7.Dio,Barok 4. Dio-opera

7/25/2019 7.Dio,Barok 4. Dio-opera . .

1/16

BAROK

Razvoj opere u XVIII stoljeu

Opera serija u Italiji i Francuskoj

Nakon pojave opere na kraju XVI st. i njenog poetnog uspjeha prvo meu aristokratskim a zatim i irimgraanskim slojevima u Italiji, Franuskoj, !ngleskoj, Njemakoj i "rug"je, u XVIII st. "olazi "o stagnaije

te muzike #orme. $rvo%itna muzika "rama #irentinaa, preo%razila se tokom stoljea u %ezsa"r&ajno,muziki povrno "jelo kojem je glavni ilj, istianje vokalnog virtuoziteta. ' prvom planu %ili su glavniprotagonisti opere, pjevai. $rema njihovim su se glasovnim mogunostima ali i linom ukusu pisala li%retakomponovale arije. (am li%reto je pre"stavljao samo niz nepovezanih prizora sa velikim %rojem nepotre%nilikova i para"oksalnih situaija. )e"ina svrha je %ila u tome "a se stigne "o arije u kojoj e nastupiti o"reenslavni pjeva ili pjevaia.Reitativi i arije sa nerijetko%esmislenim tekstovima, %ili sustrogo o"ijeljeni a hor jenastupao tek povremeno.

(vemu tome je "oprinijela imuziki neo"gojena i nekulturnapu%lika kao i nesposo%nostkompozitora, re"itelja, li%retista i"irigenata "a se tome o"upru.*pera se postupno sve vieu"aljavala o" njene glavne

#unkije+ "a muzikom, tekstom i glumom pre"stavi o"reenu "ramsku ra"nju muzika "rama.Jean Philippe Rameau

)ean $hilippe Rameau -/01. 2/3.4 je"an je o" najznaajnijih kompozitora XVIII st. u Franusko$oznat je po tri"esetak razliitih muziko5senskih "jela. 6o su opere, %aleti, opere5%aleti, kome"ije5%aleti,pastorale. Rameaove opere slije"e 7ull8evu opernu konepiju ali sa"a sa elementima novog, rokoko stila io%ilatom upotre%om senskih e#ekata i senskog pokreta, %aleta. *tu"a i pojava #orme opere-baletakojem jRameau "ao znatan "oprinos svojom Les Indes galantes

Rameauova opera posje"uje #ranusku uvertiru sarazvijenim sre"njim "ijelom. $o svom sa"r&aju uvertira najavljuj

muziki materijal same opere. ' orkestar koji ima mnogo va&nijuulogu, uvo"i klarinete I po potre%i, gaj"e. 9elo"ija je po"reena

harmoniji koja postaje nosila jakih "ramatskih emoija.)ean $hilippe Rameau je znaajan i kao muziki teoretiar. ' o%las

harmonije ostavio vrije"no "jelo Traktat o harmoniji. :agovarao jtezu o muzii kao tumau izvanmuzikih elemenata te je "avao

naslove svojim "jelima za klavsen.

Italijan Pietro Metastasio-/;0. 202 li%reta %ila su veoma tra&ena. (matrase "a je na njih kompnovano


2/16

/2

BAROK

Razvoj komine opere u Italiji, Franuskoj i Njemakoj

Komina opera opera buffo u Italiji

Italijanska opera %u##a - Ital. komina opera4 u kojoj su u&ivali pripa"nii graanskog stale&a, nastalau operi seriji, tj. u oz%iljnoj operi . 9euinovi te opere, tzv. intermediji, %ili su ispunjeni "uhovitimmuziko5senskim nastupima za razono"u pu%like "ok eka slje"ei in. $olovinom XVIII st. interne"iji supostali toliko omiljeni "a su se o"vojili o" opere serije i postali samostalno, "voino muziko5sensko "jeloNjihovoj popularnosti "oprinijeli su stalni likovi koje je pu%lika ranije upoznala i zavoljela preko naro"nogpozorita poznatog po" nazivom comedie dell arte.

@ompozitori koji su na ovom po"ruju opere "ali najvee "oprinose, pripa"aju "vijema opernim kolamanapuljskoj i veneijanskoj. 6o su io!ani Batista Per"olesi# $omenico %imarosa# io!anni Paisiello#

&icola Piccini'9eu kompozitorima napuljske rane opere %u##o, tj. "ruge napuljske kole, pose%no se istie

kompozitor, violinist i orgulja io!anni Battista Per"olesi-2?.521/.4. Iako je po&ivio samo


3/16

Vaarska pozorita su postepeno poprimila o%ilje&ja komine opere ka"a su poznati knji&evnii poeli pisatitekstove za njih. *vu vrstu opere naj%olje pre"stavlja %elgijana An-ree retr.-23.501.4

/0

AROK

*pera u Njemakoj singspiel i re#orma opere serije

(ingspiel, - Njem. pjevani koma"4, je muziko5sensko "jelo u kojem se izmjenjuju govorni "ijaloi muzike take kao i u #ranuskoj operi omiBue. Njegov razvoj poeo je sre"inom XVIII st. ' osnovi jekominog ili romantinog sa"r&aja ali mo&e imati i elemente magije, #antastike i sl. Na pojavu singspiela uNjemakoj utialo je izvoenje preve"enog engleskog koma"a rag na slobodi. *riginalna muzika u tom

"jelu kasnije je zamijenjena muzikom u "uhu njemake naro"ne muzike. )e"an o" prvih majstora singspiekoji je svoj pravi razvoj "ostigao u "rugoj polovini XVIII st. %io je Johann A-am /iller-2


4/16

:ahvaljujui je"nom italijanskom plemiu koji je prepoznao mla"iev muziki potenijal, omogueno mu jeusavravanje u 9ilanu ko" poznatog muzikog pe"agoga Aiovanni (ammartinija.

6u je sa velikim uspjehom 23. go"ine izve"ena i njegova prva opera!rtaserse.@asnije, ka"a mu%u"unost %ila osigurana mjestom kompozitora %ekoga "vora, Aluk sve intenzivnije razmilja potre%ioperne re#orme.

/;

BAROK

:ato mu je o" presu"nog znaaja %ilo poznanstvo sa %ekim knji&evnikom Rainierom %al6abi"ij

- 23. 2;>.4. Njegova li%reta su svojim iskrenim i je"nostavnim jezikom, raznovrsnou prizora,svje&inom "ramske ra"nje u potpunosti o"razila Alukove zamisli i po"r&ala njegovu muziku. $rve trire#ormirane opere na Calza%igijeva li%retasu "r#ej i $uridika% !l&esta% Paris i 'elena. ' svakoj o" njihAluk je iao "alje u primjeni prinipa svoje re#orme. ( "ruge strane, nije %io za"ovoljan time kako je

sre"ina u kojoj je &ivio i "jelovao, prihvatala njegove i"eje. :ato je o"luio "a otputuje u $ariz, gra" %ogatekulturne tra"iije, ne %i li tamo naiao na pravu projenusvoje umjetnosti.

Gli put "o ilja nije %io %ez tekoa. Aluk jemorao "a se iz%ori sa ve "u%oko ukorijenjenim loimnavikama koje su vla"ale opernim &ivotom $ariza.'pornost i hra%rost Aluka se na kraju isplatila.

Njegovi protivnii su najza" priznali pre"nosti

re#orme i priklonili se osnovnoj i"eji "amuzika

opere tre%a "a %u"e samo sretstvo kojim ese

izraziti "rama. 6u je izmeu ostalih postavioopereH

I#igenija u !ulidi% !lceste i I#igenija uTauridi.

9arie Gntoinette - 2>>. 2;1.4 %u"ua

kraljia Franuske %ila je u =eu Alukova

uenia

prikaza

Orfej i 7uri-ikaje najpopularnije o" svihAlukovih "ijela. 6o je pria o mitskom pjevau

*r#eju koji je svojom pjesmom mogao ganuti kamen io%uz"ati "ivlje zvijeri. uvi njegovu %olnu pjesmu zapreminulom suprugom !uri"ikom, %ogovi po"zemlja suo"luili vratiti je u svijet &ivih.

)e"an o" %rojnih umjetnikih prikaza*r#eja i !uri"ike u po"zemnom svijetu

Najva&nije take Alukove re#orme

Naputanje suvinog vokalnog virtuoziteta+$riro"nost u iznoenju "uevnih stanja+Vea zastupljenost hora+Reitativ aompagnato umjesto sea+Naziv Jdramma per musicaE umjesto opera seria


5/16

70

BAROK

@lasina sonata i sim#onija

@lasika je epoha u kojoj se o%likuju muzike #orme iji je razvoj zapoeo jo u poslje"njim"eenijama %aroka( sim#onija% sonata% koncert% kamerne #orme. 6om razvoju "ali su "oprinos %rojnikompozitori stvarajui osnovu na kojoj e veliki klasiari Ka8"n i 9ozart postaviti konanu #ormalnustrukturu klasine sim#onije sonate i "rugih instrumentalnih o%lika.

@lasine instrumentalne #orme su cikline forme, to znai "a se sastoje iz vie stavova, tanije iz 3stava. $rvi stav -allegro4 naziva sesonatni oblik ilisonatna #orma. ine ga tri "ijelaH ekspozicija% provedba irepriza.

!kspoziija sa"r&i izlaganje "vije teme koje su karakterno i tonalitetno oprene. $rvu temu o"likuje"ramatski karakter, naglaen ritam, esto akor"i, intervalski skokovi i sl. ' "rugoj temi naglaena je lirinospjevni element, mekoa i postupnost melo"ijskog kretanja.

' "urskom o%liku prva tema je po pravilu u osnovnom tonalitetu, -npr. C5"ur4 "ok je tonalitet "rugeteme "ominantni -A5"ur4. Gko je osnovni tonalitet molski -npr. a5moll4 tonalitet "ruge teme %ie ponovo"urski, sa"a u paralelnom "uru -C5"ur4. Izmeu tema koje po o%liku mogu %iti velike ili male reenie,perio"i i sl. Nalazi se most ilime)ustav.Njegov za"atak je "a pove&e "vije teme mo"ulaijama iz tonalitetaprve u tonalitet "ruge teme ime zavrava ekspoziija.

Lrugi "io sonatne #orme, prove"%a ili razvojni "io, je po tematskom sa"r&aju sro"an ekspoziiji. 6use razrauju "ijelovi tema iz ekspoziije na nain

motivskog ra"a i primjenom mo"ulaija ime se posti&"ramatska napetost i priprema e#ektan povratak u

osnovni tonalitet koji e nastupiti u reprizi.

)a muziku ne posmatram samo kaoumjetnost za nasla"u sluha ve kaoje"no o" najmonijih sre"stava kojapokreu sre i uz%uuju osjeanja.

Christoph Dili%al" Aluk


6/16

s

o

n

a

t

n

a

fo

r

m

s

o

n

a

t

n

a

f

o

r

m

e

ks

p

oz

ic

ij

a

e

k

sp

oz

ic

ij

a

e

k

sp

o

z

i

c

i

j

a

e

k

sp

o

z

i

c

i

j

a

I

t

em

a

-

d

r

a

m

a

t s

k

I

t

em

a

-

d

r

a

m

a

t s

k

.Repriza je ponavljanje ekspoziije s je"nom va&nom razlikom. *%jeteme se izla&u u osnovnom tonalitetu, tonalitetu prve teme.

Lrugi stav u instrumentalnim #ormama klasike jejednostavna dvodijelna * a-b-a + ilitrodijelna - G5=5G 4pjesma.

6ematski su to "va istovjetna "ijela -G4 kojima kontrastira sre"inji"io -=4. 6rei stav je plesnog karaktera, menuet, koji se esto izostavlja u sonatama "ok ga u konertimauopte nema. etvrti stav mo&e %iti u sonatnoj #ormi kao i prvi stav, u #ormi teme s varijaijama ili ron"a.

2

BAROK

(im#onijski orekstar

Rokoko pre"klasika i klasika 5 Njemaka, Italija

@lasikom se naziva perio" razvoja muzike u "rugoj polovini XVIII st., o" oko 2>?. "o oko 0


7/16

Na senu stupa mono"ija, "opa"ljiva je"noglasna melo"ija, raspjevana i %ogata ukrasima i "inamikimkontrastima. Continuo se postupno gu%i a prozranaharmonijska pratnja "iskretno na"opunjuje simetrinu ipregle"nu melo"iju.

Napre"ak je vi"ljiv i u konstruisanju

instrumenata to po%oljava njhove izra&ajnemogunosti. 6o omoguava primjenu "inamikognijansiranja crescendaidecrescenda.Razvojinstrumentalne muzike "o%iva sna&nu po"rku ure"ovima plemstva koje e iako sve rjee, imati u svojojslu&%i muziare i kompozitore. ' njihovim raskonimpalaama izvo"e se nove #orme instrumentalne muzike,sonate, sim#onije, kamerna "jela. :a uspjeh umjetnika%erlinske ili sjevernonjemake kole va&an je "oprinos$ruskog kralja Fri"riha Velikog koji je izgra"io

"vorane, anga&ovao muziare i #inansirao muzike projekte.$ojavu pre"klasike a zatim i klasike potaknule su i promjene u ekonomiji i soijalnoj strukturi

"rutva. :aje"no sa opa"anjem #eu"alizma poinje uspon graanske klase koja se kao i poje"ini evropskivla"ari, na"ahnjuje napre"nim i"ejama prosvjetiteljstva+ popularizaija i irenje o%razovanja te po"upiranjenauke i umjetnosti. @rajem XVIII st. graanstvo e postupno preo%likovati muziki &ivot !vrope.

2inko Jeli=#pravog prezimena )elii- >;/. 5 /1/.4potie iz Rijeke a o%razovanje stekao u Arazu

=io je "vorski tenorist i instrumentalist u :a%ernu kraj (tras%ourga. Njegova "jela su Parnassia miltia* 1ebeska vojska +%z%irka o" 3 rierkara i


11/16

sre"ini poje"inih muzikih #aktora tra"iionalne %liskoistone kulture u o%liima islamskog vjerskog pjevanja i

reitiranja. $jesme su u naro"u poznate po" nazivom ravne iliporavnepjesme a upotre%ljavao se i naziv

tur&ija.Nazivsevdalinkauve"en je 0;?. go"ine. a "olazi o" turske rijeisevdato znai lju%av, lju%avna

e&nja. Naziv ukazuje na lju%avnu tematiku koja je u sev"alinkama najea..

' muzikoj praksi gra"a razlikuju se &enske i muke pjesme. enske pjesme o"ra&avaju tra"iionalnvaspitanje &ena, njihov nain &ivota u ogranienom prostoru muslimanske sre"ine. @arakterie ih mekoa ipro#injenost za razliku o" mukih pjesama koje su slo%o"nije.

.

76

BAROK

(ev"alinke se tra"iionalno izvo"ila poje"inano %ez pratnjeinstrumenata ili uz pratnju saza. Vremenom je uve"ena prvo pratnjana harmonii a zatim pratnja instrumentalnog ansam%la, tj,naro"nog orkestra. 9elo"ijsku liniju karakterie irok raspon o"pet "o "evet tonova, "osta ukrasnih tonova, povremeno prisutnostpoveane sekun"e. 9etar stiha i ritam napjeva su po"u"arni

(ev"alinka se o" pamtivijeka pjevala u razliitim slojevimagra"skog stanovnitva a prilike za tosu %ile razliite. 6o su esto %ila sijela, tj. veernja "ru&enja iokupljanja prijatelja, ro"%ine, mla"ih i starih, u kuama, %aama ili avlijama. 6a"a %i se i zapjevalo esto upratnju saza. $jevalo se i na sva"%ama, u ar"aima, na te#eriima. $jesme su govorile o lju%avnim zgo"ama, o"jevojkama uvenim po ljepoti, o junakim po"vizima momaka i nerijetko uz spominjanje njihovih imena. *pjevane

su i znamenitosti %osanskoheregovakih gra"ova, ljepota planina, rijeka it".

9ehterhane

' proesu nastajanjastila gra"ske pjesme umuslimanskoj sre"ini, va&nuulogu imali su i muziki o%rasi

koje su izvo"ili turski vojniorkestri, mehterhane%u "o%aturske vla"avine. *vi orkestri su%ili zastupljeni u nekoliko =iKgra"ova.


12/16

(az

*%re"na muzika u Islamupre"stavlja nain izvoenja pjevanog "ij

o%re"a, tj. mekama. *%re" ima i svojreitativni "io. :a o%a naina izlaganja tekupotre%ljava se termin u&enje.

Ilahije%po%o&ne pjesme i kasi-e%hvalospjevi, takoer pripa"aju kulturiislamskog stanovnitva. (pa"aju u"erviku "ivansku poeziju koja je stara pre>?? go"ina. 6o su o%lii vokalneprakse koji su u nae krajeve "oli sauspostavom turske vlasti. *ve pjesme nis

"io islamskog vjerskog o%re"a.

22

BAROK

Iz perio"a "ruge polovine XVIII st. potiu po"ai o imenima prvih =iK muziara koji su %ili poznati kapjevai o"reenih vrsta pjesama, svirai naja ili saza pa ak i gra"itelji tam%ura -stara Gzam4, sazova

(ev"alinka i saz

(ev"alinka je po tra"iiji pjevana %ez pratnje iliuz pratnju saza. -(az, perz. trska, um trske 4. 6o jenajreprezentativniji kor"o#oni -&iani4 naro"niinstrument u =iK . Luga hvataljka i u"vojene &ie "ajumekan ton i raspon o" preko "vije oktave. 7jepoti tona"oprinosi i trzalia, tzv, terzijana -pere4 kojom seoki"aju &ie. (az je slu&io i za solistiko muziiranje.'mijee kuanja - sviranja 4 uz saz je veoma ijenjeno.

Lervi svira

najaIlahiju su njegovali

"ervii u tekijamakoje su neka"a %ileentri islamskekulture i umjetnosti.Lervii svirai imalisu svog starjeinu tzv.najzen bai.

6ekija na =uni ko" 9ostara


13/16

- 9ehme"5%aa 6am%ur4 i "r.

Franjevaki samostan u @raljevoj (utjesi

@atoliku muziku praksu njegovali su %osanski #ranjevi uFojnii, @raljevoj sutjesi, @reevu i "r. $oznati primjermuzike prakse prenoene usmenom pre"ajom je misa3uotidiana-lat. Buoti"ie svaki "an4 .

$retpostavlja se "a je nastala u 2. st. a izvo"ila se u samostanima na responzorijalni nain pjevanja nalatinskom jeziku. $ratnja je %ila na harmonijumu ili orguljama.

78

BAROK

Franjevaki samostan uKraljevoj sutjesci kodKaknja je duhovni ikulturni centar ivotaovoa podruja!"retpoistavlja se da jeprvo#itni samostan

podinut u prvoj polovini$I% st! &d tada jenekoliko puta #io ru'en io#navljan! ( #lizinisamostana nalaze setemelji kraljevsko dvora


14/16

79

R)!NI@ 9GN)! $*:NG6IK $*)9*VG

9uziki primjeriH

).$.RameauH *"lomi iz opereLes indes galantesA.=.$ergolesiH (tioso mio stioso iz opere (lu&avkagospodaricaC.D.AlukH Che #aro senza !uri"ie 5 arija *r#eja iz opere "r#ej i $uridika7. =oherini? 9enuette iz . kvintetaI.7ukai H 2anite et psalitte(eoska vokalna praksa =osne i Keregovine 5 Svatovske pjesme(ev"alinkaH !mina :eaj 5Pita /ata 'alil mejdandiju

(ev"alinkaH :aim ImamoviH$vo ovu rumen ruu

(ev"alinkaH Na"a 9amulaH 4 )ul ba,i kraj imira

Islamska o%re"na muzikaHekam

$itanja za ponavljanjeH

Nave"i karakteristiike Rameauove opere.@ako je nastala opera %u##oOta je singspielO' emu se sastoji Alukova re#orma opereOta je manhajmska kolaO@oje su karakteristike seoske vokalne prakse u =iKOta je mehterhanaO

ta je mekamO@oje su glavne karakteistike sev"alinkeOta je 9issa Buoti"ianaO


15/16

Aleluja 5 Ke%rejski PhallelujahJ 5 Kvalite Aospo"a

Amfiteatar Gntiko pozorite sa polukru&nim stepenastim klupama za gle"aoe

Apolon5 (tarogrki %og suna, pjsenitva, muzike+ pokrovitelj umjetnosti

$er!i8 $erz. monah 5 prosjak ko" muslimana

7stetski# estetika 7ijep, koji o"govara naelima estetike, nauke o lijepom

7tnomu6ikolo"ija5 Nauka koja se %avi prouavanjem naro"ne muzike

7tru8=ani 5 (tari italski naro" sa sre"item na po"ruju "ananje 6oskane, ital. pokrajine

76an $oziv na molitvu ko" muslimana

Fanfara5 @ratka vojnika melo"ija koju izvo"e tru%e+ znak tru%ama+

Fanta6ija 9uziko "jelo slo%o"ne #orme

/ebrejci )evreji, i"ovi

/imna Kvalospjev, pjesma pohvalnia. ' rano "o%a kranstva, sve pjesme u ast =ogu.

Je6uitska 8kola kola rkvenog re"a JLru&%a IsusovaE

Kapela Kor rkvenih pjevaa

Kapelnik Korovoa, "irigent kapele

Karnak $oznati kompleks hramova starog !gipta

Kate-rala (tolia, sje"ite, stolna rkva

;itur"ija =ogoslu&je, (lu&%a =o&ija

Mark"rof Vla"ajui

Meistersin"eri 9ajstori pjevai

Mejtef# mekteb5 *snovna kola ko" muslimana

Mekam Grija, napjev

Meli6matski# meli6am 'krasni, ukras

0?

Misa ( rtva %ogu @atoliko jutarnje %ogoslu&je

Mu6a (tarogrke %oginje nauke i umjetnostiH !uterpa, %oginja muzike


16/16

&aj Vrsta #laute

&ipur5 )e"an o" najstarijih sumerskih gra"ova

Pa"anski# pa"ani6am Nezna%otvo, mnogo%otvo

+til (kup karakteristinih umjetnikih "jela@apiserija $rostirka za po", namjetaj, zi"

@ekija Lerviki samostan

>eliki petak @ranski spomen"an Isusove muke i smrti. (lavi se u petak prije 'skrsa.

0

Documents

7.Dio,Barok 4. Dio-opera