Na osnovu lana 23 Statuta Br ko distrikta Bosne i Hrecegovine, Skup tina Br ko distrikta Bosne i Hercegovine, na 93. sjednici odr anoj 30. juna 2004. godine, usvaja

Z A K O N O ZA TITI IVOTNE SREDINE

I. OP E ODREDBE

Ciljevi zakona

lan 1

Ovim zakonom ure uje se:

o uvanje, za tita, obnova i pobolj anje ekolo kog kvaliteta i kapaciteta ivotne sredine, kao i kvalitet ivota;

mjere i uslovi za upravljanje, o uvanje i racionalno kori tenje prirodnih resursa;

okvir pravnih mjera i institucija za o uvanje, za titu i pobolj anje za tite ivotne sredine;

finansiranje aktivnosti vezanih za ivotnu sredinu;

poslovi i zadaci Distrikta predvi eni zakonom i podzakonskim aktima, te obaveze Distrikta.

Ovaj zakon ima za cilj:

smanjeno kori tenje, sprje avanje optere ivanja i zaga ivanja ivotne sredine, sprje avanje naru avanja, kao i pobolj anje i obnovu o te ene ivotne sredine;

za titu ljudskog zdravlja i pobolj anje uslova ivotne sredine za kvalitet ivota;

o uvanje i za titu prirodnih resursa, racionalno kori tenje resursa i takav na in privrede kojim se osigurava obnova resursa;

uskla enost drugih interesa Distrikta sa zahtjevima za za titu ivotne sredine;

me unarodnu saradnju u za titi ivotne sredine;

inicijative od javnosti i u e e javnosti u djelatnostima koje imaju za cilj za titu ivotne sredine;

koordiniranje privrede i integriranje socijalnog i ekonomskog razvoja u skladu sa zahtjevima za tite okoline i

uspostavu i razvoj institucija za za titu i o uvanje okoline.

lan 2

Odredbe ovog zakona odnose se na:

sve elemente ivotne sredine (vazduh, vodu, zemlji te, biljni i ivotinjski svijet, predjele, izgra enu ivotnu sredinu);

sve vidove aktivnosti koje imaju za svrhu kori tenje i optere ivanje prirodnih resursa, odnosno djeluju na ivotnu sredinu tako da predstavljaju opasnost od zaga ivanja okoline, zaga uju ivotnu sredinu, ili imaju uticaj na ivotnu sredinu (poput buke, vibracija, radijacije nuklearne radijacije, otpad, itd.).

Ovim zakonom utvr uju se prava i odgovornosti pravnih i fizi kih lica koja obavljaju aktivnosti utvr ene ovim zakonom.

Ovim zakonom utvr uju se zadaci iz oblasti ivotne sredine koji poti u iz me unarodnih konvencija, ukoliko se odredbama me unarodne konvencije ne nala e druga ije.

lan 3

Svaka osoba ima pravo na zdravu i ekolo ki prihvatljivu ivotnu sredinu kao osnovno ustavno pravo.

2 .

Svako ljudsko bi e ima pravo na ivot u ivotnoj sredini koja je podobna za zdravlje i blagostanje, stoga je li na i kolektivna obaveza da se za titi i pobolj a ivotna sredina za dobrobit sada njih i budu ih generacija.

II. DEFINICIJE

lan 4 U smislu ovog zakona, slijede i izrazi zna e:

«najbolje raspolo ive tehnologije» - najefektniji i najnapredniji stepen razvoja aktivnosti i njihovog na ina rada koji ukazuje na prakti nu pogodnost primjena odre enih tehnologija (za obezbje enje grani nih vrijednosti emisija) u cilju sprje avanja i tamo gdje to nije izvodljivo, smanjenje emisija u ivotnu sredinu u cjelini;

«grani ne vrijednosti emisija» - propisom odre en nivo koncentracije pojedinih zaga uju ih materija u vazduhu»;

«dozvola» - je pismena odluka kojom se odobrava gradnja i rad nekog postrojenja;

«emisija» - direktno ili indirektno ispu tanje supstanci, vibracija, toplote, mirisa ili buke koje proizvodi jedan ili vi e izvora u postrojenju i ispu ta u vazduh, vodu, zemlji te;

« ivotna sredina» - podrazumijeva komponente ivotne sredine, odre ene sisteme, procese, i strukturu ivotne sredine;

«zainteresovana strana/vlada

fizi ko lice s prebivali tem, odnosno boravi tem ili pravno lice sa sjedi tem na podru ju uticaja, ili podru ju koje e vjerovatno biti pod uticajem;

«zainteresovana javnost» - ozna ava javnost koja je pod uticajem ili e vjerovatno biti pod uticajem, ili koja ima interes u odlu ivanju vezanom za za titu ivotne sredine bilo zbog lokacije projekta ili zbog prirode datog slu aja, nevladine organizacije koje promovi u za titu ivotne sredine i ispunjavaju uslove;

«zaga enost» - podrazumijeva direktno ili indirektno uvo enje, kao rezultat ljudske aktivnosti, supstanci, vibracija, toplote, mirisa, ili buke u vazduh, vodu, zemlji te, koje mogu biti tetne po zdravlje ovjeka ili imovinu, ili kvalitet ivota u ivotnoj sredini;

«za tita ivotne sredine» - podrazumijeva sve odgovaraju e djelatnosti i mjere koje imaju za cilj prevenciju od opasnosti, tete ili zaga ivanje ivotne sredine, smanjenje ili otklanjanje tete koja je nastala, i povrat na stanje prije izazvane tete;

«zna ajna promjena» - promjena u radu postrojenja koja mo e imati zna ajan negativan uticaj na ljude i ivotnu sredinu. Zna ajnom promjenom se smatra bilo koja promjena ili pro irenje postrojenja koje odgovara kriterijima propisanim podzakonskim aktima;

«informacije o ivotnoj sredini» - bilo koja informacija u pisanoj, vizuelnoj, audio, elektronskoj ili bilo kojoj materijalnoj formi o stanju ivotne sredine, odnosno o komponentama ivotne sredine, a to su obavje tenja o:

- stanju elemenata ivotne sredine, kao to su vazduh i atmosfera, voda, zemlji te, prostor i prirodna podru ja, biolo ki diverzitet njegove komponente, uklju uju i genetski modifikovane organizme i me udjelovanje ovih elemenata;

- faktorima, kao to su supstance, energija, buka i radijacija, djelatnosti i administrativne mjere, sporazume o za titi ivotne sredine, politike, zakonodavstva, planove i programe, koji uti u ili postoji vjerovatno a da e uticati na elemente ivotne sredine u okviru datog u alineji 1, i analizu tro kova i korisnih efekata i

druge ekonomske analize i pretpostavke koje se koriste u odlu ivanju vezanom za za titu ivotne sredine;

- stanju ljudskog zdravlja i sigurnosti, ivotnim uslovima, kulturnim dobrima i gra evinama, u tolikoj mjeri u kojoj su ili bi mogli biti pod uticajem stanja elemenata ivotne sredine ili preko ovih elemenata pod uticajem faktora, djelatnosti ili mjera

prethodno navedenih u alineji 2;

3 .

«javnost»

fizi ka, pravna lica i njihova udru enja, organizacije ili grupacije;

«komponente ivotne sredine» - zemlji te, vazduh, voda, biosfera, kao i izgra ena (vje ta ka) ivotna sredina koja je nastala kao rezultat djelatnosti ljudskog faktora koji je uz to i sastavni dio ivotne sredine;

«kori tenje ivotne sredine» - zna i djelatnost koja izaziva promjene u ivotnoj sredini, i na in da se koristi ivotnom sredinom u cjelini, ili nekom njenom komponentom, kao prirodnim resursom ili ispu taju i supstance, odnosno energiju, u ivotnu sredinu ili komponentu ivotne sredine, a u okviru propisa koji ure uju oblast za tite ivotne sredine;

«nevladine organizacije koje promovi u za titu ivotne sredine» - koje su registrovane na podru ju Br ko distrikta;

«nesre a ve ih razmjera/akcident» - pojava emisije ve ih razmjera, po ara ili eksplozije usljed nekontrolisanih promjena nastalih tokom rada postrojenja koje predstavljaju ozbiljnu opasnost po zdravlje ljudi ili ivotnu sredinu, neposrednu ili odlo enu, unutar ili izvan postrojenja, a koja uklju uju jednu ili vi e opasnih supstanci;

«odgovorno lice» - fizi ko ili pravno lice koje rukovodi radom ili kontroli e postrojenje, odnosno u onim slu ajevima za koje je utvr eno zakonom, lice na koje je preneseno ovla enje odlu ivanja o tehni kom funkcionisanju postrojenja;

«opasnost» - unutra nje svojstvo opasnih supstanci ili fizi ka situacija koja mo e izazvati tetu po ljudsko zdravlje ili ivotnu sredinu;

«opasna supstanca» - podrazumijeva supstancu, mje avinu supstanci ili preparat koji odgovara kriterijima koji su propisani podzakonskim aktom, koja je prisutna kao sirovina, proizvod, nusproizvod, talog ili me uproizvod, uklju uju i i one supstance za koje je osnovano o ekivati da bi mogle nastati u slu aju nesre e;

«optere ivanje ivotne sredine» - emisija supstanci ili energije u ivotnu sredinu;

«projekat» - projektovanje i izvo enje svih radova, i ostale intervencije u prirodnom okru enju i prostoru, uklju uju i i one koje su vezane za kori enje mineralnih resursa;

«promjena u radu» - promjena u prirodi ili funkcionisanju ili pro irenje postrojenja koje bi moglo imati posljedice po ivotnu sredinu;

«procjena uticaja na ivotnu sredinu» - identifikacija, opisivanje i procjena (u konkretnom slu aju), na jedan odgovaraju i na in, u odnosu na svaki pojedina ni slu aj i u skladu sa lanovima ovg poglavlja, direktan i indirektan uticaj nekog projekta na slijede e elemente

i faktore: - ljude, biljni i ivotinjski svijet, - zemlji te, vodu, vazduh, klimu i pejza , - materijalna dobra i kulturno naslije e,

- me udjelovanje faktora navedenih u pod ta kama jedan, dva i tri;

«podru je uticaja» - podru je ili dio prostora gdje je izazvan stepen uticaja na ivotnu sredinu;

koji je definisan zakonskim propisima, ili koji mo e nastati kao rezultat kori enja ivotne sredine;

«postrojenje» - mjesto na kojem se nalazi pogon ili jedan ili vi e tehni kih jedinica u kojima se vr e djelatnosti koje mogu imati negativne uticaje na ivotnu sredinu ili gdje su prisutne opasne supstance;

«prirodni resurs» - komponenta prirodne ivotne sredine, odnosno sastavni dio prirodne ivotne sredine koji se mo e koristiti da bi se zadovoljile potrebe dru tva, izuzimaju i

vje ta ku ivotnu sredinu;

«rizik» - mogu nost pojave odre enog u inka unutar odre enog razdoblja ili u odre enim okolnistima;

«standard kvaliteta ivotne sredine» - propisani zahtjevi za koji se moraju ispuniti u odre enom vremenskom periodu u odre enoj sredini ili odre enom dijelu, kao to je propisano ovim zakonom ili drugim zakonima, npr. koje se odnose na kvalitet vazduha ili vode;

4 .

«skladi tenje» - prisustvo neke koli ine opasnih supstanci radi skladi tenja, odlaganja, radi uvanja na sigurnom mjestu ili dr anja na lageru;

«uticaj na ivotnu sredinu» - promjene u ivotnoj sredini nastale kori tenjem i optere ivanjem ivotne sredine;

«biota» - skup svih biolo kih ( ivih) organizama u bioti koj sredini. Bioti ka sredina je sistem u kome pored fizi kih i hemijskih zakonitosti vladaju i specifi ne biolo ke zakonitosti.

III. NA ELA ZA TITE IVOTNE SREDINE

Na ela odr ivog razvoja

lan 5

Odr ivost ivotne sredine podrazumijeva o uvanje prirodnog blaga. Potrebno je voditi ra una da stepen potro nje obnovljivih materijala, vodenih i energentskih resursa, ne prevazilazi okvire u kojima prirodni sistemi mogu to nadomjestiti, te da stepen potro nje neobnovljivih resursa ne prevazilazi okvir prema kojem se odr ivi resursi zamjenjuju.

Odr ivost ivotne sredine tako er podrazumijeva da stepen zaga uju ih materija koje se emituju ne prevazilazi mogu nosti vazduha, vode, zemlji ta da ih apsorbuju i izvr i preradu.

Odr ivost ivotne sredine podrazumijeva stalno o uvanje biolo ke raznolikosti, ljudskog zdravlja, te kvalitet vazduha, vode, i zemlji ta prema standardima koji su uvijek dovoljni za ivot i blagostanje ljudi, kao biljnog i ivotinjskog svijeta.

Na elo predostro nosti i prevencije

lan 6

Kada prijeti opasnost od stvarne i nepopravljive tete po ivotnu sredinu, nedostatak potpune nau ne ispitanosti ne mo e se koristiti kao razlog za odga anje preduzimanja nu nih mjera da bi se sprije ila dalja teta po ivotnu sredinu.

Kori enje prirodnih resursa ivotne sredine se organizuje i obavlja na takav na in da:

- rezultira najni im mogu im stepenom optere enja i kori enja ivotne sredine, - spre ava zaga ivanje ivotne sredine,

- spre ava tetu po ivotnu sredinu.

Pri kori enju prirodnih resursa ivotne sredine mora se po tovati na elo predostro nosti, tj. pa ljivo upravljati i ekonomi no koristiti komponente ivotne sredine; osim toga, i produkovanje otpada mora se svesti na najmanju mogu u mjeru, uz primjenu recikla e nastalog otpada, odnosno ponovnog kori enja prirodnih i vje ta kih materijala.

U cilju prevencije, primjenjuje se najbolje raspolo ive tehnologije prilikom kori tenja prirodnih resursa ivotne sredine.

Korisnik ivotne sredine koji izaziva opasnost po ivotnu sredinu, ili uzrokuje tetu po ivotnu sredinu, du an je odmah obustaviti radnju koja predstavlja opasnost ili uzrokuje tetu.

Ukoliko je teta nastala kao rezultat djelatnosti korisnika ivotne sredine, onda je korisnik du an da otkloni i popravi tetu koja je nastala u ivotnoj sredini.

Na elo zamjene

lan 7

Svaku djelatnost koja bi mogla imati tetne posljedice po ivotnu sredinu potrebno je zamijeniti drugom djelatno u koja predstavlja znatno manji rizik od opasnosti, ak i u slu aju da su tro kovi takve djelatnosti ve i od vrijednosti koje treba za titi.

Zaga ivanje ivotne sredine treba ograni iti na izvoru, na na in propisan prethodnim stavom.

5 .

Na elo integralnog pristupa

lan 8

Zahtjevi za visok nivo za tite ivotne sredine i pobolj anje kvaliteta ivotne sredine sastavni su dio politika koji imaju za cilj razvoj i unapre ivanje ivotne sredine, a osiguravaju se u skladu s na elom odr ivog razvoja.

Svrha na ela integralnog pristupa je sre avanje ili svo enje na najmanju mogu u mjeru rizika od tete po ivotnu sredinu u cjelini.

Na elo integralnog pristupa obuhvata:

- uzimanje u obzir cijelog ivotnog ciklusa supstanci i proizvoda; - predvi anje posljedica u svim komponentama ivotne sredine kao rezultat djelovanja

supstanci i aktivnosti (postoje ih i novih); - svo enje nastanka otpada i tetnog djelovanja otpada na najmanju mogu u mjeru;

- primjenjivanje op ih metoda za procjenjivanje i pore enje problema u ivotnoj sredini i

- primjenu svih mogu ih mjera u odnosu na posljedice, poput kvalitativnih ciljeva za tite ivotne sredine i mjera koje su usmjerene na izvore, kada su u pitanju emisije.

Na elo saradnje i podjele odgovornosti

lan 9

Krajnji cilj odr ivog razvoja posti e se kroz zajedni ku saradnju i zajedni ko djelovanje svih subjekata u cilju za tite ivotne sredine na osnovu podijeljene odgovornosti. Obaveza saradnje i zajedni kog djelovanja odnosi se na sve faze postizanja ciljeva za tite ivotne sredine.

Provedba ciljeva vezanih za ivotnu sredinu podsti e se preko nadle nih organa Br ko distrikta, me uentitetskom saradnjom, bilateralnim ili multilateralnim me unarodnim sporazumima o saradnji, kao i pru anjem informacija i podr ke u vezi sa za titom ivotne sredine, a posebno u odnosima sa susjednim zemljama.

U nedostatku me unarodnih sporazuma, ciljevi za tite ivotne sredine drugih zemalja koji se uzimaju u obzir su smanjenje prekograni nog zaga ivanja ili postojanje takve opasnosti po ivotnu sredinu, kao i sprje avanje zaga ivanja i izazivanja tete po ivotnu sredinu.

U e e javnosti i pristup informacijama

lan 10

Pitanje za tite ivotne sredine ostvaruje se putem u e a svih zainteresiranih gra ana, na odre enom nivou. Svaki pojedinac i organizacija moraju imati odgovaraju i pristup informacijama koje se odnose na ivotnu sredinu, a kojim raspola e Distrikt, uklju uju i i informacije o opasnim materijama i aktivnostima u njihovim zajednicama, kao i mogu nost u e a u procesu dono enja odluka.

Nadle na odjeljena Vlade koja donose propise i koja se bave pitanjem za tite ivotne sredine su du ni podsticati razvoj svijesti javnosti, kao i podsticati u e e javnosti u postupku dono enja propisa i odlu ivanju, omogu avaju i dostupnost informacija iroj javnosti.

Mora se osigurati u e e javnosti u upravnom i sudskom postupku.

Na elo» zaga iva pla a»

lan 11

Zaga iva pla a tro kove kontrole i prevencije od zaga enja, bez obzira da li su tro kovi rezultat nametanja obaveze zbog emisija zaga enja, ili odgovaraju i ekonomski mehanizam, ili obaveza proizi la iz propisa o smanjivanju zaga enosti ivotne sredine.

Korisnik ivotne sredine je odgovoran za sve djelatnosti koje imaju uticaja na ivotnu sredinu.

6 .

IV. ZA TITA KOMPONENTI IVOTNE SREDINE

Integrirana za tita komponenti ivotne sredine

lan 12

Komponente ivotne sredine moraju biti za ti ene pojedina no i u sklopu ostalih komponenti ivotne sredine, uzev i u obzir njihove me uzavisne odnose. U skladu s tim utvr uje se i na in

optere ivanja i kori enja komponenti ivotne sredine.

Za tita komponenti ivotne sredine podrazumijeva za titu kvaliteta, kvantiteta i njihovih zaliha, kao i o uvanje prirodnih procesa unutar komponenti i njihove prirodne ravnote e.

Sveobuhvatnim pravilima ure uju se posebne oblasti za tite i o uvanja komponenti ivotne sredine i za tite od uticaja koji predstavljaju opasnost po ivotnu sredinu koji se donese u okviru posebnih zakonskih propisa.

Za tita zemlji ta

lan 13

Za tita zemlji ta obuhvata povr inu i ispodpovr inske slojeve zemlji ta, formacije stijena i minerala kao i njihove prirodne i prelazne oblike i procese.

Za tita zemlji ta obuhvata za titu produktiviteta, strukture, ravnote e vode i vazduha, te biote zemlji ta.

Na povr ini zemlji ta ili ispod povr ine mogu se vr iti takve vrste djelatnosti i odlagati takve vrste materija koji ne zaga uju ili o te uju kvantitet, kvalitet, materijalne procese zemlji ta i komponente ivotne sredine.

U toku, kao i prije sprovo enja projekata (izgradnje, eksploatisanja ruda, itd.), mora se osigurati adekvatno razdvajanje i za tita povr inskog zemlji ta, kao i kori enje tog zemlji ta, kao i kori enje tog zemlji ta kao poljoprivrednog zemlji ta.

Korisnik takvog podru ja e osigurati obnovu tog podru ja prema utvr enom planu, odnosno razvoj, nakon zavr etka djelatnosti koje uklju uju kori enje zemlji ta, a tamo gdje postoje uslovi za to i ponovni razvoj - ak i ranije u toku samog kori enja prirodnih resursa ivotne sredine ukoliko se to zahtijeva zakonskim propisima ili odlukom nadle nog odjeljenja.

Za tita voda

lan 14

Za tita voda obuhvata za titu izvori ta, povr inskih i podzemnih voda, zaliha, regulisanje kvaliteta i kvantiteta vode, za titu korita, obalnih podru ja kopnenih voda i akvafera.

Prirodan protok, struktura protoka, uslovi protoka, korito, obalna podru ja mogu se mijenjati samo uz osiguravanje o uvanja prirodne ravnote e vodenih ekosistema i njhovog funkcionisanja.

Uslovi za ekstrakciju i kori enje vode se propisuju za svaku vrstu vodenih resursa u skladu sa uslovima tog podru ja prema utvr enim standardima za kori enje. Posebnim propisima utvr uje se redoslijed za ispunjavanje zahtjeva u vezi s vodama.

Vode se mogu koristiti i optere ivati, a otpadne vode i kanalizacija mogu se ispu tati u vode

uz primjenu odgovaraju eg tretmana

na na in koji ne predstavlja opasnost za prirodne procese ili za obnovu kvaliteta i kvantiteta vode.

Ekstrakcija i povrat otpadnih voda u vode, kao i prenos voda, vr i se na na in koji ne uti e nepovoljno na rezerve, kvalitet i biotu voda iz kojih se vr i snabdijevanje ili u koje se vr i povrat, i koji ne predstavlja opasnost za njihovo samopre i avanje.

7 .

Planiranje za tite voda, za tita voda, za tita voda i vodenih ekosistema, organizacija za tite voda, nadzor, u e e javnosti i finansiranje za tite voda su propisani posebnim Zakonom o za titi voda.

Za tita vazduha

lan 15

Za tita vazduha obuhvata za titu atmosfere u cjelosti, sa svim njenim procesima, te njene strukture i klimatskih obilje ja.

Vazduh mora biti za ti en od optere enja bilo koje vrste vje ta kih uticaja koja se vr e na vazduh ili na druge komponente ivotne sredine putem transmisija radioaktivnih, te nih, gasovitih ili vrstih materija ukoliko postoji opasnost da e tetno uticati na kvalitet vazduha ili se tetno odraziti na ljudsko zdravlje.

Kada se planira uvo enje djelatnosti i uspostava postrojenja, kao i proizvodnja i kori enje proizvoda, potrebno je preduzeti potrebne mjere kako bi stepen zaga uju ih materija vazduha bio sveden na najmanju mogu u mjeru.

Planiranje za tite vazduha, izvori emisija, za tita vazduha, nadzor, u e e javnosti i finansiranje za tite vazduha propisani su posebnim Zakonom o za titi vazduha.

Za tita biosfere

lan 16

Za tita biosfere obuhvata za titu ivih organizama, njihovih zajednica i stani ta

uzev i u obzir i za titu prirodnih procesa unutar njihovih stani ta

uzev i u obzir i za titu prirodnih procesa unutar njihovih stani ta i prirodne ravnote e, uz obezbje enje odr ivosti ekosistema.

Kori enje biosfere mo e se vr iti na na in koji ne naru ava prirodne procese i uslove biodiverziteta, niti predstavlja opasnost za njegovu odr ivost.

O uvanje izgra ene ivotne sredine

lan 17

Prostornim planovima odre uju se zone izgradnje na odre enim lokacijama u odre enom podru ju zavisno od stepena optere enja ivotne sredine i svrhe izgradnje unutar odre enih dijelova na odre enim lokacijama.

Obavljanje odre enih djelatnosti u pojedinim zonama gdje postoji za titna udaljenost ili podru je, mo e biti dozvoljena na na in utvr en posebnim zakonskim propisima u skladu s prirodom optere ivanja ivotne sredine, ukoliko su ispo tovani odre eni propisi o za titi ivotne sredine.

Zelene povr ine, kao i pojas za titnih zona unutar Distrikta, ure uju se posebnim zakonskim propisima.

Opasne supstance i tehnologije

lan 18

Za tita od tetnih uticaja opasnih supstanci obuhvata upotrebu svih prirodnih i vje ta kih supstanci koje se koriste, proizvode ili distribuiraju od korisnika ivotne sredine u toku sprovo enja djelatnosti, a koje su po svom kvantitetu ili kvalitetu, eksplozivne, zapaljive, radioaktivne, toksi ne, isu ive, podlo ne koroziji, izazivaju infekciju, ekotoksi ne, mutagene, kancerogene, ili iritiraju e, ili koje mogu izazvati takav uticaj u kontaktu s drugim supstancama.

Kada se upravlja opasnim supstancama ili u toku upotrebe

uklju uju i i eksploataciju, odnosno ekstrakciju, skladi tenje, transport, proizvodnju, izradu i primjenu, ili kada se primjenjuju opasne tehnologije, moraju se preduzeti sve potrebne za titne i sigurnosne mjere kojima se rizik opasnosti po ivotnu sredinu svodi na najni i stepen ili se sasvim elimini e mogu nost takvih opasnosti, kako je to utvr eno zakonskim propisima.

8 .

Kada se primjenjuju tehnologije koje mogu predstavljati opasnost od tete po ivotnu sredinu, mora se odrediti za titna oblast ili razdaljina shodno prirodi izvora opasnosti kako bi se umanjio rizik od opasnosti po ivotnu sredinu.

Otpad

lan 19

Za tita od tetnog uticaja otpada na ivotnu sredinu obuhvata tretiranje svih vrsta supstanci i proizvoda

uklju uju i ambala u i materijal za pakovanje tih supstanci, odnosno sve vrste proizvoda koji se odla u ili za koje se planira da e biti odlo eni.

Imalac otpada je du an preduzeti adekvatne mjere za upravljanje otpadom i osigurati osnovne mjere u cilju sprje avanja stvaranja otpada, recikliranja i tretiranja otpada za ponovnu upotrebu, eksrakciju sirovina i mogu e energije, te ne kodljivo odlaganje.

Planiranje upravljanja otpadom, dozvole za upravljanje otpadom, nadzor nad upravljanjem otpadom, djelatnosti i odgovornosti upravljanja otpadom, prekograni no kretanje otpada, naknade teta propisani su posebnim Zakonom o upravljanju otpadom.

Buka i vibracija

lan 20

Za tita ivotne sredine od buke i vibracije obuhvata sve vrste za tite od vje ta kih proizvedenih emisija energije koje izazivaju tetne posljedice po zdravlje.

U okviru za tite od buke, potrebno je primjenjivati tehni ke i organizacione metode koje podsti u:

- smanjivanje stvaranja emisija buke, ili vibracija, odnosno izvora koji stvaraju buku ili vibracije;

- smanjivanje optere enja, odnosno spre avanje pove avanja optere enja bukom ili vibracije;

- naknadna za tita u onim sredinama koje su pod stalnim optere enjem iznad utvr enih standarda.

Radijacija

lan 21

Za tita od tetnih uticaja radijacije po ivotnu sredinu obuhvata za titu od vje ta kih i prirodno proizvedene jonizacije i termalne radijacije.

V. INFORMISANJE I EDUKACIJA U OBLASTI ZA TITE IVOTNE SREDINE

Sistem informisanja o ivotnoj sredini i prikupljanje informacija

lan 22

Gradona elnik je obavezan da podzakonskim aktom uspostavi sistem informisanja o ivotnoj sredini i omogu i sprovo enje monitoringa stanja ivotne sredine, kao i aktivnosti mjerenja, prikupljanja, obrade i evidentiranja podataka o kori enju i optere enju.

Sistem informisanja se uspostavlja i organizuje na osnovu teritorijalne gustine naseljenostii na na in:

- da je mogu e utvrditi kvantitativne i kvalitativne promjene stanja ivotne sredine koje su nastale kao rezultat kori tenja, i porediti ih na me unarodnom nivou, na na in da se procjenjuju zajedno sa socijalnim i ekonomskim podacima, kao i sa aspekta uticaja na zdravlje stanovni tva;

9 .

- da uzroci uticaja na ivotnu sredinu biti utvr eni sa zadovoljavaju om ta no u, uklju uju i i detaljne prikaze koji su potrebni za odre ivanje uzro no

posljedi ne veze

u odnosu na tetu;

- da se to je mogu e prije mo e predvidjeti opasnost po ivotnu sredinu;

- mogu preduzimati mjere predvi ene propisima i druge mjere od nadle nih odjeljenja Vlade;

- da se koristi u svrhu planiranja.

lan 23

Korisnici ivotne sredine su du ni da vr e mjerenje optere enja i kori enja ivotne sredine nastalo kao rezultat njihovih djelatnosti na na in utvr en ovim zakonom, odnosno da ih potvrde i evidentiraju u skladu s propisanim tehni kim mogu nostima, te omogu e pristup podacima nadle nom odjeljenju Vlade Br ko distrikta (u daljem tekstu: nadle no odjeljenje).

Upis podataka o ivotnoj sredini u druge registre

lan 24

Obim i vrsta stalne tete po ivotnu sredinu, utvr eno odlukom nadle nog odjeljenja ili suda upisuje se u katastar nekretnina, bri e se ukoliko institucija Br ko distrikta nadle na za ocjenu zakonitosti donese povodom pravnog lijeka suprotnu odluku.

Ako je odlukom suda utvr ena odgovornost za u injenu tetu, takva

odluka se po slu benoj du nosti dostavlja nadle nom odjeljenju i katastru nakretnina.

Na osnovu zahtjeva vlasnika nepokretnosti, odlukom nadle nog odjeljenja ili odlukom suda se utvr uje prestanak ili smanjenje stepena prirodne zaga enosti ivotne sredine. Odluka se po slu benoj du nosti dostavlja katastru nekretnina radi brisanja izvr enog upisa.

Istra ivanje u oblasti za tite ivotne sredine i tehni ki razvoj

lan 25

Izvr avanje obaveza koje se odnose na za titu ivotne sredine se unapre uje kroz razvoj nauke i tehnologije, organizaciju nau nog istra ivanja i tehni kog razvoja, objavljivanje nalaza, kao i prakti ne primjene doma ih i me unarodnih istra iva kih radova.

Studija usmjerena na istra ivanje stanja ivotne sredine i razvoja za tite ivotne sredine predmet je prioritetne podr ke.

Edukacija, obuka i kultura u sferi za tite ivotne sredine

lan 26

Svaki gra anin ima pravo da sti e i unapre uje saznanja o ivotnoj sredini.

irenje i unapre ivanje saznanja o ivotnoj sredini su primarne obaveze gradona elnika.

U toku ispunjavanja obaveze nadle no odjeljenje u sferi za tite ivotne sredine, du no je sara ivati sa ostalim odjeljenjima, a u cilju osiguravanja stru ne edukacije o ivotnoj sredini i da nastavi sa unapre ivanjem znanja na trajnoj osnovi.

lan 27

Nadle no odjeljenje je du no izvr iti obaveze iz prethodnog stava, u saradnji sa udru enjima za za titu ivotne sredine i nevladinim organizacijama koje anga uju javnost u za titi ivotne sredine.

Nadle no odjeljenje je du no pru iti podr ku obrazovnim institucijama, vjerskim zajednicama, nau nim institucijama, stru nim organizacijama i udru enjima kako bi mogli djelotvornije sprovoditi svoje obrazovne aktivnosti i ukoliko je potrebno, dodijeliti raspolo iva finansijska sredstva.

10 .

Registar postrojenja i zaga iva a

lan 28

Nadle no odjeljenje vodi registar postrojenja i zaga iva a.

Registar sadr i slijede e podatke o djelatnostima i postrojenjima koja ugro avaju ili mogu ugroziti ivotnu sredinu:

- ime odgovornog lica i adresu lokacije postrojenja, - kratak opis aktivnosti, tehni kog procesa, - relevantne podatke koji se ti u emisija, opasnih supstanci prisutnih u postrojenju,

produkovanja otpada, kori enja resursa i energije, - podatke koji se odnose na izdavanje dozvola, promjena i sl., - podatke o kontroli, relevantnim rezultatima i preduzetim mjerama.

Aktivno pru anje informacija o za titi ivotne sredine

lan 29

Nadle no odjeljenje je obavezno davati informacije o ivotnoj sredini propisane podzakonskim aktima na transparentan na in koriste i publikacije u tampanoj i elektronskoj formi koje su lahko dostupne javnosti kao i koristiti sredstva javnog informisanja.

U slu aju neposredne opasnosti po ljudsko zdravlje ili ivotnu sredinu, bez obzira da li je ona prouzrokovana djelatnostima ovjeka ili prirodnim uzrocima, ef nadle nog odjeljenja e predstavnicima javnosti koja bi mogla biti ugro ena, odmah dostaviti sve podatke koje posjeduje odjeljenje i koji bi mogli omogu iti javnosti preduzimanje mjera za spre avanje ili smanjenje tete koja proizilazi iz odre ene opasnosti.

VI. U E E JAVNOSTI I PRISTUP INFORMACIJAMA KOJE SE ODNOSE NA IVOTNU SREDINU

lan 30

Odredbama ovog zakona daje se mogu nost pristupa javnosti informacijama, mogu nost u estvovanja u odlu ivanju i mogu nost pristupa pravdi o pitanjima vezanim za za titu ivotne sredine bez obzira na dr avljanstvo, nacionalnost ili mjesto prebivali ta, a za pravna lica bez obzira na prebivali te. Organ pred kojim se vodi postupak, u kojem u estvuje lice radi za tite svojih prava propisanih ovim zakonom, du an je osigurati da lice ne bude ka njeno, gonjeno ili uznemiravano na bilo koji na in zbog u e a u postupku.

Parni ni, krivi ni, prekr ajni postupak ili postupak vezan za radne odnose pokrenut radi naknade tete, ka njavanja, gonjenja ili uznemiravanja lica koja su ostvarila svoje pravo na u e e javnosti se smatra nezakonitim.

Edukacija i kadrovsko ja anje

lan 31

Nadle no odjeljenje izra uje godi nje obrazovne planove u oblasti za tite ivotne sredine i postupa u skladu sa njim. Obrazovnim planovima za za titu ivotne sredine unapre uje se obrazovanje i svijest javnosti o za titi ivotne sredine u nastavnom i vannastavnom programu.

Obrazovni planovi sadr e podatke o tome kako se dolazi do pristupa informacijama, kako se u estvuje u odlu ivanju i kako se dolazi do pristupa pravdi o pitanjima za tite ivotne sredine.

Nadle no odjeljenje organizuje redovnu obuku nevladinih organizacija koje se bave pitanjima za tite ivotne sredine.

11 .

Pristup informacijama o ivotnoj sredini

lan 32

Nadle no odjeljenje mora osigurati da informacije o ivotnoj sredini u ini dostupnim javnosti, kao i kopije dokumentacije koja sadr i takva informacija.

Zahtjev za pristup informacijama o ivotnoj sredini mora biti u pisanoj formi. Uz zahtjev se ne moraju navesti razlozi za tra enu informaciju.

Odgovor na zahtjev mora biti u pisanoj formi, osim:

- ako je opravdano da nadle no odjeljenje dostavi tra ene informacije u drugoj formi, s tim da postoji obaveza nadle nog odjeljenja da obrazlo i razlog zbog kojeg se informacija dostavlja u drugoj formi, ili

- ukoliko je informacija dostupna javnosti u drugoj formi.

Informacija o ivotnoj sredini e biti stavljena na raspolaganje najkasnije u roku od 15 dana od dana podno enja zahtjeva za davanje informacija.

lan 33

Zahtjev za davanje informacija o ivotnoj sredini bit e odbijen:

- ukoliko nadle no odjeljenje ne posjeduje tra ene informacije o ivotnoj sredini;

- ukoliko se zahtjev odnosi na informacije iji sadr aj nije pripremljen, ili se odnosi na informaciju koja se ti e unutra njih odnosa Distrikta, a takve informacije su izuzete od davanja nekim drugim;

- ukoliko je informacija ve adekvatno data predstavnicima nevladinih organizacija, tampe. U takvim slu ajevima, nadle no odjeljenje e dati uputstva podnosiocu zahtjeva

gdje mo e dobiti potrebne informacije.

Zahtjev za pristup informacijama o ivotnoj sredini mo e biti odbijen ukoliko bi objavljivanje datih informacija imalo tetan uticaj na:

- me unarodne odnose, odbranu ili op u sigurnost;

- tok pravde, pravo lica na zakonito su enje i mogu nost organa da sprovedu krivi nu ili drugu istragu,

- povjerljivost informacija koje se ti u trgovine i industrije, gdje je takva povjerljivost za ti ena zakonom kako bi se za titili legitimni ekonomski interesi. U ovom okviru, informacije o emisijama koje su bitne za za titu ivotne sredine ne smiju se otkrivati;

- prava intelektualne svojine;

- povjerljivost li nih podataka ili dokumente koji se odnose na fizi ka lica u slu aju da ta lica nisu dala saglasnost za otkrivanje datih informacija javnosti gdje je ta povjerljivost predvi ena zakonom;

- interes tre eg lica koje je osiguralo tra ene informacije a da na to nije bilo obavezno i ukoliko to lice ne da saglasnost za otkrivanje datog materijala;

- ivotnu sredinu na koju se informacije odnose, kao to su mjesta uzgoja rijetkih vrsta.

Ako se odbija pristup informacijama koje se odnose na ivotnu sredinu, osnov za odbijanje e se kratko obrazlo iti uzimaju i u obzir da objavljivanje informacija nije od javnog interesa.

Ako nadle no odjeljenje ne posjeduje tra ene informacije du no je u najkra em roku, a najkasnije u roku od 8 dana, da o tome obavijesti podnosioca zahtjeva. Rok za davanje informacija ra una se od dana kada je podnosilac zahtjeva podnio zahtjev za pristup informaciji nadle nom odjeljenju koji je zahtjev proslijedio.

Nadle no odjeljenje e odobriti pristup informaciji o ivotnoj sredini ako se takva informacija mo e izdvojiti od informacija koje su izuzete od objavljivanja propisanih stavom u alineji 3 i stavom 2 ovog lana.

12 .

Ako se odbije pristup informaciji, nadle no odjeljenje e u pisanoj formi obavijestiti podnosioca zahtjeva o odbijanju pristupa informaciji u roku od osam dana od dana podno enja zahtjeva za pristup informaciji. Rok se mo e produ iti za jo osam dana zbog slo enosti informacije, s tim da e podnosilac zahtjeva biti obavije ten o razlozima produ enja.

Takse za pru anje informacija

lan 34

Nadle no odjeljenje mo e odlukom propisati taksu za davanje informacija.

Za slu ajeve u kojima mora da sprovede istra ivanje ili neke druge aktivnosti na koje nije obavezan zakonom, propisat e se poseban iznos takse.

Nadle no odjeljenje koje nemjerava da uvede takse za davanje informacija stavit e na uvid podnosiocima zahtjeva cjenovnik sa iznosima taksi koje mogu biti uvedene.

U e e javnosti u odlukama o posebnim djelatnostima.

lan 35

Nadle no odjeljenje e osigurati u e e javnosti u:

- postupcima procjene projekata na ivotnu sredinu (poglavlje IX ovog zakona),

- postupcima izdavanja ekolo kih dozvola za postrojenja koja prelaze pragove propisane

podzakonskim aktom.

Nadle no odjeljenje e primijeniti odredbe ovog lana i na odluke o predlo enim djelatnostima koje nisu navedene u lanu 1 i koje mogu imati zna ajan uticaj na ivotnu sredinu.

Nadle no odjeljenje mo e odlu iti da se ne e primijeniti odredba ovog zakona, ukoliko bi pristup tra enoj informaciji imao tetan uticaj na odbranu zemlje.

Nakon pokretanja upravnog postupka, zainteresovana javnost e biti obavije tena putem sredstava javnog informisanja o slijede em:

- predlo enim aktivnostima/djelatnostima i zahtjevu za izdavanje ekolo ke dozvole kome e biti donesena odluka, izme u ostalog o:

- nadle nom odjeljenju koje je odgovorno za dono enje odluke,

- predvi enom postupku, uklju uju i dostupne informacije o:

- pokretanju postupka,

- mogu nosti za u e e javnosti,

- vremenu i mjestu predvi ene javne rasprave;

- nadle nom odjeljenju od kojih se mogu dobiti bitne informacije i kod kojih javnost mo e izvr iti pristup bitnim informacijama,

- nadle nom odjeljenju kome se mogu podnijeti primjedbe i pitanja kao i vremenski rok za podno enje primjedbi ili pitanja, i

- o stanju ivotne sredine,

- injenice da je data djelatnost entiteta ili prekograni nom postupku procjene uticaja na ivotnu sredinu.

Zainteresovana javnost e biti obavije tena prije o vremenu po etka postupka izvo enja dokaza. Obavje tenje e sadr avati upozorenje da se u roku od 30 dana obavje tavanja moraju podnijeti dokazi i injenice koje se ti u datog slu aja.

Nadle no odjeljenje e, gdje je to mogu e, podsticati podnosioce zahtjeva za izdavanje ekolo ke dozvole prije nego to se taj zahtjev podnese.

13 .

Informacije koje se daju po zahtjevu

lan 36

U pokrenutim postupcima, nadle no odjeljenje e na zahtjev zainteresovane javnosti, u najkra em vremenskom roku, omogu iti besplatan uvid u sve informacije koje su bitne za dono enje odluke, tj. informacije koje su dostupne u vrijeme postupka u e a javnosti, to ne uti e na pravo da se odbije objavljivanje odre enih informacija. Ove tra ene informacije e sadr avati slijede e:

- opis lokacije, fizi kih i tehni kih karakteristika predlo ene aktivnosti/djelatnosti i uklju uju i procjenu o ekivanih rezidijuma/taloga i emisija;

- opis zna ajnih uticaja predlo ene djelatnosti na ivotnu sredinu;

- opis mjera koje su predvi ene za sprje avanje ili smanjenje tih uticaja uklju uju i osnove alternativnih rje enja prou enih od podnosioca zahtjeva i

- osnovne izvje taje i stru na mi ljenja koje je pripremilo nadle no odjeljenje.

Zainteresovana javnost mo e, u roku od 30 dana od dobijanja informacija iz stava 1 ovog lana, u pisanoj formi podnijeti primjedbe, informacije, analize ili mi ljenja koje smatra bitnim za datu djelatnost. U slu aju izuzetno slo enih pitanja, nadle no odjeljenje mo e na zahtjev zainteresovane javnosti da produ i ovaj rok jo za 30 dana.

Nadle no odjeljenje e osigurati da javnost bude obavije tena o odluci odmah nakon dono enja, na na in da e osigurati da tekst odluke bude objavljen, kao i razlozi na kojima se ona zasniva.

Pristup pravdi

lan 37

Svako lice koje smatra da njegov zahtjev za davanje informacija nije razmatran, da je neosnovano odbijen, da na njega nije u potpunosti ili pravilno odgovoreno, ima pravo podno enja albe Apelacionoj komisiji Vlade Br ko distrikta.

VII. NADLE NOSTI

Nadle nosti Skup tine Br ko distrikta u oblasti za tite ivotne sredine

lan 38

Skup tina Br ko distrikta u oblasti za tite ivotne sredine nadle na je da:

- sprovodi interese za tite ivotne sredine dono enjem zakona;

- usvaja strategiju za tite ivotne sredine i druge planove neophodne za o uvanje interesa;

- za titi ivotnu sredinu, i procjenjuje njihovo izvr avanje svake dvije godine na osnovu izvje taja gradona elnika o stanju ivotne sredine;

- odobrava sredstva za ostvarivanje ciljeva vezanih za ivotnu sredinu, kao i

- da kontroli e kori enje tih sredstava.

Nadle nost gradona elnika Br ko distrikta u oblasti za tite ivotne sredine

lan 39

Gradona elnik Br ko distrikta u oblasti za tite ivotne sredine nadle an je :

- da izvr ava zakone, druge propise i op e akte iz ove oblasti;

14 .

- da donosi strate ki plan za za titu ivotne sredine u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovog zakona;

- da donosi pravilnike, uputstva, odluke i druge akte za izvr avanje zakona iz oblasti za tite ivotne sredine;

- da predla e Skup tini Br ko distrikta prijedlog strategije za tite ivotne sredine i podnosi Skup tini izvje taj o stanju ivotne sredine. Pri izradi drugih planova i programa, kao i pri uspostavljanju razvojnih ciljeva Distrikta je du an da primijeni/ugradi standarde koji se odnose na za titu ivotne sredine, te da promovi e pobolj anje stanja ivotne sredine;

- za ostvarivanje prava i izvr avanje obaveza proizi lih iz me unarodnih sporazuma iz oblasti ivotne sredine, kao i za implementaciju me uentitetskih tijela;

- da promovi e proizvodnju na ekolo ki prihvatljiv na in, i u tom pogledu ispunjava zahtjeve koji se odnose na za titu ivotne sredine, te unapre uje primjenu tehnologija i postrojenja koji su prihvatljivi za ivotnu sredinu.

U slu aju vanrednih doga aja koji mogu izazvati naro ito tetne posljedice po ivotnu sredinu, gradona elnik je nadle an da ukloni posljedice tete nastale po ivotnu sredinu i nadoknadi tro kove prouzrokovane nastankom tete.

Savjetodavno vije e za za titu ivotne sredine Br ko distrikta

lan 40

U cilju ostvarivanja ire dru tvene, nau ne i stru ne osnove za za titu ivotne sredine, formira se Savjetodavno vije e za za titu ivotne sredine (u daljem tekstu: Vije e), u cilju pru anja savjeta gradona elniku i nadle nom odjeljenju. Vije e formira gradona elnik kao posebno tijelo koje ima konsultativnu i savjetodavnu ulogu.

Vije e se sastoji od 5 lanova, i to iz:

- udru enja za za titu ivotne sredine, - organizacija i ustanova koji zastupaju stru ne i ekonomske interese, - Vlade Br ko distrikta.

Vije e zauzima stavove o programima i drugim pitanjima vezanim za za titu ivotne sredine i dostavlja ih gradona elniku i nadle nom odjeljenju.

Vije e u estvuje u ocjenjivanju strate kih procjena ivotne sredine i nacrta koji slu e kao osnova za strate ku procjenu ivotne sredine.

Nadle no odjeljenje dostavlja Vije u svoje planove koji se odnose na izradu propisa i programa politike u okviru svojih nadle nosti radi zauzimanja stavova i davanja mi ljenja na njih.

Gradona elnik imenuje predsjedavaju eg Vije a na godinu dana. ef nadle nog odjeljenja je kopredsjedavaju i Vije a.

Nadle nost Odjeljenja u oblasti za tite ivotne sredine

lan 41

Nadle no odjeljenje obavlja slijede e poslove:

- analizira i ocjenjuje stanje ivotne sredine i aktivnosti za tite ivotne sredine, kao i iskustva ste ena u oblasti za tite, kori enja i razvoja ivotne sredine,

- priprema zakone i druge propise i op e akte,

15 .

- u estvuje u izradi programa i planova koji se odnose na kori enje prirodnih resursa a u estvuje i u izradi i ostvarivanju posebnog plana za pitanja za tite ivotne sredine,

- uspostavlja i rukovodi sistemom informisanja o ivotnoj sredini;

- rukovodi poslovima u oblasti za tite ivotne sredine;

- obavlja poslove za tite ivotne sredine, izdavanje ekolo kih dozvola u skladu sa odredbama ovog zakona i drugim propisima koji se odnose na ivotnu sredinu;

- radi na sprovo enjenju zakonske obaveze o pitanju ivotne sredine, kao to su, monitoring i nadzor, i dr.;

- odre uje ekolo ki klasifikacioni sistem supstanci, proizvoda i tehnologija, i izdaje dozvole za distribuciju i njihovo kori enje;

- organizuje poslove koji imaju za cilj spre avanje ili smanjenje tetnih posljedica po ivotnu sredinu.

Savjetnik za pitanje za tite ivotne sredine

lan 42

U nadle nom odjeljenju se bira savjetnik za pitanja za tite ivotne sredine.

Savjetnik za pitanja za tite ivotne sredine u nadle nom odjeljenju je nosilac aktivnosti i koordinira radom s drugim odjeljenjima Vlade o svim pitanjima iz ove oblasti.

Uloga javnog tu ioca

lan 43

U slu aju nastanka tete ili postojanja opasnosti po ivotnu sredinu javni tu ilac ima pravo podnijeti tu bu radi zabrane ili ograni enja djelatnosti.

VII. PLANIRANJE ZA TITE IVOTNE SREDINE

Sistem planiranja

lan 44

U Distriktu se donosi strate ki plan za tite ivotne sredine.

Radi planiranja za tite ivotne sredine na nivou dr ave BiH Distrikt Br ko zaklju uje sporazum sa entitetima, odnosno nadle nim organom na nivou Vije a ministara BiH.

O planiranju uop e

lan 45

Mjere za tite ivotne sredine utvr ene planskim dokumentima o za titi ivotne sredine moraju biti uskla ene sa ekonomskim, socijalnim i prostornim planskim dokumentima o razvoju Br ko distrikta kao i ostalim planovima razvoja svih sektora privrede.

Svi planski dokumenti za tite ivotne sredine donose se na period od est godina.

O sprovo enju odre enih planskih dokumenata za tite ivotne sredine podnosi se izvje taj skup tini koja je donijela planske dokumente, svake dvije godine.

Na osnovu planskih izvje taja skup tine mogu se izmijeniti ili dopuniti odgovaraju i planski dokumenti (rebelans).

16 .

Elementi planskih dokumenata

lan 46

Planski dokumenti za za titu ivotne sredine sadr e:

- subjekte planiranja, - podatke o sada njem stanju ivotne sredine, - ciljeve koji se moraju ostvariti u planiranom periodu, - na ela i smjernice za za titu ivotne sredine, - aktivnosti i zadatke kojii treba da se obave radi ostvarivanja planskih ciljeva, - redoslijed ostvarivanja planiranih aktivnosti i zadataka s utvr enim rokovima,

- sredstva i metode za ostvarivanje postavljenih ciljeva, s nazna enim planiranim izvorima finansiranja,

- nazna ena podru ja u kojima su potrebni instrumenti za za titu ivotne sredine, kao i sadr aje takvih instrumenata.

Strate ki plan Br ko distrikta

lan 47

Strate ki plan Br ko distrikta sadr i:

- op e elemente za za titu i upravljanje ivotnom sredinom iz lana 54 ovog zakona,

- strate ke dokumente o za titi voda, vazduha i prirode, upravljanju otpadom i drugim sastavnim komponentama ivotne sredine i uticajima na ivotnu sredinu, koji se odnose na osnovu posebnih zakona.

Dono enje strate kog plana Br ko distrikta

lan 48

Nacrt strate kog plana Br ko distrikta priprema i izra uje nadle no odjeljenje i dostavlja Savjetodavnom vije u, da u roku od 30 dana da svoje primjedbe.

Po isteku roka iz stava 1 ovog lana izra eni nacrt nadle no odjeljenje za za titu ivotne sredine dostavlja gradona elniku Br ko distrikta.

Gradona elnik u roku od 30 dana dostavlja nacrt Skup tini Br ko distrikta na razmatranje i usvajanje.

Na osnovu usvojenog nacrta strate kog plana, gradona elnik priprema u roku od 60 dana prijedlog plana i dostavlja ga Skup tini na razmatranje i usvajanje.

Prijedlog strate kog plana sa obrazlo enjem dostavlja se Skup tini na razmatranje i dono enje.

Planski dokumenti preduze a

lan 49

Preduze a donose programe upravljanja za titom ivotne sredine u okviru svojih potreba i interesa.

Zakonom e se propisati obaveza da su odre ena preduze a du na da donesu programe upravljanja za titom ivotne sredine ili druge planske dokumente o za titi ivotne sredine.

Strate ka procjena

lan 50

Prilikom dono enja propisa i odluka, koje donosi gradona elnik ili skup tina Distrikta, a koje mogu tetno uticati na kvalitet ivotne sredine i ljudsko zdravlje, potrebno je pribaviti strate ku procjenu uticaja na ivotnu sredinu.

17 .

Strate ku procjenu uticaja na ivotnu sredinu izra uje pravno lice koje ima licencu nadle nog odjeljenja ili ministarstva entiteta BiH.

Strate ku procjenu uticaja na ivotnu sredinu pribavlja predlaga propisa ili odluka iz stava 1 ovog lana i dostavlja je uz nacrt propisa ili odluke njenom donosiocu, zajedno s mi ljenjem Savjetodavnog vije a za za titu ivotne sredine.

lan 51

Strate ka procjena uticaja na ivotnu sredinu sadr i:

- stepen do kojeg namjeravani propis ili odluka mo e pozitivno ili negativno uticati na stanje ivotne sredine;

- kolika bi teta mogla nastati po ivotnu sredinu, odnosno stanovni tvo, ako propis, odnosno odluka ne bude donesena;

- u kojoj mjeri su povoljni uslovi za uvo enje mjera namjeravanim propisom, odnosno odlukom;

- kolike su mogu nosti nadle nih organa da sprovedu propise, odnosno odluku, koja se namjerava donijeti.

Strate ka procjena uticaja na ivotnu sredinu dostavlja se Savjetodavnom vije u za pitanja za tite ivotne sredine, zajedno s nacrtom propisa, odnosno odluke.

Savjetodavno vije e du no je da u roku od 90 dana donese mi ljenje o nacrtu propisa, odnosno odluke i strate koj procjeni uticaja na ivotnu sredinu.

Savjetodavno vije e mo e zahtijevati pomo stru njaka da se izvr i detaljna procjena uticaja na ivotnu sredinu za odre eni propis, odnosno odluku.

IX. PROCJENA UTICAJA NA IVOTNU SREDINU

Cilj procjene uticaja na ivotnu sredinu

lan 52

Procjena uticaja na ivotnu sredinu podrazumijeva: utvr ivanje, opisivanje i analizu direktnih i indirektnih uticaja nekog projekta na slijede e elemente i faktore:

- ljude, floru i faunu, - zemlji te, vodu, vazduh, klimu i prostor, - materijalna dobra i kulturno naslije e,

- me udjelovanje faktora navedenih u alinejama jedan, dva i tri.

lan 53

Uz odobrenje za dono enje rje enja o odobrenju za gra enje, podnosilac zahtjeva mora dostaviti ovjerenu kopiju odobrene studije o procjeni uticaja na ivotnu sredinu.

Nadle ni organi za procjenu uticaja na ivotnu sredinu

lan 54

Nadle no odjeljenje odlu uje o dono enju procjene uticaja na ivotnu sredinu

Kad odlu uje o procjeni uticaja na ivotnu sredinu, nadle no odjeljenje pribavlja saglasnost Odjeljenja za zdravstvo Vlade Br ko distrikta kao i primjedbe i sugestije me uentitetskog tijela.

18 .

Projekti podlo ni procjeni uticaja na ivotnu sredinu

lan 55

Podzakonskim aktom utvr uju se projekti za koje je uvijek potrebna procjena uticaja na ivotnu sredinu, kao i projekti podlo ni procjeni uticaja na ivotnu sredinu ukoliko nadle no odjeljenje tako odlu i dono enjem odluke o procjeni.

Procjena uticaja na ivotnu sredinu potrebna je:

- za znatne promjene na projektima iz stava 1 ovog lana, za projekte iji rast proizvodnje, upotrebe energije, kori enje vode, kori enje prostora, emisije ili proizvodnja otpada u zadnjih deset godina prelazi 25% i

- za prestanak rada postrojenja i ru enje objekata iz stava 1 ovog lana.

lan 56

Uz zahtjev za dono enje odluke o procjeni uticaja na ivotnu sredinu za projekte navedene u prethodnom lanu ovog zakona, dostavlja se:

- opis projekta koji sadr i informacije o lokaciji, namjeni i veli ini projekta; - opis predvi enih mjera kako bi se sprije ile, smanjile ili ukoliko je mogu e sanirale

zna ajne nepovoljne posljedice; - podaci koji su potrebni za identifikaciju i procjenu osnovnih uticaja na ivotnu sredinu; - kratak pregled alternativa koje je dao obra iva /podnosilac zahtjeva za projekat sa

osnovnim razlozima zbog kojih su date alternative izabrane uzimaju i u obzir uticaj na okolinu,

- izvod iz planskog akta.

Uz zahtjev iz stava 1 ovog lana s dokazima, nadle no odjeljenje dostavlja zainteresovanim licima radi davanja mi ljenja i primjedbi. Rok za dostavljanje mi ljenja i primjedbi je 30 dana od dana prijema zahtjeva.

Odluka o procjeni uticaja dostavlja se podnosiocu zahtjeva i svim licima navedenim u lanu 62 stav 2.

Postupak procjene uticaja na ivotnu sredinu

lan 57

U roku od est mjeseci od dobijanja odluke o procjeni uticaja mo e se podnijeti zahtjev nadle noj instituciji za izradu studije o procjeni uticaja na ivotnu sredinu.

Uz zahtjev se podnose:

- informacije propisane lanom 36 stav 1, - dodatne informacije propisane podzakonskim aktom.

Po prijemu zahtjeva, gradona elnik obavezno u daljem roku od 15 dana zaklju it e ugovor sa ovla tenim institucijama o izradi studije o procjeni uticaja na ivotnu sredinu u skladu sa smjernicama i uputstvima datim u podzakonskom aktu koji donosi gradona elnik.

Ovla tena institucija je du na, u roku od 90 dana od dana zaklju enja ugovora, izraditi nacrt studije o uticaju na ivotnu sredinu saglasno uputstvu efa nadle nog za za titu ivotne sredine.

lan 58

Nadle no odjeljenje dostavlja nacrt studije o uticaju na ivotnu sredinu podnosiocu zahtjeva, nadle nim organima iz lana 62 stav 2 i drugim zainteresovanim licima ( lan 35 stav 2) ostavljaju i im rok od 30 dana od dana primanja nacrta studije za davanje primjedbi.

19 .

Nadle no odjeljenje obavje tava i poziva javnost na raspravu o nacrtu studije putem sredstava javnog informisanja da u roku od 30 dana po zavr etku javne rasprave dostave pismene primjedbe na nacrt.

Ovla ena institucija e kona nu studiju o uticaju na ivotnu sredinu izraditi u roku od 30 dana po zavr etku javne rasprave, uva avaju i i primjedbe upu ene od podnosioca zahtjeva organima iz lana 52 stav 3 i javnosti.

Javna rasprava

lan 59

Nadle no odjeljenje organizuje javnu raspravu o nacrtu studije u naselju koje je najbli e lokaciji datog projekta.

Javnu raspravu vodi predstavnik nadle nog odjeljenja. Stru njaci i predstavnici zainteresovanih institucija mogu prisustvovati javnoj raspravi i imat e priliku da iska u svoje stavove. Sva ostala lica koja prisustvuju javnoj raspravi e imati priliku da daju svoje primjedbe na na in koji odredi predstavnik nadle nog odjeljenja.

Nadle no odjeljenje priprema zapisnik s javne rasprave u roku od tri dana nakon odr avanja.

Vjerovatno a prekograni nih uticaja na ivotnu sredinu

lan 60

Pravila koja se odnose na procjenu uticaja na ivotnu sredinu primjenjuju se i u slu ajevima:

- kada postoji vjerovatno a da e projekat imati zna ajan uticaj na ivotnu sredinu drugog entiteta;

- kada dr avu na to obavezuju me unarodni ugovori i na osnovu bilateralnih sporazuma, reciprociteta ili drugih razloga.

Kada ovla tena instistucija za izradu studije o uticaju ima saznanja da e neki projekat vjerovatno imati zna ajan uticaj na ivotnu sredinu Br ko distrikta, izradit e posebno poglavlje studije o mogu im uticajima projekta na ivotnu sredinu entiteta.

Detalji o postupcima izrade studije za projekte s mogu im me uentitetskim uticajem mogu biti odre eni sporazumom izme u entiteta i Br ko distrikta koji se zaklju uje uz konsultaciju nadle nog me uentitetskog tijela za za titu ivotne sredine.

Kada ovla tena institucija za izradu studije ima saznanja da e neki projekat vjerovatno imati zna ajan uticaj na ivotnu sredinu druge dr ave izradit e posebno poglavlje u studiji o uticaju projekta na ivotnu sredinu. Nadle no odjeljenje e entitetu/dr avi na koju mo e biti uticaja dostaviti obavijest koja sadr i:

- opis projekta s dostupnim informacijama o mogu em prekograni nom uticaju,

- informacije o odluci koja mo e biti donesena,

- rok u kome e se dr ava/ entitet na koje projekat mo e imati uticaja, izjasniti da li eli da u estvuje u postupku procjene uticaja na ivotnu sredinu.

Ukoliko dr ava/entitet koja je obavije tena, iska e svoju namjeru da u estvuje u postupku procjene uticaja na ivotnu sredinu, nadle no odjeljenje e proslijediti datoj dr avi/entitetu posebno poglavlje studije o uticaju na ivotnu sredinu i bitne podatke koji se ti u datog postupka.

Nadle no odjeljenje e omogu iti u e e predstavnika javnosti iz dr ave/entiteta na koje projekat mo e imati uticaja u javnoj raspravi. Nakon izrade kona ne studije, nadle no odjeljenje e s predstavnicima dr ave na koju projekat mo e imati uticaja pristupiti konsultacijama.

Ukoliko se sazna za projekat koji se odvija u drugoj dr avi/entitetu koji mo e imati zna ajne posljedice po ivotnu sredinu na teritoriji Br ko distrikta, nadle no odjeljenje e preduzeti sve

20 .

neophodne mjere kako bi osiguralo da nadle no odjeljenje i javnost mogu uzeti u e a u procjeni prekograni nih uticaja na ivotnu sredinu. Nadle no odjeljenje e tako e preduzeti sve

neophodne mjere kako bi osiguralo da primjedbe odjeljenja i javnosti do u do nadle nih organa dr ave/drugog entiteta iz koje poti u prekograni ni uticaji na ivotnu sredinu.

Tro kove koji proizilaze iz stavova 2

4 snosit e podnosilac zahtjeva, dok e se tro kovi koji

proizilaze iz stava 5 podmiriti iz sredstava Fonda za za titu ivotne sredine.

Odobravanje studije o procjeni uticaja na ivotnu sredinu

lan 61

Odjeljenje nadle no za za titu ivotne sredine odobrava studiju o procjeni uticaja na ivotnu sredinu u roku od 30 dana od dana dobijanja izra ene studije.

Studija o procjeni uticaja na ivotnu sredinu ne e se odobriti ukoliko se:

- utvrdi da bi projekat mogao izazvati znatno zaga ivanje ivotne sredine, odnosno da bi projekat mogao u znatnoj mjeri ugroziti ivotnu sredinu;

- utvrdi da projekat nije u skladu s planom za tite ivotne sredine na dr avnom i entitetskom nivou;

- ustanovi da projekat nije u skladu s me unardnim obavezama dr ave o pitanju za tite ivotne sredine.

Odluka o odbijanju zahtjeva za odobrenje studije o procjeni uticaja dostavlja se:

- podnosiocu zahtjeva,

- nadle nim odjeljenju,

- nadle nom me uentitetskom organu i ostalim zainteresovanim licima.

Odluka se objavljuje na na in propisan ovim zakonom.

U slu aju prekograni nog uticaja, nadle no odjeljenje proslje uje odluku drugom entitetu/dr avi na koju projekat mo e imati uticaja.

Obavje tenje i javno objavljivanje moraju sadr avati:

- sadr aj odluke, - osnovne razloge na kojima je odluka zasnovana.

U estvovanje nadle nog odjeljenja u postupcima davanja dozvola

lan 62

Nadle no odjeljenje za za titu ivotne sredine u estvuje u postupku izdavanja odobrenja za gra enje za projekte koji su podlo ni procjeni uticaja na ivotnu sredinu.

Nadle no odjeljenje, u postupcima iz stava 1 ovog lana, pazi da li su se okolnosti u kojima je vo en postupak procjene uticaja na ivotnu sredinu promijenile i kontroli e da li su ispunjeni uslovi odre eni u studiji o procjeni uticaja na ivotnu sredinu.

U roku od tri godine nakon izrade studije o procjeni uticaja na ivotnu sredinu, zapo eti postupci izdavanja dozvola iz stava 1 ovog lana moraju biti zavr eni.

Va enje studije o procjeni uticaja produ it e se za naredne dvije godine ukoliko je do propu tanja roka iz prethodnog stava do lo zbog nea urnosti odjeljenja.

Tro kove produ enja va enja studije o procjeni uticaja snosi organ iz stava 1 ovog lana.

21 .

X. IZDAVANJE EKOLO KIH DOZVOLA I SPRE AVANJE NESRE A VE IH RAZMJERA

lan 63

Aktivnosti ili postrojenja koja ugro avaju ili mogu ugroziti ivotnu sredinu ili koja imaju ili mogu imati negativan uticaj na ivotnu sredinu stavljaju se pod poseban re im kontrole.

Kontrola se sprovodi putem:

- posebnih obaveza i uslova propisanih za ove aktivnosti ili postrojenja ( lan 73) , - uslova propisanih za dobijanje ekolo ke dozvole, - dokumentacije u registru/katastru o zaga enosti ivotne sredine,

- redovne inspekcijske kontrole i - sanacionih mjera za spre avanje zaga enosti.

Osnovne obaveze odgovornog lica

lan 64

Postrojenja moraju da budu izgra ena i da rade tako da:

- ne ugro avaju niti ometaju zdravlje ljudi i ne predstavljaju nesnosnu/pretjeranu smetnju za ljude koji ive na podru ju uticaja postrojenja ili za okolinu zbog emisija supstanci, buke, mirisa, vibracija ili toplote ili saobra aja iz postrojenja ili prema postrojenju;

- preduzmu sve odgovaraju e preventivne mjere tako da se sprije i zaga enje i da se ne prouzrokuje zna ajnije zaga enje;

- izbjegavaju produkciju otpada;

- se energetski i prirodni resursi efikasno koriste;

- se preduzimaju neophodne mjere za spre avanje nesre a/akcidenata i ograni avanje njihovih posljedica;

- se preduzimaju neophodne mjere nakon prestanka rada postrojenja da bi se izbjegao bilo kakav rizik od zaga enja i da bi se lokacija na kojoj se postrojenje nalazi vratilo u zadovoljavaju e stanje, to zna i da su ispunjeni svi standardi kvaliteta ivotne sredine koji su bitni za lokaciju postrojenja naro ito oni koji se ti u za tite zemlji ta i vode.

Uslovi dati u stavu 1 ovog lana predstavljaju op u obavezu odgovornog lica koje treba ispuniti tokom izgradnje, rada i prestanka rada postrojenja. Ovi uslovi moraju biti ispunjeni prilikom dono enja ekolo ke dozvole.

Ako ne postoji poseban uslov za izdavanje ekolo ke dozvole (postrojenje nije navedeno u podzakonskom aktu), nadle no odjeljenje e prilikom izdavanja urbanisti ke saglasnosti/dozvole za gradnju za namjeravani projekat tra iti ispunjenje uslova propisanih stavom 1 ovog lana.

Ekolo ka dozvola

lan 65

Podzakonskim aktom, donesenim na osnovu ovog zakona, navedena su postrojenja koja mogu biti izgra ena i pu tena u rad samo ukoliko imaju ekolo ku dozvolu koju donosi nadle no odjeljenje propisan lanom 70 ovog zakona. Podzakonskim aktom e se propisati pravila za dono enje ekolo ke dozvole.

Ekolo ka dozvola ima za cilj visok nivo za tite ivotne sredine u cjelini preko za tite vazduha, vode i zemlji ta. Ukoliko je posebnim zakonom propisano dono enje drugih dozvola za

22 .

postrojenja, ove dozvole e biti izdate zajedno sa ekolo kom dozvolom. Nadle no odjeljenje za izdavanje posebnih dozvola uklju uje se u postupak izdavnja ekolo ke dozvole.

Ekolo ka dozvola se izdaje i za zna ajne promjene u radu postrojenja.

Nadle no odjeljenje svakih pet godina vr i reviziju izdatih ekolo kih dozvola.

Zahtjev za izdavanje ekolo ke dozvole

lan 66

Zahtjev za izdavanje ekolo ke dozvole treba da sadr i:

- ime i adresu odgovornog lica i adresu lokacije na kojoj se postrojenje nalazi,

- opis postrojenja i aktivnosti (plan, tehni ki opis rada, itd.),

- opis osnovnih i pomo nih sirovina, ostalih supstanci i energije koja se koristi ili koju proizvodi postrojenje,

- opis izvora emisija iz postrojenja,

- opis stanja lokacije na kojoj se postrojenje nalazi,

- opis prirode i koli ine predvi enih emisija iz postrojenja u sve dijelove ivotne sredine (vazduh, voda, zemlji te) kao i identifikacija zna ajnih uticaja na ivotnu sredinu,

- opis predlo enih mjera, tehnologija i drugih tehnika za spre avanje, ili ukoliko to nije mogu e, smanjenje emisija iz postrojenja,

- opis mjera za spre avanje produkcije i za povrat korisnog materijala iz otpada koji produkuje postrojenje,

- opis ostalih mjera radi uskla ivanja sa osnovnim obavezama odgovornog lica, posebno mjera nakon zatvaranja postrojenja,

- opis mjera planiranih za pra enje emisija unutar podru ja i njihov uticaj,

- opis alternativnih rje enja.

Zahtjev mora sadr avati i ostale dokaze radi dobijanja dozvola propisanih posebnim zakonima koje e biti izdate zajedno sa ekolo kom dozvolom.

Dokaze iz stava 1 ovog lana moraju da pripreme ovla ene institucije, a odgovorno lice ove dokaze podnosi uz zahtjev nadle nom odjeljenju.

Zahtjev za izdavanje ekolo ke dozvole mora biti dostupan javnosti radi davanja mi ljenja.

Zahtjev se objavljuje putem sredstava javnog informisanja.

Mi ljenje se mo e dati najkasnije u roku od 30 dana od dana njegovog objavljivanja.

Izdavanje ekolo ke dozvole, organi nadle ni za izdavanje ekolo kih dozvola, spre avanje nesre a velikih razmjera.

lan 67

Nadle ni organ je du an da u roku od 60 dana od dana prijema zahtjeva izda ekolo ku dozvolu. Dozvola posebno sadr i osnovne obaveze odgovornog lica i uslove propisane zakonima ije odredbe se primjenjuju na dato postrojenje. Ukoliko ovi uslovi nisu ispunjeni, nadle ni organ ne e izdati dozvolu.

Ekolo ka dozvola sadr i:

- grani ne vrijednosti emisija za zaga uju e materije koje moraju biti zasnovane na najboljim raspolo ivim tehnologijama;

- uslove za za titu zemlji ta, vazduha, vode, biljnog i ivotinjskog svijeta;

23 .

- mjere za upravljanje otpadom koje proizvodi postrojenje; - zahtjeve za pra enje emisija uz odre ivanje metodoligije i u estalosti mjerenja;

- uslove za dovo enje na minimum prekograni nog zaga enja;

- mjere za uslove ivota u vanrednim situacijama.

Ukoliko standardi o kvalitetu ivotne sredine (vode, vazduha ...) zahtijevaju stro ije uslove od onih koji se posti u primjenom najboljih raspolo ivih tehnologija, dodatne mjere e se odrediti radi izdavanja dozvole (npr. ograni enje radnih sati, manje zaga uju ih goriva, itd.)

Ponovno razmatranje i izmjena dozvola

lan 68

Nadle no odjeljenje Vlade Br ko distrikta ponovno razmatra i mijenja ekolo ku dozvolu, ili, ukoliko ona nije potrebna, urbanisti ku saglasnost:

- ukoliko je zaga enje koje stvara dato postrojenje toliko zna ajno da postoje e grani ne vrijednosti emisije propisane u dozvoli moraju biti razmotrene ili nove vrijednosti moraju biti unesene u dozvolu,

- ukoliko je do lo do zna ajnih promjena u najboljim raspolo ivim tehnologijama koje omogu uju zna ajno smanjenje emisija bez ve ih tro kova ili

- ukoliko sigurnost odvijanja rada i aktivnosti zahtijeva kori enje drugih tehnologija.

Nadle no odjeljenje mo e izmijeniti ekolo ku dozvolu na zahtjev lica koje ivi na podru ju na kojem rad postrojenja mo e imati negativn uticaj.

Ukoliko izmjene postrojenja radi prilago avanja uslovima iz oblasti za tite ivotne sredine prouzrokuju potpunu promjenu postrojenja, nadle no odjeljenje mora nalo iti odgovornom licu da mu dostavi program pobolj anja/prilago avanja za postrojenje s mjerama i vremenskim rokovima za prilago avanje postrojenja s mjerama i vremenskim rokovima za prilago avanje postrojenja osnovnim obavezama utvr enim ovim zakonom.

Spre avanje i kontrola nasre a velikih razmjera

lan 69

Odgovorno lice postrojenja u kojem su prisutne opasne supstance mora preduzeti sve preventivne mjere neophodne za spre avanje nesre a ve ih razmjera i ograni iti njihov uticaj na ljude i ivotnu sredinu. Odgovorno lice uvijek mora predo iti nadle nom odjeljenju, a posebno prilikom inspekcijskog nadzora, da je preduzeo neophodne mjere propisane ovim zakonom.

Prekograni ni uticaji

lan 70

Ukoliko rad nekog postrojenja mo e da izazove zna ajne negativne posljedice na podru ju druge dr ave, entiteta, ili Br ko distrikta ili ukoliko druga dr ava, entitet ili Br ko distrikt tako zahtijeva, zahtjev za izdavanje ekolo ke dozvole bit e dostavljen drugom entitetu ili Br ko distriktu putem nadle nog odjeljenja, drugoj dr avi u isto vrijeme kada postane dostupan javnosti.

Ukoliko, u okviru procesa izdavanja dozvole koji se sprovodi u drugoj dr avi ili entitetima nadle no odjeljenje primi dokaze o tome da postrojenje mo e imati negativan uticaj na ivotnu sredinu na podru ju Br ko distrikta, nadle no odjeljenje e informisati stanovni tvo koje ivi na tom podru ju i pru iti mogu nost da iznesu svoje mi ljenje.

Lica koja ive na podru ju entiteta, imaju ista prava da u estvuju u ovom postupku, kao i ona lica koja ive na podru ju gdje postrojenje treba da se gradi. Lica koja ive u entitetima i na koje rad postrojenja mo e da ima negativne posljedice mogu imati svojstvo stranke u postupku.

Detaljne informacije u vezi s prekograni nim uticajem rada postrojenja na drugu dr avu e biti odre ene u bilateralnim sporazumima sklopljenim s drugim dr avama.

24 .

Postoje a postrojenja

lan 71

Za postrojenja koja su dobila odobrenje za gra enje i dozvolu za rad bez ekolo ke dozvole, prije stupanja na snagu ovog zakona, moraju se osigurati ekolo ke dozvole do 2008. godine.

Gradona elnik Br ko distrikta e odrediti rokove za podno enje zahtjeva za izdavanje ekolo ke dozvole za odre ene vrste postrojenja putem podzakonskih akata, uzimaju i u obzir njihovu mogu nost zaga ivanja.

Na promjene u radu postoje ih postrojenja, primjenjivat e se odredbe ovog zakona.

Podaci koje dostavlja odgovorno lice

lan 72

Odgovorno lice za postrojenja za koje je izdata ekolo ka dozvola mora redovno da obavje tava nadle no odjeljenje o rezultatima pra enja emisija i bez odlaganja da prijavi svaku slu ajnu ili nepredvi enu nezgodu ili akcident koji zna ajno uti u na ivotnu sredinu i dostavlja nadle nom odjeljenju sve podatke i informacije potrebne da bi se ispunili uslovi propisani za izvje tavanja na dr avnom i me udr avnom nivou.

Informisanje o nesre ama

lan 73

Odgovorno lice postrojenja mora da obavijesti nadle no odjeljenje Vlade Br ko distrikta za za titu ivotne sredine o nesre i ve ih razmjera i dostavi slijede e podatke:

- okolnosti nesre e, - opasne supstance koje su prisutne, - podatke potrebne za procjenu uticaja nesre e na ljude i ivotnu sredinu, - hitne mjere koje su preduzete.

Odgovorno lice mora da obavijesti nadle no lice iz stava 1 ovog lana o mjerama predvi enim za ubla avanje posljedica nesre e i sprje avanje pojave novih.

Izvje taj o procjeni opasnosti

lan 74

Za postrojenja u kojima su opasne supstance prisutne u propisanim koli inama, odgovorno lice mora da napravi izvje taj o stanju sigurnosti iz kojeg se vidi:

- da su politika sprje avanja nesre a ve ih razmjera i sistem sigurnosnog upravljanja za njeno sprovo enje po eli da se sprovode;

- da su rizici od pojave ve ih nesre a identifikovani i da su preduzete neophodne mjere za identifikovanje takvih nesre a i ograni avanje njihovih posljedica;

- da su odgovaraju a sigurnost i pouzdanost uklju ene u projektovanje, gradnju, funkcionisanje i odr avanje postrojenja;

- da su napravljeni unutra nji planovi intervencija koji pru aju informacije za dono enje spoljnog plana.

Izvje taj mora sadr avati dovoljno informacija da bi nadle no odjeljenje prilikom izrade prostornih planova bilo u mogu nosti da odredi lokacije za nove djelatnosti u blizini postoje ih postrojenja. Izvje taj sadr i izmijenjenu listu opasnih supstanci prisutnih u datom postrojenju.

Nadle no odjeljenje Vlade Br ko distrikta u saradnji s me uentitetskim tijelom donosi akt kojim propisuje na in izrade i sadr aj izvje taja o sigurnosnom stanju.

25 .

Odgovorno lice vr i reviziju izvje taja o sigurnosnom stanju svakih pet godina, a kada je to potrebno, izvje taj se mijenja i ranije ili na inicijativu odgovornog lica ili na zahtjev nadle nog organa iz razloga to se injeni no stanje izmijenilo ili su se pojavile nove tehnologije u vezi sa pitanjem sigurnosti.

Izvje taj o procjeni opasnosti podnosi se nadle nom odjeljenju.

Za nova postrojenja zajedno sa zahtjevom za izdavanje dozvola potpisanih ovim ili drugim zakonima, a za postoje a postrojenja u roku od dvije godine od stupanja na snagu ovog zakona, u slu aju da ga je neophodno izmijeniti ili izmijeniti periodi ni izvje taj bez odlaganja.

Izvje taj o procjeni opasnosti mora biti dostupan javnosti

Promjene na postrojenju

lan 75

U slu aju promjena na postrojenju ili koli ini opasnih supstanci koje mogu biti uzrok ve ih nesre a, odgovorno lice mora, ukoliko je neophodno, promijeniti politiku sprje avanja nesre a ve ih razmjera ili izvje taj o stanju sigurnosti.

Inforamacija o procjeni opasnosti

lan 76

Odgovorno lice je du no dostaviti informacije o mjerama procjene opasnosti licima na koje nesre a ve ih razmjera uzrokovana kvarom na postrojenju mo e imati uticaja, kao i o adekvatnom pona anju u slu aju nesre e. Ove informacije e se razmatrati svake tre e godine ili ukoliko je to neophodno, ponovljene i izmijenjene najmanje svake pete godine. Informacije moraju biti dostupne javnosti.

Obaveze nadle nog odjeljenja za za titu ivotne sredine

lan 77

Na osnovu obavje tenja koji se podnose, odjeljenje nadle no za za titu ivotne sredine du no je da vodi evidenciju i vr i izmjene u registru postrojenja, kao i da vodi registar ve ih razmjera koje su prijavljene.

Nadle no odjeljenje iz stava 1 ovog lana e zabraniti upotrebu ili pu tanje u pogon postrojenja ili dijelova postrojenja ukoliko postoje ozbiljni nedostaci kod mjera koje odgovorno lice preduzima za sprje avanje ili ubla avanje nesre a ili ukoliko odgovorno lice nije dostavilo obavje tenje, izvje taj o stanju sigurnostii ili neku drugu tra enu informaciju u navedenom roku.

lan 78

Na osnovu izvje taja o procjeni opasnosti, odjeljenje nadle no za za titu ivotne sredine du no je identifikovati postrojenja ili grupe postrojenja kod kojih je vjerovatno a ili mogu nost pojave posljedica prouzrokovane nesre om ve ih razmjera mogu biti pove ane zbog blizine lokacije ili blizine takvih postrojenja kao i da izvr i identifikaciju supstanci.

Kad se takva postrojenja identifikuju, odjeljenje nadle no za za titi ivotne sredine mora osigurati razmjenu informacija koje e omogu iti odgovornim licima takvih postrojenja da uzmu u obzir prirodu i ukupni rizik nastao zbog pojave nesre a, upravljanja sistema sigurnosti, pripremanja izvje taja o procjeni opasnosti i unutarnjih planova intervencija u vanrednim situacijama.

Pravna i fizi ka lica ovakvih postrojenja koja su utvr ena stavom 1 ovog lana moraju raditi na informisanju javnosti i dostavljanju informacija nadle nom organu radi pripreme spoljnih planova intervencije.

26 .

Unutra nji i spolja nji planovi intervencije

lan 79

Pravno lice je du no da izradi i pripremi unutra nji plan intervencije koji sadr i mjere koje e se poduzeti u postrojenju u slu aju nesre a ve ih razmjera i dostaviti ga nadle nom organu za upravljanje u vanrednim situacijama, radi izrade spolja njih planova intervencije za mjere koje e se preduzeti izvan postrojenja.

Svrha izrade planova intervencije je:

- da kontroli u nesre e tako da se njihove poslijedice svedu na najmanju mogu u mjeru i da se ograni i tetan uticaj na ljude, ivotnu sredinu i imovinu;

- da se primjenjuju mjere koje su neophodne za za titu ovjeka i ivotne sredine od uticaja nesre a ve ih razmjera;

- da se prenesu neophodne informacije javnosti i nadle nim slu bama i organima koji se nalaze u datom podru ju;

- da se omogu i restauracija i i enje ivotne sredine nakon nesre a ve ih razmjera.

Unutra nji i spolja nji planovi intervencija moraju biti primijenjeni bez odlaganja u slu aju nesre a ve ih razmjera ili u slu aju da se pojave nekontrolisane nezgode koja bi mogla da dovede do ve e nesre e.

Odgovorno lice ili nadle no ministarstvo je du no u periodu od tri godine provjeriti ukoliko je neophodno, izmijeniti unutra nji, odnosno spolja nji plan intervencije uzimaju i u obzir promjene do kojih je do lo u radu postrojenja ili u planovima intervencije, ili u novim tehnolo kim saznanjima.

Planovi prostornog ure enja

lan 80

Kod izrade i dono enja planova prostornog ure enja moraju se uzeti u obzir ciljevi sprje avanja nesre a ve ih razmjera i ograni avanje njihovih posljedica, a posebno kod odre ivanja prostora namijenjenog za nova postrojenja i promjene koje e nastati na postoje im postrojenjima i nove gra evine (saobra ajnice, javna mjesta) u blizini stambenih naselja.

Mora se voditi ra una o udaljenostima izme u postrojenja iz stava 1 ovog lana i stambenih naselja, javnih mjesta i podru ja posebne prirodne osjetljivosti za kojima postoji poseban interes.

Da se ne bi pove ao rizik po ljude ili ivotnu sredinu, vlasnik postoje eg postrojenja i nadle ni organ moraju voditi ra una o potrebi primjene dodatnih tehni kih mjera za tite.

XI. UTVR IVANJE USLOVA ZA POSTROJENJA I STANDARDA ZA KVALITET IVOTNE SREDINE

Propisi/podzakonski akti

lan 81

Gradona elnik Br ko distrikta na prijedlog efa odjeljenja nadle nog za za titu ivotne sredine, na osnovu ovog zakona, donosi podzakonske akte kojim propisuje:

- posebne uslove koji se ti u dokumenata koji se podnose tokom postupka izdavanja ekolo ke dozvole;

- pravila za vo enje postupka izdavanja ekolo kih dozvola;

- uslove u vezi sa izdavanjem ekolo kih dozvola za posebne vrste postrojenja, a posebno u vezi s najboljim raspolo ivim tehnologijama i grani nim vrijednostima emisija i tehni kim mjerama u skladu s pravilima za uspostavljanje standarda;

27 .

- uslove koje mora ispunjavati ovla tena institucija za pripremu dokumentacije koja je propisana ovim zakonom:

- dodatne odredbe za sprje avanje nesre a ve ih razmjera;

- standarde kvalitete ivotne sredine.

Propisi iz stava 1 ovog lana donose se na osnovu preporuka me uentitetskog tijela za za titu ivotne sredine i standarde koje utvr uje zavod za standardizaciju.

Standardi za postrojenja

lan 82

Gradona elnik Br ko distrikta utvr uje podzakonskim aktom standarde za vrste postrojenja ili djelatnosti u skladu s najboljim raspolo ivom tehnologijama i savremenim nau nim dostignu ima kako bi se uticaji postrojenja na ivotnu sredinu sprije ili ili sveli na najmanju mogu u mjeru, to se posti e putem:

- uspostavljanja grani nih vrijednosti emisija za zaga uju e materije; - odre ivanja tehnolo kih i operativnih uslova za postrojenja; - postavljanja uslova za mjerenje, monitoring i podno enje izvje taja.

Standardi se primjenjuju i na postoje a postrojenja. Podzakonskim aktima iz stava 1 ovog lana propisuje se vremenski rok za prilago avanje i opremanje postoje ih postrojenja, uzimaju i u obzir potencijal zaga ivanja i tehnologije kojima raspola e postoje e postrojenje.

ef nadle an za za titu ivotne sredine priprema prijedlog podzakonskog akta iz stava 1 ovog lana, uzimaju i u obzir postoje e me unarodne standarde, i publikacije Evropske unije,

uporedne standarde drugih zemalja i nau ne publikacije.

XII. NADZOR

Upravni nadzor

lan 83

Upravni nadzor nad primjenom odredaba ovog zakona i propisa donesenih na osnovu njega, vr i odjeljenje nadle no za za titu ivotne sredine

Inspekcijski nadzor

lan 84

Inspekcijski nadzor nad sprovo enjem odredaba ovog zakona i drugih propisa donesenih na osnovu njega vr i Odjeljenje za javnu sigurnost Vlade Br ko distrikta odnosno inspektor za za titu ivotne sredine u okviru svojih nadle nosti.

Inspektor za za titu ivotne sredine u vr enju inspekcijskog nadzora koristi odredbe utvr ene zakonom o upravnom postupku i ovim zakonom.

lan 85

Za inspektora za tite ivotne sredine mo e biti postavljeno lice sa zavr enom visokom stru nom spremom odgovaraju eg smjera, pri emu prednost imaju lica kaja su zavr ila tehni ke ili prirodne nauke.

lan 86

Inspektori za tite ivotne sredine imaju prava na nesmetan pristup svim prostorijama, radnim podru jima i postrojenjima radi sprovo enja kontrole na licu mjesta. Inspektori mogu kontrolisati sva dokumenta, ure aje i materijale koji se nalaze u pogonu i postrojenjima, uzimati uzorke i sprovoditi mjerenja, odnosno vr iti kontrolu na svim mjestima gdje postoji mogu nost ugro avanja ivotne sredine.

28 .

Pravno lice iji rad podlije e nadzoru du no je omogu iti sprovo enje inspekcijskog nadzora, dati na uvid potrebnu dokumentaciju i pru iti sve potrebne podatke i obavje tenja.

O izvr enom nadzoru, utvr enom stanju i preduzetim, odnosno izvr enim mjerenjima inspektor je du an da sa ini zapisnik.

Ako inspektor utvrdi da je povrije en zakon ili drugi propis, rje enjem e narediti mjere i rok za njihovo otklanjanje, a ako se smatra da je povredom u injeno krivi no djelo ili prekr aj, inspektor e podnijeti prijavu nadle nom organu.

Primjerak zapisnika se dostavlja pravnom licu kod kojeg je izvr en inspekcijski nadzor u roku od 15 dana.

lan 87

Ukoliko je inspektor prilikom vr enja inspekcijskih nadzora utvrdio nepravilnosti kojima je povrije en zakon ili drugi propis donesen na osnovu ovog zakona, du an je donijeti rje enje kojim e se nalo iti otklanjanje nedostataka u odre enom roku.

Ukoliko utvr ene nepravilnosti nisu otklonjene u datom roku, inspektor e donijeti rje enje o zabrani rada postrojenja, odnosno pravnog lica koje obavlja djelatnost.

Na rje enje inspektora mo e se ulo iti alba Apelacionoj komisiji Vlade Br ko distrikta ali ona ne odla e izvr enje rje enja.

lan 88

Nadle no odjeljenje je du no da uspostavi inspekcijski nadzor i stalni sistem kontrole za postrojenja i pogone koji koriste opasne materije, uklju uju i i skladi tenje opasnih materija radi kontrole upravljanja sigurnosnim sistemom i sprovo enja plana sprje avanja nesre a velikih razmjera.

Nadle ni organ mora izraditi program kontrole po kojem e se predvidjeti najmanje jedan pregled godi nje za postrojenje u kojem su prisutne opasne materije, utvr ene propisima.

Ukoliko postrojenje mora da pro e postupak procjene uticaja na ivotnu sredinu, kontrola koju vode organi za procjenu uticaja e biti uskla ena s pomenutom kontrolom.

XII. SISTEM EKO - OZNA AVANJE I UPRAVLJANJE IVOTNOM SREDINOM

lan 89

Sistem dodjele ekooznaka se uspostavlja radi podsticanja izrade, proizvodnje, marketinga, kao i upotrebe proizvoda sa smanjenim uticajem na ivotnu sredinu u toku ukupnog perioda trajanja tog proizvoda, kao i radi bolje informisanosti potro a a o uticaju proizvoda na ivotnu sredinu. Ekooznaka se dodjeljuje za proizvode i usluge.

Ekooznaka je amblem koji se utvr uje posebnim propisima.

Uticaji na ivotnu sredinu se utvr uju na osnovu ispitivanja i me usobnog djelovanja proizvoda sa ivotnom sredinom, uklju uju i kori tenje energije i prirodnih resursa, u odnosu na ukupan ivotni ciklus proizvoda.

Sistem dodjele mora biti u skladu s postoje im novonastalim zdravstvenim, sigurnosnim i ekolo kim zahtjevima.

Podzakonskim aktom donijetim na osnovu ovog zakona,gradona elnik na prijedlog efa odjeljenja nadle nog za a titu ivotne sredine propisuje sistem dodjele oznaka, na na in koji omogu ava dobrovoljno u e e pravnih i fizi kih lica, iji proizvodi i usluge zadovoljavaju zahtjeve ovog sistema.

lan 90

Ekooznaka se mo e donijeti za proizvode koji su u skladu sa ekolo kim uslovima i kriterijem ekooznaka koji se uspostavlja prema grupi proizvoda.

29 .

Pod grupom proizvoda podrazumijeva se bilo koja vrsta proizvoda ili usluga koji imaju sli ne svrhe i koji se kao takvi izjedna avaju u smislu upotrebe i zapa anja od potro a a.

Da bi bila uvr tena u ovu vrstu ozna avanja, grupa proizvoda mora ispunjavati slijede e uslove:

- da je zastupljena u znatnoj mjeri u prodaji i prometu na tr i tu;

- da u toku jedne ili vi e faza ukupnog ivotnog ciklusa proizvoda ima va an uticaj na ivotnu sredinu na globalnom ili regionalnom planu;

- da predstavlja veliku mogu nost uticaja na ivotnu sredinu u smislu pobolj anja ivotne sredine putem izbora potro a a i daju podsticaj proizvo a ima, ili onima koji pru aju usluge da izna u konkurentne prednosti, nude i proizvode koji odgovaraju sistemu ekooznaka;

- da se znatan dio prodajne koli ine proizvoda te grupe nalazi na prodaji za kona nu potro nju i upotrebu.

Ekooznake se ne mogu stavljati na supstance, ili na preparate, koji su ozna eni kao visoko toksi ni i opasni po ivotnu sredinu, ili koji su karcenogeni, toksi ni za reprodukciju, ili su mutageni, kao ni na proizvode koji se izra uju u procesima za koje postoji vjerovatno a da su izrazito opasni po ovjeka ili ivotnu sredinu, ili da njihova uobi ajena primjena mo e biti opasna za potro a a.

Posebnim propisima urediti e se dodjela ekooznaka za hranu, pi e, farmaceutske ili medicinske ure aje.

lan 91

Podzakonskim aktima e se utvrditi nadle ni organ koji vr i upravljanje sistemom ekooznaka, od izbora grupa proizvoda i njihovog ekolo kog kriterija, do dodjele ekooznaka i zaklju ivanja ugovora koji se odnosi na uslove za upotrebu oznake.

Izbor grupa proizvoda i ekolo ki kriteriji tih grupa se utvr uju nakon konsultacija s predstavnicima zainteresovanih grupa iz oblasti industrije, trgovine, potro a kih organizacija, organizacija za pitanje za tite ivotne sredine. Zainteresovane grupe same biraju svoje predstavnike zavisno od grupe proizvoda o kojima se radi.

Pravila postupaka utvr uju se podzakonskim aktom.

lan 92

Ekooznaka se dodjeljuje na osnovu zahtjeva koje podnose proizvo a , uvoznik, snabdjeva usluga i trgovac.

Odluku o dodjeli oznaka donosi nadle ni organ, koji prima zahtjev nakon to se provjeri da li su ispo tovani zahtjevi ekolo kih kriterija za te grupe proizvoda.

Odluka se donosi na period od tri godine.

Nadle ni organ zaklju uje ugovor s podnosiocem zahtjeva za ekooznaku kojim su utvr eni uslovi za kori tenje oznake. Ovaj ugovor sadr i i odredbe koje se odnose na povla enje ovla tenja za kori tenje oznake.

Podzakonskim aktom iz stava 1 lana 94 se odre uju tro kovi postupka dodjele i takse za kori tenje oznaka koju pla a podnosilac zahtjeva za dodjelu ekooznake.

Ekooznaka se ne mo e koristiti, niti se mo e pozivati na ekooznaku pri reklamiranju, sve dok se ne izvr i dodjela oznake, a nakon dodjele se mo e koristiti samo za onu vrstu proizvoda za koju je dodijeljena.

lan 93

Sistem upravljanja ivotnom sredinom obuhvata organizacionu strukturu, obaveze, postupke i resurse bilo koje organizacije za utvr ivanje i sprovo enje sistemskih mjera za za titu ivotne sredine.

30 .

Glavni ciljevi ovog sistema su da se izvr i procjena i unapre ivanje djelatnosti u okviru za tite ivotne sredine, te pru anje odgovaraju ih informacija javnosti, kao i da se nastavi sa stalnim i

neprekidnim unapre ivanjem operacionih djelatnosti u okviru za tite ivotne sredine.

Osnovni elementi ovog sistema su slijede i:

- uspostavljanje i sprovo enje sistemskih mjera za za titu ivotne sredine, programa i sistema upravljanja od organizacija;

- sistemati ne, objektivne i periodi ne procjene djelovanja takvih elemenata i

- prikupljanje informacija o unaprje enju u oblasti za tite ivotne sredine.

lan 94

Podzakonskim aktom ure uje se sistem za upravljanje i kontrolu ivotne sredine kao i uslovi u e a u tom sistemu i postupak za evidentiranje u registru.

Organizacije koje ispunjavaju uslove za uklju ivanje u takav sistem moraju se registrovati kao jedinice koje mogu u estvovati u sistemu. Nadle ni organ propisan aktom iz stava 1 ovog lana vr i registraciju date organizacije, preduze a na osnovu ekolo ke izjave, propisane istim aktom.

Da bi se mogla registrovati u ovom sistemu, organizacija, preduze e mora ispuniti slijede e uslove:

- usvojiti sistemske mjere za za titu ivotne sredine koje osim to moraju biti u skaldu sa odre enim zakonskim zahtjevima koji se odnose na pitanja ivotne sredine, moraju obuhvatiti obaveze koje imaju za cilj opravdano stalno unapre enje u oblasti ivotne sredine, u smislu smanjivanja tetnog uticaja na ivotnu sredinu do nivoa koji odgovara ekonomski izvodljivoj primjeni odgovaraju ih najboljih raspolo ivih tahnologija;

- vr iti ekolo ke preglede;

- uvesti program za za titu ivotne sredine i sistem upravljanja ivotne sredine primjenjiv za sve aktivnosti na tom mjestu; program za tite ivotne sredine ima za cilj ostvarivanje obaveza sadr anih u sistemskim mjerama za tite i pobolj anja ivotne sredine, i unapre ivanja rada na tom planu;

- sprovoditi kontrolu i doprinositi kontroli u pogledu za tite ivotne sredine;

- uspostaviti ciljeve na najvi em nivou odgovaraju eg sistema upravljanja koji su usmjereni na stalno unapre ivanje rada u oblasti za tite ivotne sredine, u smislu odre ivanja kontrole, i revidirati programe za za titu ivotne sredine kako bi se omogu ilo ostvarivanje ciljeva na tom mjestu;

- pripremiti ekolo ku izjavu, koja se objavljuje javno;

- proslijediti ekolo ku izjavu nadle nom organu.

DOBROVOLJNI SPORAZUMI

lan 95

Lica koja zastupaju odre ene interese grupa mogu ih zaga iva a ili pojedinih zaga iva a mogu zaklju iti sporazume s nadle nim organima radi zadovoljavanja ekolo kih zahtjeva na ekolo ki prihvatljiv i ekonomski efikasan na in.

Podzakonskim aktima bit e propisani uslovi i postupak za dobrovoljni sporazum i u skladu sa uslovima utvr enim ovim zakonima.

lan 96

Kod zaklju ivanja dobrovoljnog sporazuma moraju se uzeti u obzir slijede e smjernice i uslovi:

- uspostavljanje procesa konsultacija, u kojem bi se zainteresovane grupacije - sve relativne poslovne asocijacije ili preduze a, udru enja za za titu ivotne sredine, lokalni i drugi organi mogli dati svoje sugestije o nacrtu sporazuma;

31 .

- ugovor je obavezuju i za obje strane i predvi a jasan okvir, to mo e obuhvatiti i sankcije koje su primjenjive u slu aju nepo tivanja ugovora;

- ciljevi ugovora izra avaju se broj anim iznosima;

- uspostavljanje cilja i odre ivanje roka pristupa sporazumu;

- definisanje sporazuma na na in na koji se odvija monitoring;

- sporazumi se objavljuju u Slu benom glasniku Br ko distrikta.

XIV. FINANSIRANJE ZA TITE IVOTNE SREDINE I EKONOMSKI INSTRUMENTI

Bud et Br ko distrikta

lan 97

U bud etu Br ko distrikta osiguravaju se sredstva za:

- podr ku u ostvarivanju zadataka koji proizilaze iz obaveza i odgovornosti prema me unarodnoj zajednici iz oblasti za tite ivotne sredine;

- suzbijanje tete po ivotnu sredinu, u slu aju kada se ne mo e primijeniti odgovornost za izazivanje tete odre enom licu;

- tro kove spre avanja ili otklanjanja tete po ivotnu sredinu koja zahtijeva neposrednu intervenciju;

- podr ku mjerama u cilju za tite ivotne sredine, naro ito u oblasti razvoja i funkcionisanja informativnog sistema, kontrole od javne uprave, obrazovanja i irenja informacija, istra ivanja i aktivnosti javnosti koje se odnose na za titu ivotne sredine.

Fond za za titu ivotne sredine

lan 98

Fond za za titu ivotne sredine (u daljem tekstu: Fond) osniva se zakonom s ciljem prikupljanja i distribucije finansijskih sredstava za za titu ivotne sredine na podru ju Br ko distrikta, a koristit e se naro ito za slijede e namjene:

- podr ka u ostvarivanju zadataka koji proizilaze iz obaveza i odgovornosti prema me unarodnoj zajednici iz oblasti ivotne sredine;

- suzbijanje tete po ivotnu sredinu u slu aju kada se ne mo e primijeniti odgovornost za izvr avanje tete odre enom licu;

- tro kovi spre avanja ili otklanjanje tete po ivotnu sredinu koja zahtijeva neposrednu intervenciju;

- podr ka mjerama u cilju za tite ivotne sredine, naro ito u oblasti razvoja i finansiranja informativnog sistema, obrazovanja i irenja informacija, istra ivanja i aktivnosti javnosti koje se odnose na za titu ivotne sredine;

- unapre ivanje razvoja ekonomske strukture koja je povoljna za ivotnu sredinu;

- o uvanje za ti enih prirodnih podru ja;

- unapre ivanje ekolo ke svijesti javnosti i istra ivanje ivotne sredine.

32 .

XV. GRA ANSKA ODGOVORNOST ZA TETU NANESENU IVOTNOJ SREDINI

lan 99

Radi sprje avanja nano enja tete ivotnoj sredini i osiguranja adekvatne naknade, ovim zakonom se utvr uje odgovornost za djelatnosti opasne za ivotnu sredinu, sanaciju tete nanesene ivotnoj sredini, teret dokazivanja, pristup informacijama o odgovornim licima, pravila za davanje prava nevladinim organizacijama i du nost odgovornih lica da nadoknade tetu.

Odjeljenje u ijoj je nadle nosti za tita ivotne sredine izradit e podzakonski akt kojim e regulisati ciljeve, organizaciju i djelatnost ekonadzora.

Odgovornost u odnosu na djelatnosti

lan 100

Pravno lice, koje se bavi djelatno u opasnom po ivotnu sredinu, odgovorno je za tetu nanesenu tom djelatno u ljudima, imovini i ivotnoj sredini.

Djelatnosti opasne po ivotnu sredinu su one djelatnosti koje predstavljaju zna ajan rizik za ljude, imovinu ili ivotnu sredinu. Opasne djelatnosti po ivotnu sredinu su:

- upravljanje lokacijama koje su opasne za ivotnu sredinu,

- osloba anje geneti ki modifikovanih organizama i

- osloba anje mikroorganizama.

Pod opasnim lokacijama se podrazumijevaju: rudnici, nalazi ta nafte ili rafinerije, postrojenja za snabdijevanje plinom i taljenje, termoelektrane, koksne pe i, proizvodnja i obrada metala i minerala, hemijska postrojenja, postrojenja za proizvodnju papira, brane i gasovodi ili naftovodi.

Geneti ki modifikovani organizmi su bilo koje biolo ke jedinke sposobne za reprodukciju ili preno enje geneti kog materijala.

Mikroorganizmi su mikrobiolo ke jedinke, elijske ili bez elijske, sposobne za replikaciju ili preno enje geneti kog materijala.

Ukoliko vi e lica na istoj lokaciji obavlja opasnu djelatnost, onda snose zajedni ku odgovornost za tete.

Izuzeci od odgovornosti

lan 101

Pravno lice se osloba a odgovornosti za tetu prouzrokovanu:

- ratom, gra anskim ratom ili nekom posebnom prirodnom pojavom,

- od tre eg lica ija je namjera bila nano enje tete ili

- zbog posebnih naredbi i mjera nadle nog odjeljenja, koji su direktno prouzrokovale tetu.

Odgovornost je isklju ena i ukoliko pravno lice doka e da je primijenilo odgovaraju e mjere za tite koje su okolnosti zahtijevale, kako bi sprje ilo ili ubla ilo tetu.

Pretpostavke uzro nosti

lan 102

Ukoliko je djelatnost opasna po ivotnu sredinu zbog specifi nih okolnosti slu aja i mo e prouzrokovati tetu, pretpostavlja se da je teta nastala tom djelatno u.

33 .

Djelatnost koja prouzrokuje tetu procjenjuje se na osnovu na ina rada, kori enih postrojenja, vrste i koncentracije materija koje se upotrebljavaju ili nastaju tom djelatnosti, geneti ki modifikovanih organizama, meterolo kih uslova kao i vremena i mjesta nastanka tete.

Pretpostavke se odbacuju ukoliko odgovorno lice doka e da nije prouzrokovalo tetu ili ukoliko doka e da je vjerovatnije da je teta prouzrokovana vr enjem neke druge djelatnosti.

Pravo na informisanje

lan 103

Svako ko tvrdi da je pretrpio tetu nekom djelatno u opasnom po ivotnu sredinu, mo e zahtijevati podatke o okolnostima radi dokazivanja da je ta djelatnost prouzrokovala tetu.

Pravno lice, protiv kojeg je podnesena tu ba za naknadu tete, ima pravo na informacije od drugog pravnog lica.

Finasijske garancije

lan 104

Pravno lice, koje obavlja djelatnost opasnu po ivotnu sredinu, du no je putem osiguranja ili na drugi na in osigurati sredstva za naknadu eventualne tete.

teta nanesena ivotnoj sredini

lan 105

Ukoliko je opasna djelatnost prouzrokovala tetu ivotnoj sredini, pravno lice treba da nadoknadi tro kove procjene tete i tro kove mjera za vra anje u prvobitno stanje.

Zahtjev za naknadu tete obuhvata i tro kove mjera za spre avanje ili ubla avanje tete nanesene ivotnoj sredini kao i visinu naknade za tetu licima i imovini koja su pogo ena tim djelatnostima.

Naknada za izazvanu tetu

lan 106

Ukoliko teta nanesena ivotnoj sredini ne mo e da se sanira odgovaraju im mjerama tada je lice koje je prouzrokovalo tetu odgovorno za naknadu u visini uni tenog dobra.

Visina naknade treba biti pribli na ekonomskoj i ekolo koj vrijednosti uni tenog dobra iz ivotne sredine. Ukoliko se ta vrijednost ne mo e utvrditi uobi ajenim postupcima, tada sud treba da odredi visinu tete.

Ukoliko je pravno lice prouzrokovalo tetu nenamjerno ili slu ajno ili ukoliko bi ga isplata potpune tete dovela u oskudicu, sud mo e smanjiti iznos naknade na razuman nivo.

Br ko distrikt je du an da izvr i naknadu tete ukoliko nema drugih lica odgovornih za nastalu tetu.

lan 107

Za sva pitanja o odgovornosti za tetu nastalu u ivotnoj sredini koja nisu propisana ovim zakonom, primjenjivat e se odredbe Zakona o obligacionim odnosima.

XV. ME UENTITETSKA SARADNJA I ME UENTITETSKI ODNOSI

Me uentitetski sporazum

lan 108

Vlada Br ko distrikta uspostavlja saradnju i kordinaciju sa Republikom Srpskom i Federacijom Bosne i Hercegovine u okvirima zajedni kih ciljeva i interesa za tite ivotne sredine osnivanjem me uentitetskog tijela za za titu ivotne sredine.

34 .

Me uentitetsko tijelo za za titu ivotne sredine osniva se odlukama gradona elnika Br ko distrikta BiH, Vlade Republike Srpske i Vlade Federacije Bosne i Hercegovine.

lan 109

Me uentitetsko tijelo za za titu ivotne sredine bavi se pitanjem iz oblasti ivotne sredine koja zahtijeva usagla en pristup Br ko distrikta BiH i entiteta, kao i drugim pitanjima koja su prenesena na me uentitetska tijela za ivotnu sredinu od Br ko distrikta BiH i entiteta, ovim zakonom i drugim propisima, a naro ito pitanja:

- me unarodnih sporazuma i programa iz oblasti ivotne sredine;

- saradnja s me unarodnim organizacijama i drugim zemljama;

- koordinaciju implementacije i dono enje zakona i drugih propisa;

- koordinaciju monitoringa sprovo enja standarda i procedura za ivotnu sredinu;

- davanje preporuka za uspostavljanje usagla enih standarda kvaliteta ivotne sredine na nivou Br ko distrikta BiH i entiteta;

- koordinaciju Br ko distrikta BiH, entitetskih akcionih planova i drugih programa i planova iz oblasti ivotne sredine;

- koordinaciju monitoringa i sistema za informisanje i

- prikupljanje i razmjenu informacija.

Me uentitetsko tijelo za za titu ivotne sredine pru a stru nu pomo nadle nom odjeljenju Br ko distrikta i nadle nim entitetskim ministarstvima.

Me uentitetsko tijelo za za titu ivotne sredine je du no osigurati da su interesi Br ko distrikta BiH i oba entiteta uzeti u obzir pri planiranju projekata, naro ito kada su u pitanju razli ite vrste kori enja ivotne sredine koje su u koliziji u podru jima koja presijecaju me uentitetske linije razgrani enja.

Me uentitetski program za tite ivotne sredine

lan 110

Me uentitetsko tijelo za za titu ivotne sredine donosi me uentitetski program za tite ivotne sredine.

Me uentitetski program za tite ivotne sredine obuhvata pitanja koja zahtijevaju usagla en pristup Br ko distrikta BiH i entiteta, posve uju i posebnu pa nju saradnji na me unarodnom nivou i me unarodnim obavezama.

Zajedni ka radna grupa formira se u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. Radna grupa je du na pripremiti nacrt me uentitetskog programa za tite ivotne sredine u roku od est mjeseci od dana formiranja.

Nacrt me uentitetskog programa za tite ivotne sredine dostavlja se Savjetodavnom vije u i vladama Br ko distrikta i entiteta radi davanja mi ljenja u roku od 30 dana od dana dostavljanja.

Nakon obavljenih konsultacija, zajedni ka grupa izra uje kona an nacrt me uentiteskog programa i dostavlja ga Me uentitetskom tijelu za ivotnu sredinu.

Me uentiteski program za tite ivotne sredine objavljuje se u Slu benom glasniku Br ko distrikta BiH .

35 .

Me unarodna saradnja

lan 111

Br ko distrikt i entiteti, uz posredovanje Me uentitetskog tijela za ivotnu sredinu, u estvuje u me unarodnoj saradnji u oblasti za tite ivotne sredine.

XVII. KAZNENE ODREDBE

Nov anom kaznom u iznosu od 1.000 KM do 10.000 KM kaznit e se za prekr aj svako pravno lice koje:

- prekr i uslove iz lana 67 stav 1;

- izvodi ili rukovodi radom postrojenja ili obnove djelatnosti bez ekolo ke dozvole ili suprotno ekolo koj dozvoli;

- ne ispunjava uslove utvr ene ekolo kom dozvolom, odnosno uslove propisane va e im propisima iz oblasti ekologije;

- ne podnosi nadle nom odjeljenju informacije i podatke propisane ovim zakonom i podzakonskim aktima donesenim na osnovu njega;

- ne izradi plan preventivnih mjera za spre avanje nesre a ve ih razmjera i ne preduzme preventivne mjere;

- ne izradi unutra nji plan intervencije i ne dostavi ga organu iz lana 82 stav 1.

Nov anom kaznom u iznosu od 500 do 2.000 KM za prekr aj iz stava 1 ovog lana kaznit e se pravno lice.

XVIII. PRIJELAZNE I ZAVR NE ODREDBE

lan 112

Obavezuje se gradona elnik Br ko distrikta BiH da u roku od dije godine od dana stupanja na snagu ovog zakona donese podzakonske akte navedene u ovom zakonu.

lan 113

Ovaj zakon stupa na snagu 8. (osmog) dana od dana objavljivanja u Slu benom glasniku Br ko distrikta BiH .

Broj: 0-02-022-167/04 Br ko, 30. juni 2004. godine

PREDSJEDNIK SKUP TINE BR KO DISTRIKTA

Mirsad apo, dipl. pravnik

B o s n a i H e r c e g o v i n a

BR KO DISTRIKT

BOSNE I HERCEGOVINE A

SKUP TINA BR KO DISTRIKTA

36 .

This document was created with Win2PDF available at http://www.daneprairie.com.The unregistered version of Win2PDF is for evaluation or non-commercial use only.