se tijelo stvarno oistiti od svih otpadnih tvari. Vi ete za to vrijeme vidjeti kako tijelo kroz sveukupnu vanjsku povrinu tijela trajno izluuje otpadne tvari, kroz svaku poru na koi, kroz kanale kose, kroz debelo crijevo, kroz oi, ui, nos i grlo. Moi ete vidjeti kako se izluuje vlana ali i suha sluzavost (perut). Prema tome, sve bolesti su povezane s ogromnim koliinama otpadnih tvari koje su "kronino" pohranjene u tijelu. Zbog tog izluivanja "kronine bolesti", sloit ete se sa mnom, da nimalo ne pretjerujem kad objanjavam:

Nalaz vae bolesti, svih ovjekovih oboljenja, duevnih i tjelesnih, dokazuje od samog poetka civilizacije da sve bolesti imaju isti uzrok, bez obzira o kakvim se naznakama radi. To je bez izuzetaka jedna te ista kondicija, jedinstvo svih patnji: otpad, strane estice, sluzavost i otrovi.

"Unutarnja neistoa" je preblag izraz za kronino zaepljenje; ispravne oznake za kronino zaepljenje jesu: otpadne tvari, prljavtina, sluzavost, zadah, "nevidljivi otpad".

6. poglavlje

Formula ivota: tajna ivotne snage

L = K - B (L Lebenskraft /ivotna snaga jednako je K Kraft / snaga minus B Belastung / optereenje) - to je formula ivota koju moete istovremeno nazvati i formulom smrti.

L je LEBENSKRAFT / IVOTNA SNAGA.

K kao nepoznata veliina jest KRAFT / SNAGA koja tjera ovjeji mehanizam, koja ga dri na ivotu, koja mu daje jainu i mo upravljanja te izdrljivost zajedno zasad nepoznato razdoblje bez hrane!

B znai BELASTUNG /OPTEREENJE, oteavajuu okolnost, otpadne tvari, trovanje krvi, sluzavost, jednom rijei svu unutarnju neistou koja oteava krvotok, a posebno funkcioniranje unutarnjih organa, odnosno ovjeje postrojenje u njegovom sveukupnom svrhovitom sustavu.

Pomou te usporedbe moete vrlo lako zakljuiti da mora doi do zastoja ovjejeg postrojenja ukoliko je B (optereenje) vee od K (snage).

Inenjer moe tono izraunati E = K - R to znai da E koliina ENERGIJE (ili pogonske snage) koja se postie

65

pomou nekog stroja nije jednaka K (snazi), ve je umanjena za R (Reibung / trenje, habanje).

Genijalna ideja kod izrade nekog idealnog stroja sastoji se u tome da stroj radi uz najmanje mogue trenje. Kad bismo tu genijalnu ideju prenijeli na ovjeje posuojenje, vidjeli bismo daje tu posrijedi veliko neznanje medicinske fiziologije, te daje prirodno lijeenje na pravom putu zato to smanjuje optereenje, zato to pomou izluivanja odstranjuje sve tetne, otpadne tvari, sluzavost i otrove.

Meutim, na pitanje to uistinu znai ivotna snaga i kolika moe biti, kao i na pitanje to je neko bolje, apsolutno zdravlje, nije bilo pravog odgovora sve do naih dana. Ja u u narednim poglavljima predstaviti jednu posve NOVU FIZIOLOGIJU (znanost koja prouava ivotne funkcije ovjejeg organizma) koja se bazira na ispravljanju medicinskih zabluda u pogledu krvotoka, sastava krvi, stvaranja krvi i izmjene tvari u naem tijelu. U tu svrhu potrebno je ponajprije shvatiti to je to vitalnost, to uistinu znai sloenica ivotna snaga.

Openito je poznata stvar da tajna vitalnosti, tajna ivotne snage nije poznata znanosti. Bit ete neobino iznenaeni jednostavnim, prirodnim objanjenjem istine, objanjenjem koje e vas naprosto primorati da kaete, jest, to je doista ISTINA. Imajte uvijek na pameti sljedeu injenicu: "Sve to ovjek ne moe vidjeti svojim oima, to ne moe smjesta shvatiti svojom rasudnom moi, sve je to sljeparija, a nipoto znanost!"

Prije svakog drugog promiljanja valja ovjeje postrojenje shvatiti kao stroj na zrani pogon, koji je u svoj svojoj ukupnosti, s izuzetkom kostiju, oblikovan i izgraen

66

iz materijala slinog gumi, vrlo elastinog, spuvastog materijala koji se zove meso i tkivo.

Daljnja injenica sastoji se u tome da to postrojenje radi pomou pumpnog sustava pritiska zraka s unutarnjim kruenjem tekuina kao to su krv i ostali ivotni sokovi. PLUA SU PUMPA, A SRCE JE VENTIL - a nipoto obrnuto - kako se to krivo tumailo posljednjih 400 godina u medicinskoj fiziologiji!

Sljedea injenica - koja se gotovo uvijek previala -jest automatski, atmosferski izvanjski protupritisak koji iznosi vie od 1 kg na cm 2 . Odmah nakon izdisaja nastaje u pluima vakum. Drugim rijeima, ivotni organizam ovjejeg tijela radi u cijelosti automatski, tako da udie zrak pod pritiskom te kemijski izmijenjen zrak izbacuje pomou protupritiska.3

To automatsko djelovanje je u prvom redu vitalnost, ivotna snaga. To je K (Kraft / snaga) koja vas dri na ivotu. Bez zraka ne moete ivjeti vie od pet minuta!

3 Prema dananjim spoznajama srce proizvodi pomou svojih miia aktivni pritisak poput pumpe i taj se pritisak iri mekanim krvnim ilama dalje. Ako su plua pomou udisaja ispunjena zrakom, ona pojaavaju pritisak u krvnim ilama. Na taj nain udisanje podupire rad srca kao pumpe. Kod izdisaja nestaje te potpore, pa ipak srce i u toj fazi izdisaja upumpava krv u ile. (Za mirovanja kod odraslog ovjeka 16 udisaja svake minule, ali 60 otkucaja srca svake minute). Udisanje se aktivno zbiva pomou rada miia, kod loga se prsni ko i plua aktivno napinju - poput neke lastike ili spiralne opruge - i zrak se udie. Prilikom zastoja dine muskulature stee se lastika od plua zajedno s prsnim kosom i izdie zrak, bez rada muskulature (izdisanje moe uz dodatan rad muskulature biti samo pojaano).

67

Meutim, nepriznata je injenica, dozvolite da je nazovemo tajnom, da ovjeje postrojenje radi jednostavno i automatski pomou atmosferskog protupritiska. A to je mogue upravo zato to se "postrojenje" sastoji iz elastinog materijala, sa ivotno vanom napetou -odnosno sa sposobnou napinjanja i ponovnog skupljanja.

Te dvije injenice su nepoznate tajne koje se automatskim nainom rada K (snage) oituju kao fenomen ivotne snage.

Kemiar Hensel dokazivao je pomou kemijsko-fiziologijskih formula da se osobito vitalni elasticitet tkiva svodi na spoj eera i vapna.

Latinska rije "spira" znai najprije zrak pa tek onda dah: "dah Boji" je u biti svjei zrak. Reeno je da disanje znai ivot. 1 zaista je tako. Mi pomou tjelesnih pokreta i vjebi disanja razvijamo ivotnu snagu i zdravije. Takoer je tono da se B (Belastung / optereenje) moe na taj nain odstraniti pomou jaeg pritiska i protupritiska atmosferskog zraka. Slaemo se i u tome da se optereenja koja nastaju uslijed stranih estica, uslijed mjestiminih, tjelesno uvjetovanih vibracija mogu odstraniti i izluiti. To se odnosi na sve vrste tjelesnih radnji. Tono je da da se bolesna tvar izluuje i na taj nain olakava bolest pomou umjetnog ubrzanja cirkulacije, tako da tkivo dobiva vie zraka kao pogonskog sredstva i postie veu vibraciju. Snaga se na odreeno vrijeme umjetno poveava, ali se smanjuje ivotno vana sposobnost funkcioniranja protupritiska, te dolazi do slabljenja gumenog elasticiteta tkiva. Drugim rijeima, poveava se snaga K (Kraft), ali ne i ivotna snaga L (Lebenskraft), naprotiv, to se zbiva jedino

68

na raun ivotne snage L (Lebenskraft). Poznato vam je iz iskustva to se dogaa s nekom gumenom trakom ako se stalno natee i postane prenategnuta. Traka gubi elasticitet.

Vi ublaujete bolesti, ali polako smanjujete ivotnu snagu, osobito snagu vrlo elastinih i vanih organa, kao to su plua, jetra, bubrezi itd. Vi ublaujete bolesti, ali ih ne lijeite do kraja; vi smanjujete ivotnu snagu i onda kad optereenja odstranjujete i izluujete iskljuivo pomou dodatnih djelotvornih sredstava. Sve dok ne prestanete s dodavanjem sredstava, znai s odstranjivanjem otpadnih tvari pomou pogrene hrane koja stvara sluzavost, a to znai bolest, vi umanjujete ivotnu snagu.

Zar bi itko normalan pokuao neki stroj oistiti drmanjem i dodavanjem jo vee brzine? Nipoto! Vi ete ga najprije oprati sredstvom za ienje i potom zamijenili gorivo u njemu.

Time smo doli do osnovnog problema znanosti o prehrani: TO JE NAJBOLJA PREHRANA? Kakva prehrana daje najvie energije, izdrljivosti, zdravlja, ivotne snage, odnosno koja prehrana je uzrok bolesnih stanja i starenja? to je to najdublja bit ivota, ivotne snage? Jesu li to vjebe disanja, aktivnost, duhovnost ili ispravna hrana?

Moja definicija daje jasan odgovor i rjeenje problema u svoj njegovoj zagonetnosti. Smanjite optereenje B (Belastung) tako to ete smanjiti koliinu svih vrsta ivenih namirnica, ili to ete posve zapostaviti hranu i postiti, ako okolnosti to zahtijevaju. Trebali bi svim sredstvima izbjegavati hranu koja optereuje tijelo stvaranjem sluzavosti, ili je svesti na njamanju mjeru, a uzimati onu hr