Tehniki prirunik

SUSTAV PODNOG GRIJANJA

Izdanje svibanj 2007/01Molimo Vas da se tijekom upotrebe naih materijala pridravate NORM-i, propisa ugradnje i graevinskih regulativa za dotino podruje primje-ne, kao i naih tvornikih normi i uputa za postavljanje.Zadrano pravo tehnikih promjena. Svi podaci bez jamstva

.

1Strana

2224

5689

101111

1314141616171921

PE-Xc Cijev 22PE-RT Cijev 23

2425

Transport i skladitenje 25262727272829313131323234

363741

45

485153545556

Prednosti podnog grijanjaTemperature povrine poda

Opis sustava

Sadraj

Podruje primjeneKoji nosioci energije?

Sustavi postavljanjaPodna konstrukcijaPodne oblogeTekstilne podne oblogeKeramike podne oblogePlastine podne oblogeZavrne obloge od drveta

Upute za ugradnjuPripremaRazdjelnik i razdjelni ormarMontaa razdjelnog ormaraMontaa razdjelnikaRubna izolacijska trakaSustav reetkaste konstrukcije EASY CLIPSustav TACKERSustav ploa sa epovima

Vieslojna spojna cijev RP16x2-200Tehnika spajanja

Polaganje cijevi za podno grijanjeTemperature postavljanjaNajmanji savojni polumjerNaini polaganja cijeviZatitne cijeviSustav polaganja na suho MULTIKLEMMTestiranje nepropusnostiIspiranje postrojenjaPunjenje postrojenjaPostupak zagrijavanjaZatita od korozijePodeavanje koliine protoka

Openito

Regulator pojedinanih prostorija umreen icomBeino podeavanje pojedinanih prostorija

Manualna metodaPrimjer manualnog izraunaDiagram iskoristivostiDiagram pada tlaka u cijeviDiagram pada tlaka na reg. ventilima na razdjelnikuDiagram pada tlaka na razdjelniku

Regulator pojedinanih prostorija

Upute za ugradnju

Regulatorski set za postizanje konstantne vrijednosti

Proraun i dimenzioniranje

2O p e n it o

Podruje primjene

PIPELIFE Floortherm podno grijanje upotrebljava se u novogradnji i sta-rogradnji, kolama, vrtiima, sportskim dvoranama, bolnicama, starakimdomovima, crkvama, proizvodnim halama i kao grijanje slobodnih povri-na za otklanjanje snijega i leda na kolnim prilazima, pjeakim putevima,stubitima i parkirnim mjestima.

osioci energije

Podno grijanje s plastinim cijevima naelno se moe pokretati svim nosio-cima energije; s krutim, tekuim ili plinovitim gorivima ili elektrinom stru-jom. Podno grijanje radi u podruju niske temperature. Iz tog razloga tedienergiju i idealna je nadopuna toplinskim crpkama s alternativnom ene-rgijom, kao npr. PIPELIFE POVRINSKIM ILI ROVNIM GEOTERMIKIMKOLEKTORIMA (vidi tehniki prirunik Geotermiki kolektori s plastinimcijevima).

Pipelife povrinski geotermiki kolektor

Prednosti podnog grijanja

ovjek je izloen neprestanoj izmjeni topline sa svojom okolinom. U ljud-skom tijelu stvara se toplina, a zraenjem i isparavanjem opet se predaje.U normalnim okolnostima ovjek ima tjelesnu temperaturu od oko 37 C.Predaja topline to je vea, to je vea temperaturna razlika izmeu povri-ne tijela (temperatura koe cca. 32-33 C) i temperature okoline.Pritom se oko 50% tjelesne topline kod normalnog odijevanja predaje krozstopala i noge, 45% kroz tijelo, a ostatak kroz glavu. Doivljaj TOPLINE iliHLADNOE ovjek osjea tek kad je ometen odnos izmeu predavanjatopline i proizvedene koliine topline. Osjeaj udobnosti ljudsko tijelopostie tek kada se vodi rauna o fiziolokim okolnostima.

upotreba u kombinaciji s alter-nativnim izvorima energije

univerzalna primjena

udobnost

N

3mala temperaturna razlika

U stambenim prostorima bez podnog grijanja temperatura povrine podaiznosi cca. 16 C; ukoliko je instalirano podno grijanje, temperatura povr-ine iznosi cca. 26 C. Temperaturna razlika u odnosu na tjelesnu tempe-raturu iznosi dakle u 1. sluaju 21 C, a kod podnog grijanja, kao u nave-denom 2. primjeru samo 11 C.Budui da su povrine stopala iznimno osjetljive na temperaturu, upotre-bom podnog grijanja, uz pridravanje dozvoljenih temperatura povrine,postii e se ugodan osjeaj topline.Kod podnog i povrinskog grijanja zrak u prostoriji, a i okolne povrineprostorije preteno e se grijati zraenjem, a samo jednim manjim dijelomkonvekcijom. To nuno vodi do daleko ravnomjernije profiliranog protokatopline temperature prostorije.

VZ ..vanjski zid,OZ...ostali zidovi

Kroz toplinu zraenja podnog grijanja nastaje daleko manja razmjena ene-rgije izmeu ovjeka i povrina koje okruuju prostoriju, nego kod grijanjagrijaim tijelima.Na taj se nain temperatura prostorije moe drati za 2-3 C niom, beznaruavanja osjeaja ugode. Snienjem temperature prostorije kod opti-malne se regulacije trokovi grijanja mogu smanjiti za 15-20%.

Konano ne treba previdjeti, da upotrebom podnog grijanja, zbog nedo-statka nezgrapnih grijaih tijela, nema prepreka slobodnom ureenju pro-stora.

Grijanje grijaim tijelima: Topli zrak se uzdie prema stropu. Hladni zrakstruji nazad prema podu.

grijanje zraenjem

uteda energije

smanjenje trokova

Raspored temperature

idealno grij. podno grij. radij..grij. (VZ) radij..grij. (OZ)

prozor

proz

or

rubne zone

4

utjecaj obue

Podno grijanje: Topli zrak ravnomjerno zrai

Temperature povrine poda

Odluujui faktor udobnosti je temperatura povrine poda. Gornja i donjagranica dozvoljene temperature poda u velikoj mjeri ovisi o vrsti obue.Obje su granice to vee, to je laganija obua. U stanovima, bolnicama,domovima itd. u pravilu se nosi laganija obua.Provedena istraivanja pokazala su, da podovi s povrinskom temperatu-rom do 29 C, po kojima se hoda laganijom obuom, niti kod duegboravka ni na koji nain ne utjeu na udobnost i zdravlje. Naprotiv, takvorjeenje dovodi do najveeg mogueg osjeaja ugode.U spavaim sobama, kupaonicama, kupalitima itd., u kojima se hodabosih nogu, za udobnost nije bitna samo temperatura poda, ve i materi-jal podne obloge. Keramika ili plastina tvrda obloga primjerice ima zna-tno vei koeficijent prolaza topline od tekstilne obloge ili drvenog podai tako se pri istoj povrinskoj temperaturi doima mnogo hladnije.Zbog fiziolokih i higijenskih saznanja iz tog razloga temperature povri-ne poda ne bi smjele prekoraiti maksimalne vrijednosti navedene uEN 1264-3.

zona boravka max. 29 Crubna zona max. 35 Ckupaonica max. 33 C

U podruju rubnih zona (uzdu vanjskih zidova i prozorskih povrina- iri-na odgovara 20% dubine prostorije, no max. 1,0 m) u praksi se moe radi-ti s veim temperaturama. To se postie na taj nain, da se u tim zonamacijevi polau gue.

Daljnji faktor udobnosti je valovitost povrinske temperature poda. Maksi-malna dozvoljena valovitost kod proraunske temperature iznosi::

za stambene prostorije 4 Kza podruja bosih nogu 2 K

valovitost

utjecaj podne obloge

maksimalne dozvoljene tempe-rature povrine poda

proz

or

5Pod valovitosti se podrazumijevaju nastajanja temperaturnih razlika napovrini poda, mjereno s jedne strane direktno preko tjemena cijevi , a sdruge strane izmeu cijevi. Kako bi se valovitost drala to manjom, boljeje upotrijebiti manju temperaturu grijane vode uz gue postavljanje cije-vi, nego vei razmak cijevi uz veu temperaturu grijane vode.

Opis sustava

Sustavi postavljanja

Razlikuju se 2 vrste sustava postavljanja:

sustav postavljanja na mokro sustav postavljanja na suho

PIPELIFE nudi sustave postavljanja na mokro, kao i sustave postavljanja nasuho.

Kod sustava postavljanja na mokro grijae cijevi su postavljene potpuno ilidjelomino u estrih.

Ugradnja kod sustava postavljanja na mokro TIP A u skladu sEN.1264-1

Omatanje estrihom dovodi do podupiranja grijae cijevi i time do rastere-enja napetosti materijala. Budui da se toplina moe optimalno provodi-ti, srednje su temperature stijenke cijevi oko 1,5 C nie nego kod sustavapostavljanja na suho.

Time se radna temperatura moe malo smanjiti. To vodi do termikograstereenja grijae cijevi. Kako bi se zadovoljili svi zahtjevi, PIPELIFE svo-jim kupcima nudi 3 varijante ugradnje podnog grijanja za sustave polaga-nja na mokro. Ovisno o graevinskoj situaciji ili potrebi moe se biratiizmeu varijanti:

postavljanje na reetkastu konstrukciju postavljanje na sustav TACKER

Sustav postavljanja na mokro

2

1

3

4

5

1 podna obloga2 estrih3 grija a cijev i u vr enje

5 temeljna plo a4 topl. i izolacija od buke koraka

postavljanje na plou s epovima

6Kod sustava polaganja na suho grijae cijevi postavljene su u kontaktu selementima za toplinsku provodljivost ispod estriha.

(Ugradnja kod sustava postavljanja na suho TIP B u skladu sEN.1264-1)

PIPELIFE Vam nudi sustav polaganja na suho viestrukim pritezanjem. Kodtog je sustava sloj topl. provodljivosti ve ugraen na ploe.

Podna konstrukcija

Kao podna konstrukcija oznaava se dio od betonske deke do gornjegruba podne obloge konstrukcije deke. Izvoenje podne konstrukcije ovi-sno je o uvjetima ispod prostorije s podnim grijanjem (zemlja, negrijanaprostorija itd.) i otporu proputanja topline podne obloge.

Nosiva podloga mora biti dovoljno vrsta i suha, te imati ravnomjernupovrinu za prijem plivajueg estriha i za toplinsku izolaciju.Ne smije pokazivati uzdignua vea od 5 mm koja mogu izazvati zvunemostove i/ili kolebanja u debljini estriha.Cjevovodi i kanali moraju biti uvreni i izjednaeni, kako bi se osiguralaravnomjerna podloga za prijanjanje izolacijskog sloja/ izolacije od bukekoraka. Mora se predvidjeti za to potrebna konstrukcijska visina. Neveza-ni nasipi od prirodnog ili drobljenog pijeska, te zatita od buke koraka nesmiju se upotrebljavati za izjednaavanje.

Izolacijski slojevi od vrste pjene moraju dokazivati gustou sirove tvariodreenu u NORM B 3000 i B 3501.Izolacijski slojevi od mineralnih vlakana moraju odgovarati NORM B 3480i smiju se polagati samo u jednom slojuuz minimalnudebljinu predvienuza izolaciju od buke koraka.Kako bi dodatno uz izolaciju od buke koraka postigli potrebne toplinsko-izolacijske vrijednosti, preporuamo izradu u vie slojeva. Izolacija od bukekoraka treba se postaviti ispod toplinske izolacije. To ne vrijedi za grijaeploe sustava koje izoliraju od buke koraka.Kod keramikih podnih obloga smiju se upotrebljavati samo izolacijskimaterijali s veom dinamikom krutosti.

Sustav polaganja na suho

podloga

Primjer sustava izgradnje podas reetkastom konstrukcijom uzgrijane prostore

1

234

56

7

1 podna obloga2 suha estrih plo a3 folija4 grija a plo a5 plo a za polaganje6 lim za topl. provo enje7 temeljna plo a

1 topl. izolacija, izolacija odbuke koraka2 plastina folija3 reetka za uvrivanje4 privrsna kvaica za cijevi5 cijev za podno grijanje6 estrih7 rubna izol. traka

7

654321

grijani pro-stor ispod

negrijani ili periodi-ki grijani prostor

ispod ili direktno nazemlji*

temperatura vanjskog zraka ispod

projektna vanjskatemperatura

Td 0 C

projektna vanjskatemperatura

0 C>Td -5 C

projektna vanjskatemperatura

-5 C>Td -15 C

otpor topl.provodljivo-sti(mK/W)

0,75 1,25 1,25 1,50 2,00

*kod razine podzemne vode 5 m ova vrijednost treba biti poveana

7

Izolacijski slojevi moraju u ovisnosti s termikim rubnim uvjetima ispodpodnog grijanja imati slijedee minimalne otpore topl. provodljivostiprema EN 1264-4:

Stlaivost svih izolacijskih slojeva ne smije iznositi vie od 5 mm.Odavanje topline podnog grijanja prema dolje smije iznositi max. 25 %grijaeg kapaciteta, ali ne vie od 20 W/m. Ukoliko se kod podnih oblogas visokim otporom toplinske provodljivosti ne moe ispuniti navedeni zah-tjev, toplinsku je izolaciju ispod podnog grijanja potrebno odgovarajuepojaati.Izolacijske ploe moraju biti gusto zbijene i postavljene u ravninu. Vie-slojne izolacijske slojeve postavljajte tako, da spojevi izmeu ploa jednogsloja nisu u istoj liniji sa spojevima drugog sloja.

Na zidove i ostale uzlazee graevinske elemente (npr. okvirima vrata i stu-povima) prije ugradnje estriha postavite rubne izolacijske trake (rubnefuge). Rubne izolacijske trake moraju sezati do povrine gotove obloge iomoguiti kretanje od najmanje 5 mm. Kod vieslojnih izolacijskih slojevarubne izolacijske trake postavite prije nanoenja zadnjeg izolacijskog sloja.

Suvini dijelovi rubne izolacijske trake smiju se odrezati tek nakon zavre-tka podne obloge, odnosno kod tekstilnih i elastinih obloga tek nakonstvrdnjavanja mase za izravnavanje.

Prije nanoenja estriha izolacijski sloj pokrijte najmanje 0,15 mm debelomfolijom od polietilena, osim ako izolacijski sloj ne ispunjava istovrijednuzatitnu funkciju. Pojedinane trake moraju se na dodirima preklapati naj-manje 80 mm.Pokriv voditi do gornjeg ruba izolacijske trake, ukoliko ona sama ne ispu-njava funkciju pokrivanja.Kod tekueg estriha (anhidritnog estriha) pokrov izolacijskog sloja trebaizraditi tako, da se ne utjee na funkciju izolacijskog sloja. Pokrovi nisuzatita od prodora vlage.

Kod nanoenja estriha temperatura estriha i temperatura prostorije nesmije biti nia od 5C.Debljina estriha proraunava se iz podataka o sposobnosti preuzimanjatereta i klase savojne vrstoe prema normama. Primjenjivati nacionalnenorme, do pojavljivanja europskih normi.

Nominalna debljina preko grijaih cijevi (visina prekrivanja) mora iznositinajmanje trostruko od maksimalne granulacije, no najmanje 30 mm. Kodestriha od lijevanog asfalta debljina mora iznositi najmanje 15 mm. Kodestriha sa cijevnim sustavima unutar estriha, ija je debljina manja od 0,1m, vanjski se promjer cijevi mora pribrojati proraunatoj debljininajmanje30 mm. Kod estriha od lijevanog asfalta debljina mora iznositi najmanje15 mm. Kod estriha sa cijevnim sustavima unutar estriha, ija je debljinamanja od 0,1 m, vanjski se promjer cijevi mora pribrojati proraunatojdebljini.

odavanje topline prema dolje

rubne izolacijske trake

zatita od vlage

estrih

Maksimalna temperatura u blizini grijaih elemenata u estrihu ne smijeprekoraiti 55C. Kod estriha, izuzev cementnog estriha, ta se vrijednostsmije smanjivati, kod npr. asfaltnog estriha na 45 C, a kod anhidritnogestriha na temperaturu koju navodi proizvoa.

U zonama isprekidane podne obloge (npr. fuge, vrata, zid) kao i kodsamostojeih prikljuaka na razdjelnik zatitite grijau cijev zatitnom cije-vi koja preuzima gibanja estriha do 5 mm bez oteenja grijae cijevi.Zatitna cijev mora sezati 25 cm s obje strane prekida. Kod transportaestriha preko instaliranog sustava cijevi treba ispod podloiti daske ili sli-no.

Estrih-aditivi od tvrtke PIPELIFE (FT-ZUSATZ i FT-ZUSATZ 10) testirani su odstrane nadlenih instituta i dozvoljeni za uporabu. Dodatkom estrih aditi-va znatno se smanjuje udio vode u estrihu, time je znatno manji udio porau suhom stanju. Na taj se nain poveava gustoa sirove tvari estriha. Stime je nuno povezano i poboljanje toplinske provodljivosti estriha ipoveanje savojne vrstoe. Estrih aditivi moraju biti kompatibilni s upo-trijebljenom plastinom cijevi.

Podne obloge

Prije polaganja podne obloge potrebno je provjeriti kompatibilnost estri-ha s podnom oblogom.U pravilu je mogue upotrebljavati bilo koju vrstu podne obloge, ukolikosu zahtijevane temperature oznaene kao prikladne, te ako se ne prekora-uje maksimalni toplinski otpor RB od 0,15 mK/W. Isto tako, ljepilamoraju biti prikladna za odgovarajue temperature u spoju s grijaimestrihom.

Svaki zavrni sloj ima odreeni toplinski otpor koji utjee na odavanjetopline u prostoriju. Iz tog razloga se prije prorauna potrebnog razmakacijevi mora poznavati vrsta podne obloge.U slijedeoj tabeli navedeni su toplinski otpori najee upotrebljavanihpodnih obloga.

toplinski otpor RB [mK/W] oblogavrsta obloge toplinski otpor debljina d RB

[W/mK] [mm] [mK/W]estrih 1,40 ploice 1,00 15 0,015mramor 3,50 20 0,006tepih 0,08 5 0,063tepih 0,08 8 0,100tepih 0,08 12 0,150parket (hrast) 0,19 20 0,105mozaini parket (hrast) 0,21 8 0,038gotovi parket 0,14 15 0,107laminat 0,20 8 0,040PVC 0,23 2 0,009linoleum 0,17 2 0,012pluto 0,05 5 0,100

toplinski otpor

8

zatitna cijev

estrih aditiv-

toplinski otpor

toplinski otpormaks

9valovitost podnog grijanja

Materijal koritenih podnih obloga mora biti prikladan za temperaturekoje e nastupiti. upljine izmeu zavrne obloge i estriha nekontroliranoutjeu na protok topline, te ih iz tog razloga treba izbjegavati.

Uzmite u obzir da se u stambenim prostorima esto na keramike podneobloge stavljaju tepisi. Time nastaje poveani toplinski otpor koji se moeizjednaiti kao i kod podova s tepihom, odnosno drvenih podova, veomtemperaturom grijane vode, ili guim postavljanjem cijevi, te veim volu-menom strujanja grijae vode.Temelj prorauna podnog grijanja je zbog toga uvijek poznavanje vrstepodne obloge.Zbog svoje karakteristike tromosti je, meutim, keramika podna oblogau prednosti nad tepihom ili drvenom oblogom.

Tekstilne podne obloge

S postavljanjem tekstilne podne obloge smije se poeti tek, kada izvoatemeljem protokola o grijanju utvrdi da je grijanje izvedeno u skladu s nor-mama i funkcijom.

Kod kombiniranja podnog grijanja i tekstilnih podnih obloga treba se pri-dravati nekih osnovnih naela.Podne obloge od tekstila moraju na peatu tepiha sadravati oznaku pri-kladno za podno grijanje.Pozorno itajte preporuke proizvoaa tepiha.

Tepih u usporedbi s ostalim vrstama obloga ima prilino velik toplinskiotpor. Veina tepiha pokazuje toplinski otpor izmeuR = 0,06 0,15 m K/W.Istraivanja austrijskog instituta za ispitivanje tepiha pokazala su, da pje-nasta podloga i tepih imaju otprilike jednaku toplinsku provodljivost.

Za odavanje topline sloja grijaih cijevi na zrak u prostoriji odgovoran jezbroj toplinskih otpora svih slojeva iznad grijaih cijevi (estrih, podna oblo-ga) Ri i otpor prijelazu topline Re (povrina podna obloga - prostorija).Kod izbora podne obloge stoga treba uzeti u obzir, da tekstilna obloga stoplinskim otporom od cca. 0,11 m K/W u usporedbi s keramikom pod-nom oblogom sa cca. 0,015 m K/W ne pokazuje 7 puta vei otpor, ve,uzimajui u obzir druge slojeve, samo dvostruko vei otpor.

Tom nedostatku, meutim, nasuprot stoji jedna prednost.Ako je podno grijanje u pogonu, na gornjoj strani podne obloge nastajevalovitost povrinske temperature poda, pri emu iznad grijae cijevi podanastaje temperaturni maksimum, a izmeu grijaih cijevi temperaturniminimum. Kod podne obloge s malim toplinskim otporom ta se toplinamoe lako predati, tako da u estrihu izmeu cjevovoda protjee samomanje toplinsko strujanje. Valovitost temperature na povrini poda u tomje sluaju odgovarajue velika.

Ukoliko se upotrebljava toplinsko-izolacijski tepih, nastaje bolja raspo-djela topline u estrihu i tako manja valovitost povrinske temperaturepoda.

povrinska temperatura

a

Tepih

Tekstilne podne obloge pored karakteristike toplinske provodljivosti imajui drugih karakteristika na koje treba obratiti panju. To su prije svega sta-bilnost mjera, te utjecaji na starenje, koje se ubrzava kroz povienu tem-peraturu.Promjenjiva temperatura i vlaga zraka imaju neznatnu ulogu na stabilnostmjera kod tekstilnih podnih obloga, pa stoga mogu biti zanemarene.Budui da se tekstilne podne obloge gotovo iskljuivo lijepe po itavojpovrini preko podnog grijanja, mogu se tolerirati manje vrijednosti pro-mjene mjera, kojima nasuprot djeluje sila lijepljenja.to se tie istraivanja o starenju trenutno nemamo rezultata. Podatke stim u vezi potraiti kod proizvoaa tekstilne podne obloge, ili na austrij-skom institutu za istraivanje tekstila u Beu.Za provoenje radova postavljanja vrijede odredbe NORM B 2236 dio 1.i NORM B 2242-6.

Keramike podne obloge

S postavljanjem keramike podne obloge smije se poeti tek, kada izvoatemeljem protokola o grijanju utvrdi da je grijanje izvedeno u skladu s nor-mama i funkcijom.Prikladne su sve keramike ploice i ploe u skladu s EN14411,kao i podne ploe koje odgovaraju odredbama iz NORM B 2213. Priro-dni kamen koji zbog svog sastava ima sklonost nastajanju pukotina ( npr.mramor grube granulacije) u naelu nije prikladan za postavljanje na gri-jane podne konstrukcije.

U keramike obloge ubrajaju se:- ploice od fine keramike- keramike ploe s procjepima- podne klinker ploe- betonske ploe od klesanog kamena- ploe od prirodnog klesanog kamena- ploice i ploe koje nisu normirane, a pokazuju istu kvalitetu.

Ovi su materijali zbog svojeg malog toplinskog otpora vrlo pogodni kaopodna obloga u kombinaciji s podnim grijanjem. No, obratite panju naneke posebnosti, kako bi izbjegli oteenja na estrihu, ili keramikoj oblo-zi.- Kod lijepljenja zavrne obloge upotrijebiti prikladno ljepilo za podna gri-janja.- Rubna izolacijska traka kod postavljanja zavrne obloge mora sezatiiznad nje.- Upotrijebljeni izolacijski slojevi moraju se odlikovati dinamikom krutostii debljinom koja se zahtjeva u NORM-i.- Pojedini slojevi imaju razliite koeficijente dilatacije (rastezanja).

Svaki podni materijal razliito se rastee pri zagrijavanju. U slijedeoj tabe-li mogu se vidjeti neke vrijednosti.

gra. materijal koef. diletacije [mm/mK]beton B 300 0,010plinobeton 0,011cementni mort 0,011klinker i ploice 0,0050,008elik 0,0110,014staklo 0,0040,005poliester 0,0250,040drvo (smjer vlakana) 0,007

irenje materijala

10

11

mort za lijepljenje

Iz ove je tabele vidljivo, da se beton rastee dvostruko jae od ploica. Kodveih temperaturnih razlika stoga izmeu estriha i keramikih zavrnihobloga nastaju napetosti. Te se napetosti mogu neutralizirati npr. upotre-bom prikladnog morta za lijepljenje.

Kod ugradnje keramikih obloga upotrebom morta za lijepljenje u tanko-slojnom ili srednjeslojnom postupku smiju se koristiti samo mortovi za lije-pljenje koji se hidrauliki stvrdnjavaju, te imaju poveanu deformabilnost.

Mort za lijepljenje treba posjedovati odgovarajui certifikat za upotrebukod podnih grijanja. Kod transparentnih ili svjetlo obojenih podnih ploatrebalo bi koristiti mortove za lijepljenje na bazi bijelog cementa.Za ugradnju obloga od ploa iz prirodnog ili umjetnog kamena u debelo-slojnom postupku upotrijebiti najmanje mort iz grupe morta II u skladu sNORM B 2213. Kod ugradnje prirodnog kamena od materijala osjetljiveboje (npr. bijeli mramor, jura-mramor, higroskopni granit) mora se koristi-ti mort od trasnog cementa ili bijelog cementa. Kod postavljanja ploa odumjetnog kamena smije se koristiti i vapneno-cementni mort.Za provoenje radova ugradnje vrijede odredbe NORM B 2207 iNORM B 2242 dio 5.

Plastine obloge

S postavljanjem plastine podne obloge smije se poeti tek, kada izvoatemeljem protokola o grijanju utvrdi da je grijanje izvedeno u skladu s nor-mama i funkcijom.Ostatak vlage, izmjeren kalcij-karbidnom metodom (CM), kod cementnihestriha ne smije prekoraiti vrijednost 1,8%, a kod anhidritnih estriha vri-jednost 0,3%.Sve pukotine u estrihu moraju biti zatvorene vrstim spojem. Prije nano-enja mase za izjednaavanje (pahtla), odnosno ljepila treba nanijetipripremni premaz za poboljanje prianjanja.Tijekom ugradnje plastine podne obloge, povrinska temperatura estrihamora iznositi najmanje +12 C i pri ukljuenom podnom grijanju ne smijeprekoraiti +20 C.Pripazite da koristite samo ljepila i mase za izjednaavanje koje su prikla-dne za podna grijanja. Materijali moraju podnositi trajne temperature od+50 C. Ljepila, mase za izjednaavanje i premazi za prijanjanjemoraju bitimeusobno kompatibilni.Sve se plastine podne obloge u naelu lijepe po itavoj povrini: Letvicepodnoja ne smiju se lijepiti istovremeno na zid i pod.Za provoenje radova ugradnje vrijede odredbe NORM B 2236, dio 1. iNORM B 2242, dio 6.

Zavrne obloge od drveta

S postavljanjem drvenih podnih obloga smije se poeti tek, kada izvoatemeljem protokola o grijanju utvrdi da je grijanje izvedeno u skladu s nor-mama i funkcijom.

Estrih bi trebao, mjereno neposredno prije ugradnje, sadravati ostatakvlage od 1,5-1,8%. Vrijednost od 2% ni u kojem se sluaju ne smije pre-koraiti. Kod negativnog rezultata pri testiranju, treba ponoviti funkciona-lno grijanje prije poetka ugradnje.

Drvo i drveni materijali moraju odgovarati dotinim odredbama izNORM-i, te imati mogunost lijepljenja na estrih. Drveni podovi debljinepreko 24 mm, kao i drvene kaldrme (prema NORM B 3000, dio 8.) nisuprikladni.Radi smanjivanja pukotina u parketu treba birati klasu parketa s pretenimudjelom uspravnih godova.Vlaga drva tijekom postavljanja prema NORM B 2242 dio 7. mora izno-siti izmeu 7% - 9%.Parket se moe lijepiti u plivajuem postupku ili po itavoj povrini. Kodplivajueg postupka prvo se postavlja sloj za izjednaavanje (rebrasti kar-ton ili sl.). Elementi se lijepe paljivo u spoju na pero i utor uz koritenjeuobiajenog bijelog ljepila.Rubne izolacijske trake kod postavljanja parketa moraju viriti iznad njega,kako bi se postavljena parketna povrina mogla nesmetano rastezati.Kod lijepljenja gotovih parketnih elemenata po itavoj povrini koristiteljepilo koje za lijepljenje gotovog parketa na podno grijanje preporuujeproizvoa.Prethodno tretiranje estriha razrijeenim ljepilom (1 dio ljepila, 2 dijelarazrjeivaa, odnosno vode kod ljepila topivih u vodi) obavezno je. Tajprethodni premaz stvara dobar vezivni most na nanos ljepila koji slijedi, tedoprinosi uvrivanju povrine estriha. Prethodni se premaz kod ljepila sotapalima mora suiti najmanje 25 minuta, a kod disperzivnog ljepila oko24 sata, prije nanoenja ljepila. Koriteno ljepilo mora tolerirati trajne tem-perature od 60 C.Za provoenje radova postavljanja vrijede odredbe NORM B 2218,odlomci 2.3.4.1 do 2.3.4.6 i NORM B 2242, dio 7

paziti na prikladnost ljepila

prethodni premaz

12

13

testirati podlogu

sloj za izjednaavanje

dilatacijske fuge

polja estriha

Upute za ugradnju

Priprema

Prije poetka ugradnje provjerite kakvou sirove deke u skladu sa smjerni-cama NORM-e B 2232 i NORM-e B 2242 dio 2. Gola betonska dekatreba se oistiti metlom. Potrebno je ukloniti prljavtinu ili nejednakosti.Sanirati pukotine od slijeganja ili napetosti. Moraju se izravnati eventual-ni padovi. Nanoenje slojeva za izravnavanje mogue je samo s vezanimmaterijalima (mravi beton, toplinsko-izolacijski lagani beton, nasipna izo-lacija, ni u kojem sluaju pijesak). Svi graevinski dijelovi koji granie spodom moraju biti izgraeni i, ako je predvieno obukani. Montaa pro-zora, vrata i okvira, te elektrinih vodova i slinog, mora biti zavrena.Mokri vorovi, kao i prostorije s podovima koji granie sa zemljom mora-ju imati predvienu izolaciju od vlage. Ukoliko nedostaje izolacija odvlage, potrebno je to razjasniti prije poetka montae s naruiteljem!U svezi s veliinom polja estriha, postavljanjem dilatacijskih fuga i rezovi-ma potrebno se sporazumjeti s tvrtkom koja postavlja estrih. Mora posto-jati vaei plan fugiranja.Naelno vrijedi: Povrine estriha smiju iznositi maksimalno 40 m. Bonaduina ne smije prekoraiti 8 m. Ako su prostorije vee od 40 m potrebnoje uz rubne fuge postaviti dilatacijske fuge i to tako, da nastanu pravikutovi, odnosno kvadrati s prethodno navedenim mjerama. Odnos stranapolja estriha ne smije prekoraiti odnos od 2:1.Veliinu grijaih registaraprilagodite poljima estriha. Kod prolaza dilatacijskih fuga moraju se upo-trijebiti zatitne cijevi koje seu cca. 25 cm u svako polje estriha.

Zadrite dilatacijsku fugu kod postavljanja keramikih podnih obloga uzpomo ljepila za ploice. Kod postavljanja ploica u posteljicu od morta,dilatacijska fuga mora biti zadrana samo u posteljici.

" "

visina ugradnje

luk vodilice cijevi

isporuka

podesivo po visinipodesivo po dubini

visina montae

14

Razdjelnik i razdjelni ormar

U pravilu se vertikalne grijae cijevi i razdjelnik podnog grijanja postavlja-ju, odnosno montiraju na buku ili s ugradbenim ormarom prije radovaunutarnjeg bukanja.Kod montae razdjelnika na buku uvrstite donju inu razdjelnika cca. 30cm iznad gotovog poda. Kako bi postigli, ravne (okomite) spojeve cijevi narazdjelnik, preporuamo upotrebu naeg luka vodilice cijevi tipa FT-RFB16-18.PIPELIFE kruni grijai razdjelnik FT-V...A je spreman za montau, pretho-dno montiran na pocinanim, zvuno izoliranim konzolama. Proizvodi seod visokovrijednog mesinga MS63.Obostrani, plosnato izolirajui prikljuak 1 omoguava najveu moguufleksibilnost tijekom ugradnje.Kuglaste slavine za polaz i povrat, kao i zavrni komadi s odzrakom iventilom za pranjenje takoer su ukljueni.Sukladno NORM-i EN 1264-4 svaki grijai krug mora sadravati dva zau-stavna ventila i jednu napravu za uravnoteenje. Funkcije zaustavljanja iuravnoteenja moraju biti meusobno neovisne. Svaka grijana prostorijamora biti opremljena najmanje jednim grijaim krugom, kako bi se omo-guilo manualno, ili automatsko reguliranje temperature.Polazne opremljene su pokazivaima koliine protoka0-4 l/min s integriranim zaustavnim mehanizmom, a povratnesa zaustavnim, prethodno podesivim ventilima za finu regulaciju.Prikljune spojnice za prikljuak cijevi su G3/4 eurokonus.Prikljuke za plastine cijevi potrebno je zasebno naruiti.

Montaa razdjelnog ormara

Kod montae razdjelnika u PIPELIFE razdjelni ormar FT-VK.. uvrstite dra-e na pomine ine u ormaru.Ugradbeni ormar postavite direktno na golu betonsku deku. Svi ormariove serije podesivi su po visini izmeu 740 - 855 mm. Dubinu ugradnjemoete podesiti izmeu 85-130 mm, te prilagoditi okolnostima. Zbogmale ugradbene dubine od 85 mm razdjelni je ormar najprikladniji zaugradnju u zidove suhe gradnje. Univerzalni drai koji su predvieni uormaru omoguuju montau na i ispod buke. Takoer se isporuuje izatitni karton protiv prljanja tijekom zidanja.Raster-mjera, utisnuta u UP-okvir, slui podeavanju odreene FB-visineugradnje od 80-170 mm. Na taj nain vrlo lako moete odrediti visinumontae ormara.Za dovode razdjelnika predviene su uklonjive ploice bono, gore i nastranjoj strani ormara.Za provoenje strujnih kablova za regulaciju takoer su predvieni otvori.

cijevi razdjelnika

15

Razdjelnik i razdjelni ormar

U pravilu se vertikalne grijae cijevi i razdjelnik podnog grijanja postavlja-ju, odnosno montiraju na buku ili s ugradbenim ormarom prije radovaunutarnjeg bukanja.Kod montae razdjelnika na buku uvrstite donju inu razdjelnika cca. 30cm iznad gotovog poda. Kako bi postigli, ravne (okomite) spojeve cijevi narazdjelnik, preporuamo upotrebu naeg luka vodilice cijevi tipa FT-RFB16-18.

PIPELIFE kruni grijai razdjelnik FT-V...A je spreman za montau, pretho-dno montiran na pocinanim, zvuno izoliranim konzolama. Proizvodi seod visokovrijednog mesinga MS63.Obostrani, plosnato izolirajui prikljuak 1 omoguava najveu moguufleksibilnost tijekom ugradnje.

Kuglaste slavine za polaz i povrat, kao i zavrni komadi s odzraivaem iventilom za pranjenje takoer su ukljueni.Sukladno NORM-i EN 1264-4 svaki grijai krug mora sadravati dva zau-stavna ventila i jednu napravu za uravnoteenje. Funkcije zaustavljanja iuravnoteenja moraju biti meusobno neovisne. Svaka grijana prostorijamora biti opremljena najmanje jednim grijaim krugom, kako bi se omo

Mjere razdjelnikaveliina razdjelnika (izlazi) 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

(mm) 190 245 300 355 410 465 520 575 630 685 740(mm) 307 362 417 472 527 582 637 692 747 802 857

mjere razdjelnog (mm)Tip FT-VK1 FT-VK2 FT-VK3B1 510 760 1060H1 740 740 740

855 855 855B2 555 805 1105H2 622 622 622B3 491 741 1041H3 560 560 560X 100 100 100

Mjera H1 podesivo po visini od 740do 855 mm

podesivo po dubini od 85 do 130 mm

POVRAT

ULAZ

'

L'

55'

62

duina Lukupna duina

ormaria

16

Montaa razdjelnika

Uvrstite razdjelnik isporuenim materijalom za uvrivanje na zid. Kuglaste slavine 1 i zavrne komade 1 sa brtvama postavite na raz-

Pritegnite ih kljuem SW38. Oznaite grijae krugove isporuenim samoljepivim natpisima na raz-

djelnu bazu Za punjenje razdjelnika utaknite crijeva s tuljcem ventila na slavine

za punjenje i pritegnite ih. Ventile moete otvoriti okretanjem ulijevoa okretanjem udesno zatvoriti.

Rubna izolacijska traka

Grijai se estrih zbog toplinskog optereenja vie rastee od negrijanogestriha. Zbog toga je potrebna vea mogunost rastezanja na sve strane.Ona se omoguuje postavljanjem rubnih izolacijskih traka najmanje deb-ljine 10 mm.Postavlja se na svim zidovima koji obuhvaaju prostoriju. Takoer i na stu-povima, kaminima itd. Kako bi se izbjegli toplinski, odnosno zvunimostovi, rubne izolacijske trake se na spojevima moraju preklapati cca. 5-10 cm. U uglovima prostorije odreite rubne izolacijske trake, te ih posta-vite preklapajui jednu preko druge. Time ete postii da zasigurno estrihnee otjecati u zid, te zajamiti mogunost irenja estriha.Presavinite rubnu izolacijsku traku na perforiranoj oznaci i postavite je ukutnom obliku na deku zida.

Kod dvoslojnog izolacijskog sloja, rubna izolacijska traka postavlja se nadonji izolacijski sloj.

Uvrstite razdjelnik isporuenim materijalom za uvrivanje na zid. Kuglaste slavine 1 i zavrni komadi 1 brtve plosnato. Pritegnite ih klju-

em SW38. Oznaite grijae krugove isporuenim samoljepivim natpisima na raz-

djelnu bazu Za punjenje krunog grijaeg razdjelnika utaknite crijeva s tuljcem ven-

tila na slavine za punjenje i pritegnite ih. Ventile moete otvoriti okreta-njem ulijevo, a okretanjem udesno zatvoriti.

Rubna izolacijska traka

Grijai se estrih zbog toplinskog optereenja vie rastee od a sve strane.

perforacija

djelnik.

,

17

Rubna izolacijska traka bez trake folije:

Ovu rubnu izolacijsku varijantu koristiti kod varijante reetkaste kon-strukcije. Plastina folija, koja se postavlja po itavoj povrini, izvue sena rubovima, te u tom sluaju sprjeava prodiranje estriha izmeu zida iizolacije.

Rubna izolacijska traka s trakom folije:

Ova se rubna izolacijska traka koristi kod varijanti ploe sa epovima isustava koluta +. Dodatna traka folije postavlja se iznad izolacijskogsloja i sprjeava prodiranje estriha izmeu zida i izolacije.

Sustavi polaganja na mokro

Easy-Clip sustav ugradnje sa spajalicom za reetkastu konstrukciju

Novi Pipelife sustav ugradnje sa spajalicom za reetkastu konstrukcijuomoguava jednostavnu i brzu montae cijevi na konstrukciju uz pomopatentiranih spajalica (FT-Clip).

eline reetkaste konstrukcije (FT-GITTER) imaju veliinu polja od 100 x 100mm i debljinu ice od 3,4 mm (tip AQ34). Reetkasta konstrukcija (isporuka2400 x 1500 mm) postavlja se po itavoj povrini prostorije. Za stabilizacijuse preporua meusobni spoj reetki s poveznicima cijevi (FT-RB). Na dodi-ru dviju reetki treba paziti na liniju tapova reetke. Treba se pridravati raz-maka od 10 cm od zida.Ukoliko je potrebno, reetke se mogu plastinim privrsnicama (FT-GH100) privrstiti za podlogu.

sustav reetkaste konstrukcijeEasy-Clip

Toplinska izolacija i izolacija od buke koraka nanose se ovisno o gra evinskoj situaciji na golu deku, kao plo e, ili kao nasipna izolacija. U mokrim vorovima i kod podnih povrina, koje grani e sa zemljom, treba ispod izolacije postaviti prepreku za vlagu. Ovisno o situaciji, moe biti potrebna i vieslojna izrada izolacijskog sloja; pri tome je, ukoliko je mogu e, potrebno izolaciju od buke koraka postaviti ispod toplinske izolacije.Plasti na folija (FT-FOLIE) slui kao izolacija od vlage, kako toplinsku izolaciju i izolaciju od buke koraka ne bi promo io estrih. Ona ne slui kao prepreka za vlagu. Trake folije (polietilenska folija debljine najmanje 0,15 mm) potrebno je preklopiti cca. 10 cm, te uzdi i na zidovima preko visine rubne izolacijske trake. Time se jam i, da estrih lei plivaju i na izolaciji, te ne stvara zvu ne mostove prema uzdunim gra evinskim elementima.

18

Na reetku se postavljaju Pipelife cijevi za podno grijanje uz pomo speci-jalne spajalice (FT-EASYTACK). Mogu se koristiti cijevi dimenzija 16-18 mmvanjskog promjera. Cijevi se na reetku privruju novim sustavom Easy-Clip uz pomo spajalice.U spremniku spajalice nalazi se 30 kom kvaica za spajanje. Ljepljivu traku,koja pridrava kvaice nije potrebno uklanjati tijekom postavljanja.Spajalica se postavlja iznad cijevi na icu reetke. Uz pomo odgovarajuegalata , kvaica se montira na reetku. Cijevi se mogu uvrivati urasteru mjere 5 cm, to znai da se cijev ne mora uvrivati samo na kriureetke, ve i izmeu njega. Tako nismo vezani uz raster-mjeru reetke, vemoemo polagati u bilo kojem razmaku cijevi.Jo jedna velika prednost sustava je, da se polaganje i uvrivanje cijevimoe odvijati u jednom radnom koraku. To Vam, u odnosu na drugesustave reetki, tedi mnogo vremena.Cijevi se kod cementnih estriha treba uvrivati svakih 500 mm, a kodanhidritnih estriha otprilike svakih 300 mm.

Kod postavljanja podnog grijanja prema varijanti reetkasta konstrukcijapri stavljanju montanih obujmica postupati prema slijedeoj shemi:Odredite sjecita cijevi. Polazei od njih postavite u svakom smjeru dvijemontane obujmice u razmaku od 20 cm. Na taj nain je osigurano pridr-avanje najmanjeg dozvoljenog savojnog polumjera. Kod ravnih komadacijevi izmeu dva kuta prostorije postavite montane obujmice tako, dase zasigurno sprijei uzdizanje cijevi.

Easy-Clip

Postavljanje alatom

Easy-Clip postavljanje na krianjureetke

Easy-Clip postavljanje na popre-ni dio reetke

mjesto odvajanja

integr. rubna zona

19

SUSTAV TACKER

PIPELIFE sustav TACKER je toplinska izolacija i izolacija od buke koraka odpolistirol-pjene, grupe toplinske provodljivosti 040, debljine 32/30 mm.Toplinski otpor iznosi 0,67 mK/W i ispunjava zahtjeve NORM EN 1264-4. Korekturna vrijednost za buku koraka iznosi 29dB. Uvrivanje cijevina podlogu TACKER sustava izvriti spojnim iglama (FT-TACKNAD).

Otisnuti raster od 5 cm olakava pridravanje proraunatog razmaka ugra-dnje. Mogue su sve vrste polaganja. Kolut sustava TACKER odmotajte napripremljenu golu deku. U mokrim vorovima i kod podnih povrina, kojegranie sa zemljom, treba ispod izolacije postaviti prepreku za vlagu. Ovi-sno o situaciji, moe biti potrebna i vieslojna izrada izolacijskog sloja.Preklapanja koluta su samoljepiva. Zalijepite uzdune fuge izmeu trakakoluta bez preklapanja sa samoljepivom trakom (FT-KLBAND). Tako nasta-je potpuno zabrtvljena povrina koja izbjegava prodor vode od estriha, tetako sprjeava toplinske i zvune mostove. Po specijalnoj foliji smije sehodati bez opasnosti od oteenja. Dovoljno je stabilna i ne puca. Ne vri-jedi kao prepreka za vlagu.

Uzduna fuga izmeu rubnih izolacijskih traka i PIPELIFE-sustava kolutaplus brtvi se preklapanjem trake folije koja je nalijepljena na rubnu izo-lacijsku traku.

sustav TACKER

samoljepivo preklapanje

postavljanje spajalicom

20

Ako se ugrauje tekui estrih, traka folije mora biti vrsto zalijepljena nasustav koluta TACKER. Na tako postavljenoj povrini uvrstite PIPELIFE cije-vi podnog grijanja sukladno proraunatom razmaku cijevi uz pomo spoj-nih igala (FT-TACKNAD). Razmak spojnih igala treba iznositi cca. 500 mm.Pripazite, meutim, da se kod upotrebe tekuih estriha cijevi moraju uvr-stiti tako, da ne mogu isplivati (svakih 250-300 mm). Utisnite spojneigle uz pomo spec. alata (FT-TACKGERT) preko cijevi u podlogu.

Tehniki podaci sustav koluta plusmaterijal EPS-T-Typ N B 6015debljina u mm 32/30prostorna teina u kg/m2 20toplinska provodljivost W/mK 0,038grupa toplinske provodljivosti WLG 040toplinski otpor u m2K/W 0,79vlana vrstoa u kPa 109ponaanje kod poara prema N B 3800 T1 B1dinamika krutost MN/m3 16,33max. prometno optereenje kN/m2 5,0korekturna vrijednost buke koraka u dB 3033dimenzije u mm 10.000 x 1.000edinica pakiranja u m2/Karton 10,0

integrirana folija spreavaprodiranje estriha izmeurubnih traka i ploe TACKERsustava

21

SUSTAV "PLOA SA EPOVIMA"

PIPELIFE ploa sa epovima je moderna konstrukcija za povrinske grijaesustave u novogradnji ili kod renoviranja. Odlikuju je sigurno fiksirane cije-vi, a istovremeno je omoguena jednostavna korektura kod postavljanja.Ploa sa epovima od ekolokog polistirola vrsta je, te je prohodna zbogsvoje visoke povrinske vrstoe.

Postavljanje je brzo i to moe initi ak i jedna osoba. Ploa sa epovimase polae preklopljena i spaja se pritisnim gumbom .

Prikladna je i za cementne i za tekue estrihe. Kod ugradnje tekueg estri-ha prijelaz na rubnu izolacijsku traku mora biti zabrtvljen.

Izolacija ispod ploe sa epovimamoese individualno oblikovati.U mokrimvorovima i kod podnih povrina, koje granie sa zemljom, treba ispodizolacije postaviti prepreku za vlagu.

epovi su prikladne zaprihvat cijevi dimenzija od 14-17 mm. Pipelife pre-poruuje koritenje 16 mm-vieslojne cijevi RP16x2-200. Za razmakpostavljanja mogui su razmaci od 50 mm na vie.

Tehniki podaci kvraste ploepromjer cijevi u mm 1417razmak postavljanja u mm 50, 100, 150, 200, 250klasa gra. materijala prema EN 13501-1 Eklasa gra. materijala prema DIN 4102-1 B2zatita od vlage prema DIN 18560-1 damaterijal folije Polystyrol (PS)preklapanje folije u mm 50dimenzije u mm 1400 x 800iskoristiva povrina u m: 1,12jedinica pakiranja u kom/karton 18za povrinu postavljanja u m 20,16

spajanje pritisnim gumbom

22

PE-Xc cijev

Nova, vrlo fleksibilna PIPELIFE Floortherm PE-Xc cijev za podno grijanje odsrednje gustog, fizikalno umreenog polietilena je cijev od pet slojeva sunutranjom preprekom za kisik od EVOH (Ethylenvinylalkohol). EVOH slojje polimer s funkcijom prepreke. Nepropusnost na kisik je testirana sukla-dno DIN 4726. Cijev je tamnocrvene boje.

Cijev se isporuuje u slijedeim dimenzijama i duinama koluta:Da 16 x 2,0 mm 200 m 600 mDa 18 x 2,0 mm 120 m 400 mDa 20 x 2,0 mm 240 m

Polietilen je termoplast iz grupe poliolefina. Dobre mehanike karakteri-stike, kemijska otpornost, a posebno visoka elastinost ine ovaj materijalidealnim za podno grijanje.Zbog svoje je velike fleksibilnosti ova je cijev posebno pogodna za ugra-dnju. Sloj nepropusnosti kisika nanosi se direktno kod ekstruzije. Umree-njem se postie visoka termika stabilnost.

sastav stijenke: PE-Xc unutarnji sloj dodatak za poboljanje prionjivosti EVOH - sloj prepreke kisika dodatak za poboljanje prionjivosti PE-Xc vanjski sloj

PE-Xc cijevi nude slijedee prednosti: dugotrajnost visoka fleksibilnost jednostavnost ugradnje testirane sukladno DIN 16894 visoka otpornost na kemikalije (sukladno dodatku 1 DIN 8075) nepropusnost kisika sukladno DIN 4726 glatke povrine, mali gubici tlaka visoka vrstoa na abraziju bez korozije bez inkrustacije

Tehniki podaci dimenzijevanjski promjer u mm 16 18 20debljina stijenke u mm 2 2 2unutarnji promjer u mm 12 14 16teina cijevi u g/m 96 108 122teina cijevi s vodom u g/m 206 258 322unutarnji volumen u l/m 0,11 0,15 0,20max. tlano optereenje u bar kod 90C 7,6 6,7 5,9koeficijent dilatacije u mm/mK 1,5*10-4

gustoa u g/cm 0,93vrstoa na paranje u N/mm 1725vlana vrstoa u N/mm 2226modul elastinosti u N/mm 500600nepropusnost kisika u g/m.d

23

PE-RT cijev

PIPELIFE Floortherm PE-RT cijev za podno grijanje od polietilena s visokomtemperaturnom otpornou je cijev od etiri sloja s unutranjom prepre-kom za kisik od EVOH (Ethylenvinylalkohol). EVOH sloj je polimer s funk-cijom prepreke. Nepropusnost na kisik je testirana sukladno DIN 4726.

Cijev se isporuuje u slijedeim dimenzijama i duinama koluta:Da 18 x 2,0 mm 300 m 400 m

Cijevi za podno grijanje od PE-RT su zbog svoje fleksibilnosti lake za ugra-dnju. ak i na minus temperaturama mogu se ugraivati bez problema.

sastav stijenke: PE-RT unutarnji sloj dodatak za poboljanje prionjivosti EVOH - sloj prepreke kisika PE - vanjski sloj

PE-RT cijevi nude slijedee prednosti: visoka fleksibilnost jednostavnost ugradnje testirane sukladno DIN 16833 nepropusnost kisika sukladno DIN 4726 glatke povrine, mali gubici tlaka otporne na pukotine zbog napetosti visoka vrstoa na abraziju bez korozije bez inkrustacije

Tehniki podaci dimenzijevanjski promjer u mm 18debljina stijenke u mm 2unutarnji promjer u mm 14teina cijevi s vodom u g/m 108unutarnji volumen u l/m 258unutarnji volumen u l/m 0,15max. tlano optereenje u bar kod 70C 6koeficijent dilatacije u mm/mK 1,9*10-4

gustoa u g/cm 0,933vrstoa na paranje u N/mm 35vlana vrstoa u N/mm 34modul elastinosti u N/mm 500nepropusnost kisika u g/m.d

24

Vieslojna spojna cijev RP16x2-200

PIPELIFE vieslojna cijev posebno je prikladna zbog svoje otpornosti oblikaza upotrebu kod podnih grijanja sa sustavom ploe sa epovima.Cijev je testirana na 70C pri 10 bara, dozvoljeno je kratkotrajno maksi-malno optereenje do 95C. 100% je nepropusna za kisik.Cijev kombinira pozitivne karakteristike plastike (ne korodira, elastina je,otporna na pukotine uzrokovane napetostima, vrsta na habanje, teotporna na kemikalije) sa karakteristikama aluminija (visoka temperaturnai tlana otpornost, otpornost oblika, nepropusnost kisika, mala termikapromjena duine).Unutarnji sloj vieslojne spojne cijevi je od PE-X-a. Time se iskljuujemogunost oteenja korozijom.Mali savojni polumjeri do 5 x Da mogu se postii i manualnim savijanjem,za jo manje polumjere do 3,5 x Da upotrijebiti oprugu za savijanje cijeviRP-BFA 16 ili RP-BFI 16.Zbog metalnog sloja od aluminija, cijev se moe lako pronai detektoromza metal.

Vieslojna spojna cijev light 16 x 2,0 mm izraena je od: PE-RT unutarnjeg sloja dodatka za poboljanje prionjivosti aluminijski sloj dodatka za poboljanje prionjivosti PE-x vanjski sloj

Debljina aluminijskog sloja iznosi 0,2 mm, zbog ega se lako savija, aliuva stabilnost oblika.Cijev se isporuuje u slijedeim dimenzijama i duinama koluta:Da 16 x 2,0 mm 200 m

Tehniki podacidimenzija cijevi u mm 16 x 2vanjski promjer u mm 16debljina stijenke u mm 2unutarnji promjer u mm 12teina cijevi u g/m 114teina cijevi s vodom u g/m 220unutarnji volumen u l/m 0,106toplinska provodljivost u W/m.K 0,43koeficijent dilatacije u mm/mK 0,024povrinska hrapavost unutarnja cijev u m 1,5difuzija kisika u mg/l.d 0max. pogonska temperatura u C 60max. pogonski tlak (kod 70 C) u barima 4max. temperatura u sluaju kvara C 95savojni polumjer, slobodno savijanje 5 x Dasavojni polumjer, savijanje alatom 3,5 x Daisporuka u kolutima (m) 200, 400boja bijela

nepropusnost kisika

stabilnost oblika

5-slojeva light cijev

alu

min

ijski

slo

j

PE

-XC

vanjs

ki s

loj

ljepl

jivi s

loj

ljepl

jivi s

loj

PE-XC unutarnji sloj

25

Tehnika spajanja

PIPELIFE cijevi za podno grijanje dimenzija 16 x 2,0 mm, 18 x 2,0 mm i 20x 2,0 mm mogu se spojiti press-spojnicama (RP-M..). Kod dimenzije 18 x2,0 mm postoji mogunost spajanja podbuknom spojnicom (FT-RK18/2,0).Sva spajanja na podnoj konstrukciji moraju biti tono oznaena i pozicio-nirana na revizijskom nacrtu.

Transport i skladitenje

PIPELIFE cijevi za podno grijanje treba zatititi od svakog oteenja povri-ne cijevi, ili djelovanja ulja, masnoa i UV-zraenja. Koluti su kod isporukezatieni od UV-zraka plastinom folijom ili kartonom. Cijevi umotane uplastinu foliju mogu se skladititi na otvorenom. Cijevi pakirane u kartonmoraju se do ugradnje skladititi u natkrivenom prostoru.

spajanje press-spojnicama

spajanje podbuknom

UV-zraenje

spojnicom

26

Verlegung der Fubodenheizungsrohre

Pretpostavka za ugradnju su proraun potrebne koliine topline sukladnoEN 12831 i austrijski prilog H 7500, te plan postavljanja sukladnoEN 1451, te plan s podacima o razmaku cijevi, te broju grijaih krugova.

Montirajte poetak koluta cijevi sa spojnicom na ulazu razdjelnika. Uvr-stite cijev dvostrukim proraunatim razmakom na konstrukciju do sredinegrijaeg kruga. Pritom drite 10 cm razmaka od zida i pazite da se cijev nesavije . Pridravajte se u sredini grijaeg kruga najmanjeg savojnog polu-mjera. Provedite cijev izmeu ve montiranih cijevi nazad do razdjelnika izatvorite spojnicom na izlazu. Pripazite da pojedine grijae krugovepostavljate na jednoj razini i da pritom ne prekriite cijevi. Duinu grijaihkrugova potrebno je prilagoditi postojeem tlaku, odnosno tehnikomproraunu.

Prilagodite sustav postavljanja obliku prostorije. Izbjegavajte prelaenjedilatacijskih fuga estriha. Ako je to ipak potrebno, upotrijebite zatitnecijevi. Zatitna cijev treba sezati 25 cm u svako polje estriha. Fuge slijega-nja, odnosno razdvojne fuge zgrade ne smiju biti kriane cjevovodima.

Vodovi povezivanja s grijaim povrinama u drugim prostorijama postav-ljaju se u istom razmaku kao i povrina koja se prelazi. Po potrebi izoliratipovezne vodove.

Montaa grijaih cijevi podnoggrijanja na razdjelnik:

1.cijev odrezati pod pravim kutomi spojnicu

umetnuti tuljac u cijev.

preko cijevi.

2.Zatezni prsten preko cije-vi i

3.

4.maticu zateznog prstena navitina ruke

5.Vijak na razdjelniku dratiu suprotnom smjeru kljuemSW24 i zategnuti maticuzateznog prstena kljuemSW30 (cca. 25-30 Nm)

navui

Postaviti u ventil

27

Temperature postavljanja

Grijae cijevi podnog grijanja od tvrtke PIPELIFE polau se hladne. To znai,nije potrebno prethodno zagrijavanje punjenjem tople vode . PIPELIFEcijevi mogu se ugraivati i na minus temperaturama, ukoliko prosjenatemperatura stijenke cijevi iznosi vie od+ 10 C. To se postie skladite-njem cijevi u grijanoj prostoriji.

Najmanji savojni polumjer

Pridravajte se najmanjeg savojnog polumjera za PIPELIFE grijae cijevipodnog grijanja, koji je naveden u tehnikim podacima za pojedinu cijev.Savojni polumjer moete kontrolirati veliinama polja na rasteru reetka-ste konstrukcije, odnosno ploe sa epovima kod punog sustava postav-ljanja. U unutranjosti pua promjer okretne petlje treba iznositi cca 20cm.

Naini polaganja cijevi

Kod postrojenja za povrinsko grijanje mogui su razliiti naini polaganja.Pri izboru naina polaganja cijevi trebate uzeti u obzir slijedee toke:

oblik prostorije broj grijaih krugova razdjelne fuge estriha, odnosno zgrade rubnu zonu s veom povrinskom temperaturom postavljanje postrojenja za grijanje poda i povrine kao potpuni, djelo-

mini ili kombinirani sustav grijanja ravnomjernost povrinske temperature pridravanje najmanjeg savojnog polumjera od oko 10 cm, neovisno o

razmaku cijevi

Postavljanje u obliku meandra

Ove dvije varijante nude relativno jednostavnu montau cijevi, no nera-vnomjernu povrinsku temperaturu. Kod uskog razmaka cijevi teko je pri-dravati se najmanjeg savojnog polumjera. Ova vrsta ugradnje primjenju-je se najee u malim, sporednim prostorijama.

temperatura stijenke cijevi

savojni polumjer

postavljanje u obliku meandra

ko razmaka cijevi manjeg od 20 cmdkod razmaka cijevi veeg/jednakog 20 cm

28

Postavljanje u obliku pua

s integrir. rubnom zonom

Ova se varijanta u pravilu preferira. Povrinska temperatura vrlo je ravno-mjerna, jer najtoplija zona ulaza lei kraj najhladnije zone povrata.Prikladna je zbog ravnomjerne raspodjele temperature za sve prostorije ukojima se boravi, te velike prostorije poput hala, prodajnih salona, crkviitd.Sve navedene varijante ugradnje mogu se meusobno kombinirati. Istotako se kod svake varijante moe povisiti povrinska temperatura promje-nom razmaka cijevi na podruju rubnih zona.

Rubne se zone mogu integrirati u grijai krug, ili se izraditi kao vlastitikrug.

Zatitne cijevi

Ukoliko kod postavljanja grijaih krugova treba uzeti u obzir dilatacijskefuge, mora postojati vaei plan fugiranja od projektanta. Kod fuga estri-ha, odnosno prividnih fuga, prolaza vrata itd.umetnite zatitnucijevduinecca. 50 cm preko cijevi, kako bi izjednaili gibanja polja estriha. Istose tako preporuuje, kod prikljuka cijevi podnog grijanja na razdjelnikkoristiti zatitne cijevi.

postavljanje u obliku pua

ravnomjerna raspodjela tempe-rature

29

Sustav polaganja na suho

Sustav Multiklemm

PIPELIFE Multiklemm-sustav polaganja na suho dokazao se prije svega kodsanacije starih kua i montanih kua.Mala visina izgradnje je vaan kriterij za renoviranje. Zahvaljujui malojvlastitoj teini, taj je sustav idealan i za montane kue.

Program isporuke obuhvaa ploe za ugradnju, te skretne ploe od poli-stirola PS30. Nalijepljena alu-folija preuzima provoenje topline na suheestrih ploe koje su iznad. Time zahtjevno postavljanje limova za toplinskuprovodljivost postaje suvino.Tako ne samo da tedite novac, ve i dragocjeno vrijeme.

Postavljanje RP16x2-200 vieslojnih Pex-alu-pex cijevi vri se u udubljenjaploa. Mogui razmak cijevi iznosi 12,5, odnosno 25 cm.

Kao sustav raspodjele optereenja slue uobiajene ploe od suhog estri-ha, koje nasuprot mokrom estrihu ne zahtijevaju suenje, te ih se ne trebazagrijavati. Odmah su prohodne, odnosno mogu se oblagati svim uobia-jenim podnim oblogama poput ploica, parketa, tepiha ili plastinih oblo-ga.

Izgradnja poda s PIPELIFE Multiklemm-sustavom polaganja na suho

Ukupna visina izgradnje poda PIPELIFE Multiklemm-sustava polaganja nasuho bez podne obloge iznosi 55 mm (uklj. 25 cm suhe estrih ploe)

ploa, 1000 x 500 x 30 mm

skretna ploa, 500 x 500 x 30 mm

idealne za sanaciju starogradnjei montane kue

podna oblogasuha estrih ploaM p -cijev 16 x 2,0 mmMultiklemm-ploaravna podloga

L

30

Postavljanje

Kod Multiklemm sustava i cijevi se polau u obliku meandra. Pritom jevano, da je polaz cijevnog razvoda postavljen prema vanjskom zid.S novom skretnom ploom mogue je i postavljanje u sustavu punogoblika

Potreba materijalau % povrine postavljanja (podaci vrijede za prostorije s normalnim tlocr-tom i mogu odstupati u praksi)Ploa za postavljanje: 85%, skretna ploa: 20 %.

VL RL

dijagram RA 12,5 cm

dijagram RA 25 cm

Dijeljenje

rubne zone

glavne zone i kupaone

otpor podne obloge=0

SNAG

A u

Dijeljenje

rubne zone

SNAG

A u

otpor podne obloge=0

glavne zone i kupaone

temperatura u K

temperatura u K

31

Testiranje nepropusnosti

Prije nanoenja estriha testirajte grijae krugove pritiskom vode na nepro-pusnost.Ispitni pritisak mora biti dvostruko vei od pogonskog, no najmanje 6bara. Takav pritisak mora cijevi tijekom ugradnje estriha drati uspravni-ma. Nepropusnost i ispitni pritisak moraju biti zabiljeeni u ispitnom izvje-taju.Kod opasnosti od smrzavanja moraju se provoditi prikladne mjere, poputupotrebe sredstava za zatitu od smrzavanja ili temperiranje zgrade. Akoza normalni pogon postrojenja nije potrebno daljnje sredstvo za zatitu odsmrzavanja, sredstva se moraju otkloniti pranjenjem i ispiranjem s naj-manje tri puta izmjenom vode.

Ispiranje postrojenja

Nakon zavravanja radova ugradnje, postrojenje se mora isprati vodomsukladno NORM H 5195. Kod prvog pokretanja postrojenje se moraisprati dvostrukom koliinom sadraja vode.

Voda koritena za prvo ili ponovno koritenje postrojenja mora biti bistra,bez boje i mirisa i lebdeih estica > 25 m.Nastavke za ispiranje treba ugraditi u ulaz i povrat u istoj dimenziji kao idimenzija cjevovoda generatora topline. Kod dimenzija veih od DN 50koristiti nastavke za ispiranje u DN 50.Potpuno ispiranje grijaeg postrojenja treba provoditi u koracima. Tajpostupak treba biti dokumentiran u protokolu ispiranja sukladno NORMH 5195, dio 1., dodatak B.

Punjenje postrojenja

Nakon ispiranja u sustav grijanja treba sukladno NORM H 5195 napuni-ti vodom odgovarajue kvalitete.

Kao vodu za punjenje koristiti bistru vodu, bez boje i mirisa, te ostatakalebdeih estica > 25 m. Kemijski parametri vode trebaju odgovaratiodredbama NORM H 5195, dio 1, toka 5.2, 5.3, 5.4. i treba ih doku-mentirati aktualnom analizom. ukupna tvrdoa do 1000 l sadraja vode do 3 mmol *l -1(17 stupnjeva

njemake tvrdoe) sadraj klorida ispod 30 mg *l-1 promatranje sadraja amonija

Za odreivanje koliine punjenja vode, preporua se koritenje brojila koli-ine vode. U suprotnome, koliina se moe i izraunati.

Kod punjenja podnog grijanja zatvoriti sve povratne ventile. Svaki grijaikrug puniti pojedinano otvaranjem ventila, te odzraivanjem na razdjel-niku. Nakon odzraivanja grijaeg kruga ventil se ponovno zatvara. Tajpostupak ponavlja se sa svakim grijaim krugom na razdjelniku. Ako su svigrijai krugovi odzraeni, mogu se otvoriti sve slavine na tom razdjelniku.

ispitni tlak najmanje 6 bara

nastavak za ispiranje

protokol ispiranja

0

32

Postupak zagrijavanja

Cementne estrihe se smije, sukladno ON 2242-2, zagrijavati tek nakonstvrdnjavanja u trajanju od cca. 3 tjedna, a anhidritno vezane estrihenakon stvrdnjavanja od najmanje 10 dana. Kod utvrivanja vremenastvrdnjavanja dani sa srednjom temperaturom prostorije viom od +12Craunaju se kao cijeli dani, a dani sa srednjom temperaturom prostorijeizmeu +5C i +12C kao 0,7 dana.

Zagrijava se ulaznom temperaturom, koja odgovara povrinskoj tempera-turi estriha, ali iznosi najmanje +15C i to u fazama od 5 K na 24 sata dodostizanja maksimalne ulazne temperature.

Maksimalna ulazna temperatura mora se drati toliko dugo dok vrijemezagrijavanja (vrijeme zagrijavanja, dranja temperature i hlaenja) nedosegne 11 dana.

Hlaenje se mora odvijati u fazama od maksimalno 10 K dnevno. Tijekomzagrijavanja i hlaenja prostoriju treba prozraivati, pri emu treba izbje-gavati propuh.

Kod paronepropusnih podnih obloga (npr. PVC, keramike ploice iliploe) i drvenih podnih obloga potrebno je nakon zavravanja prvogpostupka zagrijavanja i nakon trodnevnog hlaenja, jo jednom zagrijatido maksimalne ulazne temperature, te istu zadrati 24 sata.

Ukoliko nakon zagrijavanja test na ostatak vlage daje previsoke iznose,treba ponoviti postupak zagrijavanja.

Sa zagrijavanjem se ne smije zapoeti bez utvrivanja pravila. Postupakzagrijavanja biljei se u protokol, koji se nakon zavretka postupka preda-je nalogodavcu.

Nakon postupka zagrijavanja grijanje se iskljuuje, odnosno zadrava seulazna temperatura koja osigurava potrebnu povrinsku temperaturuestriha za postavljanje podne obloge.

Zatita od korozije

Za zatitu od oteenja nastalih korozijom, kamencem ili naslagama u zat-vorenim sustavima tople vode do 100 C treba se pridravati NORM H5195, dio 1.

Grijaa voda ne smije sadravati lebdee tvari, mora biti bistra i bez vidlji-vih oneienja. Boja i miris mogu se promijeniti dodatkom aditiva. Grija-a voda mora odgovarati specifikacijama iz NORM H 5195, dio1, toka5.3, 5.4, 5.5 i 5.6.

sadraj klorida ispod 30 mg*l-1 promatranje udjela amonija pH-vrijednost od 8 do 9,5 (kod aluminijskih materijala 8-8,5) pridravanje udjela koncentracije kod koritenja zatitnih tvari ili inhibitora

Ugradnja i pogon postrojenja trebaju se vriti tako, da se to vie sprijeipristup zraku u zatvoreni sustav grijanja, npr. pravilnim dimenzioniranjemi smjetanjem cirkulacijske crpke, te pravilnim pogonom postrojenja zaodravanje tlaka.

minimalno vrijeme stvrdnjavanja

zagrijavanje

hlaenje

protokol zagrijavanja

NORM H 5195, dio 1

33

Izvoa radova ugradnje postrojenja je obavezan korisniku postrojenja,iscrpnim i razumljivim uputama za upotrebu, koje ostaju kod korisnika,objasniti kojih se posebnih mjera za odravanje treba pridravati, te kakose sluiti postrojenjem. Inhibitori su potrona roba, te stoga redovito trebaprovjeravati njihovu koncentraciju. Po potrebi je korigirati.

Za svako postrojenje potrebno je kod prve upotrebe, ili ponovne upotre-be nakon stanke, sastaviti protokol postrojenja i protokol ispiranja, sukla-dno prilogu A i prilogu B NORM B 5195, dio 1.

Prirunik postrojenja Grijaa voda vaan je sastavni dio dokumentacijepostrojenja i sastoji se od zbirke protokola postrojenja i ispiranja.

Kod periodikog kontroliranja postrojenja potrebno je sastaviti protokolpostrojenja. Pritom je posebno vano dokumentirati promjene. Za provo-enje kontrole stanja grijae vode je odgovoran korisnik postrojenja.

uputa za upotrebu

protokol postrojenja

prirunik postrojenja

kontrolni intervali

34

Podeavanje koliine protoka

Potrebnu koliinu protoka pojedinog grijaeg kruga provjeriti u uputamaza podno grijanje (vidi upute i dimenzioniranje)

1. Otkloniti zatitni poklopac. Zatvoriti ventil okretanjem regulacijskogvretena u desno s kljuem za odzraivanje SW5.

2. Podesiti volumenski protok okretanjem regulacijskog ventila u lijevo uzpomo uputa ili prema dijagramu gubitka tlaka.

Fini navoj podesnog vretena ne smije se vidjeti iznad matice!S 2 1/2 3 okreta u lijevo ventil je potpuno otvoren!

3. Oitati volumenski protok na skali mjeraa koliine protoka, te regulira-ti prema potrebi.

povrat

polaz

povrat

polaz

to no krivo

povrat

polaz

35

4. Montirati zatitni poklopac, odnosno podesni pogon. Time se sprjeavaneeljeno mijenjanje postavki, te prljanje ventila.Zatitni poklopac lagano pritegnuti.

5. Po potrebi se svaki grijai krug moe zatvoriti zatitnim poklopcem.Postavke ostaju sauvane!

polaz

povrat

polaz

povrat

36

Regulator pojedinanih prostorija

Sobna se temperatura mijenja utjecajem topline izvana, poput npr. sunca,elektrinih ureaja, okupljanja mnogo ljudi itd.

PIPELIFE regulatorom pojedinanih prostorija mogu se kontrolirati tempe-raturna kolebanja.Pipelife Vam nudi 2 sustava regulacije pojedinanih prostorija sustav umreen icama beini sustav

Senzori neprestano mjere temperaturu prostorije i usporeuju je sa zada-nom vrijednosti.Kod odstupanja od zadane vrijednosti senzor alje odgovarajue elektrinesignale preko regulacijskog razdjeljivaa u podesni pogon, koji na povra-tu razdjelnika grijaih krugova regulira protok kroz ventil grijaeg kruga.

PIPELIFE regulator pojedinanih prostorija je regulacija u 2-toke, to znaikod prekoraivanja zadane vrijednosti ventil se kompletno zatvara, usuprotnome seotvara.

Termostat sa satom je senzor s integriranim satom. On omoguava pode-avanje vremena i faza temperature, te raznih programa.

Za jednostavno spajanje senzora sa podesnim pogonima prikladan jeregulacijski razdjelnik. On zamjenjuje inae uobiajen sustav umreavanjaelektrinim icama.Povrh reguliranja temperature koritenjem regulacijskog razdjeljivaa sasatom postoji mogunost zagrijavati razliite prostorije u razliito vrijeme.Time je mogue individualno prilagoavanje grijanja na ritam ivota.Uz pomo digitalnog sata mogu se pohraniti razliita vremena za grijanjei sniavanje temperature.PIPELIFE regulator pojedinanih prostorija tako naravno pomae tedjetienergiju.Nadalje, u regulacijskom razdjelniku sa satom integrirano je iskljuivanjecrpke. Ukoliko nema potrebe za grijanjem i svi su podesni pogoni zatvo-reni, iskljuuje se crpka grijanja. Time se tedi elektrina energija.

senzor

regulacijski razdjelnik

razmjetaj senzora

termostat

spoj za satili dodatnemodule

podesni pogon 230V

pe L NN L230V

pumpa

N pe

37

Regulator pojedinanih prostorija umreen icom

Termostat za prostorije FT-ART1

je elektroniki termostat za koritenje kod grijanja s niskim temperatura-ma vodeUpravljanje putem elektronikih podesnih pogona FT-STAG

Prednosti: povoljna cijena beuman (Triac-izlaz) visoka preciznost regulacije (0,5K) za direktno prikljuenje na podesne pogone ili na regulacijskirazdjeljiva regulacija preko ugraenih senzora temperature

Tehniki podaciradni napon 230 Vradna temperatura 050 Cpodruje regulacije 530 Cupravljaka diferencijacija 0,5 Cprikljuak Triacsenzor temperature NTC (10 K)izlazna snaga Maximal 10 Welektrini prikljuak 2 x 1,02,5 mm2

Termostat za prostorije FT-ART2

je elektroniki termostat za koritenje kod grijanja s niskim temperatura-ma vode.Upravljanje putem elektronikih podesnih pogona FT-STAG

Termostat dodatno posjeduje mogunost sniavanja temperature, kojomse upravlja putem eksternog upravljakog sata, ili preko regulacijskog raz-djeljivaa sa satom.Opremljen sa preklopnikom za biranje izmeu programa komfora, nonogsniavanja temperature i ukljuivanja u zadano vrijeme.

Prednosti: beuman (Triac-izlaz) visoka preciznost regulacije (0,5K) za direktno prikljuenje na podesne pogone ili na regulacijski razdjelnik regulacija preko ugraenih senzora temperature eksterni prikljuak za upravljaki kabel za nono sniavanje temperature opremljen preklopnikom za biranje izmeu programa komfora, nonogsniavanja temperature i ukljuivanja u zadano vrijeme

Tehniki podaciradni napon 230 Vradna temperatura 050 Cpodruje regulacije 530 Cupravljaka diferencijacija 0,5 Cprikljuak Triacsenzor temperature NTC (10 K)izlazna snaga Maximal 10 Welektrini prikljuak 2 x 1,02,5 mm2

elektrini prikljuak bezregulacijskog razdjeljivaa

elektrini prikljuak sregulacijskim

dimenzije FT-ART 1 i FT-ART2ART2

razdjeljivaa

60 mm

80 mm

31 mm

80 mm

podesni pogon

P (0V)N (0V)

A ili B (opcija)

razdjelnik

38

Termostat za prostorije FT-DRT1 s digitalnim prikazom

je elektroniki termostat s mikroprocesorom i digitalnim prikazom za kori-tenje kod grijanja s niskim temperaturama vode. Digitalni prikaz pokazu-je aktualnu temperaturu prostorije, te aktualne postavke.Upravljanje putem elektronikih podesnih pogona FT-STAG

Termostat dodatno posjeduje mogunost sniavanja temperature, kojomse upravlja putem eksternog upravljakog sata, ili preko regulacijskog raz-djelnika sa satom.Izbornik: program komfora, nonog sniavanja temperature i ukljuivanjau zadano vrijeme. Sklopka za ukljuivanje/iskljuivanje.

Prednosti: beuman (Triac-izlaz) mikroprocesor tehnika visoka preciznost regulacije (0,5K) za direktno prikljuenje na podesne pogone ili na regulacijski razdjelnik pokaziva postavki preko digitalnog prikaza podni senzor s podesivim ogranienjem temperature 10C do 40C pojedinano biranje programa regulacija preko ugraenih senzora temperature regulacija preko eksternih senzora regulacija preko ugraenih senzora temperature i ogranienje tempera-

ture podnog grijanja uz pomo podnog senzora (upravljanje putemugraenog potenciometra)

ulazna temperatura kod iskljuenog termostata u prostoriji sklopka za ukljuivanje/iskljuivanje.

Tehniki podaciradni napon 230 Vradna temperatura 050 Cpodruje regulacije 530 Cupravljaka diferencijacija 0,3 Cprikljuak Triacsenzor temperature NTC (10 K)izlazna snaga max 10 Wpodesivo ogranienje temp. 1040 Celektrini prikljuak 2 x 1,02,5 mm2

Pribor:Uz termostat isporuuje se i podni senzor temperature ukljuujui 3 mkabla

dimenzije FT-DRT 1

elektrini prikljuak bezregulacijskog razdjelnika

elektrini prikljuak sregulacijskim razdjelni-kom

60 mm

80 mm

80 mm

31 mm

podni osjetnik

eksterni senzor

PODESNI POGON

124 4

A ili B (opcija)

RAZDJELJIVA

PODESNI POGON

1244

39

Termostat sa satom FT-CLT1

je moderan elektroniki termostat sa satom i LCD-prikazom, lijepog dizaj-na za individualno podeavanje u stanovima, duanima, uredima, radioni-cama itd.Raspolae s 9 integriranih standardnih i 4 varijabilna korisnika programa,zatitom od smrzavanja i funkcijom za godinje odmore, zakljuavanjemtipkovnice i reset-funkcijom.Podruje podeavanja 5-35C u normalnom pogoni i pogonu sniavanja.Programiranje i podeavanje prouite u uputama za koritenje koje suisporuene s ureajem.

Prednosti: pogon na baterije 9 fiksnih temperaturnih i vremenskih faza 4 varijabilne temperaturne i vremenske faze zatita od smrzavanja funkcija za godinje odmore

Tehniki podaci3 baterije (AA) 1,5 Vupravljaka snaga 8 A 250 V ACvrsta zatite IP 30

Regulacijski razdjeljiva-osnovni FT-RV4BA i FT-RV6BA

su regulacijski modularni razdjelnici za koritenje kod grijanja s niskimtemperaturama vode.Regulacijski razdjelnici raspolau svim relevantnim elektrinim prikljuci-ma. Mogu se montirati na DIN-tranicu, direktno na zid, ili u razdjelnomormaru. Regulacijski razdjelnik povezuje termostate u prostorijama sapodesnim pogonima. Uz pomo prikljuka A i B upravljakim vodom ter-mostata moe se upravljati preko eksternog sata.im jedna zona (prostorija) zatreba toplinu, aktivira se jedan sklopnik sdva potencijalno slobodna kontakta (crpka, generator topline itd.). Daljnjezone mogu se dodati prikljuivanjem dodatnih regulacijskih modula raz-djelnika.Upravljanje putem elektronikih podesnih pogona FT-STAG (bez napajanjazatvoren).

Prednosti: jednostavna instalacija 4(3) podesna pogona po zoni prikljuivanja max. 24 podesna pogona (1 baza 6 zona + 1 proirenje 6 zona) modul za 4 ili 6 zona mogunost proirenja s dodatnim modulima mogunost proirenja sa satom kontakti za automatsko iskljuivanje crpke

Tehniki podaciradni napon 230 Vradna temperatura 0 C50 Ckontakt crpke 8 Amp.

dimenzije FT-RV6BA iFT-RV6EW

187,5

78

4

40

Regulacijski razdjeljiva - dodatni regulacijski moduliFT-RV4EW i FT-RV6EW

su proirenja osnovnih regulacijskih modularnih razdjelnika za koritenjekod grijanja s niskim temperaturama vode do 12 zona.Upravljanje putem elektronikih podesnih pogona FT-STAG (bez napajanjazatvoren).

Prednosti: jednostavna instalacija 4(3) podesna pogona po zoni prikljuivanja modul sa 4 ili 6 zona mogunost proirenja sa satom

Tehniki podaciradni napon 230 Vradna temperatura 0 C50 Ckontakt direktno s termostata

Regulacijski razdjeljiva dodatni regulacijski modul satFT-RV/UHR

je proirenje osnovnih regulacijskih modularnih razdjeljivaa za koritenjekod grijanja s niskim temperaturama vode; sadri sat sa 2 zone (dan/no)koji se moe programirati.Programiranje i podeavanje prouite u uputama za koritenje koje suisporuene s ureajem.

Prednosti: jednostavna instalacija 2 podesna pogona po zoni prikljuivanja modul za 4 ili 6 zona moe se proiriti mogunost proirenja sa satom kontakti za automatsko iskljuivanje crpke

Tehniki podaciradni napon 230 Vradna temperatura 0 C50 Ckontakt crpke 8 Amp.

Podesni pogon FT-STAG

PIPELIFE podesni pogon FT-STAG je elektrotermiki podesni pogon za gri-jaa postrojenja.Podesni pogon je bez napajanja zatvoren.

Podesni pogon kompatibilan sa svim uobiajenim grijaim razdjelnicima iventilima grijaih tijela direktno ili s adapterom.Direktno se moe koristiti za sve ventile s navojnim prikljukom M30 x 1,5mm i nominalnom duinom zatvaraa ventila 11,8 mm. (Heimeier)

Aktualno podeenje ventila trajno se prikazuje na prozoru u kuitu.crveno: ventil je zatvorencrno: ventil je otvoren

dimenzije FT-RV4BA i FT-RV4EW

41

Ovaj ureaj pojednostavljuje kontrolu korektnog naina rada.Ovaj novi koncept prikaza zahtijeva dodatne dijelove vidljive prema van.Budui da nema procjepa provoenja, postie se odgovarajue visokavrsta zatite IP 44.

Podesni pogon se moe montirati u uspravnom, vodoravnom ili viseempoloaju. Montaa/demontaa je brza i bez upotrebe snage.

Ugraeni varistor titi pogon od visokih napona u opskrbnoj mrei.Beuman je i ne zahtjeva odravanje.

Tehniki podacinominalni napon 230 V ACmax. struja ukljuivanja 0,25 A x 0,5 sec.trajna snaga 2,5 Wvrijeme otvaranja/zatvaranja ca. 3 minnominalni hod 3,5 mmnominalna snaga zatvaranja 140 Ntemperatura okoline 0...50 Cprikljuni kabel 2 x 0,75 mm2; duina 1 mpokaziva poloaja vizualnivrsta zatite vodoravna/okomita IP 44klasa zatite IIteina ca. 145 gvijani prsten M30 x 1,5 mmnomin. duina zatvaraa ventila kompatibilno Heimeier 11,8 mm

Beino podeavanje pojedinanih prostorija

Dodatno opremanje u ve postojeim zgradama uz pomo beinih regu-lacijskih sustava preko radio signala posebno je praktino i jednostavno.Ugradnja je brza i ne stvara prainu i prljavtinu. ak i u novogradnji je tro-ak materijala i vremena rada reduciran na minimum.

poloaj ugradnje

shema prikljuivanja

osigura

2 kontakta bez potencijalanpr. za regul. pumpe ilibojlera

asamo kod 24V:

maksimalan broj podesnih pogona nije ograni en!

42

Termostat za prostorije FT-FRT1

je elektroniki termostat s radio signalom za koritenje kod grijanja sniskim temperaturama vode.Upravljanje putem elektronikih podesnih pogona FT-STAG (bez napajanjazatvoren). Termostat radi pomou baterija ije je trajanje cca. 2 godine.

Prednosti: visoka preciznost regulacije (0,3K) prijenos signala na regulacijski razdjeljiva preko radio-signala normalni pogon/pogon sniavanja temperature ON/OFF-sklopka

Tehniki podaciradni napon 2 Li - baterije 3 V (CR2430)trajanje baterija 2 godineradio-frekvencija 433 MHzdoseg (bez prepreka) 50 mradna temperatura 050 Cpodruje regulacije 530 Csenzor temperature NTC (100 K)

Termostat za prostorije FT-FRT2

je elektroniki termostat s radio signalom i digitalnim prikazom za kori-tenje kod grijanja s niskim temperaturama vode.Upravljanje putem elektronikih podesnih pogona FT-STAG (bez napajanjazatvoren). Termostat radi pomou baterija ije je trajanje cca. 2 godine.

Prednosti: visoka preciznost regulacije (0,3K) prijenos signala na regulacijski razdjeljiva preko radio-signala normalni pogon/pogon sniavanja temperature ON/OFF-sklopka

Tehniki podaciradni napon 2 Li - baterije 3 V (CR2430)trajanje baterija 2 godineradio-frekvencija 433 MHzdomet (bez prepreka) 50 mradna temperatura 050 Cpodruje regulacije 530 Csenzor temperature NTC (100 K)

smjetanje senzora

dimenzije FT-FRT1 i FT-FRT2FRT2

80 mm

60 mm 31 mm

80 mm

43

Regulacijski razdjelnik-osnovni beini FT-FRV6BA

Beini regulacijski razdjeljiva je tako koncipiran, da se montira neposre-dno kod razdjelnika grijaih krugova. Prikljuuje se na struju od 230 V.Moe se koristiti za upravljanje 6 zona. Broj podesnih pogona po termo-statu nije ogranien. Oni se spajaju direktno na beini regulacijski raz-djelnik. Termostati su preko radio signala povezani s regulacijskim razdjel-nikom preko aktivne radio-antene.Beini regulacijski razdjelnik, osnovni, mora se uvijek kombinirati sa radioprijemnikom i satom.Kontakti slobodnog potencijala za iskljuivanje crpke, odnosno upravljanjekotlom isto su tako integrirani u bazu.Beini regulacijski razdjeljiva, osnovni, moe se proiriti za 4 zone.

Radio prijemnik sa satom je opremljen aktivnom antenom koja korespon-dira sa beinim termostatima. Kod slobodnog prijenosa domet cca. 50 m.Antena se ne bi se smjela montirati u razdjelni ormar ili slinim kuitima.Time se reducira mogunost prijenosa. Montaa mora biti okomita.

Prednosti: beina komunikacija preko radio-signala s termostata preko aktivne

antene u radio-prijemnik domet cca. 50 m program od 7 dana 9 integriranih, te 12 od korisnika definiranih programa grafiki prikaz programa prikaz zone i vremena. Pritiskom na tipku OK pokazuje se zahtijevana

vrijednost i stvarno stanje. automatski ili manualni pogon (normalno, sniavanje, zatita od smrza-vanja) funkcija za godinje odmore reset-funkcija neogranieno pohranjivanje programa 3 sata rezerve za rad pri nestanku struje

Tehniki podaciradni napon 230 Vradio frekvencija 433 MHzradna temperatura 50 mdomet 050 C

Regulacijski razdjeljiva beini - dodatni regulacijski modulFT-FRV4EW

Dodatni beini regulacijski modul sam za sebe nije funkcionalan. U nae-lu radi zajedno sa osnovnim modulom i radio-prijemnikom sa satom. Nataj se nain baza moe proiriti za 4 zone.

Tehniki podaciradna temperatura 050 C

dimenzije FT-FRV4EW

dimenzije radio-prijemnika sasatom

dimenzije FT-FRV6BA

187,5

78

4

44

Podesni pogon FT-STAG

PIPELIFE podesni pogon FT-STAG je elektrotermiki podesni pogon za gri-jaa postrojenja.Podesni pogon je bez napajanja zatvoren.

Podesnipogonkompatibilan sasvim uobiajenim krunim grijaim raz-djeljivaima i ventilima grijaih tijela direktno ili s adapterom.Direktno se moe koristiti za sve ventile s navojnim prikljukom M30 x 1,5mm i nominalnom duinom zatvaraa ventila 11,8 mm. (Heimeier)

Aktualno podeenje ventila trajno se prikazuje na prozoru u kuitu.crveno: ventil je zatvorencrno: ventil je otvorenOvaj ureaj pojednostavljuje kontrolu korektnog naina rada. Ovaj novikoncept prikaza zahtijeva dodatne dijelove vidljive prema van. Budui danema procjepa provoenja, postie se odgovarajue visoka vrsta zatite IP44.

Podesni pogon se moe montirati u uspravnom, vodoravnom ili viseempoloaju. Montaa/demontaa je brza i bez upotrebe snage.

Ugraeni varistor titi pogon od visokih napona u opskrbnoj mrei.Beuman je i ne zahtjeva odravanje.

Tehniki podacinominalni napon 230 V ACmax. struja ukljuivanja 0,25 A x 0,5 sec.trajna snaga 2,5 Wvrijeme otvaranja/zatvaranja ca. 3 minnominalni hod 3,5 mmnominalna snaga zatvaranja 140 Ntemperatura okoline 0...50 Cprikljuni kabel 2 x 0,75 mm2; duine1 mpokaziva poloaja vizualnivrsta zatite vodoravna/okomita IP 44klasa zatite IIteina ca. 145 gvijani prsten M30 x 1,5 mmnomin. duina zatvaraa ventila kompatibilno Heimeier 11,8 mm

je

45

Regulacijski set za postizanje konstantne vrijed-nosti FT-FWR/N

Primjena

Regulacijski set za postizanje konstantne vrijednosti IsoTherm koristi se zaodravanje konstantnosti ulazne temperature kod grijanja povrina naniskim temperaturama. Ulazna temperatura moe se podesiti na regula-cijskoj stanici za konstantne vrijednosti nestupnjevito izmeu 30C i 50C.

IsoTherm se upotrebljava u postrojenjima ije davanje topline s jedne stra-ne protjee kroz potroae s visokom ulaznom temperaturom (npr. radija-tori, grijai zraka i sl.), a s druge strane kroz potroae niske ulazne tem-perature (podna/zidna grijanja). Opskrba dvaju grijaih krugova pritomprotjee zajednikim uzlaznim/vertikalnim cijevima.

Regulacijski set za postizanje konstantne vrijednosti moe se montiratiplosnato brtvei na lijevu ili desnu stranu razdjelnika.

Montaa i prikljuak kompaktne regulacijske stanice

Hidraulike prikljuke izvesti prema slijedeem prikazu:

Regulacijski set za postizanje konstantne vrijednosti tvorniki se isporuu-je za montau na razdjelnik grijaeg kruga s lijeve strane. Kako bi stanicuugradili s desne strane, samo se mora prespojiti termometar na ventiluubrizgavanja.Ovisno o prostornim odnosima i dimenzijama razdjelnika grijaih krugovamoe biti potrebno, crpku okrenuti u os spajanja vijcima. Kako bi se topostiglo, prvo se moraju otpustiti obje zatvorene matice na crpki, kako bise zatim crpka okrenula u potrebnu poziciju. Ponovno pritegnuti vijke, pri-tom i crpku i vijani dio drati u suprotnom smjeru.

Oprez:U kombinaciji s regulacijskim setom za postizanje konstantne vrijednostirazdjelnik treba tako adaptirati da se povrat nalazi dolje!

hidrauliki prikljuak

okrenuti crpku

L = 216 mmL1 = 278 mm

210

+ -2

80

46

Kod Pipelife grijaeg razdjelnika se montirana ulazna grana mora zamije-niti s povratnom granom.

Sve elektrine prikljuke mora izvoditi autorizirani strunjak u skladu slokalnim elektro-instalacijskim propisima. Elektrini vodovi ne smiju dodi-rivati vrue dijelove.

Cirkulacijska crpka i graninik temperature ve su tvorniki spojeni i -cama . Kako bi crpka radila samo kada postoji potreba za toplinom, prepo-ruamo spajanje crpke na sklopnik (logika elektrinog regulacijskog raz-djeljivaa).

Graninik temperature u sluaju smetnji iskljuuje cirkulacijsku crpku itako sprjeava pregrijavanje podnog grijanja. Kako bi izbjegli nepotrebnoukljuivanje, temperaturu na graniniku treba postaviti za nekoliko stup-njeva vie od eljene ulazne temperature.

Stavljanje u pogon

Ispiranje regulacijske stanice za konstantne vrijednosti

IsoTherm zatvoriti prema mrei cijevi (kuglastim slavinama iz asortimanaisporuke razdjelnika ili ugraditi zasune). Crpku iskljuiti i na razdjelnikuzatvoriti sve grijae krugove. Prikljuiti vodove za ispiranje i pranjenje naza to predviena mjesta na razdjelniku. Isprati regulacijsku stanicu.Oprez: Pranjenje mora uvijek biti otvoreno, jer bi inae veliki pritisak vodeotetio grijae postrojenje.

Ispiranje grijaih krugova

Regulacijski set za konstantne vrijednosti zatvoriti prema razdjelniku.Iskljuiti crpku i zatvoriti sve grijae krugove na razdjelniku.Prikljuiti sve ureaje na razdjelniku za ispiranje, punjenje i pranjenje.Otvoriti grijai krug koji se ispire i isprati, dok potpuno ne izae zrak i svaoneienja iz kruga.

Vano: Smije se ispirati samo u smjeru protoka grijaih krugova, tj. ulazvode mora biti na ulaznom razdjelniku, a istjecanje na povratu!Pranjenje mora uvijek biti otvoreno, jer bi inae veliki pritisak vode ote-tio grijae postrojenje.Pridravati se naputaka za ispiranje iz uputa za montau i pogon.

Podeavanje ulazne temperature podnog grijanja

Kod potrebe za maksimalnim uinkom (nominalnim uinkom) ulazna tem-peratura kotla mora biti najmanje 15C via od eljene ulazne temperatu-re!

zamijeniti razdjelne grane

elektrini prikljuak

graninik temperature

shema principa FT-FWR/N

povratni

povrat ulaz

polaz

povratvolumenubrizgavanja

47

Ulazna temperatura je tvorniki podeena na 44C. Pokaziva je u toj pozi-ciji na istoj ravnini s podesnim kotaiem.Okretanjem podesnog kotaia u plus ili minus smjer odgovarajue semijenja i temperatura.

Kotai kljoca pri okretanju. Svaki kljocaj znai promjenu ulazne tem-perature zadane vrijednosti za 1C.

Smanjenje zadane vrijednosti ulazne temperature:Okreite podesni kotai u smjeru kazaljke na satu. Ukoliko se pokazivauzdie iz kotaia, sniava se zadana temperatura.Svaki kljocaj u smjeru kazaljke na satu sniava zadanu temperaturu za1C.Regulacijsko podruje temperature je u rasponu od 30C do 50C. Podes-ni kotai moe se meutim dalje okretati prema gore i prema dolje. Toizvan regulacijskog podruja ima za posljedicu samo jo manje promjenezadane temperature.

Povisivanje zadane vrijednosti ulazne temperature:Okreite podesni kotai u smjeru suprotnom od kazaljke na satu. Ukoli-ko se pokaziva uvlai u kotai, povisuje se zadana temperatura.

Svaki kljocaj u smjeru suprotnom od kazaljke na satu povisuje zadanutemperaturu za 1C.

Funktionsweise der Kompakt-Regelstation

Ubrizgavajui ventil je koncipiran kao proporcionalni regulator i radi bezpomone energije. Termostat smjeten direktno u medij u trajnom je kon-taktu s aktualnom ulaznom temperaturom.

Odstupanja od zadane vrijednosti imaju za neodgodivu posljedicu pro-mjenu hoda ventila, tako da se sukladno tome mijenja i koliina vruevode koja se ubrizgava iz kruga kotla.

Ubrizgana koliina vode na ulazu se mijea u cirkulacijsku crpku s povrat-nom vodom iz razdjelnika i tako odrava ulaznu temperaturu u uskomtemperaturnom podruju konstantnom.

Tehniki podacimax. dozvoljena radna temperatura 90 Cmax. dozvoljeni radni pritisak 10 barreg. podruje temperature 3050 Ctvornike postavke temp. 44 Cnominalni toplin. uinak ca. 10 kWuinak crpke ca. 100 Warmature mesing Ms 58cijevi mesing Ms 63opruge nehrajui elikO-prsteni EPDMplosnata brtvila AFM 34 bzw. EPDMdosjedi kuglaste slavine PTFE

smanjiti temperaturu

pove ati temperaturu

48

Proraun i dimenzioniranje

Manualna metoda

U pravilu se kod planiranja grijanja zapoinje s proraunom potrebnog gri-jaeg optereenja.Prostorija s postojeom unutarnjom temperaturom zbog graninih povri-na gubi toplinski uinak prema van. U danima kada je vanjska temperatu-ra nia, unutarnja se temperatura moe izjednaiti samo uz pomo grija-nja.

Osnova za planiranje podnog grijanja je izraunavanje grijaeg opteree-nja za projektirani objekt. Nakon prorauna grijaeg optereenja- primje-nom NORM M 7500, grijae optereenje zgrada- moe se provesti odre-ivanje razmaka cijevi. Temeljem veliine povrina koje se griju podnim gri-janjem moe se izraunati potrebna koliina cijevi u ovisnosti o razmakucijevi za pojedine prostorije. Zakljuno, ovisno o broju izraunatih grijaihkrugova, moe se odrediti razdjelnik. Zavretak proraunskog postupkapredstavlja sastavljanje popisa materijala kao temelj za sastavljanje tro-kovnika.

1. Proraun grijaeg optereenja za zgrade sukladno EN 12831 iprilogu H 7500

2. Proienje grijaeg optereenja, grijae optereenje prostorije gri-jane podnim grijanjem QN,f

Od nominalnog grijaeg optereenja oduzima se udio grijaeg opteree-nja grijanog poda.Budui da je kod povrinskog grijanja temperatura povrine poda via odtemperature prostorije, ne moe doi do protoka topline kroz pod. Zbogtoga se mora oduzeti gubitak topline kroz pod;za planiranje kotla, meutim, treba uzeti u obzir ukupnu potrebu za topli-nom.

Nadalje, dobitak topline, poput davanje topline kroz strop i ostale toplin-ske utjecaje (dodatni izvor topline, sunce, mnotvo ljudi, intenzivno osvje-tljenje itd) treba uzeti u obzir.

3. Proraun specifinog optereenja q des

QN,fqdes =AFB

qdes = specifino optereenjeQN,f = proieno grijae optereenjeAFB = grijaa povrina poda

4. Izraun srednje grijae nadtemperature DuH

To je logaritmiki odreena srednja razlika izmeu srednjih grijaih tem-peratura i normirane unutarnje temperature.

uV uRDuH = [K]uV uiln uR ui

DuH = srednja grijaa nadtemperatura [K]uV = srednja grijaa ulazna temperatura [C]uR = srednja grijaa povratna temperatura [C]ui = temperatura prostorije [C]

grijae optereenje

grijae optereenje prostorije spodnim grijanjem

specifino optereenje

srednja grijaa nadtemperatura

49

5. Odabir sustava postavljanja

Sustav REETKASTA KONSTRUKCIJARazmaci cijevi: 10, 15, 20, 25, 30 cm

Sustav TACKER:Razmaci cijevi: 10, 15, 20, 25, 30 cm

Sustav PLOA SA EPOVIMA:Razmaci cijevi: 7,5, 15, 22,5, 30 cm

6. Izraunavanje razmaka cijevi podnog grijanja uz pomo dijagramaoptereenja (vidi str. 56) uzimajui u obzir toplinski otpor podnepodloge (vidi tabelu str.8).

Pritom se ne smiju prekoraiti krivulje graninih vrijednosti.

Krivulje graninih vrijednosti opisuju granini sluaj, kod kojeg se preko-rauje maksimalna temperatura povrine poda koja proizlazi iz vrijedno-sti dobivene iz fiziolokih razloga (vidi str.4).Granine vrijednosti za Du0 = 9 K vrijede za boravine prostore i kupaone(24C).Granine vrijednosti za Du0 = 15 K vrijede za rubne zone.Razlika izmeu maksimalne temperature povrine i temperature prostori-je ne smije prekoraiti graninu vrijednost.

7. Izraun potrebne koliine cijevi i broja grijaih krugova

Pomou odabranog razmaka cijevi moe se izraunati potrebna koliinacijevi po m iz slijedee tabele:

RA [cm] 7,5 10 15 20 22,5 25 30lfm/m2 13,33 10 6,67 5 4,44 4 3,33

Mnoenjem ove vrijednosti s povrinom grijae povrine dobiva se duinagrijaih krugova.Kod ukupne duine grijaih krugova treba uzeti u obzir prikljune vodovena razdjelnik.Duina grijaih krugova ne smije prekoraiti 120 m i moe se smanjiti kodvelikih protoka.

8. Odreivanje koliine protoka- trenja u cijevima-gubitka pritiska

Potrebna koliina protoka m HK u grijaim krugovima izraunava se slije-deom formulom:

qdes AHK Ro ui uum HK = 1++4190 s Ru q Ru

1 uR0 = +Rl B = 0,093 m2 K/Wa lu

Ru = Rl,ins + Rl,Decke + Rl,Putz + Ra,Decke (Ra,Decke = 0,17 m2 K/W)

m HK = koliina protoka grijaeg kruga [kg/s]qdes = specifino optereenje [W/m2]AHK = povrina grijaeg kruga [m2]s = razlika ulazne i povratne temperature [K]ui = temperatura prostorije [C]uu = temp. u prostoriji ispod prostorije s podnim grijanjem [C]Ro = gornji djelomini otpor prolaza topline poda [m2 K/W]RlB = otpor toplinske provodljivosti podne obloge [m2 K/W]

Su

= Dicke der berdeckung ber dem Rohr [m]

sustav postavljanja

razmak cijevi

dijagram optereenja

granine krivulje

potrebna koliina cijevi

koliina protoka( )+

Su ( )1a

50

lu = toplinska provodljivosti pokriva [W/m K]Ru = donji djelomini otpor prolaza topline poda [m2 K/W]Rl,ins = otpor toplinske provodljivosti izolacije [m2 K/W]Rl,Decke = otpor toplinske provodljivosti deke [m2 K/W]Rl,Putz = otpor toplinske provodljivosti buke [m2 K/W]

Nakon izrauna koliine protoka u grijaem krugu odreuje se gubitakzbog trenja u cijevi R uz pomo dijagrama gubitka pritiska (vidi str. 57).Ukupni gubitak pritiska DpHK grijaeg kruga dobivamo iz:

DpHK = R x l + DpV

DpHK = pritiska grijaeg kruga [mbar]R = gubitak zbog trenja u cijevima po dunom metru [mbar/m]l = duina cijevi grijaeg kruga [m]DpV = gubitak pritiska na otvorenom ventilu [mbar]

(vidi dijagram na str. 58)

9. Prilagoavanje grijaih krugova

Gubitak pritiska najnepovoljnijeg grijaeg kruga podnog grijanja ne smijebiti vei od 250 mbar.Grijai krugovi moraju se prilagoditi najnepovoljnijem krugu.Nakon to je odreen gubitak pritiska za sve krugove, izraunava se naj-nepovoljniji.Viak pritiska mora se razgraditi na povratnim vijcima.Tim gubitkom pritiska povratnih vijaka odreuju se postavke ventilaprema dijagramu na str. 58.

DpRV = DpHKU DpHK

DpRV = gubitak pritiska- povratni vijakDpHKU = gubitak pritiska-