Adolescencija i Mentalno Zdravlje

8/10/2019 Adolescencija i Mentalno Zdravlje

1/28


2/28

Adolescencija i mentalno zdravlje

Kratki obiteljski prirunik

Uredili:Anita Sujoldi, Vlasta Rudan i Amelia De Lucia

SponzorOva publikacija nastala je u okviru meunarodnog projekta Kulturnaosjetljivost i kompetencija u promociji, prevenciji i ranoj intervencijimentalnog zdravlja adolescenata uz financijsku potporu Europskeunije (FP6-Specific Support Action CSCAMHPPEI, Contract no.:015127).

Izdava

Institut za antropologiju, ZagrebHrvatsko antropoloko drutvo

[email protected]

Priprema i oprema: Ivan Joshi Tomi

Tisak:Laser-Plus, Zagreb, 2006.


3/28

OOOeeemmmuuujjjeeerrriiijjjeee

e n NNNooorrrmmmaaalllaaannnaaadddooollleeesssccceennntttnniiirrraaazzzvvvooojjj

h PPPsssiiihhooollloookkkiiissstttrrreeesss

o SSSaaammmooopppoootttoovvvaaannnjjjeee

i DDDeeeppprrreeesssiijjjaaa

SSStttrrraaahhhooovvviiiiiitttjjjeeessskkkooobbbaaa

IIIzzzgggllleeedddiiipppooorrreeemmmeeeaaajjjiiiuuuppprrreeehhhrrraaannniii

g PPPuuueeennnjjjeee,,,aaalllkkkooohhhooollliiidddrrruuuggeeedddrrrooogggeee

PPPooorrreeemmmeeeaaajjjiiiuuupppooonnnaaaaaannnjjjuuu

tttooorrrooodddiiittteeellljjjiiimmmoooggguuuuuuiiinnniiitttiii

KKKaaadddaaaiii gggdddjjjeeepppoootttrrraaaiiitttiiipppooommmooo


4/28


1

Adolescencija je ivotno razdoblje koje trai ogromno prilagoavanje idjeteta i roditelja. Kada djeca prelaze iz djetinjstva u odraslu dob, onadoivljavaju mnoge fizike i emocionalne promjene, kao i promjene uponaanju. Te godine obiluju kako uzbuenjima i izazovima, tako i mnogimbrigama i problemima: adolescenti su pod pritiskom da budu uspjeni ukoli, da se svide drugima, da imaju dobre odnose s vrnjacima i vlastitomobitelji, da prebrode rastanke i da donose vane odluke o svojem buduemivotu. Veina ovih stresova je neizbjena i prirodno je da ponekad izazivajuzabrinutost u samog adolescenta i/ili roditelja.

Razumljivo, roditelji se pitaju je li ponaanje njihovih tinejderatipino, ili se trebaju vie zabrinjavati. Ponekad je roditeljima teko odreditikada se trebaju ukljuiti u probleme svojih adolescenata i pruiti im pomo.Oni znaju za brojne izazove s kojima se dananji tinejderi suoavaju, odkojih su neki drugaiji od onih s kojima su se oni suoavali u razdobljuvlastite adolescencije. Odraslima je esto teko sagledati proces vlastitograzvoja. Veina nas iz tog razdoblja zadrava samo neke naznake prolihzbivanja, osjeaja, vanih osobnih prioriteta i razmiljanja koja suuobiajena u adolescenciji Roditelji esto idealiziraju lijepe trenutke izbivanja, a skloni su zaboraviti ili negirati one teke i nesretne aspektevlastite adolescencije, stoga ponekad mogu previdjeti neke probleme u

ponaanju i osjeajima svojih adolescenata.Meutim, razumjeti ove izazove i znati kada i kako pomoi svojem

djetetu da ih savlada, kljuna je uloga roditelja. Ova knjiica nastoji pomoiroditeljima da rijee neke dvojbe vezane za razvoj njihove djece u dobiizmeu 11. i 22. godine. Ona se bavi uobiajenim, normalnim stvarima kaoto je utjecaj vrnjaka, tenja za neovisnou, pitanje identiteta, seksualnosti odgovornost, ali i nekim ozbiljnijim problemima, kao to su nedostataksamopotovanja, depresija, tjeskoba, eksperimentiranje s alkoholom idrogama, nasilno ponaanje i poremeaji u ponaanju i prehrani. Iakoveina mladih izae iz adolescencije bez ozbiljnih tekoa, znaajan broj njihse ne moe suoiti sa svim izazovima. Kod njih se mogu javiti emocionalni

problemi koji, ako se ne lijee na odgovarajui nain, mogu imati pogubneposljedice na njihovo budue mentalno, pa i fiziko zdravlje. Stoga je jakovano da i adolescenti i njihovi roditelji znaju prepoznati upozoravajueznakove takvih problema, kako bi na vrijeme potraili pomoi lijeenje.


5/28


2

Adolescencija je razvojna faza koja obuhvaa vremensko razdobljepriblino izmeu 11. i 22. godine ivota. Naziv pubertet se esto koristi kakobi se oznaile fizike manifestacije spolnog sazrijevanja. Na adolescenciju semoe gledati kao na ukupni pokuaj psihike prilagodbe na stanje puberteta,na nova unutarnja i vanjska stanja s kojima se osoba suoava.

U oba spola njezin poetak je karakteriziran fizikim promjenama kojese odraavaju na svim podrujima adolescentskog ponaanja, njihoviminteresima, socijalnom ponaanju i kvaliteti afektivnog ivota. Krajadolescencije je tee definirati jer je vie odreen psiholokim i sociolokimzakonitostima, nego to je vezan uz fizike ili bioloke promjene.

Adolescencija se najee dijeli u podfaze: ranu, srednju i kasnuadolescenciju. Rana adolescencija poinje s pubertetom i zavrava s

usporavanjem fizikog rasta, udrueno s pomakom od obitelji prema grupivrnjaka, a obuhvaa dob izmeu 11 i 14 godina. Srednja adolescencija jedoba orijentacije na vrnjake, karakterizirana je jakom usmjerenou nauspostavljanje spolnog identiteta i uobiajene naine bavljenja s drutvom uirem smislu, a obuhvaa dob izmeu 15 do 17 godina. Kasna adolescencija

je razdoblje usavravanja i konsolidacije identiteta u kojem se obitelj,prijatelji i vlastita osoba opaaju na uravnoteenije i sloenije naine. Njezin

je kraj osobito teko procijeniti (posebno u mnogim razvijenim drutvima), asmjeta se u razdoblje izmeu 18. i 22. godine.

Adolescenti se osjeaju drugaijeod onoga kako su se osjeali kao djeca i taih razlika zbunjuje (kao i one oko njih).Takoer znaju da im se tijela mijenjaju nanain s kojim nisu uvijek zadovoljni.Opaaju da su udljiviji, ali im nije jasno odkuda ta udljivost potjee. Prepoznaju dasu im se osjeaji prema roditeljimapromijenili i to ih esto uznemiruje. Sve toukazuje da je unutarnja uznemirenost ilinemir vrlo stvarno iskustvo za sameadolescente. Hoe li ih to voditi dopoduzimanja nekih akcija razliito je odosobe do osobe, premda su, pogotovo raniadolescenti,esto skloniji izraavanju nekogkonfliktnog stanja kroz djelovanje, nego

SREDINJA PITANJA UADOLESCENCIJI SU:

Tko sam?

Kamo idem?

Kako u tamodoi?


6/28


3

kroz razmiljanje i razgovor. Meutim, sami adolescenti se osjeaju drugaijimai ele da njihova djelovanja odraavaju tu razliitost. Na taj nainadolescentski nemir izgleda vrlo stvaran, a takvim ga doivljavaju i samiadolescenti.

Fizioloke i hormonalne

promjeneu pubertetu s vidljivim i manjevidljivim tjelesnim promjenama voderemeenju emocionalne ravnotee. Nekadase emocionalno sazrijevanje odvijabre od fizikog ili obrnuto, fizikosazrijevanje se odvija prije nego to

je na njega adolescent emocionalnospreman. Adolescent se pokuavaupoznati sa svojim promijenjenimtijelom i njegovim funkcioniranjem imora poeti spoznavati da ima tijelokoje funkcionira na odrasli nain,koje ima odraslu veliinu, snagu,koordinaciju i reproduktivnu sposobnost.

KAD POINJE PUBERTET?

Prosjena pubertetskadob se tijekom desetljeasniavala na nain dapubertet u djevojica uprosjeku poinje s 10godina, a u djeaka s12 godina.

Hormonalne promjene rezultiraju oitim pubertetskim znakovima: rast pubine ipazune dlakavosti, produbljenje glasa, rast dlaka na licu, prsima nogama i podlakticama udjeaka; rast grudi i irenje bokova u djevojica. Djevojice dobijaju menstruaciju, a djeacipoinju stvarati ivu spermu. Sve te fizike promjene imaju vaan utjecaj na naine na kojeadolescent opaa samoga sebe.

Kognitivne promjene doprinose poveanom osjeaju autonomijeadolescenata. Oni opaaju sebe i svijet oko njih na naine koji se jako razlikujuod onih u djetinjstvu. U adolescenciji ideje i koncepti, svijet apstraktnog

miljenja, postaju razumljive na nov nain i postaju izvor bezgraninogoaranja. Oni omoguuju adolescentima da mogu misliti o samom procesumiljenja, da mogu razvijati pretpostavke i razmiljati o budunosti. Oni nemoraju vie traiti objanjenje od drugih, nego mogu sami stvarati iprovjeravati svoje pretpostavke. Adolescenti jasnije sagledavaju svojunutarnji, intrapsihiki i vanjski, stvarni svijet i uviaju njihove sloenosti. Zarazliku od djece, adolescenti opaaju i prihvaaju dvojbe i nedoreenosti.

U ovom razdoblju djeaci i djevojice se moraju odvojiti od svojihroditelja i usmjeriti panju na same sebe jer to od njih zahtijevaju temeljnepromjene koje moraju obaviti tijekom adolescencije. Oni se moraju moiosloniti na vlastite osjeaje, misli i reakcije te prema tome moraju imati

povjerenja u ove unutarnje procese kako bi mogli autonomno funkcionirati.Bez povjerenja u njih morali bi se stalno oslanjati na gledita, miljenja ivjerovanja drugih. Kako bi postali svjesniji vlastitih zapaanja, adolescentitrebaju ovo razdoblje usmjerenosti na sebe koje poinje u ranoj, zadrava se usrednjoj i razrjeava u kasnoj adolescenciji.

Psihike promjene u adolescenciji, premda esto manje opipljive i teeprikazive od fizikih, takoer predstavljaju teak ivotni zadatak. Adolescencija seesto opisuje kao prijelazno razdoblje koje vodi do nepovratnog prijelaza iz


7/28


4

djetinjstva u odraslost, od stanja biti neije dijete do stanja postati neijamajka ili otac . To je razvojno razdoblje u kojemu postoji jaka svijest o sebi. Raniadolescenti postaju svjesniji sebe uglavnom zbog tjelesnih promjena. Srednjiadolescenti skupljaju iskustva kroz interakciju s vrnjacima, usporeujui se sdrugima koji se nalaze u slinim stanjima previranja. Kasni adolescenti seusmjeruju na proiavanje doivljaja samog sebe kako bi ga doivjeli stvarnimi jedinstvenim (koherentnim).

Rani adolescenti su jako zaokupljeni istovjetnou i razlikama: na kojinain su isti kakvi su i prije bili ili u emu su razliiti; na koji je nain njihova obiteljistovjetna s obitelji njihovih prijatelja ili u emu je razliita; na koji su nain njihoviprijatelji istovjetni s njima ili u emu su razliiti. Kada i kako adolescentisazrijevaju, postaje vaan imbenik u izboru prijatelja. Tako se npr. udruujudjevojke i djeaci koji rano sazrijevaju. One koji sazrijevaju sporije esto se dri nadistanci ili oni sami dre druge na distanci. Odnosi s vrnjacima istog spola odvelike su vanosti u ranoj adolescenciji. Zbog toga to osjeaju tolike promjenerani adolescenti ele znati dijele li i njihovi prijatelji sline osjeaje i iskustva. Bliskiodnosi s roditeljima su nadomjeteni odnosima s najboljim prijateljima.

Dok je u ranoj adolescenciji glavnapotreba prilagodba na velike fizikepromjene koje mijenjaju adolescentoveobiteljske i drutvene odnose, u srednjojadolescenciji je glavna potreba da seadolescent osjea vrsto ukorijenjen meuvrnjake, kolu i specifine drutvenesredine. Postoji jasan pomak od obiteljskogdoma prema svijetu vrnjaka. Najboljaprijateljstva ostaju dalje znaajnima,meutim sve vie ustupaju mjesto lojalnostigrupi, koja se manifestira kroz npr. sluanjeiste vrste muzike, noenje odreene vrsteodjee, ukljuivanje u odreene sportske ilidrutvene aktivnosti i dr. Rani adolescentigledaju naprijed, iz djetinjstva u sadanjost.Srednji adolescenti ive u sadanjosti.Pokazuju malo interesa za djetinjstvo, aesto i za odraslu dob. Oni ele saznati to sui tko su, tko je jo kao oni i tko jo elibiti s njima, a sve to ele znati sada.

ADOLESCENTI I RODITELJI

Dok su u djetinjstvu roditelji zadijete bili svemoni i sveznajui,za adolescenta su obini smrtnici,srueni idoli, promjena koju jeesto teko prihvatiti i roditeljima

i adolecentima. Adolescenti semogu osjeati razoaranima,a roditelji povrijeenima iugroenima. Meuigra ovihosjeaja sastavni je dio procesaodvajanja koji karakteriziraadolescenciju i pripada upodruje psihikih promjena.

Velika ulaganja u roditeljskuljubav i odobravanja tijekomdjetinjstva vodila su osjeajuzadovoljstva u roditelja i

osjeaju sigurnosti u djeteta.Stoga, uope nije udno dase tijekom ovog razdobljaadolescencije i jedni i drugiteko odriu ovih osjeaja.

Kredo srednjih adolescenatamoe se izraziti rijeima Upoznajsebe. Oni se punom snagomprobijaju u drutvo s glavnomsvrhom da u to vie socijalnihsituacija upoznaju sami sebe.Takoer, oni nastoje upoznati i onoto je unutar njih kroz sanjarenja,fantazije i pisanje dnevnika, poezije i


8/28


5

pria. esto je ovo razdobljepoveane kreativnosti.

NORMALNI OSJEAJI IPONAANJA U ADOLESCENCIJI:

udan i nelagodan osjeajo samom sebi i vlastitomtijelu

Zabrinutost je linjegov/njezin izglednormalan

Zabrinutost oko vlastitefizike i spolne privlanosti

Poveano zanimanje za seksSrameljivost, crvenjenje iskromnosteste promjene u

druenjima

Usredotoenost na samogsebe

Naizmjenino iskazivanjevisokog i niskogsamopotovanjaLoe raspoloenje

Shvaanje da roditelji nisusavreni

Malo izraza ljubavi premaroditeljima, uz povremene

grubostiPritube da se roditeljimijeaju u njegov/njezinivotU stresnim situacijamasklonost djetinjastomponaanjuOdijevanje i interesi podtjecajem vrnjakau

Uglavnom zainteresadanjost bez puno

sirani za

razmiljanja o budunosti

dozv

saseksom i drogama

Iskuavanje granica uoljenom ponaanju

Eksperimentiranje

Adolescenti ove dobi su jako svjesnionog to su ostavili iza sebe. Mnogi autori supisali o procesu alovanja karakteristinom

za razdoblje adolescencije. Zbog odvajanjaod roditelja, unutarnjeg i vanjskog (manjegoslanjanja na roditeljsko vodstvo), srednjiadolescent se moe nai u stanjuizoliranosti i usamljenosti. Mrzovolja, takokarakteristina za srednju adolescenciju,esto potjee od procesa alovanja.Adolescentu je potrebno izvjesno vrijeme dastvori nove odnose s roditeljima kojiodgovaraju nastalim promjenama, kao iznaajne nove odnose sa drugima.

Novi odnosi za kojima tragaadolescent u srednjoj adolescencijisu odnosi s vrnjacima, mukim ienskim. Oni se pomiu odprimarnog druenja s istospolnimvrnjacima na druenja u mijeanojgrupi prijatelja. U srednjoj adolescencijiadolescenti punu panju posveuju ljudimai situacijama izvan obitelji, do stupnja kojimoe ozlovoljavati roditelje, koji esto svetee podnose adolescentovu zaokupljenostsobom i njegovim drutvenim ivotom iangamanima.

Oni takoer tragaju zaodraslima koji nisu njihovi roditelji.Tragajui za osobinama s kojima semogu identificirati i osobama kojimamogu vjerovati, a koje nisu takoobojene ambivalentnim osjeajimakao sami roditelji, adolescenti sveveu vanost daju npr. profesorima,trenerima ili roditeljima svojih

prijatelja. Roditelji nekada tekopodnose ova esta divljenja premadrugim odraslima, dok su istovremenooni meta estih kritika i podsmjeha.Istovremeno dok su oarani drugimodraslima, srednji adolescenti estose dre na udaljenosti od svojihroditelja.


9/28


6

Tijekom srednje adolescencijedolazi do promjena od identifikacije sgrupom na jae razgranatu mreusocijalnih kontakata. Tako se npr. uovoj dobi mnogi mladi zaljubljuju i poinjuodlaziti na ljubavne sastanke. Matanjeo osobnoj vezi s jednim od ovih novihobjekata elja, bilo da se radi o popularnojosobi u koli, muzikoj ili filmskoj zvijezdi,predstavlja jedan od izvora dobrog stanjaadolescenata. Pogledi sa slika njihovih idolapolijepljenih po zidovima adolescentskihsoba doaravaju osjeaj bliskosti iumirenja (u nedostatku nedavno odbijeneroditeljske panje).

KULTURNE RAZLIKE

Mladi iz manjinskih etnikihzajednica se mogu suoavati sposebnim pritiscimapovezanim s njihovompripadnou etnikoj skupini.

Roditelji tih adolescenatatrebaju biti posebno osjetljivina ove pritiske koji moguutjecati na odnose ovihadolescenata u koli, svrnjacima i drugdje.

Mladi iz razliitih kultura

mogu doivljavati dodatnestresne utjecaje na mentalnozdravlje zbog itavog nizafaktora:

Kulturne i/ili jezinerazlike

Iskustvo migracije iliizbjeglitva

Problemi koji proizlazeiz ivota izmeu"dviju kultura"

Meugeneracijskisukob

Izloenostdiskriminaciji i raznimdrugim tekimivotnim iskustvima

Nakon stadija zaljubljivanja, imatidjevojku ili mladia dobiva drutvenu iosobnu vanost. Drutveni status esto jevezan uz imanje stalne djevojke ili mladiato moe ostavljati dojam vee zrelosti,ukljuujui i seksualno eksperimentiranje.esto izgleda kao da je glavna svrha ranihzaljubljivanja stjecanje iskustva sastajanja.Tek kasnije, u kasnoj adolescenciji imatidjevojku ili mladia proizlazi iz elje za veombliskou, tj. za dubljim upoznavanjemdrugoga, kao i samoga sebe.

Srednji adolescenti bolje su upoznatisa svojim tijelima, osjeajima, osjetima isnovima. Bolje koriste promjene u procesumiljenja i svjesniji su seksualnih impulsa itjelesnih dijelova. Bolje su upoznati sdrutvenim ivotom, u njemu se boljesnalaze i neovisniji su od obitelji. Openito,osjeaju se samosvjesnijima i sposobnijima.U kasnu adolescenciju kreu pripremljeni zaproces konsolidacije ove samosvijesti ihvatanja u kotac s onim to im nosibudunost.

Rani adolescenti su svjesni toga da su vei, ali rijetko o sebi misle kakonapreduju prema odraslosti. Srednji adolescenti primarno su usmjereni jednina druge, esto u suprotnosti sa svijetom odraslih. Kasni adolescentipoinju na sebe gledati kao na osobe koje se pribliavaju odraslosti i estorazmiljaju o tome tko i kakvi bi eljeli biti, koji im odrasli imponiraju i zbogega. U kasnoj adolescenciji princip stvarnosti sve vie prednjai nadprincipom zadovoljstva, fantaziju sve vie ispravlja i nadomjeta stvarnost.Ovo predstavlja vaan dio kognitivnog razvoja tijekom kasne adolescencije.


10/28


7

Pojaava se sposobnost tonog opaanja realiteta koji je manje ometanpsihikim zahtjevima. Sukob s roditeljima poinje slabiti, nezavisnost u ivotu

je sve vea, usporedo sa sve snanijom emocionalnom stabilnou,samopouzdanjem i brigom za druge. Odnosi s vrnjacima i dalje su vani, alizauzimaju odgovarajue mjesto meu ostalim interesima mladih usmjerenihna budui ivot.

Normalan prolaz kroz adolescenciju ukljuuje izvjesnu mjeru poremeaja,kako osjeaja i stavova unutar samoga sebe, tako i u odnosu prema drugima. Iu najboljim okolnostima adolescencija je stresno ivotno razdoblje. Ipak, veinaadolescenata prolazi kroz taj period bez ozbiljnih i tetnih posljedica. Uzodgovarajuu podrku roditelja, obitelji, kole i ire zajednice, mladi serazvijaju u zadovoljne, dobro prilagoene i samopouzdane odrasle osobe, kojese mogu nositi sa stresom i graditi normalne odnose s drugim ljudima.Meutim, kod nekih mladih ljudi koji ne mogu izdrati sve izazoveadolescencije, najee zbog nekih osobitih obiteljskih ili drutvenih okolnosti,mogu se javiti emocionalni problemi ili poremeaji u ponaanju koji, ukoliko sene lijee na odgovarajui nain, mogu imati tetne posljedice na mentalno ifiziko zdravlje osobe u kasnijem ivotu.

Mentalno zdravlje je, poput fizikog zdravlja, vano u svim ivotnimrazdobljima. Ono utjee na sve aspekte naeg ivota i ukljuuje takve stvarikao to je subjektivno dobro osjeanje sa samim sobom i u odnosu s drugima,bolje savladavanje stresa, odnoenje s drugim ljudima, mogunost stvaranjabliskih odnosa s drugima, sigurnije stvaranje odluka i dr. Mentalno zdravlje jenain na koji mislimo, osjeamo ili djelujemo u raznim ivotnim situacijama. To

je nain na koji poimamo sami sebe, na ivot i ljude u naem ivotu, kao inain na koji procjenjujemo svoje mogunosti i donosimo odluke.

Mnogi ljudi imaju problema s

mentalnim zdravljem u pojedinimrazdobljima svog ivota. Poput odraslihosoba i adolescenti mogu imati takvihproblema koji utjeu na njihovo miljenje,osjeaje i ponaanje. Prema postojeimpodacima, oni se javljaju kod svakog petogadolescenta u vidu tjeskobe, niskogsamopotovanja, depresije ili raznihporemeaja u ponaanju. Ukoliko sepravodobno ne lijee, ovi problemi mogudovesti do neuspjeha u koli, sukoba u

obitelji, zloupotrebe droga, nasilja i ponekadsamoubojstva. Stoga je vrlo vano daroditelji znaju prepoznati ove probleme toranije i uz vlastitu, adolescentu osigurajui strunu pomo.


11/28


8

Adolescencija donosi nova iskustvai izazove, koji mogu biti i uzbudljivi istresni. Mladi, poput odraslih, mogusvakodnevno doivljavati stres i zato bitrebali nauiti kako ga mogu ublaiti.Veina mladih doivljava stres kada sesuoava sa situacijom koju percipirakao opasnu, teku ili bolnu i vjeruju dase ne mogu s njom nositi.

NEKI SIMPTOMI STRESA:

Hladne ili vlane ruke istopala

Prekomjerno znojenje Ubrzan rad srca i

disanja Bolovi u trbuhu ili glavi Razdraljivost

SAVLADAVANJE STRESARedovito vjebanje i

prehranaIzbjegavanje kave u

veoj mjeri jerpojaava napetost

Izbjegavanje cigareta,alkohola i droga

Vjebanje situacija kojeuzrokuju stres

Izbjegavanje negativnihmisli o samom sebi

Zadovoljiti se dobroobavljenim poslom, ane teiti savrenstvu

Odmoriti se od stresnesituacije uz aktivnostikao to su sluanjemuzike, crtanje,pisanje, razgovor sprijateljem ili bavljenjekunim ljubimcem

Druenje s prijateljimakoji mogu pomoi na

pozitivan nain

esti izvori stresa su kolskizadaci i frustracije, mijenjanje kola

ili mjesta boravka, bavljenje prevelikimbrojem raznih aktivnosti, prekomjernaoekivanja ili problemi s prijateljimai/ili vrnjacima u koli. Vrlo estoizvor stresa su i negativne misli iosjeaji povezani s promjenama navlastitom tijelu i slikom o sebi. Uz to,stres mogu prouzroiti osobiteokolnosti u obitelji, npr. razvodroditelja, kronina bolest ili financijskiproblemi roditelja, kao i nesigurnaokolina u kojoj adolescent ivi.

Ako adolescenti doivljavajuprekomjeran stres, treba im pomoida ga pokuaju smanjiti, jer usuprotnom on moe izazvatitjeskobu, povlaenje u samog sebe,agresivnost, fiziku bolest ilipogrene pokuaje da se ovladastresom kroz upotrebu alkohola ilidroga. Stoga roditelji trebaju paljivomotriti utjee li stres na zdravlje,ponaanje, misli i osjeaje njihovadjeteta i pomoi mu da naui kakoe njime ovladati i kako ga moe unekim situacijama izbjei.


12/28


9

Istraivanja pokazuju daadolescenti koji pokazuju poremeaj uponaanju, esto uz zloupotrebualkohola ili droga, najee pate odniske razine samopotovanja. Stogase s pravom pretpostavlja dapodizanje razine samopotovanjamoe adolescente uiniti otpornijimana takve poremeaje. Meutim, ne patesamo ovi adolescenti od niskogsamopotovanja. Ono se, naime, gradiod najranije dobi iz odnosa majka -

dijete i roditelji - dijete. Roditelji odnajranije dobi djeteta trebajupokazivati da su im djetetovi osjeaji,potrebe i misli vani i trebaju nastojatiih razumjeti, to ne znai da im uvijektrebaju udovoljiti. Oni moraju bitiodgajatelji djece, a da ih nezanemaruju i negiraju kao djejebudalatine ili prema njima ostajuravnoduni, vetrebaju ui u dijalogs djetetom na njegovoj razini

razumijevanja. Tada e dijeterazvijati osjeaj da vrijedi svomroditelju (pa tako i samom sebi) i daroditelj potuje njegovu osobu(izraenu kroz elje, misli i postupke)to je preduvjet da potuje i samosebe. Naalost, ima mnogo odraslihkoji trae potovanje za sebe, a da pritome razliitim rijeima ili postupcimaugroavaju potovanje drugoga, patako i vlastitog djeteta, to jeuglavnom vezano uz osobnu povijesttih osoba i mehanizama obrane kojekoriste u odnosu s drugima.

Roditelji su vani uzori zadjecu, a nain na koji se odnoseprema obitelji, prijateljima ikolegama ostavlja tragove i nanjihovoj djeci.

Roditeljiije je samopotovanjekrhko (nesigurno) trebaju viepripaziti da i nehotino takavsvoj primjer ne prenose nadjecu. Ne trebaju pred djecomnaglaavati, ali niti skrivati tajsvoj problem. Autentinost jemanje opasna za razvoj odglumljenog ponaanja. Djecaimaju i druge primjere u obitelji iizvan nje, koji takoer mogusluiti kao uzori.

Mladi, iji roditelji imaju nazdravim osnovama izgraenosamopotovanje (a neobrambeno prenaglaeno) i samilake razvijaju vlastitosamopotovanje.

Samopotovanje je na neki nainrezultat neusklaenosti ili usklaenostiizmeu predodbe o sebi i eljene slike osebi. Openito, mladi proivljavajuodreene probleme sa samopotovanjem


13/28


10

tijekom jednog dijela adolescencije jer uz sve fizike i emocionalne izazove, u tijekuodrastanja moramo nauiti procjenjivati svoje potencijale i prihvatiti vlastita ogranienja.Ako se adolescenti vie oslanjaju na eljenu sliku o sebi nego na realnu procjenu sebe, ukasnoj adolescenciji to moe uzrokovati osjeaj manje vrijednosti, nedostatka ljubavi ipotovanja od strane drugih, potitenost, zbunjenost i tjeskobu povezanu s tjelesnimzdravljem. Nisko samopotovanje adolescenta smanjuje povjerenje u samog sebe.

Osobe kojima nedostaje samopotovanja izbjegavaju upoznavanje novih drutava ilisuoavanje s raznim drutvenim situacijama. Oni se ne ele izloiti tome da im se drugipodsmjehuju zbog toga to su stidljivi, nervozni ili neupueni. Umjesto toga, radije se drepo strani i tako se izdvajaju iz drutva. esto poseu za alkoholom ili drogama kako biumjetno podigli i ojaali svoje samopouzdanje, ali time mogu samo jo vie ugroziti svojosjeaj samopotovanja.

Djeca sa zdravim samopotovanjem, koja zbog toga nisu ovisna o stalnimdokazima vlastite vrijednosti i uspjenosti, lake e podnositi i neuspjehe koje donosi ivot.Ona nee na njih reagirati s pretjeranim strahom, omalovaavanjem sebe, depresijom iliodustajanjem. Adolescenti moraju spoznati da nisu jedini koji imaju slabe toke, a roditelji

im trebaju pomoi da se usredotoe na svoje dobre strane umjesto na osobine koje im seine slabima ili negativnima.

Kada se roditeljima ini da bi neko ponaanje, poput izbora prijatelja ili nekeaktivnosti, moglo nakoditi njihovom djetetu, umjesto da stvaranjem sukoba smanjujunjegovo samopotovanje, uvijek trebaju nastojati ostvariti atmosferu za razgovor sdjetetom i kompromis. Takoer bi trebali omoguiti svojim adolescentima da sudjeluju udonoenju nekih odluka koje se tiu cijele obitelji jer time pridonose njihovom osjeajuvlastite vrijednosti i tako pozitivno utjeu na njihovo samopotovanje.

DJEVOJKE MLADII

Prema nekim istraivanjima,problem niskog samopotovanjaprisutniji je u djevojaka nego udjeaka.

To se objanjava mnogim razlozimakao to su hormoni rasta, razliitidrutveni odnosi, nain odgajanja ineke druge rodne razlike. Mnogedjevojke koje su izloenezadirkivanju, psihikom, verbalnomili fizikom zlostavljanju imajuizrazito nisku razinusamopotovanja i esto su plaljive,nesigurne i neodlune u odnosima sdrugim osobama.

Nisko samopotovanje, meutim,moe uzrokovati depresiju iliporemeaje u ponaanju, posebno uvezi s pravilnom prehranom.

Tijekom odgoja, djeake se jouvijek esto ui da moraju bitisnani, da ne smiju pokazivatisvoje osjeaje i svoju ranjivost, tou njima moe izazvati osjeajizoliranosti od drugih ljudi. Kadadjeaci ne mogu izraziti ono toosjeaju, mogu izgubiti povjerenjeu same sebe i imati niskosamopotovanje.

To, meutim, moe imatipogubne posljedice jer mladii

tada, u nastojanju da ukloneneugodne osjeaje i misli o sebi,mogu potraiti izlaz u loemdrutvu ili u negativnimoblicima ponaanja koja moguprouzroiti probleme u koli idrugdje.


14/28


11

Izraz depresija upotrebljavase za stanje koje obiljeavajuosjeaji tuge, potitenosti, jada ioajanja. Svi mi, ukljuujui iadolescente, ponekad se tuimo nadepresivno raspoloenje kada seosjeamo potiteno ili tuno, i to jeizgleda neizbjeno. Meutim, trebarazlikovati prolaznu neraspoloenost,eventualno izazvanu nekim vanjskimdogaajima ili frustracijama, oddepresivnih simptoma prisutnih umnogim mentalnim poremeajima ilidepresije kao klinike bolesti koja imasvoju etiologiju, kliniku sliku iodgovore na specijalistiko lijeenje.

Mnogi faktori u ivotnimokolnostima takoer mogu

pogodovati nastankudepresije u mladih osoba. Tosu, na primjer:

Gubitak vanih, bliskihosoba zbog smrti, razvoda iliprekida veza.

Problemi s prijateljima i/ilivrnjacima u koli.

Izloenost nasilju, kaosvjedok ili kao rtva fizikogili spolnog zlostavljanja.

Stres povezan sdiskriminacijom,siromatvom ili drugimivotnim tekoama.

Adolescencija je vrijeme estihstanja potitenosti. este promjeneraspoloenja sastavni su dio ivota,ali neki adolescenti su osobito sklonitakvim estim periodima depresije,imaju uznemirujue simptome kojiprelaze granicu normalne potitenosti ilidepresije. Kada takvo stanje potrajetjednima, osjeaji se pogoravaju inita ih ne moe ublaiti te kadatakvi osjeaji utjeu na normalnofunkcioniranje u koli, kod kue iliobavljanju raznih aktivnosti, mogue

je da adolescent ili adolescentica patiod klinike depresije.

Klinika depresija je pravimentalni poremeaj koji, kad sedijagnosticira, moe se uspjenolijeiti. Meutim, ponekad ju je tekoprepoznati jer adolescenti nerazumiju ili ne mogu izraziti uvijekono to osjeaju, dok odrasli estopretpostavljaju da su neraspoloenjanormalna pojava u adolescenciji ipogreno tumae, na primjer,poremeaj spavanja kao naviku


15/28


12

gledanja televizijskog programa dokasno u no.

Roditelji trebaju biti u stanjuprepoznati upozoravajue znakove,promjene na svojoj djeci, koje

ukazuju da je neraspoloenostprerasla u depresiju i znati kadatreba potraiti pomo. Kada su mladiuznemireni zbog neega, trebali biimati priliku da razgovaraju s nekimtko e pokazati da mu je stalo donjih i da im eli pomoi. Stoga,roditelji trebaju pokazati svoju brigui razgovarati sa svojim djetetom orazlozima njegove potitenosti kakobi vidjeli je li rije o privremenomstanju ili sluaju klinike depresije.

I roditelji i adolescenti moraju znati da takva dugotrajna stanja potitenosti nisunormalna pojava u adolescenciji, da ne znae neiju slabost ili karakternu manu, veporemeaj zdravlja radi kojeg moraju potraiti strunu pomo.

ZNAKOVI DEPRESIJE

Depresivna bolest ukljuuje nekoliko navedenih znakova kroz duljivremenski period:

Promjena apetita uz znaajnije mravljenje ili debljanje

Promjena u nainu spavanja (prekomjerno spavanje ili tekoe pripokuaju da se zaspi) Gubitak zanimanja za dosadanje aktivnosti Gubitak energije, umor bez vidljivog razloga Osjeaji bezrazlone krivnje Nemogunost koncentracije, neodlunost, zaboravnost Osjeaji potitenosti, bespomonosti i beznadnosti Stalna negativnost, ljutnja, razdraljivost i bijes esta razmiljanja o smrti Loe ocjene i problemi u koli Prestanak aktivnosti i druenja s prijateljima

Tekoe u odnosima s drugima Pretjerana reakcija na kritiku, problemi s autoritetom Izuzetna osjetljivost na odbijanje ili neuspjeh, niskosamopotovanje Samodestruktivno ponaanje, konzumacija alkohola ili droga Nemarnost u izgledu i odijevanju


16/28

Tjeskoba (ili anksioznost) jenormalni dio naeg ivota i svi je svremena na vrijeme doivljavamo.Rije tjeskoba oznaava zabrinutost,strah i napetost koji su obinosastavni dio privremenog odgovorana stres. Za veinu mladih uadolescenciji tjeskoba se javlja samou odreenim situacijama kao to sukolski testovi, vani ljubavnisusreti ili sportska i druganatjecanja. Osjeaj tjeskobe moe

ponekad pozitivno djelovati i zapravopotaknuti motivaciju mladih kada sepripremaju za neki veliki test ili utraenju izlaza iz neke potencijalnoopasne situacije. Stoga, povremeniosjeaj tjeskobe nije neto zbogega bi se trebali zabrinuti.

ZNAKOVI TJESKOBE

Adolescenti s tjeskobnimporemeajem mogu imatisljedee simptome:

stalna zabrinutost zavlastitu sigurnost i sigurnost

roditelja odbijanje odlaska u kolu

esti bolovi u trbuhu idruge sline pritube

uznemirenost ilizabrinutost zbog kratkihodlazaka od kue na pardana (npr. izlet)

tekoe u sklapanju novihpoznanstava i razgovoru snovim osobama

pretjerani strah oddogaaja prije nego to sedogode

pretjerana zabrinutostzbog kole, prijatelja ilisporta

potreba za silnimrazuvjeravanjima prijeulaska u novu situaciju

pretjerana zaokupljenostisto

om i pranjem ruku

tekoe pri oputanju ispavanju

Ali, za neke mlade ljude tjeskoba jestalni pratilac u njihovom ivotu, kojiih ometa u normalnom svakodnevnomfunkcioniranju. Mladi koji pate od

tjeskobnog poremeaja doivljavajudugotrajan, intenzivan strah ilizabrinutost i druge simptome, i to usituacijama kada takvi osjeajinemaju prave uzroke u stvarnosti.Tjeskobni poremeaji su vrlo esti imogu se javiti u bilo kojoj dobi patako i u adolescenciji.

Mnogi mladii i djevojke imajutjeskobne poremeaje s takvimosjeajima straha, zabrinutosti,

panike ili intenzivnog stresa koji immogu ponekad znatno oteatisvakodnevni ivot. Takva tjeskobamoe negativno utjecati na obinestvari kao to su spavanje,koncentracija, apetit, a posebno nasposobnost uivanja u ivotu ioputanja.


17/28


14

Ukoliko takva tjeskoba kodadolescenata potraje dulje vrijeme,tada treba potraiti strunu pomo.Ako se ne lijei na odgovarajuinain, moe im zagorati ivot ionemoguiti obavljanje normalnihaktivnosti. Neki mladi mogu u eljida umanje osjeaj tjeskobeposegnuti za alkoholom ili drogama,a kod nekih se moe javiti i depresijai sklonost samoubojstvu.

Postoji nekoliko tipova tjeskobe kojise javljaju kod djece i adolescenata kojimogu poprimiti ozbiljne razmjere izahtijevaju pomospecijalista.

OPI TJESKOBNI POREMEAJOPSESIVNO-KOMPULZIVNI

POREMEAJ

Pretjerana i neutemeljena zabrinutost kojanije povezana s nekim dogaajem ilistvarnim uzrokom straha. Adolescenti sovim poremeajem neprekidno se brinuzbog kole, budunosti, zdravlja ilisigurnostilanova obitelji, ili se boje dae seoni sami ozlijediti ili razboljeti. Uvijek misleda e se dogoditi najgore, a njihov strahesto prate i fiziki simptomi kao to su bol

u grudima, glavobolja, umor, napetostmiia, bolovi u trbuhu iliak povraanje.

Opsesivno-kompulzivni poremeaj odnosise na prisilno ponavljanje nekih radnji(poput pranja ruku) ili prisilnih misli poputbrojanja ili tihog ponavljanja nekih rijei,to uzrokuje znatnu tjeskobu. Mladi kojiimaju ovaj poremeaj boje se da e sedogoditi neto loe ukoliko prestanuponavljati ove radnje ili misli i esto setoga stide. Takoer im se esto ini da su

poludjeli i nastoje prikriti ono to im sedogaa od obitelji i prijatelja.

PANINI POREMEAJ FOBIJE

Prisutnost estih, neoekivanih napadajapanike i stalan strah od takvih napadaja.Napadaj panike ukljuuje iznenadan osjeajjakog straha zajedno s ubrzanim radomsrca i ubrzanim disanjem, vrtoglavicom,znojenjem, muninom ili osjeajem smrtneopasnosti. Ovi napadaji mogu trajati odnekoliko minuta do nekoliko sati i esto se

javljaju bez upozorenja.Adolescenti koji imaju takve napadajemogu poeti izbjegavati sve situacije, pa ikolu, u kojima misle da se napadaj moedogoditi.

Adolescenti koji imaju fobije pate odneutemeljenog i pretjeranog straha odnekih situacija ili predmeta. Mnoge fobijeimaju posebna imena, a obino se odnosena strah od ivotinja, oluje, vode, visine,otvorenog ili zatvorenog prostora. Mladiljudi koji imaju socijalnu fobiju uasavajuse drutvenih situacija u kojima bi ih drugi

mogli kritizirati ili otro osuivati. Mladiljudi s fobijama nastoje izbjei sve

predmete ili situacije koje u njimaizazivaju strah, tako da ovi poremeajimogu stvarati velika ogranienja unjihovom ivotu.


18/28


15

Odreeno poklanjanje panje vlastitom tijelu i izgledu normalan je dioprocesa odrastanja. Kada djeca dou u adolescenciju, njihova tijela semijenjaju i oni postaju svjesniji svog izgleda. Mnogim djevojkama i djeacimase njihovo tijelo ne svia. esto smatraju da su predebeli ili neprivlani, ak i kadzrcalo pokazuje suprotno. Djevojke esto misle da su debele, a djeaci se boje danisu dovoljno snani ili visoki. Ipak, istraivanja pokazuju da su djevojke znatnovie usredotoene na veliinu i oblik svoga tijela nego djeaci.

Mnogi mladi ljudi, koji imaju problema s vlastitim izgledom susreu se snjima vekod kue. Kako vrlo esto adolescenti svaku primjedbu o njihovojteini ili izgledu shvaaju vrlo ozbiljno, roditelji ne bi trebali s tim u vezi davatinegativne komentare. Odnos roditelja i djeteta koji ostavlja djetetu dovoljnomentalnog prostora za gradnju sebe kao autonomne i neovisne osobe (od ranihdana pa do kraja razvoja), preduvjet je za upoznavanje sa vlastitim potrebama,eljama i osjeajima djeteta. Previe i ponekad nasrtljivo kontrolirana djeca nemajuprilike za razvijanje svoje autentinosti, nego se najee samo prilagoavajupotrebama roditelja, stvarajui iskrivljeni (lani) doivljaj sebe. Takva djeca nemajuni zdravu osnovu da se suoe s pubertetskim promjenama, ve dalje kao dapodravaju djeji status koji se manifestira kroz odbijanje nastupajuih tjelesnihpromjena. Takoer, ne mogu prihvatiti ni unutarnje promjene vezane uz statusnjihovih spolnih uloga niti se odvojiti od roditelja.

Budui da imaju vanu ulogu u adolescenciji, i vrnjaci mogu utjecati napercepciju vlastitog tijela i izgleda adolescenata. Filmovi, tv-emisije, asopisi ireklame igraju veliku ulogu u ivotu svih mladih ljudi, a svi oni najeezagovaraju ideju savrenstva i vitkosti koja se znatno razlikuje od prosjenihpojedinaca. Mravost se izjednaava sa sreom, uspjehom i prihvaanjem odstrane vrnjaka.


19/28


16

Roditelji moraju nai vremena zarazgovor o ovim stvarima jer adolescentinemaju dovoljno iskustva da shvate kakoovi iskrivljeni i nestvarni ideali tjelesneljepote nisu norma i ne mogu se zapravopostii, a u svojem nastojanju da ostvareneostvariv izgled tijela mogu posezati zadrastinim i pogubnim mjerama.

SIMPTOMI I UPOZORAVAJUIZNAKOVI POREMEAJA

HRANJENJA:Tinejderi vjeruju da su

predebeli, iako im je teinanormalna ili akispodprosjena. Izbjegavanje jela zajedno salanovima obitelji ili odlasci ukupaonicu neposredno nakonjela. Prejedanje velikimkoliinama hrane bez dobitkana teini (bulimija). Opsjednutost hranom,razmiljanjima o jelu i dijetama. Pretjerano vjebanje kako bise izgubilo na teini. Skrivanje hrane ili skrovitohranjenje. Noenje iroke odjee kojaprikriva tijelo.

Kodanoreksijeosoba vjeruje da jepredebela bez obzira na stvarni izgled.Takva osoba pati od niskogsamopotovanja i u bezumnomnastojanju da bude mrava izgladnjuje seneprekidnim dijetama. To dovodi do

tekih tjelesnih oteenja koja moguuzrokovati smrt.

Kodbulimijeosoba ima faze prejedanjavelikim koliinama hrane, nakonegaslijedi proiavanje organizma prisilnimpovraanjem, postom ili uzimanjemsredstava zaienje. Ovoienjepredstavlja ozbiljnu prijetnju za fizikozdravlje jer moe izazvati dehidraciju,bubrene komplikacije i druga oteenjavitalnih organa.

Tinejderi mogu biti skloni prejedanju

kako bi ublaili osjeaje poput depresije,tjeskobe, krivnje ili ljutnje. Takvoponaanje moe dovesti doprekomjerne debljine ipretilostikojaje povezana s poveanim rizikom zaemocionalne i druge zdravstveneprobleme.

Roditelji trebaju znati da suneki od ovih osjeaja povezanih sapercepcijom vlastitog tijela uadolescenciji uobiajeni. Ali, kadadjevojka ili mladi ne elesudjelovati u sportskim aktivnostima

jer im se ne svia kako izgledaju udresu, to moe biti znak da se radi oproblemu. Izbjegavanje i izolacija suupozoravajui znaci da se radi oproblematinoj slici o vlastitom tijelui da bi moda bilo dobro posavjetovatise s nekim strunjakom. Pretjeranazaokupljenost hranom i njezinimkalorijskim vrijednostima, kao iiskrivljena slika o vlastitom tijelumogu izazvati ozbiljne poremeaje uprehrani. Na nesreu, mnogitinejderi skrivaju ove ozbiljne iponekad fatalne poremeaje od

svoje obitelji i prijatelja, tako da ihje teko u poetku prepoznati.

Meutim, opsjednutost hranomobino je samo simptom dubljegemocionalnog problema. kao to je niskosamopotovanje, depresija, tenja zasavrenstvom, koji uzrokuje loe navikeu prehrani. Uz pretilost, najeiporemeaji u prehrani su anoreksijanervoza (izgladnjivanje) i bulimijanervoza (prejedanje). Ukoliko poremeaj

hranjenja traje kroz dulji vremenskiperiod, zdravlje i razvoj adolescenatamoe biti ozbiljno ugroeno. Ali, ako sezapone s lijeenjem kada se pojaveprvi simptomi, mogu se izbjei trajni iponekad pogubni zdravstveni problemi itada takvi adolescenti imaju dobreizglede za ozdravljenje.


20/28


17

Adolescencija je doba iskuavanjanovih stvari, tako da je i eksperimentiranje salkoholom i drogama uobiajena pojava.Adolescenti uzimaju alkohol ili droge iz punorazliitih razloga: iz radoznalosti, zato to setada osjeaju dobro, kako bi smanjili stres,kako bi se osjeali odraslima ili pak kako bise bolje uklopili u drutvo. Meutim, teko jepredvidjeti koji adolescenti e nakon fazeeksperimentiranja prestati s konzumacijom,a koji e nastaviti i s vremenom zapasti uozbiljne probleme i ovisnosti.

Naalost, tinejderi najeene uoavaju vezu izmeu njihovogponaanja danas i posljedica kojeono moe imati za njih u budunosti.Takoer su skloni smatrati seneunitivima i otpornima na problemekoje drugi doivljavaju. Ipak,konzumacija alkohola i cigareta u ranojdobi poveava mogunost kasnijeupotrebe drugih droga.

Neki tinejderi e nakon faze eksperimentiranja prestati ili nastaviti spovremenom konzumacijom bez znaajnijih problema. Kod drugih e se razvitiovisnost i prelazak na druge droge koje e prouzroiti tetu ne samo njima, negoi drugima u njihovoj okolini. Ne smijemo, stoga, umanjivati vanost puenja ikonzumaciju alkohola jer su oni esto uvodne droge za one znatno opasnije(marihuana, kokain, halucinogene droge i heroin). Kombinacija adolescentskeradoznalosti, sklonosti rizinom ponaanju i drutvenog pritiska oteavaadolescentu da odbije drogu.

Rizina skupina tinejdera kod kojih je vea vjerojatnost da e imatiprobleme s alkoholom i drogama ukljuuje one u ijoj obitelji ima ovisnika, kojiimaju depresiju ili neki drugi mentalni neprepoznat poremeaj, one koji suemocionalno ili odgojno zaputeni, pa im ulica poinje sluiti kao dnevniboravak, i one kojima je sve dozvoljeno zbog krivih shvaanja odgoja samihroditelja. Radi se o shvaanju tzv. modernog odgoja koji esto pokrivaizbjegavanje povremenih neminovnih sukoba izmeu dvije generacije i temelji segotovo samo na poputanju i udovoljavanju eljama tinejdera.Tinejderi moguuzimati razne legalne i nelegalne droge. Droge koje se legalno mogu nabaviti sualkoholna pia, inhalirajue droge (ljepila, otapala), lijekovi protiv kalja, prehladei slino.


21/28


18

NEKI ZNAKOVI ZLOUPOTREBEALKOHOLA I DROGA

FIZIKI:Umor, zdravstveni problemi,kronino crvene oi, jakoproirene ili suene zjenice,dugotrajan kaalj.

EMOCIONALNI:

Nagle promjene raspoloenja,razdraljivost, neodgovornoponaanje, niskosamopotovanje, loasposobnost prosuivanja,

depresija i ope pomanjkanjeinteresa.

OBITELJ:

Svadljivost, nepotivanjepravila ili udaljavanje odobitelji.

KOLA:

Smanjeno zanimanje,negativan stav, loe ocjene,puno izostanaka, markiranje i

problemi s disciplinom. DRUTVENI PROBLEMI:

Novi prijatelji koji imaju manjeinteresa za uobiajene kune ikolske aktivnosti, problemi skrenjem zakona,nekonvencionalan stilodijevanja i izbor muzike.

Ovi znakovi ne moraju uvijek bitisigurni dokazi da se tinejderdrogira, a mogu ukazivati i nadruge probleme. Roditelji e napravi nain pokazati svoju briguako otvoreno razgovaraju ozloupotrebi alkohola i droga sasvojim tinejderom.

Upotreba ilegalnih droga(marihuana, kokain, speed, LSD,opijati, heroin, ecstasy) je u porastu,i to u sve ranijoj dobi. Prosjena dob

prvog iskustva s marihuanom je 14.-15. godina, a konzumacija alkoholamoe poeti i prije 12. godine ivota.Upotreba ovih droga postala jeuobiajena u srednjoj koli.

Poetak puenja u ranojdobi znai vei rizik zazdravlje i tee odvikavanje.Veina odraslih puaa

poela je puiti prije 13.godine ivota.

Rizina skupina tinejderaza puenje je ona ijiroditelji, braa ili prijateljipue. Oni naizgled djelujusigurni u sebe i ponaaju sekao odrasli, ali zapravoobino imaju niskosamopotovanje i pue kakobi ublaili stres ili depresiju.

Konzumacija droga je povezanas raznim negativnim posljedicama, kaoto je povean rizik za razvijanjeovisnosti u kasnijem ivotu, neuspjehu koli i slaba sposobnost prosuivanjakoja moe utjecati na povean brojnesrea, nasilje, neplaniran ilinesiguran seks, pa ak i nasamoubojstvo. Roditelji mogu pomoikroz ranu edukaciju o drogama,otvorenu komunikaciju te kroz vlastitoponaanje, kao i kroz rano prepoznavanjetakvih problema.


22/28


19

Dijete koje ulazi u razdobljeadolescencije uglavnom dobro znakoja se ponaanja od njega oekuju,a koja su neprihvatljiva. Ipak, svitinejderi se ponaaju povremeno naproblematian nain iz raznihrazloga. Oni osjeaju potrebu dapotvrde svoju samostalnost ili pakispituju granice u ponaanju koje suim nametnute. Ponekad su uzroktakvom ponaanju njihovi emocionalniproblemi: ljutnja, tjeskoba, frustracija,

razoaranje ili beznadnost. Osobito sumlai adolescenti skloniji vie djelovanjunego razgovoru.

RIZINI FAKTORI POREMEAJAU PONAANJU:

Prijanje agresivno ilinasilno ponaanje

rtva fizikog iliseksualnog zlostavljanja

Izloenost nasilju u kuiili neposrednoj okolini

Izloenost nasilju umedijima (TV, filmoviitd.)

Zloupotreba alkohola i/ilidroga

Prisutnost oruja u kui

Kombinacija stresnihfaktora u obitelji(siromatvo, razvodroditelja, nezaposlenost,nedostatak podrke uobitelji)

Oteenje mozga zbogpovrede glave

Genetiki, nasljednifaktori

Djeca koja imaju nekolikorizinih faktora i pokazujusljedea ponaanja trebajustrunu pomo: Jaka srdba

este provale bijesa i

naprasitost Velika razdraljivost

Velika naglost

est osjeajnezadovoljstva

Neki adolescenti svojimponaanjem neprekidno uznemirujudruge oko sebe. Njihovo jeponaanje znatno ozbiljnije odobinih nestaluka ili neslanih alai oito prelazi granice onoga to sesmatra normalnim i prihvatljivim.Adolescenti s ovim poremeajem

esto se opisuju kao delinkventi iliasocijalne osobe, a neki od njihmogu imati i druge psiholokeporemeaje.

Poremeaji u ponaanju mladihoznaavaju skupinu emocionalnih problema iproblema u ponaanju adolescenatakoji imaju tekoa u prihvaanju pravilai drutveno oekivanog ponaanja.Oni stalno iznova kre temeljnadrutvena oekivanja i pravila i

ugroavaju druge osobe ili njihovovlasnitvo. Drugi ih obino smatrajuloim ili delinkventima, a neosobama koje imaju problema smentalnim zdravljem. Moda najviezabrinjava injenica da mnogi meutakvim adolescentima ne osjeaju nigrinju savjesti, ni krivnju, niti


23/28


20

pokazuju razumijevanje za tetu ilipovrede koje su svojim ponaanjemprouzroili. Obino imaju vee tekoekod kue, u koli i neposrednoj okolini, aesto vrlo rano zapoinju sa seksualnimaktivnostima. Samopotovanje im jeobino na niskoj razini, iako naizgledostavljaju dojam samouvjerenosti ivrstoe. Ako se takvi simptomiponavljaju u periodu od est mjeseci ilivie, vjerojatna je dijagnoza poremeaj uponaanju. Ovaj poremeaj je ei udjeaka nego u djevojica i znatno ei ugradu, nego na selu. Brojna istraivanja usvijetu pokazuju da kombinacija raznihfaktora ili njihovo meusobno djelovanjedovodi do rizika za pojavu poremeaja u

ponaanju adolescenata. Nijedan od tihfaktora sam za sebe ne ukazuje naproblem, ali ako u ponaanju uoimoobrazac s nekoliko rizinih faktora, tadatrebamo poduzeti neke mjere opreza.

ZNAKOVI POREMEAJA UPONAANJU

Agresivno ponaanje

prema ivotinjama ililjudima

Destruktivno ponaanjekojim se oteuju iliunitavaju stvari

Laganje

Kraa

Markiranje ili drugaozbiljna krenja pravila

Rana konzumacija i

zloupotreba cigareta,alkohola i droga

Prerana seksualnaaktivnost

Tekoe u koli,kolske kazne, ukori,iskljuivanje iz kole

Loi odnosi svrnjacima ili odraslimosobama

Uestale povrede,

tunjave i problemi skrenjem zakona.

Roditelji i druge odrasle osobe kojeprimjeuju takva ponaanja adolescenatau svojoj okolini obino se zbog togazabrinu, ali se esto nadaju da se radisamo o prolaznoj pojavi koja e ubrzoprestati. Meutim, ova ponaanja djece u

bilo kojoj dobi treba uzeti vrlo ozbiljno, ane smatrati da se radi o normalnoj faziodrastanja koja e proi.

Mnogi adolescenti s poremeajima u ponaanju esto na takav nainreagiraju na neke dogaaje ili situacije u njihovim ivotima, stoga roditelji ikolski nastavnici ne smiju zanemariti takva ponaanja i smatrati ihbeznaajnima. Roditelji, drugi skrbnici i nastavnici trebaju posvetiti punupanju upozoravajuim znakovima i moraju nastojati otkriti prave razlogetakvim ponaanjima, kako bi pomogli da se situacija popravi.

Istraivanja pokazuju da tinejderi s poremeajima u ponaanju esto

imaju problema i u kasnijoj, odrasloj dobi, ukoliko na vrijeme ne dobijupotrebnu strunu pomo. Neka ponaanja je teko promijeniti nakon toprijeu u naviku, a mnogi takvi adolescenti imaju tekoa u prilagoavanju nazahtjeve odrasle dobi, imaju problema u odnosima s drugima, s krenjemzakona ili asocijalnim ponaanjem u kasnijem ivotu. Poremeaji ponaanjaesto se javljaju zajedno s nekim drugim emocionalnim ili neurolokimporemeajima. Stoga je potrebno temeljito dijagnostiki istraiti koja jeglavna osnova promjena u ponaanju, a to je vano i radi terapijskogdjelovanja.


24/28


21

Vrnjako zlostavljanje iliono djece i tinejdera od strane drugogdjeteta ili tinejdera (eng. bullying)spada u esta iskustva mnogihtinejdera. Radi se nasilju u kojem sudjeak ili djevojica trajno i uestaloizloeni negativnim postupcima odstrane jednog ili vie tinejdera, koji ihnamjerno ele povrijediti, poniziti iliizloiti neugodnostima, tako da imstalno govore ili rade stvari koje su imneugodne. Ovo ponaanje moeimati ozbiljne posljedice kako zazlostavljaa tako i za rtvu, stoga

je vano utvrditi razloge zbog kojihse dogaa, kako bi se izbjegla veateta. Zlostavljanje moe biti fiziko,

verbalno, emocionalno ili njihovakombinacija, a zlostavljai mogu bitii djeaci i djevojice. Dok djeacipodjednako zlostavljaju druge djeake idjevojice i pri tome koriste fiziko iliverbalno zastraivanje, djevojiceobino zlostavljaju druge djevojiceuvredama, ogovaranjem ili ignoriranjem.

MOGUI ZNAKOVIVRNJAKOG ZLOSTAVLJANJA:

Strah i odbijanje odlaska u koluPrljava ili poderana odjea

po povratku iz koleeste ogrebotine i masnice

i neuvjerljivi razlozi za njihGubitak novca ili stvari bezjasnih objanjenja

Loiji uspjeh u koliIzbjegavanje omiljenih

aktivnosti Nesretan izgled, osamljivanje

rtve zlostavljanja proivljavaju stvarnu patnju, strah i tjeskobu kojimogu negativno utjecati na njihov emocionalni razvoj i uspjeh u koli. Onikoji zlostavljaju druge nastoje ih kontrolirati i vladati njima, a esto se radi o

tinejderima koji su i sami rtve fizikog ili drugog zlostavljanja, nesigurni usebe i svoje kvalitete, pa im treba potvrda grupe. Oni obino odabiru zasvoje rtve manju ili slabiju djecu koja se lako mogu zastraiti i tekoobraniti ili one koji se po neemu razlikuju bilo zbog vjerske ili etnikepripadnosti, siromatva, fizike mane, udnog hobija i sl. Tinejderi estozlostavljaju druge jer su zavidni i sebini, a nauili su da zastraivanjemmogu dobiti to ele i gledaju previe nasilja u filmovima i kompjuterskimigrama. Takoer mogu imati tekoa u savladavanju srdbe i iskazivanjuvlastitih osjeaja.

Roditelji trebaju pomoi djetetu da se nosi s takvim zlostavljanjem takoda razgovaraju o tome i nastoje mu podii samopouzdanje, a u nekim

sluajevima trebaju kontaktirati i kolu kako bi zatitili dijete od daljnjihemocionalnih i fizikih ozljeda. Ako posumnjaju da je njihovo dijete

zlostavlja, trebaju za njega to prije potraiti pomo strunjaka koji e idjetetu i roditelju pomoi da shvate uzroke ovakvog ponaanja i pronaunaine kako da se ono zaustavi. U protivnom, zlostavljanje moe izazvatiozbiljne kolske, drutvene i emocionalne probleme.


25/28


22

Solidna, odgovarajua razinasamopotovanja je vjerojatno najbolji

lijek za emocionalne probleme, teporemeaje u ponaanju i hranjenju urazdoblju adolescencije. Roditelji trebajuuiniti sve to je u njihovoj moi kakobi poduprli i ojaali samopotovanjesvojih keri i sinova u njihovimaktivnostima. Trebali bi iskoristitisvaku priliku da ih pohvale za onoto su uinili dobro i da ih ohrabrekako bi dali sve od sebe u onome to

ine.Jednako tako, poeljno je da

djeacima i djevojicama osigurajuiste mogunosti u razvoju i istupodrku u svim njihovim naporima.Nije dobro da roditelji pridonoserodnoj neravnopravnosti i stavu dasu mukarci na neki nain vaniji odena, tako da npr. govore kako semukarci ne bi smjeli baviti kunimposlovima ili brigom o djeci.

Takoer, treba pokazati djeacimada je normalno pokazati svoje praveosjeaje jer je izraavanje osjeajaizuzetno vano za njihovo samopouzdanje isamopotovanje. Nisu svi djeaci dobriu sportu pa im treba pomoi daiskuaju razne aktivnosti i pronauone u kojima su dobri. Kako se tinejderi, aposebno djeaci, meusobno estoprosuuju prema aktivnostima kojima sebave, roditelji ih trebaju od rane dobi uiti

razliitosti i ohrabrivati da se osjeajudobro zbog toga tko su, a ne zbogonoga to rade ili kako izgledaju.

Roditelji su esto u najboljojsituaciji da prepoznaju imaju linjihovi adolescenti neki problem saosjeajima ili ponaanjem. Aktivno

sudjelovanje u ivotu njihovihadolescenata najbolji je nain zaroditelje da im pomognu da ovoprijelazno razdoblje prebrode beztetnih posljedica za njihovosamopotovanje i mentalno zdravlje.Druenje s njihovim adolescentimaomoguuje roditeljima informaciju izprve ruke o moguim problemimakeri ili sina, i omoguuje im dapokuaju popraviti situaciju. Potrebaza otvorenom komunikacijom ne moe

se dovoljno naglasiti pa roditelji morajubiti dostupni i nai vremena darazgovaraju s adolescentima onjihovim prijateljima, koli, aktivnostima iliinteresima, kako bi zadobili njihovopovjerenje.

Kada roditelji uoe da njihovadolescent, sin ili ki, ima nekiproblem, prvi korak je da obazrivo iotvoreno s njima porazgovaraju onjihovim osjeajima kako bi bolje

utvrdili teinu problema. To estopomae ako je adolescent u stanjuizraziti i opisati probleme s kojima sesuoava. U nekim sluajevima,roditelji se mogu posavjetovati i slijenikom, nastavnicima, ili drugimodraslim osobama koje dobropoznaju adolescenta i na taj nainmoda rijeiti postojee probleme.

Ako problemi s osjeajima iliponaanjem (ak i ako nisu tako

ozbiljni da se mogu smatratimentalnim poremeajem) potraju, iroditelji misle da je adolescentupotrebno vie od onoga to oni mogupruiti, tada trebaju potraiti strunupomo.


26/28

Razni znakovi, prikazani u ovojknjiici, mogu ukazivati na probleme smentalnim zdravljem adolescenata ilinjegove ozbiljne poremeaje.

Ako adolescenti imaju veihtekoa u koli, koje ukljuuju loeocjene (pogotovo nagla opadanja ilizakazivanja u kolskom radu izalaganju), probleme u ponaanju ili suizloeni zlostavljanju od strane vrnjaka,vano je da roditelji kontaktirajunastavnike u koli, kao i kolskogpsihologa ili pedagoga. Oni roditeljimamogu pruiti podrku u njihovomnastojanju da rijee probleme, a istotako mogu im dati i neke dodatneinformacije o tome to se sadolescentom zbiva. kolsko osobljetakoer moe biti i dobar izvor podatakao strunim slubama za mentalnozdravlje adolescenata.

Ako adolescenti imaju odreeniemocionalni problem koji traje nekodue vrijeme, a osobito ako su i drugeosobe ukljuene u njihov ivot zbogtoga zabrinute, konzultacija sapsihijatrom za djecu i mlade ilipsihologom i drugim strunjakomposebno obuenim za rad sadolescentima moe pomoi. U tomsluaju ni roditelji, ni adolescenti se nesmiju bojati toga to e drugi ljudi rei ilimisliti o takvom lijeenju, ve trebajuslijediti interese vlastitog mentalnog

zdravlja, a ne potpadati pod utjecajeraznih predrasuda. One su uostalomesto rezultat straha od emocionalnihporemeaja te se stoga pokuavanegirati njihovo postojanje: Nije tonita, to je samo pubertet; iliumanjivati njihov znaaj: Moe se uiti,

ne vadi se na to da te je strah; iliobeshrabrivati traenje pomoi: Nitko tine moe pomoi ako sam sebi nemoe pomoi i slino.

Kada dijete ozlijedi ruku ili nogu,kada ima temperaturu i bolove u nekomdijelu tijela, roditelji obino spremnotrae lijeniku pomo. Poremeajimentalnog zdravlja su takoerzdravstveni problemi, jednako kao iproblemi s fizikim zdravljem, i tako ihtreba shvatiti. Ako netko ima nekutekou ili poremeaj mentalnogzdravlja, to nipoto ne znai da je taosoba slaba, slabija od drugih ilineuspjena, ili da ne nastoji dati sve odsebe. To jednostavno znai da on ili onatrebaju pomoi lijeenje.

Ukoliko se mentalni poremeaji uadolescenciji ne lijee na odgovarajuinain, oni mogu prouzroiti ozbiljnijesmetnje u razini samopotovanja, loerezultate u koli, probleme u odnosima

s drugim ljudima i dugorone tetneposljedice u kasnijem ivotu, a ponekadmogu voditi do pokuaja ili izvrenjasamoubojstva. Lijeenje pomae da seublae ili otklone simptomi i/ili potpunoizlijei mentalni poremeaj, to ujednovodi boljem ili dobrom subjektivnomosjeaju adolescenta, poboljanju iliunapreenju odnosa s okolinompoboljaju odnosi adolescenta snjegovom/njezinom okolinom te

usvajanju i razvoju adekvatnijihponaanja koja pomau u kvalitetnijemrjeavanju ivotnih problema. Drugimrijeima, to prije on ili ona dobijepotrebnu pomo, tim prije e se poetiosjeati bolje.


27/28


28/28

Documents

Adolescencija i Mentalno Zdravlje