Uvodno predavanje

Sveuilite u Splitu; Graevinsko-arhitektonski fakultet

V. pred. uro Nieti, dipl. ing. gra.

Literatura

UDBENICI I NASTAVNA POMAGALA + S. Sabli Poznavanje materijala Drvo Interno izdanje FGZ Zagreb M. Magerle Svojstva drva IGH Zagreb 1996. Z. agar Metalne i drvene konstrukcije M. Magerle FGZ Zagreb M. Gojkovi Drvene konstrukcije D. Stoji Graevinski fakultet u Beogradu 1996. M. Gojkovi Drvene konstrukcije i grupa autora Standardi, propisi, EC5, primjeri Graevinski fakultet u Beogradu 2001. M. Gojkovi Drveni mostovi S. Stevanovi Nauna knjiga Beograd 1985. Z. agar Proraun konstrukcija raunalom Osnove drvenih konstrukcija kolska knjiga Zagreb 1993. Z. agar Drvene konstrukcije Lamelirani nosai kolska knjiga Zagreb 1997.

Z. agar Spajala i spojevi u drvenim konstrukcijama kolska knjiga Zagreb 1997. A. Bjelanovi Drvene konstrukcije prema europskim normama V. Raji Hrvatska sveuilina naknada Graevinski fakultet Sveuilita u Zagrebu Zagreb 2007. C. Scheer Holzbau Tachenbuch (nach DIN 1052) M. Peter Ernst & Sohn S. Sthr 10. Auflage, Berlin 2004. K. Becker Ingenieurholzbau nach DIN 1052 H. J. Bla Ernst & Sohn Karlsruhe 2006. Deutsches DIN 1052 Praxishandbuch Holzbau Institut fr Beuth Verlag GmbH Normung e.V. Berlin 2005. M.D. Egan Concepts in Building Firesafety (Graevinske konstrukcije i poar) J. Wiley / Sons, Inc. London 1999. Herzog Timber Construction Manual Natterer Birkhuser Mnchen Schweitzer Volz Winter

PRIRUNICI Drvno industrijski prirunik Tehnika knjiga Zagreb Holzbau Taschenbuch W. Ernst Verlag Berlin Timber Construction Manual American Institute of Timber Construction ASOPISI Graevinar Zagreb Bauen mit Holz Berlin Drvo Zagreb

EUROCODE - Eurocode 5 EN 1995-1-1 : 2004 Design of timber structures- Common rules and rules for buildings - DIN 1052: 2004/8 Design of timber structures- General rules and rules for buildings - S. Taka Novi koncept sigurnosti drvenih konstrukcija u svjetlu europskih tehnikih normi Eurocode 5 Udbenik GF Osijek 1997. PROPISI

- DIN 1052: 1969-10 Holzbauwerke - Optereenja: Vaei hrvatski propisi

- Drvene konstrukcije HRN - HRN U.D 0.001 Materijali za izradu drvenih konstrukcija - HRN U.C 9.200 Konstrukcije od monolitnog drva i ploa - HRN U.C 9.300 Lamelirane lijepljene konstrukcije - HRN U.C 9.400 Drvene skele i oplate - HRN U.C 9.500 Zatita drva u konstrukcijama - Tehniki propis za drvene konstrukcije

Botanike vrste drva

BOTANIKE VRSTE DRVA

KOJE SE KORISTE ZA IZRADU KONSTRUKCIJA

ETINARI (MEKA DRVA)

- Duglazija - Smreka (smra) - Bor obini (bijeli ili crveni) - Ari europski - Smolasti bor (pitch pine) - Jela obina - Cuga - Crveni cedar

LIARI (TVRDA DRVA) TVRDI LIARI

- Javor - Obina (europska) bukva - Hrast (lunjak, kitnjak, medunac) - Bagrem

EGZOTE

- Azobe (bongossi) - Crveni merant - Merbau - Tik pravi

MEKI LIARI

- Topola - Lipa

SMREKA (SMRA) PICEA ABIES Sjeverna Europa, planinski predjeli srednje i june Europe. Uvijek zeleno, do 40 m visoko drvo. Ravno valjkasto deblo promjera do 2 m. Drvo je lagano (kod 15% vlage do 680 kg/m , svjee oboreno ispod 960 kg/m). Kod suenja ivo se utee. Snaga ogrijevanja malena. Mehanika svojstva : Vlak i tlak II sa vlakancima srednje vrsta. Savijanje slaba. Smicanje slaba. Elastina (E ~ 1.100 kN/cm) Sui se brzo, dobro se i lako obrauje, lijepo se polira. Srednje je trajna na zraku, pod vodom dosta trajna.

SMREKA

SMREKA

BOR OBINI (BOR BIJELI ILI CRVENI) PINUS SILVESTRIS iroko rasprostranjen u veem dijelu Europe i u sjevernoj Aziji. Uvijek zeleno, do 40 m visoko drvo. Ravno i vitko deblo, kronja mu je visoko poloena. Drvo je lagano (kod 15% vlage do 890 kg/m, svjee oboreno oko 1000 kg/m). Sui se bez potekoa. Snaga ogrijevanja srednja. Mehanika svojstva : Vlak i tlak II sa vlakancima srednje vrst. Savijanje srednje vrst. Smicanje vrst. Elastina (E ~ 1.200 kN/cm) Sui se dobro, dobro se i lako obrauje, dobro se tokari a loe polira. Trajan je na zraku, naroito trajan pod vodom.

BOR OBINI

BOR OBINI

ARI EUROPSKI LARIX DECIDUA Europski ari raste u Alpama, Karpatima, Sudetima, te junoj i srednjoj Poljskoj na visinama preko 400 m. Listopadno drvo visine do 35 (50) m. Ravno vitko deblo. Drvo je srednje teko (kod 15% vlage do 850 kg/m, svjee oboreno do 1100 kg/m). Kod suenja srednje se utee. Snaga ogrijevanja srednja. Mehanika svojstva : Vlak i tlak II sa vlakancima vrst. Savijanje srednje vrst. Elastina (E ~ 1.400 kN/cm) Sui se brzo, dobro se obrauje, teko pili, dobro se polira. Vrlo trajan na zraku, naroito pod vodom.

ARI EUROPSKI

ARI EUROPSKI

JELA OBINA - ABIES ALBA Srednja, zapadna i juna Europa. Uvijek zeleno, 40 (65) m visoko drvo. Ravno valjkasto deblo. Drvo je lagano (kod 15% vlage do 750 kg/m , svjee oboreno ispod 980 kg/m) Kod suenja ivo se utee. Snaga ogrijevanja malena. Mehanika svojstva : Vlak i tlak II sa vlakancima srednje vrsta. Savijanje slaba. Smicanje slaba. Elastina (E ~ 1.100 kN/cm) Sui se brzo, dobro se i lako obrauje, teko se polira i tokari. Srednje je trajna na zraku, pod vodom naroito trajna.

JELA OBINA

JELA OBINA

OBINA (EUROPSKA) BUKVA FAGUS SILVATICA Nae najrairenije umsko drvo, rasprostranjeno u centralnoj i junoj Europi. Listopadno drvo, visoko do 40 m. Kronja joj je unjasta, deblo ravno. Drvo je srednje teko (kod 15% vlage do 900 kg/m , svjee oboreno ispod 1300 kg/m). Kod suenja jako se utee. Snaga ogrijevanja velika. Mehanika svojstva : Vlak i tlak II sa vlakancima vrsta. Savijanje vrsta. Smicanje srednje vrsta. Vrlo elastina (E ~ 1.600 kN/cm) Sui se teko i sporo, dobro se obrauje, dobro se polira i tokari. Trajnost malena.

OBINA BUKVA

OBINA BUKVA

HRAST LUNJAK QUERCUS ROBUR Lunjak je drvo nizinskih uma Europe, sjeverne Afrike i zapadne Azije. Listopadno drvo, visoko i preko 40 m. Kronja mu je iroka, deblo ravno. Drvo je srednje teko (kod 15% vlage do 900 kg/m, svjee oboreno ispod 1300 kg/m). Kod suenja jako se utee. Snaga ogrijevanja velika. Mehanika svojstva : Vlak i tlak II sa vlakancima vrst. Savijanje vrst. Smicanje vrst. Elastian (E ~ 1.200 kN/cm) Sui se teko i sporo, dobro se i lako obrauje, fino se polira i tokari. Trajno drvo.

HRAST LUNJAK

HRAST LUNJAK

Drvena graa i proizvodi na bazi drva

DRVENA GRAA I PROIZVODI NA BAZI DRVA

OSNOVNA PODJELA

TRUPCI I OBLA GRAA

GREDE GREDICE PILJENA GRAA PLATICE ("PUNTIELI") DASKE LETVE LIJEPLJENI LAMELIRANI NOSAI FURNIRSKI NOSAI FURNIRSKE PLOE PERPLOE PLOASTI PROIZVODI PLOE IVERICE PLOE VLAKNATICE KOMBINIRANE PLOE

OBLICE ( TRUPCI )

PILJENA GRAA

( MEKO DRVO )

PILJENA GRAA ( TVRDO DRVO )

DASKA Dimenzije: Standardna debljina 24 mm irina: slobodno PLATICA Dimenzije: Standardna debljina 48 mm irina: slobodno

DASKA

PLATICA (PUNTIEL)

GREDA, GREDICA Dimenzije standardne: 6 x 6/8/12 cm 8 x 10/12/16 cm 10 x 10/12/20/22 cm 12 x 12/14/16/20/24 cm 14 x 14/16 cm 16 x 16/18/20 cm 18 x 22 cm 20 x 20/24 cm Nestandardne dimenzije poprenog presjeka max 36 x 36 cm

GREDA, GREDICA

( PUNO DRVO )

ETVERODIJELNA GREDA Dimenzije standardne: 80 X 100 do 200 x 260 mm (prirast po 20 mm)

ETVERODIJELNA GREDA ( LIJEPLJENO DRVO )

DVODIJELNA ILI TRODIJELNA GREDA Dimenzije standardne: irina do 220 mm, visina do 240 mm Debljina jedne lamele do 80 mm

DVODIJELNA ILI TRODIJELNA GREDA ( LIJEPLJENO DRVO )

LIJEPLJENA LAMELIRANA GREDA ( GLULAM ) Dimenzije: irina 60-200 (220) mm (U posebnoj izvedbi do 300 (280) mm) Debljina lamele do 32 mm Uobiajeni odnos B/H < 1/10

LIJEPLJENA LAMELIRANA GREDA

GLULAM

TROSLOJNA PERPLOA Dimenzije standardne: Debljina 16-75 mm Formati 1000-3000 x 5000/6000 mm PETEROSLOJNA PERPLOA Dimenzije standardne: Debljina 33-80 mm Formati 1000-3000 x 5000/6000 mm

TROSLOJNA PERPLOA

PETEROSLOJNA PERPLOA

FURNIRSKA PLOA ( LVL ) Dimenzije standardne broj furnira neparan :

TIP S: Debljina 21-75 mm Formati 1820 x 23000 mm i 2500 x 20000 mm TIP Q: Debljina 21-69 mm Formati 1820 x 23000 mm i 2500 x 20000 mm TIP T: Debljina 39-75 mm Format 200 x 23000 mm

FURNIRSKA PLOA

( LVL )

FURNIRSKI NOSA ( SVL ) Dimenzije standardne: irina 50 mm Visina 100-356 mm

FURNIRSKI NOSA

( SVL )

OSB PLOA PLOA OD SLOENOG KRUPNOG IVERJA Dimenzije standardne: Debljina 6-40 mm Formati 2440-5000 x 1220-2620 mm

OSB PLOA

PLOA OD SLOENOG KRUPNOG IVERJA

PLOA IVERICA (GRAEVINSKA) Dimenzije standardne: Debljina 2-38 mm Formati 1250 x 2500/5000 mm 4100 x 1850 mm 2710 x 2080 mm 2750/5300 x 2050 mm Nestandardne dimenzije: Debljina 2-38 mm Format slobodno x max 14000 mm

PLOA IVERICA (GRAEVINSKA)

PLOE OD DRVENE VUNE Ne upotrebljavaju se za konstrukcije Dimenzije standardne: Debljine 15-100 mm Format 500 x 2000 mm

PLOE OD DRVENE VUNE

LICE NALIJE

TVRDA VLAKNATICA VLAKNATICA SREDNJE POROZNA VLAKNATICA GUSTOE

PLOE VLAKNATICE TVRDA VLAKNATICA KORISTI SE ZA KONSTRUKCIJE VLAKNATICA SREDNJE GUSTOE I POROZNA VLAKNATICA NE Tvrda vlaknatica: Debljina 5-16 mm Formati max 2100 x max 5500 mm Gustoa 800-1100 kg/m3

PLOE VLAKNATICE IMPREGNIRANE BITUMENOM Ne upotrebljavaju se za konstrukcije

PLOE VLAKNATICE IMPREGNIRANE BITUMENOM

GIPS-KARTONSKE PLOE Ne upotrebljavaju se za konstrukcije

GIPS-KARTONSKE PLOE

DRVNO-CEMENTNE PLOE Ne upotrebljavaju se za konstrukcije

DRVNO-CEMENTNE PLOE

Sveuilite u Splitu, Graevinsko-arhitektonski fakultet

Hvala na panji.

w w w . g r a d s t . h r