F I T M O S T A R

OSNOVE EKONOMIJE I POSLOVANJA

TEZE ZA PRIPREMU I PARCIJALNOG

januar 2005.

EKONOMIJA oikos - kua, domainstvo, gazdovanje nomos - zakon

izvorna rje OIKONOMIA moe se prevesti sa PRAVILA DOMAINSKOG GAZDOVANJA

Ekonomija je privredna aktivnost iji je predmet izuavanja: UTVRIVANJE NAINA, METODA I POSTUPAKA KAKO SE STVARAJU, ZATIM UVEAVAJU I NAJZDA REPRODUJUJU MATERIJALNA DOBRA, A SA NJIMA I BOGATSTVO DRUTVA, ZAJEDNICE ILI NEKE ZEMLJE

EKONOMIJA

- termin prvi upotrebio francuz Monkretijen

- novu terminologiju EKONOMIKA poeo koristiti Alfred Maral u djelu Principles of Economics

PRAVILA DOMAINSKOG GAZDOVANJA Grki filozof Ksenofon prvi objevio knjigu Pravila kunog gazdovanja OIKONOMIKUS

U to doba Domainstvo je bilo - temeljni subjekt ekonomskih aktivnosti ovjeka - subjekt iji je zadatak da rjeava probleme materijalnog obezbjeenja porodice

Porodica se smatrala - zaokruenom grupom ljudi- teila pribavljanju materijalnih dobara

Ksenofon je tvrdio da svako domainstvo treba da porizvodi sve to mu je potrebno, a da trgovinu i novanu razmjenu treba svesti na najmanju moguu mjeru

DRUTVENI KARAKTER PROIZVODNJE

U pribavljanju elemenata za neki proizvodni proces pojedinac mora koristiti produkte drugih* Ako pravi cipele mora imati kou, konac, farbu, alat i drugo ** Da bi se obratio drugom za ove elemente mora i ti imati neto da ponudi*** Da bi se stvorila dobra nuna je odgovarajua spoznaja i iskustvo drugih ljudi ili itavih civilizacija OVDJE RAD ISKAZUJE DRUTVENI KARAKTER

Za izradu nekog sloenog proizvoda mora se uspostaviti odnos izmeu vie ljudi, ak i mimo njihove namjere i elje

ak se i Ksenofon ne bazira na pojedinca nego na porodicu - RAD JEDNIH NASLANJA SE NA RAD DRUGIH

*** ak vlasnici sredstava za proizvodnju mogu, ali ne moraju biti ukljueni u proces proizvodnje

Drutveni karakter rada vidi se i u DRUTVENOJ NADGRADNJI ( obrazovanje, zdravstvo, sport, kultura .... )

dati ulazi

maksimalni izlazi

Ekonomija iliDomainsko gazdovanje je

I Kompleks raznih pravila koji nas upuuju kako dobiti

maksimalne izlazeili krae

II Nastojanja ljudi da uz data ulaganja, tj. inioce proizvodnje ostvare

maksimalno mogue rezultate

Disciplina koja u fokus stavlja rjeavanje sloenih problema gazdovanja u mikro sistemu

Na primj. u okviru nekog preduzeaKako optimalno koristiti resurse

Poznata i kao EKONOMIKA PREDUZEA

Ekonomika

Ekonomska politika ili Politika ekonomija u svim zemljama Franc, SSSR, biva SFRJ

U Njemakoj se u XX vijeku spominje i termin nacionalna ekonomija

- termin Politika ekonomija se i kod nas naputa jedino je ostao na pravnim fakultetima

Disciplina koja se ekonomskim pitanjama bavi sa aspekta drutva

ili draveUsmjeravaju se privr. i drutv. tokoviOsnovni cilj je reprodukovanje i stalno uveavanje materijalnog bogatstva datog drutva

NUNOST PROIZVODNJE Proizvoditi je nuno da bi se preivjelo, odnosno zadovoljile razliite potrebe

* dio dobara nalazi se u prirodi slobodan i ovjek ga moe koristiti**sva dobra koja nam trebaju, a nisu slobodna moramo stvoriti ( proizvesti )

DA BI SE MOGLO IVJETI - MORAJU SE ZADOVOLJAVATI RAZLIITE POTREBE

POTREBE

Definicija POTREBA 1. SA ASPEKTA POJEDINCA definisao ih Von Herman Osjeaj nedostatka povezan sa nastojanjem da se taj nedostatak ( psihofizioloki aspekt ) otkloni 2. SA ASPEKTA DRUTVA definisao ih L. Gomas Potrebe su zahtjev za odravanjem ovjeka u prirodnoj sredini definic. dopunio Dragoljub Dragii Potrebe su zahtjev za odravanjem i razvitkom ovjeka u prirodnoj

i drutvenoj sredini

Ranija iskustva(samo za

poluproizvode )

Dobra - potrebe

Slobodna u prirodi nema ih puno

Dobra koja moramo proizvesti

Line ( pojedinane ) hrana, pie, obua, obrazovanje

Zajednike stanovanje, osvjetljenje, grijanje, koritenje kuanskih aparata .... javni prevoz, bolbica, sortski tereni, vjerski objekti, putevi ...

Osnovna podjela potrebaMuller i Freinfelsov definisali podjelu potreba

1 potrebe iz nagona za odravanjem ivota

2 potrebe iz nagona za proirenjem ivota

3 potrebe iz nagona za podizanjem ivota

4 potrebe iz nagona za osiguranjem ivora

5 potrebe iz nagona za pripadanjem drutvu

7 potrebe iz nagona za nastavkom ljudske vrste

6 potrebe iz nagona za odbranom ivota

Ranija iskustva

Sredstva za rad

Tekui rad

Predmeti rada

PROIZVODNJA Ranija iskustvaPoduzetnitvo

Drutvena nadgradnja (obrazovanje, zdravstvo, izvrna vlast, sport... )

INIOCI PROIZVODNJE

4 najvanija inioca - rad ( ljudi ) - sredstva za rad ( maine, alati ) - predmeti rada ( sirovine i poluproizvodi ) - poduzetnitvo

POTRONJA I PROIZVODNJA

Spajanjem inilaca proizvodnje ili njihovim aktiviranjem realizuje se proizvodni proces - proizvodni proces je tro enje ljudske energije .

Proizvodnja i potro nja SU KAO SPOJENE POSUDE

U procesu samog rada ovjek tro i inioce proizvodnje .

INIOCI PROIZVODNJE

1. RAD Djelatnost ljudi koja je usmjerena na stvaranje razliitih dobara koja se koriste za zadovoljavanje njihovih brojnih potrebaMoe biti fiziki ili umni rad ljudi Primjer sa predavanja erpasi na Himalajima ( fiziki rad to nosi teret, a umni to se opredjelio za razuman teret)Kod rada su vrlo bitna iskustva, znanja i vjetine ljudi

2. SREDSTVA ZA RAD To je ono ime ovjek radi - ovjek ih je stvorio ranijim ili tzv. minulim radom

Srestva za rad povezuju RAD i PREDEMETE RADA

Sredstva za rad su - -maine, alati, graevinski objekti, putevi

Sredstva za rad nastaju vie umnim ( bitna iskustva, znanja i vjetine ), a manje fizikim radom

3. PREDMETI RADA Predmeti rada je sve ono na to ovjek djeluje sredstvima rada

Sirovine ( zamlja, nafta, rude, drvo ... ) ili poluproizvodi koje ovjek nalazi slobodne u prirodi i prerauje u oblike i forme koji mu najvie odgovaraju za upotrebu

ovjek ih prerauje ili dorauje i koristi

4. PREDUZETNITVO ( PODUZETNITVO)engeski - ENTERPRENEURPosebna vrsta rada aktivnost na pokretanju biznisa

PODUZETNIK SPAJA rad, srestava za rad i predmete rada tako da njihov spoj da odgovarajue rezultate

Ako se spajanje inilaca proizvodnje ne izvri na pravom mjestu stvara se gubitak i to je drutveno nekoristan rad

Zato se prije rade poduzetniki planovi i investicioni programi koji istrauju i trite i raunaju povrat sredstava

SREDSTVA ZA PROIZVODNJU

To su - sredstva za rad i - predmeti rada koji su raspoloivi i kojim se odmah moe poeti proizvodnja

samo ih treba spojiti sa radom ( radnom snagom ) i proizvodnja moe poeti

Poreenje Kina - Japan

PROIZVODNESNAGE

To su - sredstva za rad i - ljudi koji se mogu u datom trenutku ukljuiti u proizvodnju

Prvo - moe to da bude troenje s ciljem da se stvore dobra koja su neophodna za osiguravanje proizvodnih dobara.Tim radom se stvaraju dobra poput maina, alata, sirovina, energije, objekata i slinoCilj te proizvodnje su otuda stvaranje dobara za proizvodnu potronju.

Drugo - moe to da bude potronja proizvodnih inilacaa ija je svrha obezbjeivanje razliitih dobara neophodnihh za podmirivanje ovjekovih linih potreba.Dobra koja se koriste za podmirivanje ovjekovihh linih potreba koriste se na tri naina. I - kao dobra koja se koriste za podmirivanje potrebaa ovjeka kao pojedinca to su odjevni predmeti, obua, hrana i pie,drugo II kao dobra za zajednike potrebe kao to je stanovanje, upotreba kuhinjskog pribora i namjetaja, kupatila,televizor...III- drutvena potronja u koju spada troenje razliitih materij. dobara neophodnih za kolstvo, zdravstvo, komunalije, vojsku, upravu i sl.

Svrha tog troenja proizvodnih inilaca moe da bude dvostrana

DRU TVENA PROIZVODNJA I NJEN OBIM

Ako su dostatni sredstva za proizvodnju i radna snaga, njihovim spajanjem omoguuje se proizvodni proces.Oslanjanjem u radu jednih na druge, a uz to jo i radei neprestano jedni za druge, proizvodnja dobiva drutveni karakter.

VANO DRU TVENI PROIZVOD DRUTVENI PROIZVOD JE SVE TO JE PROIZVEDENO U JEDNOJ ZEMLJI ( DRUTVU )

Glavno Je Pitanje - Koji je to obim proizvodnje koji bi trebao zadovoljiti potrebe datog drutva i od ega obim zavisi?

Odgovor Potrebe ljudi i stepen njihova zadovoljenja nije mogue ( izmjeriti ) kvantificirati. Ljudi na razliit nain osjeaju snagu i veliine pojedinih potreba, oni, isto tako, daju i razliit prioritet pri njihovu zadovoljavanju. Stepen zadovoljenja potreba najbolje je sagledati kroz nivo ivotnog standarda ljudi. . Visok ivotni standard, a sa njim i vei nivo zadovoljenja potreba mora da pretpostavlja i veliku proizvodnju.. Pitanje Koji faktori omoguavaju vei obim proizvodnje 1 - prirodno bogatstvo, 2 - sredstva za proizvodnju i stepen njihove razvijenosti, 3 - radno-sposobno stanovnitvo,

4 - duina vremena provedena na radu, 5 - intenzivnost i produktivnost rada.

Odgovor: 1. Prirodno bogatstvo je temeljna pretpostavka bilo kakve proizvodnje. Resursi ( drugi izraz za prirodno bogatstvo ), ne moraju istovremeno biti i pokazatelj adekvatne mu proizvodnje.Zemlje, sredine i drutva koja ne raspolau sa znatnim prirodnim bogatstvom najee nisu u mogunosti da ostvare veu proizvodnju, pa je u veini takvih sredina proizvodnja nedovoljna..Treba naglasiti kako imamo dosta i primjera gdje nedostatnost prirodnog bogatstva nije obavezno vodila i nedovoljnosti proizvodnje.Zemlje poput Japana, Tajvana, Hongkonga, Singapura i dr. nemaju velika prirodna bogatstva.Ali te zemlje su dostigle nesluene proizvodne sposobnosti. Nedostanost prirodnih resursa,rjeava se putem uvoza, tj. kupovinom od onih koji raspolau s veim koliinama od onih koje su im samim potrebne. Treba naglasiti kako nisu rijetki ni primjeri gdje zemlje sa relativno velikim prirodnim bogatstvom imaju nedovoljnu proizvodnju, a samim tim i relativno veliko siromatvo. Takve su, primjera radi zemlje poput: Tanzanije, Nigerije, Ugande,Indonezije,Burme, Indije,Rusije, Iraka.

2. Sredstva za proizvodnju - ( sredstva za rad + predmeti rada )Sredstva za rad kao inilac proizvodnje zajedno sa predmetima rada, nazivamo sredstvima za proizvodnju. Predmete rada posmatrane u kontekstu osnovnih inilaca proizvodnje ine materije koje nalazimo slobodne u prirodi Osim sirovina koje slobodno nalazimo u prirodi,predmetima rada se smatraju i dobra koja su kao materija bile uzete iz prirode i na koje su ljudi ve djelovali svojim radom i sredstvima za rad ( poluproizvodi ).To su, npr.drvena graa daske, grede, vrata ili prozori, gvoe ili elik od kog e se praviti finalni proizvodi, cement.Treba naglasiti da je za proizvodnju i njen obim od izuzetnog znaaja i tehniko-tehnoloka razvijenost sredstava za rad. to su ta sredstva na viem tehniko-tehnolokom nivou, proizvodne mogunosti zemlje su vie i obrnuto. Sredstva za proizvodnju su najznaajniji faktor rasta proizvodnje, a time i bogatstva drutva.Otud se savremena drutva danas i trude da sredstva za proizvodnju podignu na nivo koji im moe obezbijediti proizvodnju.To su zemlje poput Japana, Tajvana, Hongkonga, June Koreje, Singapura i Malezije. Sve te zemlje svoju ogromnu proizvodnu mo i razvoj duguju,ogromnoj moi samih sredstava za proizvodnju.

3. Stanovnitvo - ovjek i njegov rad temeljni su inilac svih ljudskih aktivnosti.Ljudi su osnovni subjekt proizvodnje. to je vie ljudi ukljueno u proizvodni proces, bit e omoguena i vea proizvodnja. Ljudi ukljueni u proizvodni proces istovremeno su i potroai. injenica da se velikim brojem proizvoaa moe stvoriti velika proizvodnja ne znai bogatstvo i izobilje. To se odnosi na zemlje u Albaniji,Vijetnamu,Koreji. Kada je, rije o stanovnitvu kao faktoru proizvodnje, tada na umu imamo injenice koliko je radno sposobnog stanovnitva, da li je sve radnosposobno stanovnitvo zaposleno,koji je prosjeni radni i ivotni vijek ljudi,i tome slino. Ukoliko navedeni elementi zauzimaju najpovoljnije mjesto, tada je stanovnitvo izuzetno znaajan faktor visoke proizvodnje.Zemlje poput Hongkonga, Singapura, ali i mnogih zemalja Zapadne Evrope u mogunosti su da proizvode mnogo vie dobara od zemalja koje imaju i po nekoliko puta vie stanovnika.

4. Vrijeme provedeno na radu-procesom spajanja sredstava za rad i predmeta rada sa radnom snagom poinje proizvodnja. Sve dokle su proizvodni inioci rad, predmeti rada i sredstva za rad meusobno spojeni, trajat e radni proces.Imajui na umu injenicu da se tek po spajanju sredstava za proizvodnju sa radnom snagom obezbjeuju uslovi za stvaranje nove vrijednosti, izvodimo i zakljuak kako je idealno ono stanje u kome spajanje neprekidno traje-tim spajanjem se, naime, obezbjeuje neprekidna proizvodnja to znai: stalno stvaranje novih vrijednosti i uveavanje drutvenog bogatstva.ovjekove fizike i umne mogunosti nisu neograniene . Bez sistematskog i redovnog odmora, odnosno obnove energije ljudi nisu u mogunosti da obavljaju proizvodni proces.Historija nam govori kako je u tom antagonizmu radni dan od nekadanjih 16 sati sveden na 8 sati dnevno, uz jo i dva dana odmora u toku radne nedjelje, a sve uveano i za dane obaveznog godinjeg odmora za sve zaposlene.To to je dolo do drastinog smanjivanja radnog dana, a da ipak, nije ugroen rast proizvodnje i standarda ljudi, treba zahvaliti djelovanju ostalih faktora uvoenju savremenih sredstava za rad, novih tehnologija, veoj produktivnosti itd.

5 Intenzivnost rada - kao faktor proizvodnje, intenzivnost se iskazuje kroz troenje ovjekove energije u toku radnog procesa.Da bi se proizvela to vea koliina dobara, ljudi se maksimalno napreu, tj. troe veu koliinu svoje radne energije. Intenzivnost je, zahtjev da se u istom vremenskom periodu obavi vei posao zahvaljujui veem troenju radne energije ovjeka . Na intenzivnost rada moe da utie tehnika, odnosno tehnologija koja se koristi pri radu.U tom je pogledu posebnu ulogu imalo otkrie pokretne trake za neke proizvodne procese.Pokretna traka je,nametnula brzinu pokreta radnika u procesu rada. Time je automatski odreen i sam stepen intenzivnosti svakog radnika ponaosob.Na intenzivnost rada utie takoer i odnos zaposlenog prema poslu koji obavlja.Vea intenzivnost rada koja dolazi iz fizike prinude relevantan je faktor proizvodnje bila u robovlasnikom drutvenom sistemu. Intenzivnost rada moe biti izuzetno znaajan faktor rasta proizvodnje u onim sluajevima kada se rad obavlja sa zadovoljstvom i iz ljubavi prema poslu koji se obavlja. Takvu pojavu imamo uvijek kada zaposleni radi na poslovima za koji sam pokree inicijativu pokree vlastiti biznis, realizuje projekte koje je sam osmislio, poslove koje obavlja kao svoj hobi.

Produktivnost rada - se identifikuje sa stvaralakom moi zaposlenih. Rije je, o sposobnosti pojedinca da u datoj jedinici vremena stvori veu ili,manju koliinu materijalnih dobara. Kod intenzivnosti rada poveani uinak,ostvaruje se zahvaljujui veem naprezanju radnika, tj.veem troenju raspoloive energije.Kod produktivnosti imamo, meutim, da rast uinaka zaposlenih poiva na njihovu znanju i iskustvu .Na rast produktivnosti utie vei broj faktora - radno iskustvo, - razvijenost sredstava za proizvodnju, - stepen naune spoznaje i mogunost primjene dostignutog znanja, - sposobnost organizovanosti proizvodnje i sl.

Radno iskustvo je prva temeljna pretpostavka veeg proizvodnog uinka. Iskustvo se, stie procesom uenja. Nije od posebnog znaaja da li se do znanja dolazi putem redovnog kolovanja ili, pak, uenjem u toku samog rada. Bitno je da je radnik vjet u poslovima koje obavlja i da mu rad, odnosno, pokreti koje prilikom obavljanja svog posla ne prave kakve smetnje. Komplikovaniji poslovi zahtijevaju dui proces poduavanja, prakse i usavravanja i obrnuto. to je vei nivo iskustva (znanja) u poslovima koji se obavljaju, vea je produktivnost, tj. uinak.

Razvijenost sredstava za proizvodnju takoer je jedan od faktora produktivnosti. Radi se,o injenici da je s razvijenijim i savrenijim sredstvima za proizvodnju mogue stvoriti vie materijalnih dobara.Kada se govori o sredstvima za proizvodnju, tada se uz njih uvijek nalazi neki rad koji se desio ranije minuli rad. Da bi se,stvorila razvijena sredstva za rad, iza toga se uvijek mora da nalazi relativno visoko iskustvo. Tehniko-tehnoloki savrenija sredstva za rad po svojoj izradi su veoma komplikovana. Izrada takvih sredstava nije mogua bez visokih, uz to posebnih, esto usko specijalizovanih znanja. Razvijena sredstva su najee i skup znanja i rada timova najvieg stepena obrazovanja.Treba naglasiti kako su se sredstva za proizvodnju kroz relativno dugu historiju svjesno organizovane proizvodnje stalno razvijala i unapreivala. Otuda se i moe zakljuiti da su sredstva za proizvodnju, odnosno visoke tehnologije samo nagomilano znanje i iskustvo mnogih generacija ljudi.

Nauna spoznaja i mogunost njene primjene imaju takoer znaajan uticaj na produktivnost rada.Tehnoloka otkria ne moraju uvijek biti i primjenljiva. U nekim sluajevima za primjenu visokih znanja nee biti dovoljno materijalnih pretpostavki, u drugim prilikama desit e se da ne postoji dovoljno ljudi koji su sposobni da masovnije operacionalizuju ta znanja,

ponekad to moe da bude i problem izgradnje skupe infrastrukture koja bi trebala da daje novu tehnologiju i tome slino. Sve to zajedno treba da bude relevantan inilac primjene onog to je nauka ve otkrila i spoznala. Sve do momenta masovnije primjene dostignutog nivoa znanja nije mogue ni oekivati djelovanja tog faktora na rast produktivnosti.

Organizovanost kao inilac produktivnosti u direktnoj je vezi sa znanjem i iskustvom proizvoaa. Organizacione sposobnosti stiu se,iskustvom,odnosno uenjem.Rije je,o onoj ovjekovoj sposobnosti da pri istim ulazima,zahvaljujui veoj i boljoj organizovanosti, ostvari vee izlaze tj.stvori vie materijalnih dobara.injenica da bolja organizovanost u radu u mnogim sluajevima doprinosi veoj produktivnosti uticala je da se tom problemu danas pridaje izuzetna panja.Istini za volju, organizacione sposobnosti su prirodni talenat. Ne smije se zaboraviti da se ta sposobnost moe uveati i do 70% zahvaljujui uenju. Tako da se u svijetu osnivaju kole u kojima se izuava organizacija.

Ostali faktori drutvene proizvodnje ( uticaj drutvenog ureenja )- knjige iz oblasti ekonomije nastale u periodu nakon II svjetskog rata,govorile su o uticaju drutvenih odnosa na produktivnost, a time i na sam obim drutvene proizvodnje. Pritom se uvijek isticala prednost socijalistikog sistema privreivanja nad zapadnoevropskim, tj. kapitalistikim. Pokazalo se,da je stanje potpuno obrnuto. Proizvoai u zapadnoevropskim zemljama, Americi i Aziji,bili su daleko produktivniji od onih iz zemalja socijalistikog svijeta. injenica da se u socijalizmu daleko manje proizvodilo i da je takvom stanju ponajvie doprinosila niska produktivnost uinilo je da je socijalizam, onakav kakvog ga pamtimo vie zbog ekonomije, a manje zbog ideologije, naprosto nestao.

IZVORI (PODSTICAJI) RASTAGovorei o obimu i faktorima drutvene proizvodnje, ukazali smo na relevantne odrednice koje su znaajne da bi se proizvodnja mogla obavljati i stalno uveavati. Ako namjeravamo ostavrivati stalni rast, a sa njim i stralno uveavanje materijalnih dobara postavimo pitanje

Pitanje ta su izvori rasta???

Odgovor - Najprihvatljivije je tumaenje amerikog ekonomiste Roberta Solowa koji je dao izvore i ciljeve rasta

Prva grupa - broj ljudi koji se mogu zaposliti. Unutar ove odrednice bitne inioce predstavljaju broj sati koji su oni spremni da rade, zatim nivo i raspored vjetina, obrazovanje, zdravlje i sklonost prema radu. U ovu grupu se mogu ukljuiti i rukovodna i poduzetnika znanja i sposobnostiDruga grupa - ini je opseg osnovnih sredstava i njihova raspodjela prema dotrajalosti, granama industrije i lokaciji.Trea grupa - je nivo tehnolokih dostignua.etvrta grupa- ine je uslovi pod kojima neka privreda ima pristup prirodnim resursima ( nije bitno da li su resursi domai ili iz uvoza ). Peta grupa - ini djelotvornost s kojom se resursi rasporeuju za zadovoljenje razliitih ekonomskih ciljeva.

Primjedba koju je iznio R. Solow potvrdio je razvoj privrede nekoliko zemalja azijskog pacifikog podruja. Rije je o zemljama kao to su: Japan, Hongkong, Tajvan, Singapur, Juna Koreja i Malezija. Te zemalje pokazuju tehnoloki napredak, tj. razvijenost osnovnih sredstava, slobodan pristup izvorima resursa, dakako uvozom iz drugih zemalja, slobodno kretanje kapitala.

DRUTVENA PROIZVODNJA I UKUPNI FOND RADA

Pod drutvenom proizvodnjom ( drutveni proizvod ), podrazumijevamo proizvodnju svih materijalnih dobara u jednoj zajednici ili u jednoj dravi.

Materijalna dobra koja se stvaraju u jednoj zemlji rezultat su ukupno angaovanog rada. Ukupna proizvodnja materijalnih dobara je, dakle, posljedica ukupno angaovanog rada, ali idealno je ono stanje ako je u proizvodnju ukljuen sav raspoloivi rad. Raspoloivi rad je odrednica za stanje u kome se posmatra sve radnosposobno stanovnitvo jedne zemlje, odnosno jednog drutva koje se moe ukljuiti u stvaranje materijalnih dobara najee to nije sluaj jer je ukljueno manje ljudi od raspoloivih.

raspoloivi rad

angaovani rad

RR - raspoloivi radAR - raspoloivi rad

RR AR idealno je RR = AR

Kada je rije o ukupnom fondu rada, onda imamo na umu njegove dvije dimenzije.

1- minuli rad 2- tekui rad

Prva je - ona koja ukazuje kako u stvaranju materijalnih dobara uestvuje stanovita koliina sredstava za proizvodnju.Da bi bila stvorena odgovarajua koliina materijalnih dobara, neophodne su razliite maine i alati, zatim graevinski objekti, pripremljene sirovine, osigurana mogunost za koritenje energije i sl. Ako se posmatraju svi ti inioci koji su neophodni za obavljanje proizvodnje, lahko emo uoiti kako je rije o onoj vrsti rada koji je ranije uinjen.Druga je - u stvaranju materijalnih dobara u jednom drutvu osim sredstava za proizvodnju ili minulog rada, uestvuju i proizvoai sa svojim tekuim radom. Rije je,o spajanju rada,odnosno radne snage sa sredstvima za rad i predmetima rada.Tako spojeni proizvodni inioci obezbjeuju novu vrijednost. Rad kojim se spajaju sredstva za rad i predmeti rada sa ciljem stvaranja materijalnih dobara u jednom drutvu zovemo ivim ili tekuim radom. Otuda se moe i zakljuiti da se u strukturi ukupnog fonda rada drutvene proizvodnje nalaze minuli rad i tekui rad.Kategorije minuli rad i tekui rad su, dakle, dvije osnovne komponente ukupnog fonda rada. Bez te dvije komponente ne bi ni bilo drutvene proizvodnje, a time ni materijalnih dobara neophodnih za podmirivanje svakodnevnih ovjekovih potreba.Ukupnim fondom drutvenog rada obuhvaeni su svi materijalni i ljudski faktori proizvodnje jedne zajednice.

SRAZMJERNA RASPODJELA DRUTVENOG FONDA RADA

Da bi ljudi mogli preivjeti moraju,stalno zadovoljavati svoje potrebe.Stalno zadovoljavanje potreba podrazumijeva posjedovanje razliitih vrsta materijalnih dobara i usluga. Poto veine tih dobara nema slobodnih u prirodi, njih je,nuno proizvodnjom pribavljati.Sve ono to se tom proizvodnjom stvori u jednom drutvu predstavlja vlasnitvo tog drutva - nazivamo ga drutvenim proizvodom.Iza datog drutvenog proizvoda krije se odgovarajui fond drutvenog rada. Drutveni fond rada nam pokazuje koliko je rada utroeno u stvaranje odgovarajueg drutvenog proizvoda,a iza svakog drutvenog proizvoda potrebno je utroiti odgovarajuu koliinu drutvenog rada,a iza svake vrste usluga, stoji i odgovarajui fond drutvenog rada.Veliina,vrsta i intenzitet ispoljavanja potreba temeljna su odrednica raspodjele ukupnog fonda rada na pojedine djelatnosti.Veliina potreba, tj. njihov kvantitativni ( koliinski ) iskaz je temeljni osnov rasporeda drutvenog fonda radaZa svaki proizvod mogue je iskazati potrebni rad ( ukljuuje se i minuli i tekui )

Srazmjerna raspodjela drutvenog fonda rada, tj. pridruivanje ( alociranje ) odgovarajue koliine rada na pojedina materijalna dobra, karakteristina je za sve zajednice - rije je o opem zakonu drutvene proizvodnje.Taj zakon djeluje autonomno, bez volje, elje i uticaja pojedinaca. Srazmjeran raspored drutvenog fonda rada upravo i osigurava ljudima uravnoteenost svih dobara koja su im neophodna za preivljavanje, tj. obezbjeivanje nastavka vrste

Proizvodna i potrona dobra kao osnov srazmjereUkupni fond drutvenog rada stvara drutveno bogatstvo jedne zemlje to bogatstvo se sastoji iz velikog broja materijalnih dobara i usluga koji slue za zadovoljavanje potreba ovjeka.

Proizvodnja, podrazumijeva angaovanje razliitih inilaca. Rije je o aktivnosti spajanja sredstava za rad i predmeta rada sa radnom snagom. Za otpoinjanje procesa proizvodnje potrebno je angaovanje razliitih sredstava za rad, dakle maina, alata, objekata i sl.

proizvodna dobra ( recimo sredstva za rad )DOBRA

potrona dobra ( na primjer line potrebe

I (prva) odrednica rasporeda ukupnog drutvenog fonda rada Vrsta,koliina,stepen razvijenosti sredstava za radPo istom principu angauju se predmeti rada i sam rad. I ta dva inioca ostaju bitne odrednice rasporeivanja ukupnog drutvenog fonda rada.II (druga) rasporeda ukupnog drutvenog fonda radaRadi se, o strukturi dobara koja uestvuju u zadovoljenju potreba proizvodne potronje ( zadovoljavanje svakodnevnih potreba ). Raspodjela ukupnog fonda drutvenog rada mora biti izvrena srazmjerno potrebama proizvodnje jedne ili druge vrste dobara.Ukoliko se ta raspodjela ne izvri na optimalan nain,dolazi do razliitih poremeaja u samom procesu drutvene reprodukcije.Poremeaji u procesu odvijanja samog toka drutvene reprodukcije prvi su indikator naruenosti srazmjera u raspodjeli ukupnog fonda drutvenog rada.

Promjene jednom ustanovljenih srazmjera

Veliina,vrsta i intenzitet ispoljavanja potreba temeljna su odrednica raspodjele ukupnog fonda rada na pojedine djelatnosti.

Raspodjelu ukupnog drutvenog fonda rada definie drutvo-dravaTreba naglasiti da mnoge potrebe, nisu statine. Ljudske potrebe su podlone stalnim promjenama.Otuda imamo da je koliina rada uloena u stvaranje pojedinih vrsta dobara podlona stalnim promjenama.ak i onda kada nema promjena u traenim koliinama pojedinih dobara moe doi do promjena postojeih srazmjera u raspodjeli ukupnog fonda drutvenog rada.To e se uvijek deavati pod uticajem rasta,odnosno pada produktivnosti, zatim promjena prirodnih uslova vee ili manje dostupnosti izvora snabdijevanja, rasta stanovnitva, poveanja ili smanjenja vremena provedenog na radu i tako redom.Sve to zajedno vodi promjenama postojeih i stvaranju novih srazmjera.

Nain alociranja drutvenog fonda rada

Pretpostavka funkcionisanja ukupnog toka drutvene reprodukcije u jednoj zemlji je optimalna raspodjela ukupnog fonda drutvenog rada na pojedine djelatnosti - rije je o alokaciji rada.Dva su pristupa alokacije drutvenog fonda rada na pojedine djelatnosti.

1. svjesni ili planski pristup 2. stihijni ili trini pristup.

1. Svjesni ili planski pristup je onaj gdje ljudi sami procjenjuju koliko je svakog od dobara neophodno za zadovoljavanje pojedinih ovjekovih potreba i shodno tome vre alokaciju rada. Karakteristian je za male zajednice ( plemena pa ak i domainstva )Centralno-planski sistem kao nain alociranja ukupnog drutvenog fonda rada pokazao se relativno neefikasnim. Problem je taj kada ljudi nisu htjeli da uzmu dobra koja su upravo za njih proizvedena.Iako bi planom bio korektno utvrivan broj potencijalnih potraivaa, problem je nastajao kad,ljudi nisu eljeli da odu po dobra koja su za njih pravljene.Nije bilo mogue prodrijeti do svijesti potroaa.injenica da alokacija rada nije mogla osigurati optimalno zadovoljavanje svih ljudskih potreba pa se moralo prei na nove metode.Primjer u knjizi sa proizvodnjom cipela 2. Prelo se na nove trine sisteme i metode.Metoda se koristi na nain to trite putem cijena reaguje tako da, kada odreenih dobara ima previe,odnosno premalo,neminovno dolazi do rasta,odnosno pada njihovih cijena.Kada je,nedovoljno pojedinih dobara,tada dolazi do rasta njihovih cijena. Rast cijena podstie proizvoae da poveavaju njihovu proizvodnju,a sa njom i ponudu.Obrnuta je situacija u sluajevima kada nekih dobara ima previe.Previe roba vodi smanjivanju njenih cijena,a smanjivanje cijena destimulie proizvoae da ih nastave dalje proizvoditi.

DRUTVENI PROIZVOD,NJEGOVI DIJELOVI

Drutvenim proizvodom zovemo ukupnu koliinu materijalnih dobara koji se proizvedu u jednoj zajednici,u odreenom vremenskom periodu.Budui da se radi o relativno velikom broju, uz to jo i veoma razliitih roba, ostaje pitanje njene strukture te naina mjerenja i iskazivanja njenog kvantiteta.U principu, dva su naina koji se koriste za iskazivanje veliine,odnosno kretanja drutvenog proizvoda.

Prvi je: naturalni struktura a drugi: vrijednosna struktura

( kom, kg, m2 .... ) ( rad u asovima ili vrijednost dobara u novxcu )

Naturalna struktura drutvenog proizvoda

Naturalna struktura drutvenog proizvoda ukazuje od ega se sastoji materijalna proizvodnja jedne zemlje.Rije je o svim robama i uslugama koje proizvodi neka zemlja. Neke od proizvedenih dobara iskazujemo u kilogramima,tonama, vagonima npr.sluaj s proizvodnjom uglja, eljeza ita,voa i povra,zatim u litrima,hektolitrima npr.to je sluaj sa mlijekom,vinom,uljem,benzinom, komadima,kao to je sluaj s vozilima,razliitim vrstama namjetaja,opreme, kubnim metrima,prostornim ili kvadratnim metrima kao npr.uraeni putevi.Naturalni pokazatelji drutvenog proizvoda o vrsti i koliini dobara i razuenost po granama proizvodnje

Naturalna struktura drutvenog proizvoda ukazuje nam da li je zemlja preteno agrarna, industrijska, turistika i tako redom.

Vrijednosna struktura drutvenog proizvoda Naturalna struktura drutveniog porizvoda iskazuje se razliitim mjerama. Moe se,kvantificirati veliina svakog dobra ponaosob.Premda iz naturalne strukture drutvenog proizvoda moemo spoznati brojne injenice o stanju i kretanju u privredi neke zemlje, ta struktura nam ne prua dovoljno podataka za utvrivanje njegove ukupne veliine.To to naturalna struktura ne prua mogunost za kvantificiranje drutvenog proizvoda razlog je posve jednostavan. .OVO Da bi se kvantificirao drutveni proizvod, morale bi se, naravno, koristiti one mjere koje su u stanju da na jedinstven nain iskau sve ono to je stvoreno u jednoj zajednici u datom periodu.Postoje dva inioca koja su nedvosmisleno zajednika svim dobrima koja ljudi u procesu proizvodnje stvaraju. To su,I- rad iskazan u asovima provedenim u proizvodnji svakog dobra ponaosob i II- to je vrijednost proizvedenih dobara iskazana u novcu.Za iskazivanje ukupnog drutvenog proizvoda danas se koriste novani pokazatelji.Kao novana jedinica uzima se valuta same zemlje koja utvruje tu veliinu,ali i svjetska valuta. Svjetska valuta iju danas ulogu obavlja ameriki dolar je svakako pogodniji parametar budui da prua mogunost uporedivosti drutvenog proizvoda s drugim zemljama.

Bruto i neto proizvod

Drutveni proizvod se sastoji od minulog i tekueg rada.

DRUTVE NI PROIZVOD

minuli rad tekui ( ivi ) rad

DRUTVENI BRUTO PROIZVOD ( ukljuuje i minuli i tekui rad )

DRUTVENI NETO PROIZVOD ( samo tekui rad )zove se i NACIONALNI DOHODAK

NOVOSTVORENA VRIJEDNOST

Ako se posmatra drutveni proizvod sa aspekta rada koji je utroen u njegovo stvaranje,tada emo uoiti da se on sastoji od onog rada koji je ostvaren kroz koritenje sredstava za proizvodnju ( minuli rad ) i upotrebom ivog ili tekueg rada.injenica da je u stvaranju ukupnog drutvenog proizvoda troen minuli rad on se prilikom raspodjele drutvenog proizvoda mora posebno izdvojiti a potom i nadoknaditi. Nadoknada minulog rada u proizvodnji utroenih sredstava,pretpostavka je zapoinjanju novog,tj. narednog proizvodnog procesa.

Tekui ili ivi rad, je onaj dio rada u drutvenom proizvodu koji se ne mora nadoknaivati za naredni proizvodni proces.On je onaj dio rada koji ini tekuu potronju,tj.za obnavljanje radne energije kako bi se proizvodni proces mogao nastaviti.

Drutveni proizvod se sastoji od minulog i tekueg rada. Takva njegova struktura posmatrana zajedniki zove se drutvenim bruto proizvodom.

Tekui ili ivi rad sadran u strukturi drutvenog proizvoda zove se drutveni neto proizvod. Drutveni neto proizvod zove se jo i novostvorena vrijednost ili nacionalni dohodak.

Funkcionalna struktura dru tvenog proizvoda

Funkcionalna struktura drutvenog proizvoda govori nam u koje se svrhe koriste proizvedena dobra.Da bi se proizvodnja mogla,neprekidno obnavljati, drutveni proizvod mora u sebi da sadri odgovarajuu koliinu materijalnih dobara koji e se upotrijebiti u narednom proizvodnom procesu.To,znai da se u okviru ukupnog fonda drutvenog rada mora izdvojiti rad koji e se upotrijebiti za stvaranje sredstava za rad,maina,alata,objekata i kao i predmeta rada,tj. sirovina.

Minuli rad se mora izdvajati da bi se mogli zapoeti slijedei ciklusi proizvodnje-reprodukcije.

Sredstva za rad i predmeti rada ine materijalnu osnovu koja osigurava narednu,tj.novu reprodukciju.Da bi se reprodukcija nesmetano odvijala, nije dovoljno raspolagati samo sa sredstvima za rad i predmetima rada, potrebni su nam jo i ljudi koji e pokretati maine i hraniti ih odgovarajuim sirovinama. Potreban je rad.Rada ne bi,bilo bez obnavljanja energije ljudi koji uestvuju u procesu proizvodnje.Poto se obnavljanje energije obezbjeuje troenjem razliitih vrsta potronih dobara,ona se,moraju nai kao dio drutvenog proizvoda.

Funkcionalnu strukturu drutvenog proizvoda ine,oni njegovi dijelovi koji se koriste za osiguranje temeljnih pretpostavki nesmetanog obavljanja permanetnog proizvodnog procesa.

Rije je o proizvodnim i potro nim dobrima . Znaajno je napomenuti da ta struktura mora biti i funkcionalno usklaena.To znai da u okviru drutvenog fonda rada moraju postojati odgovarajue proporcije rasporeda rada na dio koji se koristi za stvaranje proizvodnih dobara i dio koji se troi za obezbjeivanje neophodnih potronih dobara.

POTREBAN PROIZVOD I VI AK PROIZVODA

Da bi bilo koja zajednica, ili ljudsko drutvo u cijelosti, moglo opstati, mora permanentno zadovoljavati razliite potrebe.Svo lanstvo datog drutva nije niti pak moe biti ukljueno u proces proizvodnje.Tu su, prije svega, djeca i stari ljudi.Obje te kategorije u odreenom ivotnom dobu nisu sposobne za rad.Tu su zatim,invalidi,bolesnici i druge sline osobe koje se ne mogu ukljuiti u proizvodni proces.

Sve kategorije koje su angaovane u proizvodnom procesu moraju da stvaraju raliita dobra daleko vea od onih dobara koja su potrebna samo njima Pekari npr. moraju da proizvedu mnogo vie hljeba od koliine koja je neophodna da bi se zadovoljile potrebe svih onih koji rade u neposrednoj proizvodnji.Oni hljeb moraju da proizvode i za one koji rade izvan proizvodnog procesa kao npr.za ljekare, profesore, policiju,vojsku,djecu, penzionere,bolesnike,invalidna lica i tako redom.

potreban proizvodZato sve to se stvara u okviru drutvenog proizvoda moe se posmatrati kroz

potreban proizvod potrebe neposrednih proizvoaaDRUTVENI PROIZVOD

viak proizvoda potrebe drutvene nadgradnje

Potreban proizvod Potreban proizvod je koliina dobara koja je neophodna za zadovoljenje potreba neposrednih proizvoaa.To je,ona koliina hljeba, mlijeka mesa,odjevnih predmeta,obue i tako redom koji su neophodni da bi se zadovoljile potrebe svih koji su ukljueni u neposrednu proizvodnju.Proizvoai hljeba - e sami proizvesti njima potreban hljeb

- do mlijeka, mesa, odjee obue doi putem meusobne razmjene. Razmjenjujui meusobno dobra koja stvaraju, neposredni proizvoai dolaze do razliitih upotrebnih vrijednosti koja im koriste za preivljavanje, tj. obnovu radne energije.Rad koji se u okviru ukupnog fonda rada izdvaja da bi se stvorio potreban proizvod naziva se potreban rad.

Vrijeme koje neposredni proizvoai provedu radei u proizvodnji da bi se stvorio potreban proizvod nazivamo potrebnim vremenom.

Viak proizvodaU procesu proizvodnje neposredni proizvoai su angaovani vie od vremena koje je neophodno da bi se stvorio potreban proizvod.Vrijeme koje oni provedu u procesu proizvodnje iznad vremena neophodnog za stvaranje potrebnog proizvoda naziva se vikom vremena.Radei vie od vremena koje je neophodno da se stvori potreban proizvod, oni time stvaraju dodatna dobra.Rad utroen u stvaranje tih dobara zove se vikom rada,a dobra koja se tako stvore zovu se viak proizvoda.Kada je rije o dobrima koja se stvaraju u okviru vika radnog vremena, njihova naturalna struktura se ni po emu ne razlikuje od onog to se stvara u vremenu koje je oznaeno kao potrebno vrijeme.

Viak proizvoda iju naturalnu stukturu ine potrona dobra koriste se za zadovoljavanje potreba kategorija koji rade i institucijama drutvene nadgradnje, tj. obavljaju koristan rad u okviru institucija zdravstva, obrazovanja, uprave (vojska, policija, sudstvo, administracija i sl.). Dio potronih dobara vika proizvoda koriste se isto tako za podmirivanje linih potreba nesposobnih za rad,djece,starih ljudi.Kao to je sluaj sa potrebnim proizvodom,i viak proizvoda je promjenljiva kategorija.to su drutva razvijenija,potrebe za vikom proizvoda su sve vee i obrnuto. Razvijena drutva i sredine su osposobljene da sa manjim vremenom, odnosno manjim potrebnim radom, stvaraju vei rast potrebnog proizvoda a samim tim i jaaju materijalnu osnovu drutva.

Potreban proizvod i vi ak proizvoda u dru tvenom proizvodu

Drutveni bruto proizvod je sve ono to se u materijalnoj proizvodnji stvori u odreenom vremenu.Sastoji se iz prenijete ( minuli rad ) i novododate vrijednosti ( tekui rad ) .Drutveni neto proizvod je novododata,ili novostvorena vrijednost.To je,ivi rad koji je troen u procesu materijalne proizvodnje.Zove se jo i nacionalni dohodak. Potreban proizvod i viak proizvoda isto kao i nacionalni dohodak mogu se troiti bez posljedica na tok drutvene reprodukcije.

NAMJENA PROIZVODAUKUPNO VRIJEMEpotrebno vrijeme

viak vrijemena

UKUPAN PROIZVODpotreban proizvod

viak proizvoda

Neposrednimproizvoaima

Za drutvenu nadgradnjupenzioneri, djeca, invalidi...

Kada se iz drutvenog proizvoda uzima vie od onog to ini vrijednost iskazanu kroz potreban proizvod i viak proizvoda,tada dolazi do potkopavanja osnova reprodukcione supstance. Rije je,o potronji koja neminovno vodi umanjivanju materijalnog bogatstva jednog drutva.Umanjivanje materijalnog bogatstva jednog drutva smanjuje njegove reprodukcione sposobnosti, a samim tim vodi ga opem siromatvu, padu ivotnog standarda i bijedi svake vrste.

REPRODUKCIJA I NJENE ZAKONITOSTI

Pitanje ta je reprodukcijaovo ovo Stalno obnavljanje proizvodnog procesa nazivamo reprodukcijom.

Poto je proizvodnja drutveni proces, tada je mogue izvesti i novu odrednicu drutvene reprodukcije koja je proces stalnog obnavljanja proizvodnje.Drutvena reprodukcija - Rije je o procesu u okviru kojeg ta aktivnost prolazi kroz vei broj meusobno povezanih i uslovljenih faza.

Faze Drutvene Reprodukcije ( CIKLUS )I faza - proizvodnja Prvu fazu procesa drutvene reprodukcije ini proizvodnja.II faza - raspodjela Faza raspodjele u proizvodnji stvorenih dobara.III faza - razmjena Zatim dolazi razmjena.Razmjena je nain da se pribave i druga dobra koja su neophodna za zadovoljavanje razliitih potreba ovjeka.IV faza - koritenje Nakon to su kroz razmjenu pribavljena i druga neophodna dobra,tek tada poinje njihovo koritenje, tj. zadovoljavanje potreba.

POSLIJE ZAVRETKA CIKLUSA IDE NOVI CIKLUS SA ISTIM FAZAMA

Da bi nova proizvodnja mogla zapoeti, moraju se prethodno okonati sve etiri faze drutvene reprodukcije.

I - da bi se reprodukcija mogla odvijati,prvo,neophodno je obezbijediti odgovarajuu koliinu materijalnih dobara koja e kao dobra proizvodne potronje osigurati stvaranje novih vrijednosti. Rije je o potrebi obezbjeivanja neophodnih sredstava i predmeta rada koji su u prethodnom proizvodnom procesu bili utroeni.

II - drugu pretpostavku ini osiguravanje materijalnih dobara neophodnih za linu potronju neposrednih proizvoaa. Nije mogue poinjati novu proizvodnju bez obnavljanja radne energije. Neposredni proizvoai moraju prethodno raspolagati odgovarajuom koliinom proizvoda namijenjenih ishrani,za odijevne predmete,ogrjev,stanovanje itd. - proizvodnja se ne bi mogla odvijati ukoliko je ne bi podravale institucije kao to su zdravstvo, obrazovanje, uprava,te svi oni koji se objektivno smatraju nesposobnim za rad. I za takve je kategorije, takoer, nuno osigurati odgovarajua potrona dobra.III- tree,osiguravajui nune pretpostavke relevantne za otpoinjanje nove reprodukcije, mora se uvaavati i injenica o neophodnosti uspostavljanje potrebnih srazmjera izmeu dobara koja se angauju u novom proizvodnom procesu.Unutar svake grupe dobara koja se ukljuuju u proizvodni proces mora se,uspostaviti odgovarajui odnosi. Ako bi kod proizvodnih dobara bile dostatne, maine,alati i sirovine,a ne bismo imali spremne graevinske objekte u kojima e se proizvodnja obavljati, nju ne bismo mogli otpoeti.Slina je situacija i kod potronih dobara.Obezbijedili smo,proizvode pia, prijevoz, obuu odijevne predmete,a nismo obezbijedili dovoljno proizvoda ishrane,prostora za stanovanje.Tada novu proizvodnju ne bismo mogli zapoeti.

Proizvodnja

Raspodjela

Razmjena

Koritenje

Vrste reprodukcije Kada se govori o reprodukciji kao procesu stalnog obnavljanja proizvodnje, to njeno obnavljanje moe biti razliito.

prosta Ako se reprodukcija obavlja na istim osnovama,zovemo je prostom ili jednostavnom reprodukcijom Kada se radi o prostoj reprodukciji, to je pokazatelj da jedno drutvo zajednica, narod ili drava nemaju dovoljno vika proizvoda,odnosno da viak rada i viak proizvoda koji ostvaruju neracionalno rasporeuju.

Prosta reprodukcija nije normalno stanje,ona je prije pokazatelj sistema koji dominira tim drutvom

umanjena Umanjena ili opadajua reprodukcija je takvo stanje u kom je veliina drutvenog proizvoda manja od prethodnog Umanjena reprodukcija je posljedica razliitih problema u kojima se jedna zajednica. Rije je o elementarnim, poplavi,sui,zemljotresima,ali isto REPRODUKCIJA tako i o revolucijama,ratnim razaranjima,bolestima itd.Kod reprodukcije koja se obavlja na umanjenim osnovama,drutvu se uvijek namee problem obezbjeivanja dovoljnih koliina dobara namijenjenih linoj, odnosno zajednikoj potronji.

proirena Obnavljanje proizvodnje na uveanim osnovama nazivamo proirenom reprodukcijom. Da bi se reprodukcija mogla odvijati na uveanim osnovama,nuno je da tekua proizvodnja stvori vie dobara od obima koji je dovoljan za obnavljanje reprodukcije,tj.njeno reprodukovanje na postojeim osnovama.To,znai da viak proizvoda mora biti vii od iznosa koji je potreban za zadovoljavanje linih i zajednikih potreba kategorija koje nisu ukljuene u neposrednu proizvodnju.to je taj dio vika proizvoda vei,bit e svakako i vei obim proirene reprodukcije i obrnuto.

PROIZVODNJA

Proizvodnja je temeljna i prva faza drutvene reprodukcije. Kada ne bi bilo proizvodnje, ne bi bilo ni ostalih faza. Proizvodnja,moe postojati bez drugih faza drutvene reprodukcije.Kao fazu drutvene reprodukcije, proizvodnju moemo posmatrati sa razliitih aspekata. Moemo je posmatrati,s tehnikotehnolokog aspekta, organizacionog, upravljakog, sistemskog, sa aspekta vlasnitva sredstava za proizvodnju i tako redom.Proizvodnja ona faza drutvene reprodukcije u okviru koje se stvara nova vrijednost.

Kakva je razlika izmeu 1 - proizvodnje kao stvaranje dobara za zadovoljavanje potreba ljudi islijedeih definicija 2 - proizvodnje iji je karakter stvaranje dobara- roba

1. Kada se govori o svrsishodnosti proizvodnje,uvijek imamo na umu njenu ulogu u stvaranju dobara radi zadovoljavanja potreba ljudi neke zajednice. Proizvodnja ija je svrha stvaranje dobara radi zadovoljavanja potreba polazi od toga da se potrebe lanova drutva moraju zadovoljavati bez obzira da li pojedinac uope, na koji nain i koliko uestvuje u stvaranju tih dobara.2. Kada se radi o stvaranju dobara-roba, tu se neminovno vodi rauna koliko se vremena utroi na stvaranju potrebnih dobara,

ko je i na koji nain uestvovao u tom procesu,kolika je i kakva participacija pojedinaca u stvaranju odreenog dobra i koliko mu od stvorenog pripada.Stvaranje dobara radi podmirivanja potreba posmatra zajednicu samo kao potroaa.To je tipian odnos drutava koja su utemeljena po modelu prvobitne zajednice.Proizvodnja dobara-roba dozvoljava,da pojedini lanovi zajednice polau vea prava na tako stvorena dobra, a drugi manja. Oni koji vie doprinose stvaranju nekog dobra imaju i vea prava pri njegovoj raspodjeli. Pri tome se ne obazire na injenicu da li su njegove potrebe, vee, manje ili, pak, jednake ostalim lanovama zajednice.

ROBNA PROIZVODNJA I ROBA

Proizvodnja dobara za zadovoljavanje potreba ljudi i proizvodnja dobara roba nije, niti moe biti, definicija robe i robne proizvodnje.Robna proizvodnja je onaj oblik stvaralakih aktivnosti u okviru kojih se dobra ne proizvode da bi se zadovoljavale potrebe onih koji su ih stvarali ve za zadovoljavanje potreba drugih.Tom proizvodnjom se stvara nova vrijednost.Rad koji se za takvu proizvodnju troi je koristan rad i kao takav uveava drutveni proizvod i bogatstvo naroda uope.Robna proizvodnja u procesu drutvene reprodukcije ukljuuje i fazu razmjene to nije sluaj kod proizvodnje, gdje se dobra koriste za zadovoljavanje potreba onih koji su ih proizvodili. mamo dva sistema uspostavljanja odnosa.Prvi je naturalni,tj. direktni i drugi,robno-novani ili kako ga jo zovemo indirektni nain. Tada se moe i govoriti o dva oblika robne proizvodnje: o naturalnoj i robnoj.

Naturalna proizvodnja Pitanje ta je naturalna proizvodnja?

OVO Naturalna proizvodnja predstavlja onaj oblik proizvodnje u okviru koje sami proizvoai, tj.neposredni stvaraoci materijalnih dobara postaju potroai.

Cilj naturalne proizvodnje je neposredna potronja stvorenih materijalnih dobara.Sva stvorena dobra se na licu mjesta dijele i odmah potom i troe.Naturalna proizvodnja nije imala ozbiljniju ulogu u podsticaju razvoja proizvodnje i napretku drutva uope.Dominirala je ekonomskim sistemom prvobitne zajednice. Robovlasniki drutveno-ekonomski odnosi isto kao i feudalni sistem takoer su utemeljivani na modelu naturalne proizvodnje.U okviru tih drutvenih sistema su, meutim, stvarani preduslovi za prelazak na robnu proizvodnju.Naturalna proizvodnja nije u potpunosti iezla.Primjenjuje se najee u manje razvijenim zemljama, prije svega u privredi seoskog gazdinstva.

Robna proizvodnja

Pitanje ta je robna proizvodnja?

OVO Robna proizvodnja predstavlja onaj oblik aktivnosti u kojem se dobra ne proizvode da bi se istim zadovoljavale potrebe neposrednih proizvoaa ve se proizvode za zadovoljavanje potreba drugih.

Kontakti izmeu proizvodnje i potronje,tj.razmjena meu proizvoaima razliitih materijalnih dobara vri se na dva naina. 1. Prvo,neposrednim razmjenjivanjem jednog dobra za drugo i drugo,kroz kupoprodajne odnose,tj.upotrebu novca.Naturalna

proizvodnja nije imala ozbiljniju ulogu u razvoju proizvodnje i drutva uope. Ona je mogla da bude samo prelazno rjeenje u razvoju pojedinih dutveno-ekonomskih formacija.

2. Robna proizvodnja i njoj sljedstvena razmjena roba uz upotrebu novca do maksimuma su pojednostavili proces razmjene. Time su bile stvorene sve pretpostavke za nove drutveno-ekonomske odnose i nove drutvene formacije. Sa robnom proizvodnjom dolo je do nesluenog rasta proizvodnje, a sa njom i do sve ubrzanijeg razvoja ljudskog drutva i civilizacije u cijelosti.

ZAKON VRIJEDNOSTI - Proizvodnja kao proces stvaranja razliitih dobara,ne mora uvijek biti istovremeno i stvaranje dobara ili roba.- Svaka proizvodnja nije i ne mora biti i robna proizvodnja.- Tada dobra nastala u kakvom proizvodnom procesu nisu, odnosno ne moraju, nuno biti robe.

Osnova svojstva robe Cilj svake proizvodnje je stvaranje dobara za zadovoljavanje ljudskih potreba. Svako dobro koje se stvara u procesu proizvodnje mora da ima nekakvu upotrebnu vrijednost. Ono mora,da prui mogunost za zadovoljavanje neke ljudske potrebe.I Upotrebna vrijednost je prva pretpostavka,koja se zahtjeva da bi se za neko dobro moglo rei da je roba.Ako neko pravi cipele i napravi recimo br.55, cipela sa tom veliinom oito nee nikom trebati poto ne postoje ljudi s tom veliinom stopala. -Taj proizvod nema svoju upotrebnu vrijednost premda je nastao kao posljedica proizvodnje i zalaganja u tom procesu procesu. - Ako je proizvedene cipele proizvoa poeo sam da koristi, proizveo ih dakle za sebe, tada one, takoer, nisu robaII Da bi cipele mogle biti roba,proizvoa ih mora praviti za druge,a ne za sebe.Da bi one bile roba,on ih mora odnijeti na pijacu i prodati ih. Ako ih je na pijaci prodao,novcem dobivenim prodajom cipela sada e moi kupiti materijal za izradu drugih cipela i tako redom.U primjeru s cipelama ispunjene su sve pretpostavke da se taj proizvod ljudskog rada moe smatrati robom.Cipele su,proizvod osmiljenog ljudskog rada,one imaju upotrebnu vrijednost i,proizvedene su za druge.Rije je,o dobru za ije je stvaranje troena ljudska energija,imaju korisno svojstvo i to njihovo svojstvo je postala upotrebna vrijednost za druge.

Roba mora imati svojstva 1 - proizvod osmiljenog ljudskog rada ( za proizvodnju se troi ljudska energija ) 2 - da ima upotrebnu vrijednost ( ima korisno svojstvo )

3. - da je proizvedena za druge (korisno svojstvo je upotrebna vrijednost za druge)

Naturalna proizvodnja

Robna proizvodnja

oblik proizvodnje u okviru koje sami proizvoai, tj.neposredni stvaraoci materijalnih dobara postaju potroai.

Robna proizvodnja predstavlja aktivnost u kojoj se dobra ne proizvode da bi se istim zadovoljavale potrebe neposrednih proizvoaa ve se proizvode za zadovoljavanje potreba drugih.

Upotrebno i prometno svojstvo robe

Upotrebna vrijednost ma kog materijalnog dobra utvruje se raznim ulima, opipom, pogledom,okusom,praktinim probama, upotrebom, odnosno koritenjem.Upotrebna vrijednost je egzaktno svojstvo i svako je,sposoban da ocijeni upotrebnu vrijednost nekog dobra

.Nakon to je utvreno da neko dobro posjeduje korisno svojstvo,ostaje da se utvrdi i drugo njegovo svojstvo,tj.slui li zadovoljavanju potreba onih koji su ga proizveli ili koristi zadovoljenju potreba drugih.Ovo svojstvo provjerava se prometnom vrijednou.Prometna vrijednost je pokazatelj ima li proizvod svog kupca,odnosno da li je on prodat.Prometna vrijednost je,izraz oba njegova svojstva .inom prodaje potvruje se da je on ba bio pravljen za druge,dok je sama kupovina istovremeno i potvrda njegove upotrebne vrijednosti,tj. korisnosti.

Vrijednost robe

N astajanje vrijednosti je neto na emu poiva cjelokupni ekonomski sistem.Vrijednost pokazuje ono to je nevidljivo.Rije je o onoj sadrini kroz koju uoavamo kako je neki proizvod vrijedniji od drugog.

Motocikl je vrijedniji od bicikla,automobil od motocikla,kua od automobila i tako redom.Zato je bicikl manje vrijedan od motocikla? Iskljuivo zbog injenice to u proizvodnju bicikla treba uloiti manje rada nego u proizvodnju motocikla.Sam model utvrivanja vrijednosti je posve jednostavan: vea koliina uloenog rada odrednica je vee vrijednosti, a manja koliina manje vrijednosti.Iako je model utvrivanja vrijednosti posve jednostavan, s nastajanjem vrijednosti to nije sluaj. Stvaranje vrijednosti podrazumijeva takve aktivnosti koje je teko predstaviti i kroz jednu kompletnu naunu disciplinu.

Konkretan i apstraktan rad

U procesu stvaranja ma kog materijalnog dobra nije teko uoiti dvostruki karakter rada koji se ulae prilikom njegova nastajanja.

APSTRAKTAN RAD sami rad kao fiziko naprezanje proizvoaa ili troenje ljudske energije i velika razliitost uinjenih radova.Sama injenica da smo radili,pokazuje zato takav rad nazivamo apstraktnim. Upravo je taj rad i stvaralac vrijednosti. Vrijednost odreuje koliina apstraktnog rada uloena u stvaranje nekog dobra.

KONKRETAN RAD Rad koji doprinosi stvaranju konkretnih proizvoda nazivamo konkretnim radom. Troenjem vlastite ovjekove energije,tj.fizikim ili psihikim naprezanjem stvaraju se razliita materijalna dobra.Tim radom stvaramo odjevne predmete, obuu,hljeb,bicikl,kuu.Rije je o velikom broju razliitih dobara koja se koriste za zadovoljavanje brojnih ovjekovih potreba.

APSTRAKTAN RAD temeljna odrednica VRIJEDNOSTI ROBA

KONKRETAN RAD konkretan pokazatelj UPOTREBNE VRIJEDNOSTI ROBA

Prost i sloen rad

Kako se vrijednost roba iskazuje - KAO VRIJEME PROVEDENO NA RADUS obzirom da je uobiajena jedinica mjerenja vremena sat, broj sati provedenih u izradi svakog materijalnog dobra pokazatelj je, odnosno mjera je njegove vrijednosti.

Ako recimo deset sati provedemo na radu,stvorit emo upola manju vrijednost od rada koji je trajao dvadeset sati.Uz pripremljena sredstva za rad za deset sati rada ovjek je,sposoban da napravi jedne pantalone, a za dvadeset radnih sati jednu jaknu.Otuda imamo da je jakna dvostruko skuplja od pantalona.Uzmimo jo jedan primjer:recimo da su u pitanju radovi drvosjee i radnika koji radi na iskopavanju zemlje za kakav kanal.U toku osmosatnog radnog dana,radnik uz pomo alata kakvi su kramp i lopata iskopa dva metra kanala dubine jedan metar.Kada je u

pitanju rad drvosjee,tada imamo da je za isto vrijeme,tj.za osam sati rada i upotrebu sjekire kao glavnog alata u mogunosti nacijepati etiri kubna metra drva.Otuda e vrijednost dva duna metra iskopanog kanala biti jednako vrijedna kao i etiri metra iscijepanih drva.

Ovim primjerima nije mogue objasniti - zato je rad ljekara vredniji od rada frizera ( ianje za 20 minuta plati se 5 KM, a pregled kod ljekara 30-50 KM )- zato je rad radnika na proizvodnji cigle manje vrijedan od rada naunika, informatiara i sl. U ovim primjerima vidimo da isto vrijeme provedeno na radu nema istu vrijednost .

prost rad ( manja vrijednost )

Posao za koji se ne trai visok stepen znanja smatra se prostim radom

sloen rad ( vea vrijednost ) Svaki posao za koji se trai visok stepen znanja smatra se sloenim radom Da bismo mogli pristupiti izradi kakvih komplikovanih proizvoda, neophodno je imati relativno visoko znanja To je razlog to je rad jednog ljekara sloeniji od rada frizera U poslu ljekara veliki je minuli rad na uenju

SLOENI RAD JE UMNOENI PROSTI RAD

Preneseni i tekui rad kao stvaraoci vrijednostiStvaranje vrijednosti podrazumijeva fiziko i umno naprezanje.U stvaranju vrijednosti jednako uestvuju kako minuli, tj. prenijeti rad, tako i tekui, odnosno ivi rad.Treba uz to na umu imati i injenicu da razliiti proizvoai u stvaranju jednog te istog proizvoda imaju potpuno razliito vrijeme. Razliiti proizvoai troe razliitu koliinu radnog vremena u stvaranju istog proizvoda. Pri takvom stanju ostaje i pitanje ije se utroeno vrijeme priznaje, te kako se od drutva prihvaeno radno vrijeme verifikuje

MINULI (PRENESENI) RAD TEKUI (IVI) RAD

Dru tveno potrebno radno vrijeme

injenica je da dva ili vie proizvoaa mogu ostvarivati razliito vrijeme u proizvodnji jednog te istog proizvoda.Tada se mogu pojavljivati i razliite vrijednosti tih proizvoda. Uzmimo za primjer proizvoae hljeba.Recimo da tri pekare proizvode hljeb i da prva kilogram hljeba proizvede za 50,druga za 60,a trea za 70 minuta rada.U prvoj pekari vrijednost kilograma hljeba e se odreivati na osnovu 50 minuta rada,u drugoj na osnovu rada od 60 minuta i tree 70 minuta rada..Nae li se hljeb ne u istoj,ve i u tri razliite prodavnice sigurno je da nee biti onih koji e htjeti da uzmu hljeb u iju je proizvodnju utroeno 70 minuta rada. Svi e htjeti da dou do hljeba ija je vrijednost odreena pedeset minutnim radom.Tranja hljeba iju je vrijednost odredilo 50 minuta radnog vremena napravilo bi u prodaji takav haos da se ni na koji nain ne bi moglo regulisati kojem od potroaa,odnosno graana treba pripasti prvenstvo da nabave hljeb ija je vrijednost odreena pedeset minutnim radom.

Minuli ili preneseni rad,predstavlja onu koliinu rada koji je trebalo utroiti da bi se proizvela ona vrsta materijalnih dobara bez kojih se proizvodnja ne bi mogla zapoeti.Rije je o onom radu koji je uloen u stvaranje neophodnih sredstava za proizvodnju.Da bismo stvorili novu vrijednost,neophodno je angaovati odgovarajue maine, alate, poslovne objekte kao i odgovarajuu koliinu sirovina,pomonih materijala, energije.Svi ti faktori postaju bitna odrednica vrijednosti svakog novog proizvoda.Sredstva za rad i predmeti rada predstavljaju, prenijeti ili minuli rad

Minuli rad utie na vrijednost proizvoda dvostrano:1. kroz koliinu rada da se stvore sredstva za rad2. koliine sredstava koja se koriste za rad

Tekui ili ivi rad je neposredno ukljuen u stvaranje vrijednosti svih materijalnih dobara.On je i najznaajniji inilac vrijednosti roba.Rije je,o onoj odrednici koja se,ispoljava kao ukupno vrijeme provedeno na radu,to je temeljni pokazatelj vrijednosti, ali isto kao i sposobnost optimalne upotrebe sredstava za rad i predmeta rada..Pod pretpostavkom da je koliina uloenog minulog rada data veliina i da su ti uslovi jednako i unaprijed poznati svim proizvoaima, koliina tekueg rada uloena u stvaranje nekog materijalnog dobra postaje osnovna odrednica vrijednosti.Sa padom ili rastom koliine uloenog rada pada,odnosno raste vrijednost proizvedenih dobara.U drutvu gdje vie proizvoaa,uestvuju u stvaranju istog proizvoda, javljati e se razliito vrijeme pri izradi jednog te istog proizvoda.

Praksa to rjeava na nain to potroaima nudi neku srednju vrijednost, tj. onu vrijednost koju je ostvario proizvoa sa prosjenim vremenom.U naem primjeru bio bi to proizvoa koji je ostvario vrijeme od 60 min.rada.Graani e tom vrijednosti upotpunosti biti zadovoljni.

Drutvo mora ocjeniti okvire utroenog vremena odnosno vrijednost robe Vrijeme uloeno u proizvod definie i njegovu vrijednost

Uticaj produktivnosti na vrijednost

Rastom ili padom koliine apstraktnog ljudskog rada uloenog u proizvodnju nekog dobra,poveava se ili smanjuje njena vrijednost rije je o individualnoj vrijednosti.Kada se radi o proizvodu iste vrste koji proizvode razni subjekti vrijeme se u okviru institucije drutveno potrebnog radnog vremena svodi na jedinstveno drutvo definie potrebno prosjeno vrijeme

Stvaralaka mo je sposobnost da uz isti rad proizvedemo veu koliinu proizvoda,odnosno da uz manje rada proizvedemo istu koliinu proizvoda.- S obzirom da je produktivnost manje rada u proizvodnji nekog dobra, ona uvijek vodi do smanjivanja njegove vrijednosti. - Pad produktivnosti ima obrnute efekte. Poto u istom vremenskom periodu stvaramo manje proizvoda, troimo vie rada za njihovu proizvodnju. Pad produktivnosti znai rast vrijednosti tako proizvedenih dobara.

Ako rast produktivnosti vodi smanjivanju vrijednosti,a pad njenom poveanju,moglo bi se zakljuiti ima li smisla podsticati rast produktivnosti ako njen rast vodi smanjivanju vrijednosti robe. Rast produktivnosti utie na smanjivanje individualnog vremena u proizvodnji date robe.Rast produktivnosti najee vodi rastu proizvodnje, tj. rastu koliine proizvedenih jedinica.Sve to zajedno vodi uveanju ukupnog drutvenog proizvoda.

Uticaj intenzivnosti na vrijednost

Intenzivnost je fiziko,odnosno umno naprezanje ovjeka u procesu rada troenje ovjekove energije u procesu radaPitanje - Kako promjene u intenzivnosti utiu na promjene vrijednosti proizvedenih robaOdgovor - 1. Ako intenzivnost, tj.vee umno ili fiziko naprezanje znai i vei broj proizvedenih jedinica, vrijednost tako

proizvedenih dobara se nee promijeniti. Vee naprezanje obezbjeuje samo vei broj proizvedenih jedinica. 2. Manje naprezanje odnosno manji utroak energije zaposlenog,vodi manjoj koliini proizvedenih dobara.Sa

manjom intenzivnosti imat emo,samo manju koliinu proizvedenih jedinica. Stanje je potpuno drugaije u sluajevima kada dolazi do opeg prosjenog rasta intenzivnosti i kad taj njen rast u

istom omjeru ne prati i rast ukupne mase proizvedenih dobara. 3. Ako opi prosjean rast intenzivnosti ne prati u istom omjeru rast mase proizvedenih dobara,takav rast vodi

poveavanju vrijednosti robe.U ovakvim sluajevima intenzivnost podrazumijeva vei utroak radne snage,pri emu to troenje ne doprinosi jednakom rastu broja proizvedenih jedinica.

4. Slina je situacija i u sluajevima gdje opi prosjeni pad intenzivnosti vodi smanjivanju mase proizvedenih jedinica pri emu smanjivanje intenzivnosti ne vodi adekvatnom smanjivanju proizvedenih jedinica.U takvim sluajevima pad intenzivnosti vodi smanjivanju vrijednosti proizvedenih dobara

Krae SLIKOM Ove 4 take mogu se ovako predstaviti

Produktivnost je stvaralaka mo

Sposobnost da uz isti rad proizvedemo vie proizvoda

Sposobnost da uz manji rad proizvedemo isto proizvoda ili

poveanje intenzivnosti

padintenzivnosti

1 vie proizvoda vrijednost proizvoda ista

3 isto proizvoda vrijednost proizvoda vea

2 manje proizvoda vrijednost proizvoda ista

4 isto proizvoda vrijednost proizvoda manja

Drutveno potrebno radno vrijeme vrijeme koje je neophodno da se uz prosjene uslove

privreivanja stvori odgovarajue dobro.

MJERENJE VRIJEDNOSTI ROBA

Koliina apstraktnog ljudskog rada je jedina odrednica vrijednosti robe .

U uslovima kada vie samostalnih robnih proizvoaa uestvuju u proizvodnji iste robe,vrijednost se ne odreuje individualnim vremenom ve veliinom prosjenog vremena koje je utroeno u njenom stvaranju.

Rije je o vrijednosti koja se utvruje u okviru institucije drutveno potrebnog radnog vremena.Premda vrijednost proizvedenih dobara odreuje koliina vremena koje se utroi u proizvodnji svakog konkretnog proizvoda,u praksi se tako vrijednost ne iskazuje.U prodaji vrijednost robe niko ne iskazuje brojem asova utroenog rada.Da se asovima utroenog rada vrijednost robe ne iskazuje,vie je razloga. Sistem je dosta komplikovan.On zahtijeva precizno mjerenje vremena kako prenijetog tako i novododatog rada koji se troi u proizvodnju svakog dobra, zatim evidentiranje podataka o utroenim asovima rada,uvanje podataka, ili dugotrajno pamenje svih tih podataka itd.U praksi se vrijednost robe definie njenom prometnom ( relativnom ) vrijednosti

Prometna ili relativna vrijednost robe Proizvodnja za druge to je jedna od pretpostavki koja mora biti zadovoljena da bi neko dobro bilo roba.Da bi se razmjena izmeu neposrednih proizvoaa mogla neometano odvijati,predmet razmjene moraju biti dobra razliite upotrebne vrijednosti.Prometna ili relativna vrijednost ispoljava istovremeno obje te pretpostavke.Srazmjenski odnos koji pokazuje koliko se jednog dobra mora osigurati da bi se dobilo neko drugo pokazatelj je prometne vrijednosti. Ovdje jedna roba slui za iskazivanje vrijednosti drugoj.Otud se uz naziv prometna vrijednost kao sinonim koristi jo i izraz relativna vrijednost. Ako nastojimo da razmijenimo jednu robu za neku drugu,roba koja se nudi u relativnom je odnosu naspram svih drugih roba koje elimo za nju da dobijemo.Na primjer- da raspolaemo sa vreom od 45 kilograma brana i da isto elimo razmijeniti za ulje.Za brano,moe se dobiti 15 litara ulja. Ove dvije robe su meusobno mjerljive imaju prometnu vrijednost- da je brano trebalo mijenjati za bicikl,vrea od 45 kilograma,nije u mogunosti da se razmjeni za bicikl poto ponuene robe nisu meusobno mjerljive veliine ( nemaju prometnu vrijednost ).

Prometna vrijednost i vrijednostApstraktni ljudski rad je temeljna odrednica vrijednosti. Vrijednost robe definie koliina uloenog rada ( asova rada )

Iskazujui vrijednost robe kroz instituciju prometne vrijednosti,taj nam proces razotkriva nekoliko zanimljivih posebnosti.I Prva nas posebnost upozorava na injenicu kako u procesu razmjene jedna roba slui da iskae vrijednost nekoj drugoj. Otuda imamo da se jedno dobro stalno nalazi u relativnom obliku, a drugo u obliku ekvivalenta. U naim primjerima

roba kojoj se odreuje vrijednost roba koja mjeri vrijednostrelativni oblik ekvivalent

II Druga svojevrsna vrijednost koja se ispoljava u okviru prometne vrijednosti odnosi se na injenicu da odgovarajua koliina nekog konkretnog rada slui da se iskae sam apstraktni rad.

III Trea najznaajnija posebnost iskazivanja vrijednosti kroz prometne vrijednosti je u injenici da rad samostalnih proizvoaa dobiva karakter drutvenog rada tek kroz proces razmjene.Meusobnom razmjenom samostalni proizvoai jedni druge time priznaju.Tako se njihov rad od privatnog pretvara u drutveni.U procesu razmjene dolazi do verifikovanja rada od strane drutva. Verifikacija rada pojedinaca podrazumijeva dvije vrste priznanja. Meusobna razmjena verifikuje upotrebnu vrijednost robe Zatim se verifikuje njegova koliina asova rada koja je uloena u njegovo stvaranje.

Nain promjene prometne vrijednosti

brano 45 kg45 sati rada

1 kg =1 sat rada

ulje 15 l45 sati rada

1 kg =3 sata rada

moe razmjenaukupno isto sati

rada

Prometna vrijednost jednog dobra utvruje se uz pomo drugog.Imamo stanje gdje se jedna roba nalazi u relativnom obliku.Dva samostalna proizvoaa, meusobno su razmijenili brano i ulje.Razmijenjena je,vrea brana za 15 litara ulja.Razmjena je bila mogua poto je vrea brana ekvivalentna 15 litara ulja.Do promjena prometne vrijednosti dolazi uvijek kada se mijenjaju uslovi privreivanja u proizvodnji roba kojom se mjeri vrijednost.Znai kad se promjene uslovi kod brana prometna cijena se ne mijenjaDo promjene e doi ukoliko se uslovi privreivanja kod obaju roba mijenjaju pri emu te promjene mogu ii u suprotnim smjerovima ili istom smjeru ali sa neproporcionalnim kretanjima.

Promjene kod roba u relativnom obliku

Vrijednost e se mijenjati ako dolazi do promjena uslova privreivanja kod robe koja se nalazi u relativnom obliku, tj. robe kojoj mjerimo vrijednost.

I Pretpostavimo da su u primjeru s branom uslovi privreivanja pogorani i da je za jedan kilogram brana potrebno utroiti dvostruko vie vremena,umjesto jednog,2 sata rada,a da su uslovi proizvodnje ulja ostali nepromijenjeni. U novim uslovima prometna vrijednost e biti odreena kao:u ovom primjeru srazmjera je uspostavljena kao 45 kilograma brana naspram 30 litara ulja.

roba kojoj se odreuje vrijednost roba koja mjeri vrijednostrelativni oblik ekvivalent

U ovom primjeru poveala se prometna vrijednost brana

II Moemo uzeti i stanje u kom su uslovi proizvodnje poboljani pa je tako kilogram brana mogue proizvesti za pola sata rada.Kod takvog stanja imali bismo slijedeu situaciju:u ovom primjeru prometna vrijednost 45 kilograma brana je tek 7,5 litara ulja.Koliina utroenog rada kod obje robe je ostala nepromijenjena.

roba kojoj se odreuje vrijednost roba koja mjeri vrijednostrelativni oblik ekvivalent

U ovom primjeru smanjila se prometna vrijednost brana

U oba ova primjera prometna vrijednost se mijenja kad se mijenja vrijednost robe kojoj mjerimo vrijednost

Promjene kod roba ekvivalentaPitanje - ta se deava sa prometnom vrijednosti u sluajevima kada dolazi do promjene uslova privreivanja u proizvodnji roba koje su u funkciji mjerenja vrijednosti ( ekvivalent - ulje iz primjera )

Odgovor - Poimo od pretpostavke da su uslovi privreivanja proizvoaa brana ostali neizmijenjeni,dok je u proizvodnji ulja dolo do promjena ranijih uslova.

prometna vrijednost se mijenja

kad se promjene uslovi privreivanja robe kojom se mjeri ( u primjeru ulje )

kad se promjene uslovi privreivanja obje robe i koja se mjeri i kojom se mjeri ( u primjeru i brano i uljeulje )

brano 45 kg90 sati rada

1 kg =2 sata rada

ulje 30 l90 sati rada

1 kg =3 sata rada

brano 45 kg 22,50 sati rada

1 kg =0,5 sati rada

ulje 7,5 l22,50 sati rada

1 kg =3 sata rada

moe razmjenaukupno isto sati

rada

moe razmjenaukupno isto sati

rada

Ako u proizvodnji ulja umjesto ranija 3 sata rada sada troimo dvostruko vie,tj.6 sati, prometna vrijednost sada e se iskazati na nain kako sljedi:u ovom sluaju uspostavljen je odnos izmeu 45 kilograma brana naspram 7,5 litara ulja. Iz primjera vidimo da se prometna vrijednost robe moe mijenjati nezavisno od promjene njene sopstvene vrijednosti.Prometna vrijednost se mijenja i onda kada se mijenja vrijednost robe kojom se mjeri vrijednost, tj. robe ekvivalenta.

roba kojoj se odreuje vrijednost roba koja mjeri vrijednostrelativni oblik ekvivalent

Ovo dvoje je ekvivalent zato to se za proizvodnju i brana i ulja troi 45 sati rada

Primjer 2. uslovi proizvodnje ulja poboljani

Promjene vrijednosti koje ne utiu na prometnu vrijednost Poemo li sada od pretpostavke da i kod jednih i kod drugih dolazi do promjena uslova privreivanja treba vidjeti ta se tada deava sa prometnom vrijednou.Kada dolazi do promjena uslova privreivanja obaju roba,same te promjene mogu biti potpuno razliite.One mogu da idu u istom smjeru,pri emu je to kretanje proporcionalno,a mogu da idu i u potpuno suprotnim smjerovima.Bilo da se radi o istosmjernim, ali neproporcionalnim promjenama uslova privreivanja,prometna e se vrijednost mijenjati.OVO OVO Kada dolazi do identinih promjena uslova privreivanja,tada nee doi do promjene prometne vrijednosti. Prometna vrijednost e u takvim sluajevima ostati nepromijenjena.

U naem osnovnom primjeru to se moe pokazati

A Poetna vrijednost

roba kojoj se odreuje vrijednost roba koja mjeri vrijednostrelativni oblik ekvivalent

B Ako su se uslovi dvostruko pogorali kod oba proizvoda ( promjena identina ) vrijednost ista

roba kojoj se odreuje vrijednost roba koja mjeri vrijednostrelativni oblik ekvivalent

B Ako su se uslovi dvostruko poboljali kod oba proizvoda ( promjena identina ) vrijednost ista

roba kojoj se odreuje vrijednost roba koja mjeri vrijednostrelativni oblik ekvivalent

NOVAC I NJEGOVA ULOGA U RAZMJENI

Vrijednost robe se utvruje koliinom rada uloenog u proizvodnju nekog dobra. Prometna vrijednost je realni iskaz vrijednosti neke robe.

brano 45 kg45 sati rada

1 kg =1 sat rada

ulje 7,5 l45 sati rada

1 kg =6 sati rada

brano 45 kg45 sati rada

1 kg =1 sat rada

ulje 15 l45 sati rada

1 kg =3 sata rada

brano 45 kg90 sati rada

1 kg =2 sat rada

ulje 15 l90 sati rada

1 kg =6 sata rada

brano 45 kg22,50 sati rada1 kg =0,5 sati

rada

ulje 15 l22.5 sati rada1 kg =1,5 sata

rada

moe razmjenaukupno isto sati

rada

moe razmjenaukupno isto sati

rada

moe razmjenaukupno isto sati

rada

moe razmjenaukupno isto sati

rada

Prometna vrijednost nam ukazuje da vrijednost nekom dobru nije mogue utvrditi sve dok se one ne pojave u prodaji, tj. prometu.Kada se neko dobro nae u prometu, ono e i nadalje ostati to sve do obavljene razmjene.Tek po izvrenoj razmjeni razmjeni to postaje roba. Mnogo je vremena proteklo prije no to se novac poeo koristiti u procesu razmjene.

Nastanak novcaNiko ne zna kada se novac poeo korisiti.Pretpostavke su bile ispunjene onog momenta kada su se kod pojedinih grupa proizvoaa poeli javljati vikovi kakvih roba.

Proizvodnja ljudi prvobitne zajednice bila je veoma oskudna. Nisu mogli ak da zadovolje svoje osnovne potrebe lanova drutva.Tada se moglo oekivati da su i vikovi mogli biti neoekivani i gotovo uvijek sluajni. a ako se kod nekog plemena jo i naao viak kakve upotrebne vrijednosti, trebalo je nai neko drugo pleme sa kojim bi razmjenili ta dobra.

A Prosta ili sluajna razmjenaOni su npr.razmjenjivali

1 motika = 1 pile.Iz ovog se moglo zakljuiti da su pile i motika ekvivalentni.

B Razvijeni oblik razmjeneS ubrzanijim razvojem drutava vikova pojedinih dobara bivalo je sve vie,pa i razmjena bila sve ea pojava.Mijenjat e se npr.

1 motika = 1 pile. 1 motika = 10 kg ita 1 motika = 4 kg sira

1 motika = 25 jaja 1 motika = 3 kg meda

Jedna roba je u relativnom obliku (motika) svoju vrijednost moe iskazati bilo kojom robom koja se nae u prometu ak se moe mjenjati i 1 konj = 50 motika

C Opi ili univerzalni oblik vrijednostiZamjenom pozicija roba u razvijenom obliku dobije se opi oblikAko u gornjem primjeru motiku postavimo kao ekvivalent ( ide na desnu stranu )

1 pile = 1 motika10 kg ita = 1 motika4 kg sira = 1 motika

25 jaja = 1 motika 3 kg meda = 1 motika

dobijemo sasvim opi ili univerzalni model

Proteklo je mnogo vremena dok se nije dolo do stanja u kom je jedna upotrebna vrijednost preuzela funkciju opeg ekvivalenta.Nastajanje novca nije bio jednostavan proces. Evolucija je bila postepena i dugotrajna.

Opi ekvivalent bila su ------ sitna stoka , ivotinjska koa, alatke, razni metali

Poslije su za ekvivalent uzimani ------ plemeniti metali ( prvernstveno srebro i zlato )

Pitanje ----- zato je za ekvivalent uzimano zlato? Odgovor ----- zato to - relativno male koliine imaju veliku vrijednost ( puno rada se troi u proizvodnji ) - relativno se lahko transportuje i uva - djeljivo je, a moe se i spajati - ne podlijee uticaju vremena

- ne haba se Zlato kao ekvivalent poinje vriti fukciju novca

proizedenodobro

Utvrivanje vrijednosti

RAZMJENA

proizedenodobro

POSTALO ROBA

Nastajanje novca nije bio jednostavan proces. Evolucija je bila postepena i dugotrajna.

Novac i izraavanje vrijednosti

Razmjena u kojoj je jedna te ista roba stekla status mjerila vrijednosti obavljala se bez problema zahvaljujui injenici to je u obje robe sadrana kvalitetno jednaka i meusobno uporediva veliina.I jedna i druga roba u sebi sadre odgovarajuu koliinu apstraktnog rada

Postojanje samjerljivosti meu razliitim robama neto je poput utega na vagi. Jednim se utegom mjeri teina i ita,mesa,voa,stoke,vagona,ovjeka. No teg je nain mjerenja teine objekata u vrstom stanju Ovako se ne moe odrediti vrijednost frizerske usluge, iskopanog kanala i drugo.

Mjerenja nekom robom ( na primjer ZLATOM ) mogue je. Manje ili vee koliine robe ( ovog ekvivalenta ) mogu u njenim manjim ili veim koliinama izraavati vrijednost

Iskazivanje vrijednosti neke robe daje njenu cijenu

Novac je mjera vrijednosti koji ima mo da svim dobrima ( robe i usluge ) na jedinstven,jednostavan nain utvrdi i iskae vrijednost.Za mjerenje raznih roba i u njihovim razliitim koliinama neophodno je raspolagati veim ili manjim koliinama novca.

Cijena i tehnika mjerenja vrijednosti

Rei da je cijena u novcu izraena vrijednost robe ne daje uvijek sliku sistema mjerenja vrijednosti.Iako se mjerenje vrijednosti roba utemeljuje na identinim principima razlike postoje.

Recimo da elimo utvrditi vrijednost kilograma meda,jednog jajeta,odijela itd,te da njihove vrijednosti mjerimo zlatom.U ulozi novca zlato bi se moralo izdijeliti u male komade.Uzmimo da je to i uraeno i da svaki komad ima teinu od po 0,5 miligrama.- za kilogram meda trebalo bi obezbijediti naprimjer 12 komada zlata - 6 miligrama ( vrijednost utroenog rada je ista ),- za 1 jaje 1komad zlata 0,5 mg ( vrijednost utroenog rada je ista ) - za 1 kg ita 4 komada 2 mg ( vrijednost utroenog rada je ista ) za odijelo 600 komada 300 mg ( vrijednost utroenog rada je ista )Iskazana vrijednost navedenih roba u zlatu prua nam mogunost da sagledamo i njihovu meusobnu vrijednost.Iz navedenog primjera vidimo da - 1 jaje vrijedi kao komad zlata,- 12 komada kao kilogram meda itd.

Ako pretpostavilo da se za 1 mg zlata utroi 1 sat rada iamemo slijedei model 6 mg zlata ( 6 sati rada ) = 1 kg meda ( 6 sati rada ) 0,5 mg zlata ( 0,5 sati rada ) = 1 jaje ( 0,5 sati rada ) 2 mg zlata ( 2 sata rada ) = 1 kg ita ( 2 sata rada ) 300 mg zlata ( 300 sati rada ) = 1 odijelo ( 300 sati rada )

***** Zlato je praktino preuzelo ulogu novca

***** Iz navedenih primjera moe se vidjeti da se preko vrijednosti u zlatu moemo sagledati i samjerljivost drugih roba meusobno 4 jajeta = 1 kg ita 12 jaja = 1 kg meda 1 odijelo = 50 kg meda 1 odijelo = 150 kg itaTreba naglasiti da svaka promjena uslova privreivanja vodi promjeni vrijednosti roba.

Novac i moneta

Zlato u funkciji novca cirkulie u komadima od 0,5 mg to smo se mi odluili u primjeru.To ne znai da svaka zajednica zlato dijeli u komadie sa po 0,5 mg.

NOVAC JE SAMO SPOLJANJEOBILJEJE MEUSOBNE

SAMJERLJIVOSTI RAZLIITIH ROBA

STVARNU SAMJERLJIVOSTI RAZLIITIH ROBA INI APSTRAKTNI LJUDSKI RAD ULOEN ZA

NJIHOVU PROIZVODNJU

Razliite zajednice koje zlato koriste kao novac ne sijeku ga na komade teine 0,5 mg.Negdje su ti komadi vei,a u drugim manji.Svaka drava koja odreuje po svom veliinu isjeenih komada zlata koji funkcioniu kao novac.Ona sama vri sjeenje,mjerenje,distribuiranje i kontrolu zlata tj.novca u opticaju.Iza itavog procesa nalazi drava,ona je sa svojim upravnim aparatom istovremeno i uvar zlatnih apoena koji funkcioniu kao novac.

Kada je drava utvrdila koliinu zlata koje e sadravati zlatni apoeni,tj. novanice tada vie nije nuno u opticaj putati same zlatnike.Umjesto zlatnika u opticaj se mogu pustiti npr.metal,papir,elektronski novac itd.

Svaka drava je odredila imena za novane jedinice kao to su:marka,franak, funta,dolar.Svaka zemlja uz to odreuje jo ime i vrijednost niih apoena novanica koje su u njenom sastavu pfening,centim,para kao i vrstu materijala u kojim e se isti emitovati.Moneta je novana jedinica jedne zemlje. Moneta BiH je konvertibilna marka,SAD dolar, Britanije funta itd.I kao to drava odreuje vrijednost svoje monete, isto tako ona sama utie i na promjenu njene vrijednosti..

VANO - koliko god drava emituje novca njegova virjednost treba biti pokrivena u zlatu koje se uva u dravnom trezoru

Ostale funkcije novca

Osnovna funkcija novca je mjerenje i na jedinstven nain iskazivanje vrijednosti svih roba koje se nalaze u prometu.

To nije i njegova jedina funkcija.

OVO OVO Osim mjerenja vrijednosti postoje jo 4 njegove funkcije,a to su funkcije- prometa, - sredstva plaanja,- nagomilavanja blaga i - funkcija svjetskog novca.

Drava odreuje

TEINU ZLATNIH APOENAkoji funkcioniu kao novac

Drava je garant i uvar ustanovljene teine ( vrijednosti )

putem trezora, zakona, sudstva, policije

Drava odreuje ime novca ( monete)- osnovne novane jedinice

- nie apoene (eurocent, lipa)

Drava utie i na promjenu ( poveanje ili smanjenje ) vrijednosti uvedene monete

Drava moe koristitiZLATO KAO

NOVAC

zlatnici

Drava moe koristitiKAO NOVAC

metal, papir, elektronski novac

Sredstvo prometa1. Prije pojave novca razmjena se obavljala putem trampe. Razmjenjivala se roba za robu.Taj se oblik razmjene moe iskazati modelom

R-R ( roba-roba)Razmjena prema modelu je stvarala bezbroj razliitih problema.Trebalo je pronai partnera koji je imao elju da kupi neku robu.Kupac je morao imati takvu vrstu robe koju je istovremeno elio.Trebalo je privatni rad svakog pojedinca verifikovati kao drutveni tek razmjenom

2. Razmjena uz pomo novca bila je posve drugaija.Roba se prodaje za novac (robu) Za novac mogue je dobiti svaku drugu robu.Proces kupoprodaje odvija se kroz dvije potpuno neovisne metamorfoze.

raba za novac R N proces prodajenovac za robu N R proces nabavke

Sredstvo plaanjaIskazivanje veliine vrijednosti robe vri se putem cijena - cijena u novcu iskazana vrijednost robe.Mjerenje vrijednosti moe se obaviti i bez prisustva novca.Drugaije je kada se radi o novcu kao sredstvu plaanja.U momentu kupoprodaje novac mora biti prisutan.- Trampa je razmjena robe za novac. - Moe se dati novac uz sporazum da se roba naknadno isporui. ( avans ili plaanje neke robe unaprijed ). U poslovnoj saradnji privrednih subjekata plaanje se uvijek obavlja putem bankovnih rauna.Takvu kupoprodaju ne prati istovremeno i davanje novca.

- Kupci se mogu sporazumjeti da se kupovina obavi i uz prodaju robe na kredit. Ta prodaja na kredit oslobaa kupca obaveza plaanja robe pri njenom preuzimanju.Tek kada obaveze dospiju,kupac e obaviti plaanje.

Koliina novca u opticaju

U robnonovanim uslovima privreivanja,efikasnost tog ukupnog procesa zavisit e od optimalne koliine novca koja se nalazi u opticaju.

VANO - Osnovna odrednica kreiranja potrebne koliine novca je sam obim proizvodnje.

Veliina proizvodnje iskazana kroz sumu robnih cijena polazna je pretpostavka za utvrivanje neophodne koliine novca u opticaju.

JEDNIM TE ISTIM NOVCEM MOE SE OBAVITI VELIKI BROJ KUPO-PRODAJNIH TRANSAKCIJA

Treba napomenuti da neko ko je prodao svoju robu moe odmah otii u kupovinu i za dobiveni novac nabaviti razliite robe koje su mu.Ponekad nam se u rukama nau novanice iji nam izgled govori da po izlasku iz kovnice gotovo i nisu bile u opticaju,a ima onih koje su stare.Za robe koje e se prodati na kredit novac nije potrebno emitovati.Te e se robe zamijeniti bez upotrebe novca kao sredstva plaanja.Prodaja na kredit ne znai i oslobaanje plaanja kupljene robe,ve samo njeno odgaanje do roka plaanja.

Navedena formula je idealno postavljeni model.

Na ovaj model destruktivno utii slijedei faktori: Kvazi novac - se moe objasniti kao pojava gdje neki subjekti u poslovanju koriste odreene forme novca

koji slubeno to i nije. Rije je o koritenju eka, mjenice i sl.u meusobnom regulisanju nastalih obaveza. Mjenica - U pitanju je vrijednosni papir koji se koristi kao zamjena novcu pri regulisanju nastalih obaveza.Ako firma za kupljenu robu umjesto plaanja u novcu izda svom dobavljau mjenicu,imalac takve mjenice moe kupiti kakvu drugu robu i nju platiti putem njenog indosiranja. ek - Imalac eka moe isti naplatiti odmah ako ga odnese u banku njegovog izdavaoca. On taj ek moe koristiti i za plaanje robe koju sam kupuje. Akceptni nalog predstavlja vrijednosni papir koji uvijek glasi na odreeno lice i ne moe se prenostiti na druge. Kupovina bez pokria Imamo i stanje gdje pojedini subjekti katkad kupuju robe,a da nisu u stanju osigurati

novac za izmirenje obaveza ( kupovina sa narudbenicom ). Kvazi novac poput eka i mjenica podstiu promet roba i usluga,a tim i rast obima proizvodnje i drutvenog

proizvoda uope.

Zlatni ili papirni novac

Zlato je samo po sebi roba. Zbog svojih osobenosti ono je postalo univerzalna roba koja svim ostalim robama mjeri vrijednost.Ako je zlato u funkciji novca samim njegovim opticajem dolazi do troenja novanica.Poslije odreenog vremena pojedine kovanice se toliko mogu potroiti da u sebi vie nee sadravati prvobitnu koliinu zlata.Takvo nam stanje ukazuje da se prometna vrijednost nesmetano moe obavljati ak i u sluajevima kada roba koja vri funkciju mjere vrijednosti sama ne posjeduje tu vrijednost.Spoznaja da kovanica koja u sebi vie ne sadri prvobitnu koliinu zlata,jednako moe obavljati promet

Papirni novac je samo predstavnik zlatnog novca poslije povlaenja iz upotrebe papirni novac je bezvrijedan

OVO OVO OVO Formula za utvrivanje optimalne koliine novca u opticaju je: Src - Kp + Dp - TI

Okn = -------------------------Br. ob.

Okn - optimalna koliina novca u opticaju,Src - suma robnih cijena ( godinja proizvodnja materijalnih dobara zemlje ) ,Kp - kreditna prodaja ( suma robnih cijena robe prodate na keredit ) ,Dp - dospjela potraivanja ( suma robnih cijena kredita dospjelih na plaanje ),TI - trampa i interno troenje ( suma robnih cijena tra