8 Tjedan Prepreke u Komunikaciji i Asertivnost 2010 2011web

KomunikacijaKomunikacijaKomunikacijaKomunikacija

Prepreke u komunikacijiPrepreke u komunikaciji

Komunikacija i Komunikacija i međuljudski odnosimeđuljudski odnosi

Prepreke u komunikaciji


• Loša komunikacija vodi do usamljenosti i udaljavanja od prijatelja, partnera, roditelja i djece, kao i do slabog uspjeha u poslu.

• Da bismo mogli raditi na poboljšanju naših komunikacijskih vještina, moramo prvo utvrditi kakve su one kojima raspolažemo i koje su to pogreške koje i sami često činimo, više ili manje svjesni da griješimo.


Postoji 12 glavnih prepreka u komunikaciji, a mogu se podijeliti u tri skupine:

1. Prosuđivanje

2. Nuđenje rješenja

3. Izbjegavanje tuđih briga


PROSUĐIVANJE: Glavna prepreka u interpersonalnoj

komunikaciji proizlazi iz naše prirodne tendencije da prosuđujemo - da se složimo ili ne složimo s izjavama druge osobe.

• Kritiziranje• Etiketiranje / Stereotipiranje • Dijagnosticiranje• Hvaljenje


NUĐENJE RJEŠENJA: Bilo brižno, indirektno ili agresivno, ono

često pogoršava problem ili stvara niz novih problema, a ne rješava dilemu od koje se počelo.

• Naređivanje• Zastrašivanje, prijetnja• Moraliziranje• Sugestivno ispitivanje• Davanje savjeta


IZBJEGAVANJE TUĐIH BRIGA:

Ako postoji ikakva mogućnost da razgovor skrene u drugom pravcu, netko će je iskoristiti.

• Odvraćanje pažnje

• Logičko argumentiranje

• Tješenje i razuvjeravanje


I. PROSUĐIVANJE: Glavna prepreka u interpersonalnoj

komunikaciji proizlazi iz naše prirodne tendencije da prosuđujemo - da se složimo ili ne složimo s izjavama druge osobe.

ProsuđivanjeProsuđivanje

KRITIZIRANJE: Negativno vrednovanje druge osobe, njenih postupaka ili stavova, ukazivanje na pogreške druge osobe.

• "Sam si se do toga doveo -

nitko drugi nije kriv za zbrku u koju si upao."


ETIKETIRANJE: Omalovažavanje druge osobe na osnovi stereotipa o skupini ljudi kojoj osoba pripada.

"Tipično ženski..."; "Vi intelektualci ste svi

jednaki..."; "Još jedan bezosjećajni

muškarac..."


DIJAGNOSTICIRANJE: Analiziranje zašto se osoba ponaša na određeni način; amatersko psihologiziranje.

"Čitam te kao knjigu - radiš to samo zato da bi me razljutio."

"Samo zato što si završila fakultet, misliš da si bolja od mene."


HVALJENJE: Pozitivno vrednovanje druge osobe, njenih postupaka ili stavova, ukazivanje na kvalitete druge osobe. One se tada često povlače, bojeći se manipulacije i iskorištavanja.

"Ti si uvijek tako dobra djevojčica, to ti sigurno neće biti teško!";

"Jednog dana ćeš daleko dogurati, uopće ne sumnjam u tvoje sposobnosti."


II. NUĐENJE RJEŠENJA: Bilo brižno, indirektno ili agresivno,

ono često pogoršava problem ili stvara niz novih problema, a ne rješava dilemu od koje se počelo.

Nuđenje rješenjaNuđenje rješenja

NAREĐIVANJE: Određivanje drugoj osobi što treba učiniti, i to na grub i nasilan način.

"Sjedni, piši zadaću i više uči, pa će i učiteljica biti bolja prema tebi!"


PRIJETNJA: Pokušaj kontroliranja ponašanja druge osobe upozoravajući je na negativne posljedice koje će morati snositi.

"Nemoj mu to reći jer će ti se obiti o glavu!"


MORALIZIRANJE: Propovijedanje drugoj osobi kako bi se trebala ponašati.

"Trebaš mu reći da ti je žao." "To bi bilo pravedno..."


SUGESTIVNO ISPITIVANJE: Pitanja zatvorenog tipa, na koje se može odgovoriti samo jednom kratkom riječi ili sa da ili ne, ometaju komunikaciju i otežavaju razvoj odnosa među ljudima.

“Je li ti žao što si to učinila?”“Je li danas bilo sve OK na poslu? Je.”

“Zar nije odlična ova nova kolegica?”


DAVANJE SAVJETA: Nuđenje drugoj osobi gotovih rješenja za njene probleme, nametanje svog mišljenja i svog načina ponašanja.

"Da sam ja na tvom mjestu, sigurno bih ga ostavila."

"To je bar lako. Prvo bi trebalo..."


III. IZBJEGAVANJE TUĐIH BRIGA:

Ako postoji ikakva mogućnost da razgovor skrene u drugom pravcu, netko će je iskoristiti. Time početni problem ostaje neriješen.

Izbjegavanje tuđih brigaIzbjegavanje tuđih briga

ODVRAĆANJE PAŽNJE: Odbacivanje nečijih problema na stranu kroz skretanje pažnje na druge sadržaje.

"Nemoj sad biti žalostan. Radije razgovarajmo o nečem ugodnijem!"


LOGIČKO ARGUMENTIRANJE: Pokušaj da se druga osoba uvjeri u nešto pozivajući se na činjenice i logiku, a zaboravljajući osjećaje koji su u sve uključeni.

“Pogledajmo činjenice: on je tvoj šef i može si dopustiti da se tako ponaša, nema smisla da se toliko uzrujavaš!”


TJEŠENJE I RAZUVJERAVANJE: Pokušaj da drugu osobu poštedimo negativnih osjećaja koji je muče.

"Ne brini, poslije kiše uvijek dolazi sunce."

"Vidjet ćeš, sve će se to dobro završiti.“


• Iako nisu toga svjesni, ljudi redovito unose prepreke u svoju komunikaciju s drugim ljudima.

• Procijenjeno je da ove prepreke čine oko 90% konverzacije kad jedna ili obje strane imaju problem koji treba riješiti ili neku potrebu koju žele zadovoljiti.

Nepoželjne posljediceNepoželjne posljedice

• smanjuju samopoštovanje druge osobe • mogu izazvati povlačenje, otpor ili

odbacivanje • mogu dovesti do naučene

bespomoćnosti, povučenosti, osjećaja pobijeđenosti ili nedoraslosti

• smanjuju vjerojatnost da će osoba sama naći izlaz iz svoje situacije

Ponavljana i česta upotreba ovih postupaka u komunikaciji može biti uzrok trajnom poremećaju nekog odnosa.


Dobra vijest je da se ove navike u konverzaciji mogu ispraviti.

Već sama svijest o tome da ih i mi imamo je korak ka njihovom mijenjanju.

Možete sami izabrati koju od pogrešaka biste najviše željeli eliminirati i usmjeriti se na to da je ne koristite. To će u početku biti vrlo teško, jer su navike dobro ukorijenjene i zahtijevaju i vrijeme i trud da ih se promijeni.


• Istovremeno, dok se trudite da ih izbacite iz komunikacije, možete u vašu komunikaciju uključiti neke od pozitivnih vještina koje ćete naučiti.

• Prva važna vještina je jasno izražavanje svojih potreba, odnosno asertivno obraćanje drugim ljudima, kako bi oni nas dobro razumjeli.

• Druga je aktivno slušanje drugih ljudi, kako bismo ih zaista razumjeli.

KomunikacijaKomunikacijaKomunikacijaKomunikacija

AsertivnostAsertivnost

Što je asertivnost?Što je asertivnost?

Svaki pojedinac posjeduje svoj jedinstveni osobni prostor - i fizički i psihološki.

Poštivanje nečijeg osobnog prostora znači poštivanje nečijeg fizičkog teritorija i imovine, ali i dopuštanje osobi da bude onakva kakva jest.


Stvaranjem nekog odnosa između dvoje ili više ljudi, stvara se i socijalni prostor koji pripada isključivo njima.

Često je vrlo teško zadržati odgovarajuću emocionalnu i vrijednosnu udaljenost od socijalnog prostora drugih ljudi.

• gdje prestaje zajednički socijalni prostor, a počinje osobni prostor svake osobe?


Zdravi međuljudski odnosi su oni u kojima jedna osoba ne ometa fizički, emocionalni i vrijednosni prostor druge osobe.

Međutim, neizbježno je da će drugi ljudi povremeno narušavati naš osobni prostor, osim ako ga sami ne branimo.


Asertivnost je jedan od načina na koji osoba može braniti svoj osobni prostor i utjecati na druge ljude na nedestruktivan način.

Asertivno obraćanje drugima je zauzimanje za svoja prava, a da istovremeno ne narušavamo prava drugih.

Asertivnost – submisivnost - agresivnostAsertivnost – submisivnost - agresivnost

Osobe koje se ponašaju submisivno • pokazuju nedovoljno poštivanje svojih

vlastitih potreba i prava koje imaju. • ne izražavaju svoje iskrene osjećaje, potrebe,

vrijednosti i probleme. • dopuštaju drugima da povrijede njihov osobni

prostor, uskrate im njihova prava i ne obaziru se na njihove potrebe.

• rijetko govore o svojim željama, iako je u velikom broju situacija samo to potrebno da bi im se udovoljilo.


Druge submisivne osobe izražavaju svoje potrebe, ali to čine uz toliko ispričavanja i toliko plaho da ih se ne shvaća ozbiljno.

Submisivna osoba šalje poruku: "Nije važno. Možeš me iskorištavati koliko hoćeš, ja ću sve to podnositi. Moje potrebe su beznačajne - tvoje su važne. Moji osjećaji su nebitni, važno je kako se ti osjećaš. Ja nemam nikakvih prava, ali ti naravno imaš. Oprosti što postojim."


Submisivno ponašanje je nevjerojatno često u našem društvu.

više od 80% ljudi neće reći ni riječ da se izbori za svoja prava ili da ostvari svoje potrebe.

U jednom istraživanju promatrani su studenti koji su učili dok ih je jedna osoba smetala svirajući preglasno muziku

• 80% studenata ju je toleriralo i nije učinilo ništa• 15% ih je zamolilo osobu da utiša muziku, ali kad ona

to nije učinila, nisu ponovili svoj zahtjev • samo 5% studenata je zamolilo dva puta i postiglo ono

što im je trebalo - muzika je utišana!


Kao suprotnost submisivnoj osobi, agresivna osoba izražava svoje osjećaje, potrebe i ideje na štetu druge osobe.

• govori glasno i može biti uvredljiva, gruba i sarkastična.

• inzistira na tome da njena riječ uvijek bude zadnja.

• teži nadvladati druge osobe. Njeno polazište je sljedeće: "Ovo je to što ja

hoću, to što ti hoćeš je manje važno - ili uopće nije važno."


Asertivna osoba koristi metode komunikacije koje joj omogućuju da zadrži samopoštovanje, zadovolji svoje potrebe, ostvari svoja prava i obrani svoj osobni prostor tako da istovremeno ne iskorištava ili ne dominira drugim ljudima.

Asertivnim ponašanjem potvrđujemo svoju vlastitu vrijednost i dostojanstvo uz istovremeno poštivanje vrijednosti i dostojanstva drugih.

Asertivno komuniciranje znači zalaganje za svoja prava na jasan, direktan i prikladan način.


Većina ljudi preferira jedan od ovih interpersonalnih stilova ponašanja nad drugima.

Neki ljudi će biti submisivni u nekim situacijama i s nekim osobama, dok će s drugima izabrati jedan od ostala dva stila ponašanja.

Kod nekih ljudi određeni stil dominira njihovim cjelokupnim interpersonalnim ponašanjem, bez obzira na situaciju.


Razmislite na trenutak kamo biste sebe smjestili na ovom kontinuumu submisivnog - asertivnog - agresivnog ponašanja.

Koji od ovih stilova vam "najbolje leži"?

Kada, i s kime, je najvjerojatnije da ćete se ponašati drugačije? Kako?


Iako i submisivno i agresivno ponašanje imaju i svojih prednosti i nedostataka, asertivna komunikacija pokazala se najuspješnijom.

No treba naglasiti da usprkos brojnim prednostima, asertivno ponašanje nosi sa sobom i određenu cijenu.

• iako se ne javljaju često, negativne posljedice su ipak moguće

Asertivno komuniciranjeAsertivno komuniciranje

Druge osobe će nas najbolje razumjeti (i najvjerojatnije nam udovoljiti) ako se izražavamo u obliku JA-poruka

JA i TI porukeJA i TI poruke

TI poruke JA poruke

Ističu pogrešku sugovornika.

Ističu osjećaje govornika.

Primatelj ih doživljava kao napad na sebe.

Primatelj ih doživljava kao poziv na zajedničko rješavanje problema.

Izazivaju otpor i obranu sugovornika.

Izazivaju želju za suradnjom.

Oblikovanje jasne JA porukeOblikovanje jasne JA poruke

Dobra JA poruka sastoji se od tri dijela:

• opisa ponašanja koje nam smeta bez osuđivanja

• izražavanja svojih osjećaja• pojašnjavanja konkretnih i stvarnih

posljedica opisanog ponašanja


Primjer:

PONAŠANJE+

Kad ne dođete na vrijeme na radni sastanak

OSJEĆAJI+

jako se iznerviram

POSLJEDICE jer je to za mene nepotrebni gubitak vremena.


Iako se čini lakim, nije lako oblikovati ni jedan od tri dijela ovakve poruke.

Možda je najteže opisati konkretno ponašanje koje nas smeta bez da drugu osobu optužujemo, čime odmah podižemo tenzije i izazivamo njenu obranu.

Opis ponašanja treba biti jasan i što kraći, a u njemu treba izbjegavati neke vrste izraza koje čine prepreke u komunikaciji.


U pogledu izražavanja osjećaja, ljudi obično nailaze na tri poteškoće:

1. može doći do zamjene jednog osjećaja drugim, pa je teško reći kako se točno osjećamo (Što je bilo prvo što smo osjetili?)

2. teško je točno odrediti stupanj određenog osjećaja (Iskrenost!)

3. može se upotrijebiti riječ koja optužuje drugu osobu, a to treba izbjegavati


Glavni razlog uspjeha trodijelne poruke je u tome što ona opisuje kako ponašanje druge osobe utječe na pošiljatelja poruke.

Ljudi su u načelu spremni promijeniti svoje ponašanje ako im se pokaže da ugrožavaju nečije legitimne potrebe. Zbog toga su najuvjerljivije konkretne, stvarne, "opipljive" posljedice koje na nas ima nečije ponašanje.

Domaća zadaćaDomaća zadaćaVježbanje asertivnog izražavanjaVježbanje asertivnog izražavanja

U slijedećih tjedan dana iskoristite 3 prilike za vježbanje oblikovanja trodijelnih JA poruka.

Izaberite tri ponašanja koja vas kod drugih smetaju i koja biste željeli promijeniti i razmislite kako biste im se asertivno obratili. Učinite to!

Opišite svaku situaciju, napišite kako ste oblikovali JA poruku, opišite kako je druga osoba reagirala i kako ste se vi pri tome osjećali.

Ako ste naišli na otpor i nerazumijevanje, napišite što mislite da je tome razlog.

Documents

8 Tjedan Prepreke u Komunikaciji i Asertivnost 2010 2011web