1 / 21

ZAŠTITARI U BANKAMAselekcija - obuka - pozicioniranje – utjecaj stresa

Ante Perčin, Sokol Marić d.o.o.

2 / 21

1. Opći uvjeti za neposredne izvršitelje usluga tjelesne zaštite u NIPodrazumijevaju postupak dobivanja dopuštenja za obavljanje poslova zaštitara od straneMUP-a, tj ishođenja zaštitarske licence sukladno ZOPZ , a što uključuje da svaki pojedinikandidat ispunjava uvjete /čl. 20 ZOPZ-a/da:

• ima prebivalište, odnosno odobren boravak u Republici Hrvatskoj,

• je navršio 18 godina života,

• ima najmanje srednju stručnu spremu,

• ima opću zdravstvenu sposobnost, što dokazuje potvrdom ovlaštene zdravstvene ustanove ili specijaliste medicine rada u privatnoj praksi,

• nije pravomoćno osuđen ili se protiv njega ne vodi kazneni postupak za kazneno djelo za koje se progoni po službenoj dužnosti...

• nije u posljednje tri godine prije podnošenja zahtjeva pravomoćno kažnjen za prekršajno djelo protiv javnog reda i mira s elementima nasilja...

• koja udovoljava operativnoj provjeri koju provodi nadležna policijska uprava,

• ima položen stručni ispit za čuvara/zaštitara

• poznaje hrvatski jezik i latinično pismo.

3 / 21

2. Selekcija neposrednih izvršitelja unutar zaštitarskog društva

• licenciranog zaštitara, društvo zapošljava i zasniva radni odnos na neodređeno vrijeme

• kako se radi o početniku, isti se na početku raspoređuje na niže složene zaštitarske poslove

• isti se potom kontinuirano prati - po pitanju daljnjeg stručnog i profesionalnog usavršavanja,ophođenja, načina komunikacije sa kolegama i klijentima, njegovih operativnih mogućnosti,psihofizičkih sposobnosti, radnih navika i sl.

• zaštitar se na manje zahtjevnim poslovima zadržava najmanje 2-3 godine

• tek nakon proteka navedenoga perioda u koordinaciji tima nadzornika i koordinatora predlažuse kandidati koji po mišljenju istih mogu konkurirati za zahtjevnije zaštitarske poslove zaštitenovčarskih institucija.

• po odbiru kandidata isti se pozivaju, te u višečlanoj komisiji analizira njihova radna i stručnasposobnost, način komunikacije, ophođenje, dosadašnja povijest rada u društvu, način života,uvjeti u kojima živi, materijalna zaduženost, psihofozička stabilnost i druge specifične osobinesvakog pojedinog zaštitara

• kandidati koji se odaberu u navedenom postupku prolaze daljnju edukaciju unutar društva zapružanje usluga zaštite u novčarskim institucijama.

4 / 21

3. Odabir zaštitara za poslove zaštite poslovnica NI

• U slučajevima preuzimanja dugogodišnjih zaštitara sa tržišta sa istima se prvenstveno obavljarazgovor na temu odlaska iz drugog zaštitarskog društva, razlozima, motivima i sl.

• Pored razgovora sa kandidatom, ostvaruje kontakt i sa bivšim poslodavcem u svrhu provjerenavoda dobivenih od samog zaštitara.

• Diskvalifikatorne okolnosti za odabir zaštitara za pružanje usluga zaštite u poslovnicama NI susvakako :

o rad u nekoliko zaštitarskih društava u kratkom vremenskom intervalu,

o visoka materijalna zaduženost,

o život u nesređenim socijalnim okolnostima, nasilje u obitelji

o neprimjeren vizualni izgled,

o nekultura ophođenja i pismenog izražavanja, nepoznavanje rada na računalu

o niska razina higijene i kulture odjevanja

o poroci poput alkohola, kocke, klađenja i sl,

o opravdani prigovor bivšeg poslodavca,

o moguće pokretanje kazenog ili prekršajnog postupka i sl.

5 / 21

4. Edukacija zaštitara unutar društva 1/2

Kao što smo naveli svi zaštitari prolaze osnovnu edukaciju za stjecanje statusa licenciranogzaštitara, no time su ispunjene tek osnovne pretpostavke za obvaljanje poslova zaštite, tenakon toga slijedi daljnja edukacija za složenije i zahtjevnije poslove zaštite.

Stoga nakon osnovne selekcije i odbira zaštitara za poslove zaštite NI isti prolaze:

• specijalističku edukaciju, unutar koje je obuhvaćena edukacija o pravilima ponašanja u banci,ljubaznosti, uljudnosti, kulturi ophođenja sa strankama, klijentima, naručiteljem usluge i sl.

• edukaciju u segmentu osnova verbalne i neverbalne komunikacije

• edukacija u svezi komunikacije telefonom, kao i osnove komunikacije s klijentima

• razradu procedura postupanja u slučaju uporabe ovlasti od strane zaštitara, počevši od:

o početnog utvrđivanja identiteta trećih osoba prilikom ulaska u štićeni prostor,

o sprečavanja unošenja/iznošenja predmeta u/iz štićenog prostora,

o pregleda osoba i vozila,

o osiguranja mjesta događaja u slučaju incidentnih situacija,

o uporabe sredstava prisile, ... pa sve do fizičkog /...i uz uporabu oružja/ odbijanja istodobnogprotupravnog napada na sebe/osobe koje štiti i imovinu koja mu je povjerena u štićenom prostoru.

• analizi postupaka primjene ovlasti od strane zaštitara, a posebice postupaku odbijanjanapada u poslovnici, uključivo i sve preventivne i radnje nakon incidentnog događanjaposvećuje se najviše vremena u navedenoj edukaciji.

6 / 21

4. Edukacija zaštitara unutar društva 2/2

• slijedi edukacija za upravljanje sustavima tehničke zaštite na objektu koje zaštitar koristi ilinadzire za vrijeme pružanja usluga zaštite - obično se radi o sustavima videonadzora,protuprovalnim sustavima, vatrodojavnom sustavu, sustavima kontrole pristupa,automatskim vratima, sustavima iz djelokruga CNUS-a, sustavima za ophodnju i sl.

• uz predmetnu edukaciju zaštitari se svakodnevno podvrgavaju određenim psihofizičkimtestovima i treninzima kako bi se u svakom trenutku imala informacija o njihovompsihofizičkom stanju, odnosno kako bi se isto dovelo na primjerenu razinu u slučaju da seprocjeni da navedena razina nije zadovoljena.

• učestala vježbovna gađanja podrazumijevaju se za osobe koje prilikom pružanja usluga zašitekoriste vatreno oružje...

• kako su sve navedene aktivnosti kontinuirani živi procesi, koje je nemoguće odraditijednokratno bez učestalog ponavljanja i stalnog održavanja razine spremnosti, sami opseg iučestalost edukacije određuje se dinamički tijekom godine.

7 / 21

5. Pozicioniranje zaštitarana mikrolokaciji NI

Iako je na navedenu temu bilo niz kontraverznih razmišljanja, analiza i tumačenja..., aposebice nakon izvršenja prepada u NI u kojima je došlo do odbijanja napada od stranezaštitara, ili njihovog ozljeđivanja pa čak i smrtnog stradavanja, navedeno pitanje je ipakostalo otvoreno, te definirano tek općim perimetrom štićenog objekta

• ... pa tako prema Zakonu o zaštiti novčarskih institucija

• zaštitar prilikom obavljanja zaštitnih aktivnosti u poslovnici ne smije napuštati perimetarštićenog objekta, osim u okolnostima neposredne životne opasnosti

• za vrijeme pružanja usluga zaštite zaštitar u poslovnici mora biti:

o smješten na poziciji koja mu omogućava pregled najvećeg djela unutarnjeg i vanjskogperimetra štićenog objekta

o da događanja u/izvan poslovnice prati vizualno i korištenjem videonadzora poslovnice

o da provjerava stanje ispravnosti i funkcionalnosti sustava u poslovnici (prema prethodnopropisanoj sigurnosnoj proceduri)

8 / 21

5.1. Sigurnosna dilema – zaštitari u NI u preventivnoj/represivnoj funkciji zaštite

• Sigurnosna dilema od kojoj u velikoj mjeri ovisi i smo postupanje zaštitara u konkretnojposlovnici NI, je pitanje same koncepcije poslova zaštite u istoj uz apostrofiranje:

o primarno preventivne koncepcije zaštite

o i/ili preventivno represivne koncepcije zaštite

• određenje navedenog konteksta uz opći zakonski okvir svakako treba prokomentirati i saneposrednim naručiteljem usluge odnosno CSO same NI

• u većini slučajeva od zaštitara se očekuje primarno preventivna aktivnost, ali uz razinu mjera iradnji koje bi trebale rezultirati da do krajnjeg represivnog djelovanja u poslovnici ni ne dođe

• eskalacija sredstava prisilile i odbijanje napada u poslovnici banke u slučaju kad je dorealizacije istoga ipak došlo, u pravilu nije poželjna

• ipak navedeno ne znači primarno odustajanje od svih raspoloživih represivnih ovlasti zaštitarau odbijanju napada (...na sebe/osobe i/ili imovinu) koja je predmet zaštite

• ipak, navedene obrambene radnje moraju biti u potpunosti u skladu sa ovlastima ZOPZ-a, uzparalelno uzimanje u obzir svih mogućih kolateralnih šteta

9 / 21

6. Minimalne mjere zaštiteposlovnica NI – opći okvir

• Mjere zaštite novčarskih institucija

• Prilikom poimeničnog nabrajanja pravnih subjekata i preciznog utvrđivanja mjera za svakipojedini pravni subjekt obveznika primjene Zakona o novčarskim institucijama, zakonodavacje usvojio (od strane struke godinama predlagani) personalizirani pristup svakom pojedinomprostoru u kojem se obavlja novčarsko poslovanje.

• Pritom je propisano da se prije početka poslovanja (…obavljanja redovne novčarske aktivnostii uspostave mjera tehničke i tjelesne zaštite u navedenom prostoru) u istome morajuosigurati osnovni prostorno tehnički uvjeti ovisno o djelatnosti i namjeni navedenog prostora.

• U kontekstu poduzimanja organizacijskih mjera očekuje se prethodno definiranje radnihprocedura, uputa i protokola za rukovanje sustavima tehničke zaštite, procedura zapostupanje u slučaju počinjenja kaznenog djela i dr., a sve u cilju:

o Stvaranja općih i minimalnih uvjeta u cilju nesmetanog i sigurnog kretanja i boravkastranaka i zaposlenika te nesmetano poslovanje u manipulaciji i distribuciji novca uštićenim objektima

o Osiguranje pretpostavki za prevenciju i sprečavanje kd-a u objektima NI kroz propisivanjeprocedura koje provode sami zaposlenici tijekom redovnog radnog vremena

10 / 21

7. Specifičnosti mikrolokacije NISpecifičnost svake pojedine mikrolokacije novčarske institucije umnogome utječe i na samukoncepciju zaštite i postupanje zaštitara na navedenoj lokaciji

• Pod same specifičnosti svake pojedine mikrolokacije svakako je nužno uzeti u obzir :

• Opće podatke o samom štićenom objektu počevši od same lokacije i naziva objekta,

• Broja radnih mjesta zaštitara, uz određivanje mikrolokacije radnog mjesta zaštitara u samomštićenom objektu (porta, poslovnica, izdvojeni video nadzor),

• Radno vrijeme zaštitara, u proporciji sa radnim vremenom zaposlenika koji rade napredmetnom objektu (poslovnici banke),

• Specifičnosti radnog procesa u štićenom objektu,

• Sustavi tehničke zaštite instaliranih u štićenom objektu (protu provalna zaštita, vatrodojava,video nadzor, kontrola pristupa, interloking sustav, sprinkler sustav i dr.),

• Građevinske specifičnosti štićenog objekta: veličina, broj etaža, prostorna konfiguracija irazvedenost objekta, broju prostorija, prilaz objektu, koridori kretanja, pozicioniranostkritičnih prostorija na objektu (šaltera, trezora, ureda) i dr.

• Požarne zone, alarmne zone, zone i koridore obilaska štićenog prostora, požarne puteve i sl.

• Povjest izvršenja kd-a na navedenoj lokaciji i dr.

11 / 21

8. Radni zadaci zaštitara naposlovima zaštite NI

• Na temelju sigurnosne prosudbe i prikupljenih relevantnih podataka, te uz analizu obveza,dužnosti i radnih zadatak zaštitara, za svaku pojedinu mikrolokaciju NI pristupa se izradiposebnog Naputak za rad zaštitara.

• Predmet navedenog Naputka je razrada postupanja, mjera i radnji neposrednih izvršitelja(zaštitara) pri izvršenju poslova zaštite štićenog prostora, kao i definiranje sustava unutarnjekoordinacije i obveza, mjera i radnji sukladno potrebama Naručitelja usluge

• Nakon definiranja svih segmenata zaštite i izrade navedenog Naputka slijedi detaljna razradaistoga, kao i svih dodataka koji se odnose na navedeno radno mjesto. Isto uključuje i službeneevidencije koje zaštitari se vode na navedenoj lokaciji

• Uz navedeno zaštitara se upoznaje i sa sredstvima komunikacije na lokaciji, internimtelefonskim imenikom i osobama za kontakt u objektu.

• Istoga se osposobljava za rad sa sustavima tehničke zaštite instaliranim na navedenoj lokaciji,a posebice sustavom videonadzora /koji je zaštitaru neophodan za kvalitetnu opservacijuprostora/, intreloking sustavom, ako je instaliran i drugim sustavima

• U operativno-taktičkom segmentu sa zaštitarom se posebno razrađuje postupanje i analizirapovijest kaznenih djela počinjenih na navedenoj lokaciji /pod uvjetom da je istih bilo/

12 / 21

9. Opći uvjeti uporabe sredstava prisile u odbijanju napada

• Ovlasti zaštitara propisane su Zakonom o privatnoj zaštiti i pozakonskima aktima,

• Čl. 40. ZOPZ-a propisuje između inoga i postupak uporabe vatrnog oružja od stane zaštitara uodbijanju napada

• U općem određenju kategorija poslova precizirano je da zaštitar može nositi propisane vrstekratkog vatrenog oružja pri obavljanju poslova zaštite NI

• Zaštitar ima pravo uporabiti vatreno oružje kada, obavljajući poslove privatne zaštite, na druginačin ne može odbiti istodobni ili izravno predstojeći protupravni napad usmjeren premanjemu ili prema osobama koje štiti.

• Prije uporabe vatrenog oružja zaštitar će uputiti usmeno upozorenje: „Stoj!“, a nakon togadrugo upozorenje: „Stoj, pucat ću!“. Upozorenje se neće upućivati ukoliko bi se time doveli upitanje životi osoba koje se štiti ili život zaštitara.

• Uporaba vatrenog oružja nije dopuštena protiv maloljetnika ili kada se dovodi u opasnostživot trećih osoba, osim kada je uporaba vatrenog oružja jedino sredstvo za obranu odizravnog napada kojim se ugrožava život zaštitara ili život osoba koje štiti.

• Prilikom uporabe vatrenog oružja zaštitar je dužan usmjeriti oružje prema onim dijelovimatijela na kojima se s najmanje ozljeda postiže svrha zbog koje je vatreno oružje uporabljeno.

• Zaštitar može, u obavljanju poslova tjelesne zaštite uporabiti samo oružje pravne osobe zaprivatnu zaštitu čiji je zaposlenik.

13 / 21

9.1. Problematika i delikatnost upotrebe sredstava prisile

• Iz prethodno navedenih ovlasti zaštitara evidentna je vrlo velika lepeza zaštitnih aktivnostikoje zaštitar može poduzeti na štićenoj lokaciju u slučaju prepada u poslovnici NI.

• No upravo najsnažnije ovlasti zaštitara tkz. ovlasti uporabe sredstava prinude, prilikom ocjenezakonitosti postupanja izazivaju najveće kontraverze.

• U konkretnom slučaju delikatno je nekoliko momenata:

• od samog elementa istodobnosti napada na zaštitara, koji implicira da zaštitar poduzimazaštitne aktivnosti samo za vrijeme obrane od napada, odnosno čim isti prestane prestaju izaštitne aktivnosti.

• nadalje tu je tkz. načelo reciprociteta obrambenih aktivnosti i razine i vrste prijetnje i sile odkoje se zaštitar brani, koja zaštitara vrlo lako može gurnuti na rub prekomjerne upotrebe sile,odnosno prekoračenja granica nužne obrane.

• isto tako, zaštitar bi prije upotrebe tjelesne snage trebao /...naravno ako to okolnostikonkretnog slučaja dozvoljavaju/ upozoriti osobu prema kojoj poduzima obrambene radnje.

• po pitanju ovlasti upotrebe vatrenog oružja situacija je još delikatnija, budući da je samovatreno oružje kao sredstvo odbijanja napada vrlo podesno za tkz. kolateralne štete.

• Stoga se u praksi sama uporaba vatrenog oružja od strane zaštitara pokazala se iznimnoproblematičnom

14 / 21

10. Operativne koncepcije pružanjausluga zaštite u poslovnicama NI

• Prethodno navedeno je opća zakonska platforma, odnosno okvir zakonskih ovlasti unutarkojih zaštitari postupaju u slučajevima odbijanja napada prilikom kd prepada.

• No, ovlasti su samo opći okvir mogućnosti koje zaštitaru stoje na raspolaganju za sve zaštitneradnje sukladno Zakonu o privatnoj zaštiti.

• Unatoč navedenom, svaka pojedina usluga zaštite se dodatno modelira i uređuje posebnimNaputcima, Protokolima i Procedurama postupanja zaštitara na svakoj pojedinoj štićenojlokaciji, te je ista često sastavni dio ugovora između naručitelja i izvršitelja usluga

• Razlog za navedeno je što unatoč jednakim zakonskim osnovama za postupanje poslovnafilozofija svake pojedine NI bitno odstupa jedna od druge, te je stoga i samo postupanjezaštitara u konkretnim situacijama različito.

• Ukupna paleta postupanja seže od isključivo preventivne uloge zaštitara u štićenom prostorubez ikakve daljnje eskalacije sukoba u istome, pa sve do očekivanog represivnog odbijanjanapada svim raspoloživim sredstvima unutar zakonskih ovlasti u štićenom prostoru NI.

• Šarolikost pristupa i poslovnih filozofija NI u ukupnom segmentu poslova sigurnosti, kao idelikatnost uporabe vatrenog oružja od strane zaštitara je dobrim djelom uvjetovala ičinjenicu da nema podzakonskim pravilnikom utvrđenog općeg postupka zaštitara zapostupanje u slučaju prepada, a niti je praksa zaštitarskih društava isto unificirano iznjedrila.

15 / 21

11. Postupanje zaštitara prilikom odbijanja prepada u psolovnici NI

• Društvo Sokol Marić, kao kontinuirano najveće privatno zaštitarsko društvo u RH koje pružausluge zaštite za preko 70 % novčarskih institucija u RH, se u okviru svojih operativnih timovakontinuirano bavi navedenom problematikom, te navedena pitanja pokušava riješitistandardiziranim naputcima za rad i procedurama postupanja zaštitara, te u okviru istihpropisati postupanja zaštitara u konkretnim situacijama u poslovnicama NI.

• Pritom se uzima u obzir da su kd razbojništva najzastupljenija kd u NI, te da su počinitelji istihskloni primjeni nasilja i brutalnosti prilikom izvršenja istih, uz iznimno veliki postotakupotrebe vatrenog oružja za izvršenje navedenoga djela, i to dakako bez obzira na posljedice ipotencijalno moguće kolateralne žrtve.

• Obzirom da izvršenje navedenih kaznenih djela ima svoje specifičnosti predmetnimnaputcima se pokušavaju standardizirati, konkretizirati i metodički operacionaliziratipostupanja zaštitara i to u sve tri faze:

o prije,

o za vrijeme i

o nakon izvršenja

… kd prepada ili razbojništva u poslovnici NI.

16 / 21

11.1. Faza prije izvršenja kd-a

• U okviru koje zaštitar neposrednom zaštitnom aktivnošću opservira štićeni objekt na način dakontinuirano obilazi vanjsku i unutarnju perimetriju štićenoga prostora te prevenirapotencijalno izvršenje prepada ili drugog kd

• isti se zadržava na mikrolokacijama u ili u neposrednoj blizini objekta sa kojih ima najboljipregled sigurnosne situacije

• U okviru navedenih aktivnosti zaštitar koristi dostupne sustave tehničke zaštite koji suinstalirani na štićenom objektu

• Prilikom opservacije prostora jedna od temeljnih zadaća zaštitara je i zapažanje potencijalnosumnjivih osoba,

• Obzirom na uobičajena kritična vremena izvršenja kd prepada /gotovo 80% prepada serealizira u prvom satu po otvaranju, i sat i pol prije zatvaranja poslovnice NI/ zaštitaru se unavedenom vremenskom intervalu preporuča stajanje ispred ulaza u štićeni objekt, ikontinuirana opservacija vanjske perimetrije štićenog prostora, a sve u cilju pravovremenoguočavanja potencijalnog izvršitelja kd prepada, te sprečavanje ulaska istog u štićeni prostor

• U slučaju zapažanja sumnjivih osoba i/ili vozila ispred ili u neposrednoj blizini štićenogobjekta, zaštitar preventivno o istome obavještava OKC Policije i OC privatnog zaštitarskogdruštva.

17 / 21

11.2. Faza za vrijeme izvršenja kd-a

• Navedena faza nastupa kada prethodno opisane preventivne radnje nisu polučile željeniučinak, i u poslovnicu ulazi jedan ili više naoružanih /... u pravilu maskiranih/ počinitelja.

• U konkretnom slučaju zaštitar će:

• ovisno o mikrolokaciji u štićenom prostoru na kojoj se našao u trenutku ulaska počinitelja iprijetnje ugrozom od strane istoga, zauzeti najpodesniju moguću poziciju koja mu omogućavapoduzimanje obrambenih radnji i odbijanje napada od strane počinitelja

• pojam „poduzimanje obrambenih radnji i odbijanje napada od strane počinitelja“ nijemoguće potpuno precizirati u kontekstu standardnog i unificiranog operativnog postupka ada isti nije opterećen nizom paralelnih uvjeta /iz čl. 40 ZOPZ-a/, koji u bitnome određujupostupanje zaštitara u konkretnom slučaju.

• i u slučajevima kada zaštitar nema realnih uvjet za odbijanje napada, njegova uloga urasvjetljavanju okolnosti djela i kasnijeg pronalaska počinitelja može biti presuda, budući dazaštitar u pravilu ima direktni kontakt sa počiniteljem, a samim time i podatke o istome.

• u konačnici u slučaju pravovremenog zapažanja ulaska počinitelja u štićeni objekt, ipravovremenog pozicioniranja zaštitara, koje istome omogućava realnu mogućnost odbijanjapredmetnog napada bez mogućnosti počinjenja kolateralnih šteta unutar obrambenih radnji,zaštitar će upotrijebiti vatreno oružje i prisiliti počinitelja na predaju i odustajanje od kd-a

18 / 21

11.3. Faza nakon izvršenja kd-a

• Kao što smo i naglasili zaštitar je u pravilu osoba koja je imala direktni kontakt sa počiniteljemkd, te je logično da u navedenim okolnostima i ima najviše informacija o istome. Obzirom daje sami prepad realiziran i više ne postoji opasanost od ugrožavajućih radnji, zaštitar će:

o (prema zakonskoj obvezi) žurno, bez odgode, a nakon odlaska počinitelja o događajuizvijestiti policiju, dati kratak opis istog, broj i osobni opis počinitelja, te po mogućnostipodatke o vozilu i pravac u kojem su se počinitelji udaljili,

o pozvati hitnu pomoć ukoliko postoji potreba ili za vrijeme prepada ima ozlijeđenih osobaili osoba kojima je potrebna psihološka pomoć uslijed preživljenog stresa

o poduzeti mjere i radnje prve pomoći za eventualno povrijeđene osobe u objektu

o obavijestiti OC privatnog zaštitarskog društva

o osigurati mjesto događaja, te zadržati potencijalne svjedoke do dolaska policije.

19 / 21

12. Utjecaj stresa na obrambene radnje zaštitara

• Stres (u izvornom engleskom stress = tlak) ili u prihvaćenom hrvatskom prijevodu napetostoznačava psihološki i fiziološki odgovor na specifične zahtjeve, koji nastaju pod utjecajemposebnih fizičkih i mentalnih opterećenja.

• Što izaziva stres? Niz je/psihičkih, fizičkih, socijalnih.../ faktora i čimbenika mogu izazvati stres

• Opći nazivnik za sve moguće čimbenike i faktore koji mogu izazvati stres naziva se stresor

• Kd prepada u poslovnici NI, je najklasičniji oblik fizičkog uzroka stresa, koje nespornodoživljavamo kao prijetnju, opasanost, pritisak ili agresiju od strane počinitelja kd-a,prvenstveno na zaštitara privatne zaštite /...a potom i na zaposlenike banke, stranke i dr.../

• Reakcija na stresore različita je kod svake pojedine osobe, budući se svaka osoba individualnoprilagođava djelovanju stresora, i reagira ovisno o prirodi i intenzitetu doživljenog šoka, razinistresne situacije, kao i važnosti i općem doživljaju navedenog događaja odnosno percepcijisamog događaja za konkretnu osobu

• Navedeni element individualne reakcije na okolnosti događaja koji stres projicira nakonkretnu osobu, su od presudnog značaja i za zaštitara privatne zaštite, budući da je istaključ neizvjesnosti njegove reakcije, odnosno različitog stupnja otegotne participacije stresa upoduzimanju adekvatnih i pravovremenih radnji odbijanja napada i sprečavanja počinjenja KDprepada u poslovnici banke.

20 / 21

Zaključak ... Ili temeljne percepcije o kd prepada koje moramo usvojiti

• da se prepadi ne događaju samo drugima, te da je realna opcija da će se dogoditi i nama

• apsolutne sigurnosti nema, što znači da težimo stanju razine prihvatljivog rizika

• mjerama i radnjama privatne zaštite ne možemo spriječiti kriminalitet, ali možemo osiguratinjegovu seobu /...iz naše poslovnice/...što nam je u konačnici i cilj...

I ono što je nesporno:

• zaštitar svoju zaštitnu aktivnost provodi danima, mjesecima i godinama, u istom prostoruprema često istoj ustaljenoj rutini.

• ulazak počinitelja u poslovnicu traje svega par sekundi zajedno sa osnovnom radnjomugrožavanja

• zaštitar u istih tih par sekundi procesira sve prethodno navedene faktore, te donosiodluku o odbijanju napada ili suradnje sa počiniteljem /ako za istu uopće postojimogućnost/.

• Stoga je misaona i sadržajna mogućnost percepcije svih okolnosti navedenog događaja odstrane zaštitara, u direktnoj korelaciji sa njegovom individualnom odlukom o postupanju udatim okolnostima, a koja često izostaje upravo zbog nemogućnosti sveobuhvatne imomentalne percepcije svih okolnosti konkretnog događaja.

21 / 21

I zato je nama generalima

... nakon bitke uvijek značajno lakše nego zaštitarima za vrijeme prepada...

HVALA NA PAŽNJI...