ACI Hrvatska – financijsko tržišno udruženje (www.forexcroatia.hr) je neprofitna udruga građana Republike Hrvatske koji su profesionalno uključeni u rad na području financijskih tržišta u bankama, centralnoj banci te ostalim financijskim institucijama (investicijski i mirovinski fondovi). Osnovana je 1992 godine u Zagrebu.

Djelovanje -razvoj trgovanja financijskim instrumentima na domaćem tržištu sukladno

odrednicama svjetskog udruženja ACI (Associete Cambiste Internacionale) sa sjedištem u Parizu (www.aciforex.com), osnovanog 1955 godine.

- poticaj razvoju “fair” odnosa među članovima, povjerljivost informacija, povjerenje, održavanje i širenje profesionalnog ugleda te etiku i moralnost u poslovanju.

Organizacija Izvršni odbor ( između članova odbora bira se predsjednik, tajnik i blagajnik), Odbor za edukaciju, Sud časti i Nadzorni odbor. Udruga u ovoj godini broji 236

članova.

Osnovne smjernice i ciljevi

- Promoviranje ideja i prijedlozi nadležnim domaćim institucijama vezanim uz razvoj domaćeg financijskog tržišta, standardizaciju ugovornih okvira te primjenu dobre tržišne prakse.

- Organizacija seminara kao dodatnu edukaciju članovima udruge za dobivanje međunarodnih certifikata u sklopu svjetskog ACI udruženja.

- Organizacija domaćih seminara s ciljem informiranja članova o kretanjima na domaćem tržištu, načinom primjene novih instrumenata te dodatne edukacije.

- Uspostavljanje kontakata sa sličnim asocijacijama u zemlji i inozemstvu te izmjena iskustava i korisnih rješenja primjenjivih u svrhu razvoja domaćeg tržišta.

- Promoviranje jedinstvenog modela ponašanja članova udruge prilikom trgovanja i zaključivanja transakcija sa domaćim ili stranim partnerima.

Suradnja sa domaćim i stranim organizacijama/udruženjima

Hrvatska udruga banaka

Hrvatska udruga korporativnih rizničara

Hrvatska Narodna banka

Ministarstvo financija Republike Hrvatske

Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga

Središnja depozitarna agencija

ACI Paris

Nacionalna ACI udruženja

Osnovna aktivnost udruženja – sudjelovanje u razvoju domaćeg financijskog tržišta

• ZIBOR – referentni pokazatelj kamatnih stopa na domaćem tržištu novca (www.reuters.hr)

• ZAGREB FIXING ZA OBVEZNICE – referentni pokazatelj cijene državnih dužničkih vrijednosnih papira na domaćem tržištu (www.reuters.hr)

• HRVATSKI REPO UGOVOR – standardizacija ugovorne dokumentacije za repo transakcije (www.forexcroatia.hr)

• HRVATSKI “ISDA” UGOVOR – standardizacija ugovorne dokumentacije za derivativne transakcije (www.forexcroatia.hr)

1. Povijest deviznog tržišta2. FX spot tržište – definicije i

osnove3. Forward (Outright) i FX Swaps4. Devizno tržište u brojkama5. Trgovanje i limiti

trgovanja6. Fundamentalna i tehnička

analiza7. Novčano tržište

Definicija• FX spot transakcija je kupnja ili prodaja jedne valute za drugu s dospijećem za dva radna dana od dana

zaključenja transakcije• Tečaj po kojem je takva transakcija obavljena naziva se “spot rate”• “Cross rate” – predstavlja kombinaciju valuta koje ne uključuju USD (EUR/HRK, GBP/EUR, EUR/JPY)Valutni kodovi• Svaka valuta je identificirana sa 3 slova• Prva 2 slova se odnose na ime države• Treće slovo odnosi se na ime same valute • Kodovi korišteni u sustavu SWIFT-a kasnije su prihvaćeni kao međunarodni standardi (USD, HRK, )Iznimke:• SFR = CHF, Yen = JPY• Cable (GBP/USD), Aussie (AUD/USD), Kiwi (NZD/USD)Indirektna kotacija• Direktna kotacija predstavlja situaciju u kojoj je domaća valuta varijabilna, a strana valuta je kotirana (USD/HRK)• Indirektna kotacija predstavlja situaciju u kojoj je domaća valuta kotirana, a strana valuta varijabilna (npr. CZK/CHF u Pragu)

• datum izvršenja spot transakcije naziva se “value date”• uobičajeno 2 radna dana od dana zaključenja transakcije• radni dani ne uključuju subote, nedjelje te blagdane zemalja valuta uključenih u

transakciji• Izuzetak: valuta plaćanja u slučaju cross valuta može biti i 3 dana ako je blagdan u SAD USD/CAD – može biti 1 radni dan od dogovora

DANAS (T)Četvrtak

T+2T+2PonedjeljakPonedjeljak

T+3T+3UtorakUtorak

USA praznikUSA praznik

ili ponedjeljak ili ili ponedjeljak ili utorakutorak

petakpetak subotasubota nedjeljanedjelja

• spot tečajevi su uobičajeno kotirani sa 5 brojaka• prve 3 brojke predstavljaju “big figure” a zadnje dvije “pips”• zbog veće brzine kotiranja, obično se kotiraju samo pipsevi

Spread• predstavlja razliku između kupovnog i prodajnog tečaja• Izražena je u pipsevima• EUR/HRK 7.3950/80 spread 30 pipseva

EUR/USD 1 01 . 49

big figure pips

EUR/JPY 1 4 9 . 0 5

big figure pips

“Pips” & the “big figure” / Spread

Klijent Klijent ( Market USER)( Market USER)Klijent Klijent ( Market USER)( Market USER)Banka Banka ( Market Maker)( Market Maker)Banka Banka ( Market Maker)( Market Maker)

prodaje USDprodaje USDprodaje USDprodaje USD

prodaje EURprodaje EURprodaje EURprodaje EUR

Klijent Klijent ( Market USER)( Market USER)Klijent Klijent ( Market USER)( Market USER) Banka Banka ( Market Maker)( Market Maker)Banka Banka ( Market Maker)( Market Maker)

prodaje EURprodaje EURprodaje EURprodaje EUR

prodaje HRKprodaje HRKprodaje HRKprodaje HRK

Klijent kupuje 1 mio HRK za EUR, Banka kotira EUR/HRK 7.3900-7.3920

Po kojoj je cijeni Klijent kupio HRK?

BID 7.3900BID 7.3900 BID 7.3900BID 7.3900

10 mio $ / 1.4910 = 6,706.908,1210 mio $ / 1.4910 = 6,706.908,12 10 mio $ / 1.4910 = 6,706.908,1210 mio $ / 1.4910 = 6,706.908,12

Banka (Market maker) kotira EUR/USD 1.4905 – 10. Klijent je prodao 10 mio USD.

Koliko će EUR-a dobiti Klijent?

Primjer kotiranja – Bid i Ask

• Na deviznom tržištu velika većina transakcija uključuje USD kao kotiranom valutom• Cross tečajevi (transakcije bez USD kao jedne od valuta) su vremenom postali sve značajniji (EUR/JPY, EUR/HRK, GBPEUR, SEK/NOK)• Cross tečajevi su izvedeni koristeći spot kotacije valuta prema USD Primjer bid ask bid ask

USD/CHF 1.2665 – 1.2670 EUR/USD 1.2535 – 1.2540 USD/SEK 7.3770 – 7.3870 USD/NOK 6.7710 – 6.7770Koristeći kotacije CHF i SEK prema USD, možemo izračunati kotaciju CHF/SEK

BID CHF/SEK BID EUR/NOK USD/SEK BID 7.3770 USD/NOK BID 6.7710 USD/CHF ASK 1.2670 EUR/USD BID 1.2535 ASK CHF/SEK ASK EUR/NOK USD/SEK ASK 7.3870 USD/NOK ASK 6.7770 USD/CHF BID 1.2665 EUR/USD ASK 1.2540

CHF/SEK 5.8224 – 5.8326 EUR/NOK 8.4879 – 8.4984

Cross tečajevi

Forward (outright) transakcije

Definicija

• Forward predstavlja dogovor dvije strane o kupoprodaji deviza po unaprijed određenom tečaju na točno ugovoreni datum u budućnosti

• Forwardi se obično kotiraju na rokove od 1,2,3, 6 i 12 mjeseci (za glavne svjetske valute je moguća kotacija i do 5 godina)

• Izračun forwarda se obavlja počevši od spot valute• forward = outright; u eng. terminologiji se više koristi “outright” dok se

forward primjenjuje kada se spominje swap (u Hrvatskoj – forward)

Danas:Danas:iznos valuteiznos valute

dogovoreni datumdogovoreni datumcijena (tečaj)cijena (tečaj)

Danas:Danas:iznos valuteiznos valute

dogovoreni datumdogovoreni datumcijena (tečaj)cijena (tečaj)

Spot + n = FwdSpot + n = Fwdstvarno izvršenjestvarno izvršenje

transakcijetransakcije

Spot + n = FwdSpot + n = Fwdstvarno izvršenjestvarno izvršenje

transakcijetransakcijeperiod od 3 dana do 1 godperiod od 3 dana do 1 godperiod od 3 dana do 1 godperiod od 3 dana do 1 god

T+2T+2spotspotT+2T+2spotspotON, TNON, TNON, TNON, TN

• Tečaj forwarda nije pokušaj predviđanja tečaja u budućnosti već izračun

• Razlika u kotaciji spot tečaja i forwarda odražava razliku u kamatnim stopama dviju valuta u određenoj transakciji (npr. EUR/HRK)

PrimjerPoduzeće planira priljev u iznosu EUR 1 mio za 3

mjeseca te želi fiksirati HRK dobivenih prodajom EUR-a.

Postoje dvije mogućnosti:• forward prodajom EUR-a za HRK• prodajom EUR-a za HRK spot, uzimanjem kredita na 3

mjeseca u EUR i investiranjem kupljenih HRK na 3 mjeseca

• rezultat bi trebao biti isti

Izračun forward kotacije

FX Swaps - Definicija Predstavlja dogovor dviju strana u kojoj će jedna strana istovremeno: kupiti jednu valutu za

drugu po spot tečaju, te da će ista strana prodati istu valutu po forward tečaju Obje transakcije su dogovorene u istom trenutku (transaction day) ali imaju drugi value

date (spot i forward) I sell & buy, I buy & sell (npr. EUR/HRK) FX swapovi se kotiraju u forward (swap) points, a nakon zaključenja se dogovara spot

cijena (???) Spot cijena je uglavnom sredina kupovnog i prodajnog tečaja (mid rate)

Fx swap = + (-) spot transakcija + (-) outright

OutrightOutright FX swapFX swap

Buy outrightBuy outrightSell spot ( 1. leg)Sell spot ( 1. leg)

&&

Buy outright (2. leg)Buy outright (2. leg)

iliili iliili

Sell outrightSell outrightBuy spot (1. leg)Buy spot (1. leg)

&&

Sell outright (2. leg)Sell outright (2. leg)

Razlika između forwarda (outright) i swap-a

Neutralna (square) pozicija dealer je kupio i prodao isti iznos određene valute dealer ne želi zauzeti poziciju, neutralan na promjenu tečaja

Trgovanje i vođenje pozicije

Duga (long) pozicija dealer je kupio iznos određene valute (npr EUR) dealer pretpostavlja da će kupljena valuta jačati u odnosu na prodanu

EUR >> USDUSD

Kratka (short) pozicija dealer je prodao iznos određene valute dealer pretpostavlja da će prodana valuta slabiti

EUR << USDUSD

Izvor : Bank for International Settlements Survey 2007

Izvor : Bank for International Settlements Survey 2007

Izvor : Bank for International Settlements Survey 2007

EUR/HRK -Srednji tečaj HNB

7,100000

7,150000

7,200000

7,250000

7,300000

7,350000

7,400000

7,450000

7,500000

siječa

nj

velja

ča

ožuja

k

trava

nj

sviba

nj

lipan

j

srpa

nj

kolovo

zru

jan

listo

pad

Trading limit Limit koji određuje izloženost dealera po otvorenim pozicijama

Position limit maksimalna izloženost po pojedinom valutnom paru

O/N limit Maksimalna otvorenost pozicije dealera izvan radnih sati

Stop/loss limit Maksimalni dozvoljeni gubitak dealera za sve pozicije ili pojedinu

poziciju (valutni par) Dnevni, tjedni, mjesečni

Limiti trgovanja

predstavlja praćenje i analiziranje osnovnih ekonomskih pokazatelja s ciljem predviđanja budućih ekonomskih trendova te njegova utjecaja na financijska tržišta uobičajeno se objavljuju u točno predviđeno vrijeme (npr svakog četvrtka u 14.30) pokazatelji inflacije:

PPI – producer price index

CPI – consumer price index

GDP – gross domestic product ekonomski pokazatelji:

IFO – business climate

Industrial production,durable goods (USA), factory orders, non farm payrolls

Housing starts, housing permits, new home sales, jobless claims pokazatelji kretanja ekonomije (sentiment indicators)

Retail sales, consumer sentiment, auto sales

Fundamentalna analiza

Tehnička analiza

Novčano tržište

Depoziti

- O/N, T/N, S/N, 1 tjedan, 1 mjesec, 3 mjeseca, 6 mjeseci, 1 godina

-u različitim valutama

Trezorski zapisi Ministarstva finacija RH

-3 mjeseca, 6 mjeseci, 1 godina- u HRK i EUR

Komercijalni zapisi

- Kratkoročno zaduživanje poduzeća

Repo poslovi

- banke, poduzeća, investicijski fondovi,- sa HNB

ZIBOR O/N 2008

0,00

5,00

10,00

15,00

20,00

25,00

02.0

1.0

8

02.0

2.0

8

02.0

3.0

8

02.0

4.0

8

02.0

5.0

8

02.0

6.0

8

02.0

7.0

8

02.0

8.0

8

02.0

9.0

8

02.1

0.0

8

02.1

1.0

8

02.1

2.0

8

ZIBOR O/N 2009

0,00

5,00

10,00

15,00

20,00

25,00

30,00

35,00

40,00

45,00

30.1

2.08

13.0

1.09

27.0

1.09

10.0

2.09

24.0

2.09

10.0

3.09

24.0

3.09

07.0

4.09

21.0

4.09

05.0

5.09

19.0

5.09

02.0

6.09

16.0

6.09

30.0

6.09

14.0

7.09

28.0

7.09

11.0

8.09

25.0

8.09

08.0

9.09

22.0

9.09

06.1

0.09

20.1

0.09

03.1

1.09

Trgovanje financijskim instrumentima na hrvatskom tržištu

Marko BadurinaVolksbank d.d.

Sadržaj

• Vlasnički vrijednosni papiri

• Dužnički vrijednosni papiri

• Financijske izvedenice

Dionice

• Dionica je vlasnički vrijednosni papir kojim kupac dionice ostvaruje vlasništvo idealnog dijela vlasničke glavnice dioničkog poduzeća.

• Dionice su prenosivi vrijednosni papiri, danas najčešće dematerijalizirani.

• Motivacija za ulaganje u dionice su očekivane buduće dividende i očekivani porast tržišne vrijednosti dionice.

• Prava dioničara su uglavnom pravo na zaradu i imovinu dioničkog društva (rezidualna prava), pravo glasa po pitanjima upravljanja, pravo prvokupa novoemitiranih dionica itd. Prava dioničara su utvrđena ugovorom o osnivanju poduzeća.

Sekundarno tržište dionica (I)

• Regulirano Zakonom o tržištu kapitala

– MIFID - direktiva EU o harmonizaciji regulative za nadzor investicijskih usluga

– 3 skupine ulagatelja prema stupnju zaštite

• Trgovanje preko Zagrebačke burze vrijednosnica

• Dionički indeksi: CROBEX, CROBEX10

– Indeksi vagani na osnovu free float tržišne kapitalizacije, pri čemu je težina pojedine dionice ograničena na 15% odnosno 20%

• Obveznički indeks: CROBIS

– Cjenovni indeks vagan na osnovu tržišne kapitalizacije, pri čemu težina pojedine obveznice u indeksu ne može prijeći 35%

Tržišna kapitalizacija (u milijunima dolara)

0

10.000

20.000

30.000

40.000

50.000

60.000

70.000

80.000

pro.03

tra.04

kol.04

pro.04

tra.05

kol.05

pro.05

tra.06

kol.06

pro.06

tra.07

kol.07

pro.07

tra.08

kol.08

pro.08

tra.09

kol.09

Sekundarno tržište dionica (II)

• Elektronski registar , prijeboj i namira putem Središnjeg klirinškog depozitarnog društva

• Podržan DVP (delivery versus payment) princip namire

• Kapitalizacija tržišta oko 28 milijardi dolara odnosno 38% BDP-a

• 280 uvrštenih dionica

• Prosječan dnevni volumen oko 29 milijuna kuna

Usporedba dioničkih tržišta

0

10.000

20.000

30.000

40.000

50.000

60.000

70.000

Tržišna kapitalizacija (u milijunima dolara)

Usporedba dioničkih tržišta

Tržišna kapitalizacija (u postotku BDP-a)

0%10%20%30%40%50%60%70%80%90%

100%

Czech

Rep

ublic

Croat

ia

Ukrain

e

Hungar

y

Luxe

mbo

urg

Romania

Slovenia

Cypru

s

Bulgar

ia

Slovakia

Lithu

ania

Malt

a

Estonia

Latvi

a

Icela

nd

Usporedba dioničkih tržišta u regiji prema instrumentima

Dionice

Obveznice

Udjeli u

fondovima

Opcije

Futuresugovori

Strukturira

niproizvodi

Zagrebačka burza vrijadnosnica

X X

Ljubljana stock exchange

X X X X

Budapest stock exchange

X X X X X X

Bucharest stock exchange

X X X X

Dužnički vrijednosni papiri

• Osnovne vrste dužničkih vrijednosnih papira:– Blagajnički zapisi

• rok dospijeća do jedne godine• koriste se za održavanje kratkoročne

likvidnosti • izdavatelji su centralna i komercijalne

banke

– Trezorski zapisi• kratkoročni vrijednosni papiri kao i

blagajnički zapisi• izdaje ih Ministarstvo financija

– Komercijalni zapisi• kratkoročni dužnički vrijednosni papiri

izdani od strane pravnih osoba s rokom dospijeća do jedne godine

• ulagatelj u komercijalne zapise se izlaže kreditnom riziku izdavatelja, ali ostvaruje više prinose

• prinosi komercijalnih zapisa istog dospijeća mogu biti prilično različiti jer ovise o kvaliteti izdavatelja

– Obveznice• dugoročni dužnički vrijednosni papiri koji

ulagatelju isplaćuju kamate na kupljeni iznos nominale tijekom vremena plasmana

Veličina tržišta inozemnih dužničkih instrumenata

Trezorski zapisi

• Kratkoročni dužnički vrijednosni papiri izdani od strane Ministarstva financija

• Tipična dospijeća 91, 182 i 364 dana (iznimka 728 dana)

• Kupuju se uz diskont

• Primarno tržište putem Bloomberg aukcijskog sustava, alokacija metodom jedinstvene cijene

• Prihvaćaju se kao kolateral na redovnim obratnim repo aukcijama Hrvatske narodne banke

• Sekundarno tržište ograničene likvidnosti

Obveznice• Dugoročni dužnički vrijednosni papiri

• Ulagatelju isplaćuju kamate na kupljeni nominalni iznos tijekom vremena plasmana

• Kupac obveznice (na primarnom tržištu) posuđuje iznos na koji obveznica glasi njezinu izdavatelju (emitentu obveznice)

• Izdavatelj obveznice “obećava” tijekom utvrđenog vremenskog razdoblja imatelju obveznice (vlasniku) platiti određeni iznos novaca naznačen na obveznici (glavnica i ugovorene kamate) na neki ili niz datuma u budućnosti

• Može se njome trgovati na sekundarnom tržištu

• Kamata koju će izdavatelj obveznice plaćati vlasniku obveznice uglavnom je određena općim tržišnim uvjetima u vrijeme primarne emisije

• Rokovi na koje su izdane obveznice su dugi, obično od 2 do 30 godina

Osnovne vrste obveznicaPrema izdavatelju

Prema dospijeću

Prema kuponu

•Državne obveznice

•Municipalne obveznice

•Obveznice financijskih institucija

•Korporativne obveznice

• Kratkoročne - do 5 g. godina

• Srednjoročne – 5 do 10 g.

• Dugoročne - više od 10 g.

• Obveznice mogu sadržavati i određene opcije koje utječu na krajnje dospijeće:

• Pravo izdavatelja na prijevremeni otkup (callable bond)

• Pravo investitora na prijevremenu naplatu (putable bond

• Obveznice s fiksnim kuponom

• Obveznice s promjenjivim kuponom (floaters)

• Obveznice bez kupona (zero coupon bonds)

• Obveznice sa amortizirajućom glavnicom

• Obveznice s otplatom kamata i dijela glavnice u periodičnim iznosima (sinking fund)

Domaće obveznice

Kunske obveznice Obveznice s valutnom klauzulom(EUR)

Inozemne obveznice

Strane obvezniceplasirana na tržištu neke države

(npr. Samurai, Yankee)

Međunarodne obveznice

(Euroobveznice)

Obveznice obzirom na tržište izdanja

Obveznice obzirom na izdavatelja

Državneobveznice

Municipalneobveznice

Korporativneobveznice

Obveznice domaćih izdavatelja

•Nije organiziran sustav primarnih dilera

•Iako sustav primarnih nije nužan za efikasno funkcioniranje sekundarnog tržišta državnih obveznica, takav sustav pruža određene mogućnosti stimuliranja market makinga

•Domaća izdanja - putem sindikata domaćih banaka

•Strana izdanja – putem inozemnih izdavača (npr. Daiwa, Nomura)

•Euroobveznice – inozemni sindikat banaka (npr. Barclays, Citi, J.P. Morgan, Deutsche Bank, BNP Paribas)

•Trebalo bi popraviti komunikaciju između ministarstva financija i investitora, objavljivati godišnji plan zaduživanja, godišnji kalendar izdanja

Primarno tržište obveznica

•Najznačajniji sudionici: banke, mirovinski fondovi, investcijski fondovi, osiguravajuća društva

•Domaće obveznice kotiraju na Zagrebačkoj burzi vrijednosnica gdje je moguće izvršiti kupoprodaje manjih količina

•Gotovo cjelokupno trgovanje obveznicama obavlja se na OTC tržištu

•Državne obveznice imaju neproporcionalno velik udjel u ukupnom iznosu nedospjelih obveznica

•Nije uspostavljen formalni sustav market makera

•Neformalni market makeri su banke (nekoliko vodećih banaka) i neki mirovinski fondovi

Sekundarno tržište obveznica (I)

•Slaba likvidnost - zbog malog tržišta, malog broja market makera, nepostojanja obveze i poticaja za stalno održavanje tržišta. Likvidnost korporativnih izdanja izuzetno slaba

•Slaba gustoća tržišta (kao posljedica likvidnosti)- trenutno je kotirani bid/ask spread za domaće državne obveznice 100 bps cijene, korporativna izdanja kotiraju se sa značajno širim spreadom, često su potpuno nelikvidna

•Niska elastičnost tržišta – najveći institucionalni investitori zbog velikih udjela u pojedinim izdanjima obveznica mogu formirati cijenu na tržištu

•Malo tržište – veličina tržišta mjerena iznosom nedospjelih izdanja

•Plitko tržište - • trenutno kotacije domaćih državnih obveznica vrijede do 5 milijuna nominalne vrijednosti (5 milijuna kuna kod kunskih izdanja odnosno milijuna eura kod izdanja s valutnom klauzulom). • za veće iznose mijenjaju se cijene, a ponekad nije moguće dobiti kotacije za daljnje volumene

Sekundarno tržište obveznica (II)

Pregled nedospjelih državnih obveznica

OBVEZNIC

A

KUPON

VALUTA

DOSPIJEĆE

BID CIJENA

ASK CIJEN

ABID YTM

ASK YTM

MOODY

'SS&P

FITCH

TRŽIŠTE

IZNOS IZDAN

JA ISIN

RHMF-O-125A

6,875%

EUR

23.5.2012

103,59

104,59 5,415%

4,992%

Baa3

BBB

BBB-

DOMAĆE

500.000.000

HRRHMFO125

A3

RHMF-O-142A

5,500%

EUR

10.2.2014

100,59

101,59 5,385%

5,118%

Baa3

BBB

BBB-

DOMAĆE

650.000.000

HRRHMFO142

A8

RHMF-O-157A

4,250%

EUR

14.7.2015 95,52 96,52 5,253%

5,040%

Baa3

BBB

BBB-

DOMAĆE

350.000.000

HRRHMFO157

A6

RHMF-O-19BA

5,375%

EUR

29.11.2019 97,79 98,79 5,673%

5,539%

BBB

DOMAĆE

500.000.000

HRRHMFO19BA2

RHMF-O-103A

6,750%

HRK

8.3.2010 100 100,6 6,652%

4,527%

Baa3

BBB

BBB

DOMAĆE

3.000.000.000

HRRHMFO103

A0

RHMF-O-137A

4,500%

HRK

11.7.2013 94,2 95,2 6,281%

5,959%

BBB

DOMAĆE

4.000.000.000

HRRHMFO137

A8

RHMF-O-15CA

5,250%

HRK

15.12.2015 94,3 95,3 6,379%

6,172%

BBB

DOMAĆE

5.500.000.000

HRRHMFO15CA8

RHMF-O-172A

4,750%

HRK

8.2.2017 90,2 91,2 6,473%

6,287%

BBB

BBB

DOMAĆE

5.500.000.000

HRRHMFO172

A5

CRO-2010

4,625%

EUR

24.2.2010

100,74 100,8 1,793%

1,558%

Baa3

BBB

BBB-

EURO

500.000.000

XS0163495004

CRO-2011

6,750%

EUR

14.3.2011 104,1

104,43 3,465%

3,211%

Baa3

BBB

BBB-

EURO

750.000.000

XS0126121507

CRO-2012

5,000%

EUR

15.4.2014

101,83

102,08 4,524%

4,461%

Baa3

BBB

BBB-

EURO

500.000.000

XS0190291582

CRO-2015

6,500%

EUR

5.1.2015

104,727

105,427 5,441%

5,285%

Baa3

BBB

BBB-

EURO

750.000.000

XS0431967230

CRO-2019

6,750%

USD

5.11.2019 106,3

106,69 5,893%

5,843%

Baa3

BBB

BBB-

EURO

DOLAR

1.500.000.000

XS0464257152

Trgovanje (I)

• Investitori za tržišne informacije koriste se informacijski sustavi Bloomberg, Reuters

• Benchmark obveznice su:

– Za obveznice u EUR, njemačke obveznice

– Za obveznice u USD, američke obveznice

• Hrvatske se državne obveznice trguju uz spread iznad benchmark izdanja

• Najznačajnija komponenta kreditnog spread-a je premija rizika

Trgovanje (II)

• Transakcije se na domaćem tržištu ugovaraju telefonskim putem

• Transakcije se na inozemnim tržištima ugovaraju se telefonski, putem Bloomberg sustava, platformi za elektronsko trgovanje

• Elektronska evidencija, prijeboj i namira vrijednosnica na domaćem tržištu vrši se u SKDD

• Elektronska evidencija, prijeboj i namira vrijednosnica na inozemnnom tržištu vrši se u Clearstream i Euroclear

• Podržana DVP (delivery versus payment) namira

Krivulja prinosa

-1,00%

0,00%

1,00%

2,00%

3,00%

4,00%

5,00%

6,00%

7,00%

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

Dospijeće

Prinos

BUND

HRK

EUROBOND

VALUTNA KLAUZULA

TREASURY

Financijske izvedenice (derivati) (I)

• financijski instrumenti čija vrijednost ovisi o vrijednosti nekog drugog instrumenta tj. izvedena je (derivirana) iz njegove cijene (prinosa)

• financijske izvedenice olakšavaju upravljanje rizicima, čine tržište efikasnijim, smanjuju transakcijske troškove te služe kao indikator tržišnih očekivanja

• na lošem su glasu zbog visokog stupnja financijske poluge i volatilnosti koji omogućavaju prekomjerno izlaganje rizicima tj. “kockanje” zbog čega su često pod povećalom regulatora

• razlikujemo:

–burzovne izvedenice: uvjeti (rok, količina...) su im standardizirani, a burza garantira zaštitu od gubitaka koji mogu nastati zbog neispunjenja obveza druge strane u transakciji, i

–OTC ugovori - uglavnom ugovori sklopljeni izravno između dva tržišna sudionika; svi su uvjeti pojedinačno dogovoreni, a svaka strana snosi kreditni rizik druge ugovorne strane

• radi olakšavanja sklapanja OTC ugovora, koriste se standardizirani okvirni ugovori za izvedenice koje je sastavila ISDA (International Swaps and Derivatives Association), a u Hrvatskoj najčešće Standardni ugovor za izvedene financijske instrumente

• osnovni tipovi izvedenica su:• forwardi, • futuresi, • swapovi i• opcije

Financijske izvedenice (derivati) (II)

Forward ugovori (I)• Ugovaranje financijske transakcije s

datumom namire u budućnosti

• Kupac u forward ugovoru je obavezan prihvatiti isporuku imovine koja je predmet forward ugovora i platiti ugovorenu forward cijenu na datum isteka ugovora, a prodavatelj je dužan isporučiti dotičnu imovinu te primiti ugovoreni iznos

• Forward cijena (za određeni datum u budućnosti) = trenutna cijena (spot price) predmeta ugovora + troškovi financiranja, skladištenja (ukoliko se radi o robi) i eventualni drugi troškovi povezani s transakcijom

Forward ugovori (II)Prije dospijeća forward ugovora

Po dospijeću forward ugovora

• moguće sklapanje suprotne transakcije s istom ugovornom stranom

•moguće sklapanje suprotne transakcije s drugom ugovornom stranom pri čemu s pravnog aspekta oba ugovora mogu ostati važeća ili se mogu prebiti te isplatiti neto vrijednost

•obavezna isporuka predmeta ugovora

ili •isplata samo neto razlike između dogovorene i tržišne cijene predmeta ugovora na datum isteka ugovora (ukoliko je takva mogućnost namire predviđena ugovorom)

Forward rate agreement (FRA)

• Ugovor o fiksiranju kamatne stope na neki ugovoreni “zamišljeni” (notional) iznos glavnice na neko razdoblje u budućnosti

• Početak i kraj razdoblja razmjene su u budućnosti, a isplaćuje se samo razlika između referentne (npr. 3m EURIBOR) i ugovorene fiksne kamatne stope obračunate na iznos zamišljene glavnice

Futures ugovori (I)

• Futures ugovori su standardizirani instrumenti kojima se trguje na burzama, koje garantiraju od gubitka koji može nastati zbog neispunjenja obveze druge ugovorne strane

• Kupac futures ugovora obvezuje se na kupnju određene robe ili financijskog instrumenta za određenu cijenu, dok se prodavatelj) obvezuje se na prodaju iste robe ili instrumenta po dospijeću futures ugovora

• Futures ugovor se zatvara zauzimanjem suprotne pozicije

• Velika većina ugovora koji su pred dospijećem se zatvara na taj način, no moguće je zahtijevati i fizičku isporuku underlyinga osim ako sam futures ugovor predviđa da će se namira o dospijeću vršiti isplatom neto vrijednosti ugovora

• Postoje brojna tržišta za futures ugovore (npr. na robe - prehrambene namirnice, metale,građevinski materijal, energente…., financijske instrumente - dionice, obveznice, indekse, kamatne stope…, emisije plinova, vremenske prilike i dr.)

Futures ugovori (II) • Trgovanje na marginu – eliminacija

kreditnog rizika

– Initial margin – osnovna uplata radi početne zaštite pozicijee

– Variation margin – dodatne uplate/isplate sukladno dnevnom usklađivanje pozicija s tržišnom vrijednosti (mark-to-market)

– Potrebnu doplatu izračunava klirinška kuća temeljem zakljunih cijena futures ugovora na kraju trgovinskog dana. Ukoliko neka ugovorna strana ne ispuni svoju obvezu uplate variation margina, pozicija se prisilno zatvara.

• Većina ugovora ne dočeka dospijeće i isporuku - pozicija se zatvara ulaskom u suprotnu poziciju

• Sudionici: komercijalni hedgeri, špekulanti, arbitražeri, market makeri

Futures ugovori (III)

• Futures ugovori na njemačke državne obveznice

– zbog hedgiranja kamatnog rizika državnih obveznica denominiranih u euru

– špekulativnih strategija pri kojima je potrebno hegdirati kamatni rizik prvog reda• smanjenje kreditnog spreada Hrvatske• strategije u kojima se iskorištava promjena

nagiba ili oblika krivulje• strategije u kojima se

• Prema dospijećima razlikujemo:

– Schatz futures - na 2-godišnju njemačku državnu obveznicu

– Bobl futures – na 5-godišnju njemačku državnu obveznicu

– Bund futures - na 10-godišnju njemačku državnu obveznicu

– Buxl – na 30-godišnju njemačku državnu obveznicu

• Dospijeća ugovora su standardna (ožujak, lipanj, rujan, prosinac), nominalna vrijednost ugovora je 100.000 EUR

• Futuresima na njemačke obveznice trguje se na EUREX-u, najvećoj europskoj burzi derivata

• Jedini član Eurex-a u Hrvatskoj je Intercapital vrijednosni papiri, većina investitora trguje preko DMA (Direct Market Access) trgovinskih platformi izravno na Eurex-u

Forward vs. futures ugovoriForward Futures

Tržište OTC Burze

Određivanje cijene

Dogovorno između dviju

strana

Potpuno transparentn

o i svima dostupno

Nominalni iznos

Prema dogovoru stranaka

Standardiziran

Sekundarno tržište

Bilateralni ugovori teško

se preprodaju

Visoka likvidnost

Plaćanje margine

Prema dogovoru stranaka

Obavezno na svim

burzama

Kreditni rizik

Postoji ukoliko nema dogovora o

plaćanju margine

Preuzima ga klirinška

kuća

Opcije

• Opcija kupcu opcije daje pravo da kupi (call opcija) ili proda (put opcija) određenu imovinu (“underlying”) po unaprijed određenoj cijeni (“exercise/strike price”) na određeni datum (europska opcija) ili unutar određenog roka (američka opcija). Kupac opcije za to pravo plaća cijenu (premiju) prodavatelju opcije.

• Opcijama se trguje kao standardiziranim instrumentima na burzama gdje kupac ne preuzima kreditni rizik prodavatelja opcije, ili na OTC tržištu.

• Opcije se mogu izdavati na pojedinačne dionice, dioničke indekse, obveznice, kamatne stope, valute, burzovne robe, futures ugovore, vremenske prilike ili bilo što drugo za što se dogovore kupac opcije i prodavatelj opcije.

• Osim jednostavnih (plain vanilla) opcija postoje brojne egzotične opcije složenijih karakteristika (npr. azijske, bermudske, knock-in, knock-out, binarne, look-back, cliquet, rainbow, mountain range, caps, floors, ...)

• Važeća regulativa koja regulira poslovanje banaka u segmentu kupnje opcija je u nekim dijelovima nedorečena što ograničava vlastito trgovanje, a za prodaju opcija restriktivna što bankama onemogućava market making

• Na hrvatskom tržištu opcije su u manjoj mjeri prisutne kao ugrađene (embedded) opcije u druge instrumente (strukturirani proizvodi)

Strukturirani proizvodi

• Strukturirani proizvodi su složeni instrumenti sastavljeni od barem jednog derivata i jednog osnovnog instrumenta

• Na hrvatskom tržištu – strukturirani proizvodi sastavljeni od depozita i ugrađenih opcija (binarnih, knock-out, basket, call spread…)

• Mogućnosti strukturiranja takvih sintetičkih instrumenata različitih isplatnih profila su brojne

• Na domaćem tržištu do sada izdani strukturirani proizvodi bazirani na:– vlasničkim

vrijednosnim papirima

– dioničkim indeksima– valutama

– robama (agrokulturama i energentima)

– sportskim rezultatima

Interest rate swap (I)

• Ugovor o zamjeni novčanih tokova kroz određeno razdoblje. Jedna strana se obvezuje plaćati promjenjivu kamatnu stope, baziranu na nekoj referentnoj stopi (npr. EURIBOR, LIBOR, prinos na trezorski zapis…)

• Glavnica se gotovo nikada ne izmjenjuje, već je “zamišljena” (notional) glavnica baza za obračun aktivne i pasivne kamatne stope

• Koriste se za hedgiranje rizika kamatnih stopa, transfomaciju novčanih tokova (fiksnih u varijabilne ili obrnuto), špekuliranje

• Tržišna vrijednost IRS-a je na dan ugovaranja uglavnom nula, što znači da je neto sadašnja vrijednost budućih fiksnih novčanih tokova i varijabilnih novčanih tokova izračunatih koristeći forward stope implicirane kroz sadašnju krivulju prinosa približno jednaka nuli

• Unaprijed su definirani referentna varijabilna kamatna stopa, rok dospijeća i frekvencija plaćanja. Ukoliko su plaćanja u istoj vom se prebijaju. Svaka ugovorna strana snosi kreditni rizik druge strane.

Fiksnakamata

Klijent Banka

fiksna stopa

EURIBOR

Interest rate swap (II)

• IRS transakcija se zatvara plaćanjem tržišne vrijednosti drugoj strani, sklapanjem novog swap ugovora gdje se varijabilna plaćanja “poništavaju” sa onima iz prvog swapa, prodajom swap ugovora trećoj strani

• IRS-ovi mogu biti standardizirani pa se s njima može trgovati elektronski (putem Bloomberga, interdealer brokera, vlastitih platformi market makera) ili “tailor made” prilagođeni zahtjevima klijenta pa se njima trguje elektronski (putem vlastitih platformi market makera) ili telefonski

• Preduvjet za sklapanje IRS transakcija na međunarodnom tržištu je ISDA Master agreement, a na domaćem, Standardni ugovor za izvedene financijske instrumente ili okvirni ugovori pojedinih banaka za ovu vrstu transakcija

Interest rate swap (III)

Amortizing interest rate swap

• razlikuje se od običnog po tome što se iznos zamišljena glavnica smanjuje za vrijeme trajanja razdoblja razmjene

• Amortizirajuću IRS-ovi mogu se uskladiti sa novčanim tokovima imovine ili obveza koje se hedgiraju

Cross currency swap• U cross currency

swap-u svaka strana plaća drugoj iznose u različitim valutama. Nominalni iznos swapa (“notional”) uglavnom se utvrđuje i razmjenjuje na početku i kraju ugovora iako to nije nužno, a tijekom trajanja swapa se unaprijed zadanom frekvencijom razmjenjuju fiksni iznosi u različitim valutama, varijabilni iznosi, ili jedna strana plaća fiksni iznos, a druga varijabilni

• Učinak swapa je transformacija obveze u jednoj valuti u obvezu u drugoj valuti, a istovremeno pruža i imogućnost transformacije kamatne stope iz varijabilne u fiksnu i obrnuto.

Glavnica plain vanilla interest rate swap-a

Glavnica amortizirajućeg interest rate swap-a

Ostale izvedenice

• CROX index – Wiener Borse AG

• Razvijen kao podloga za derivate i strukturirane proizvode

• Moguće trgovanje indeksom, trgovanje opcijama i futuresima na indeks

Prikaz veličine OTC tržišta nekih derivata

Derivati

Terminski ugovori Strukturiraniproizvodi

OpcijeSwapovi

Forwards Futures IRS Amortizing IRS

Cross Currency Swap

Ostaliderivati

FRA Bond futures

IndexStrukturirani depozit