7 Koboevic Milosevic Pujo Kurtela

7/25/2019 7 Koboevic Milosevic Pujo Kurtela

1/13

PREGLEDNILANAK /REVIEW EKOLOGIJA

76 Nae more 59(3-4)/2012.

SSN

0469-62

55

176-188

ODRIVI RAZVOJ I INTEGRIRANO UPRAVLJANJEOBALNIM PODRUJEM PROCESI USPJENE ZATITEOBALNOG MORA

Sustainable Development and Integrated Coastal Zone Management the Processes of a Succsessful Protection of the Coastal Sea

arko Koboevi, dipl. ing.Pomorski odjelSveuilite u DubrovnikuE-mail: [email protected]

prof. dr. sc. Branka Miloevi-Pujo, redovita profesoricaPomorski odjelSveuilite u DubrovnikuE-mail: [email protected]

prof. dr. sc. eljko Kurtela,1 izvanredni profesorPomorski odjelSveuilite u DubrovnikuE-mail: [email protected] UDK 504.03:502.3

SaetakOne i enje morskog okolia je u porastu kao rezultat one i enja s kopna zbog rasta populacije stanovnitva

i jednako tako s plovila zbog rasta prometa morem. Posljedice toga u prostoru obalnoga mora reflektiraju se na gospodarstvo, javno zdravstvo i nepovratno gubljenje bioraznolikosti i morskih organizama.Svjesna te injenice, me unarodna zajednica ulae velike napore kako bi se zaustavili, ili barem usporili, negativnitrendovi u one i enju obalnog mora. Razlozi jo uvijek nedostatne u inkovitosti u zatiti i o uvanju mora sloeni su

i brojni. Uz gospodarske, politi ke i druge razli itosti drava te probleme ograni enih financijskih izvora, posebicevalja izdvojiti jo uvijek nizak politi ki prioritet koji ima okoli i nedostatnu javnu svijest o problemu zatite okoliau pojedinim dravama. Me utim, koncepti u zatiti okolia, poput Odrivi razvoj i Integrirano upravljanje obalnim

podru jem te nastojanje me unarodne zajednice da primijeni spomenute koncepte kod ve eg broj drava i regija, pomau u u inkovitijoj zatiti mora od one i enja i drugih negativnih posljedica. Europska zajednica ima velikidoprinos u procesu zatite mora i obalnog podru ja donoenjem pravnih akata koji su obvezuju i za njezine sadanje

i budu e lanice, ali i za sve drave potpisnice konvencija i protokola na razini regije Mediterana. Odrivi razvoj i integrirano upravljanje obalnim podru jem upu uju na upotrebu oboga ivanja ekoloke mree zatite i o uvanja mora, posebice kad su u pitanju strateki i politi ki modeli partnerstva i dobrosusjedstva s dravama i izvan Europske

zajednice. Klju ne rije i: odrivi razvoj, integrirano upravljanje obalnim podru jem, propisi.

1 Prof. dr. sc. eljko Kurtela, mentor je doktorandu arku Koboeviu na doktorskom studiju Pomorstvo.


2/13


Nae more 59(3-4)/2012.

I S S N 0 4

6 9 - 6

2 5 5 ( 1 7

6 -1

8 8 )

177

Summary Sea environment pollution is constatly increasing as the result of the pollution from shore, due to the population

increase, as well as from seagoing vessels due to the increased sea traffic. Coastal sea pollution consequently has an impact on economy and public health . It has a special influence to the loss of marine biodiversity and meansthe threat for sea species.

Aware of the above mentioned facts, the international community is making great efforts to stop or at least to slowdown the negative trends in the pollution of coastal waters. The reasons for the lack of efficiency in the protection

and conservation of the sea are complex and numerous. Besides economic, political and other differences and problems of limited state financial resources, in particular there is still a low political priority of the environment, and insufficient public awareness of the environmental problems in individual countries. concepts in the understandingof environmental protection, such as Sustainable Development and Integrated Coastal Zone Management andthe efforts of the international community in applying the above concepts to the growing number of countries and

regions, helps in more efficient prevention of sea pollution and many other negative consequences. The European

Community has a major contribution to the protection of sea and coastal areas through the adoption of a series of Acts that are obligatory for its current and future members, but also for all States Parties to the Conventions and Protocols on the level of the Mediterranean region.Sustainable Development and Integrated Coastal Zone Management indicate the necessity of enriching the ecological

network of protection and conservation of the sea, especially when it comes to strategic and political models of partnership and good neighbourly relations with the countries outside the European Community. Key words: sustainable development, integrated coastal zone management, directive

UVOD /IntroductionObale su mora oduvijek bile privlana podruja zanaseljavanje i razvoj ljudskih aktivnosti. One obuhvaajuizrazito produktivan okoli, bogat prirodnim resursima,biolokom raznolikou i potencijalom za razvojkomercijalnih aktivnosti. No, s druge strane, obalnapodruja iznimno su osjetljiva, kako zbog utjecajaljudskih aktivnosti, tako i zbog prirodnih utjecaja.Vanost obalnog podruja poveat e se u budunostizbog sve veeg broja ljudi koji bi tu eljeli nai svojemjesto pod suncem. Istovremeno, to je podrujesustav mnogih korisnika. Privatna i javna tijela koriste

se prirodnim resursima kao sredstvom za ivot (vodai hrana), za ekonomske aktivnosti (prostor, ivi i neiviresursi, energija) i za rekreaciju (plae i vodna podruja).Industrijalizacija, razvoj trgovine i stalni pritisak rastastanovnitva doveli su do rasta erozije, poplava, gubitkamovarnih podruja, oneienja i pretjerane upotreberesursa (zemlja i voda) u obalnom podruju.

Ne tako davno mislilo se da je bogatstvo moraneiscrpno i da je njegova mogunost neogranienaglede prihvata svih otpadnih tvari. Oneienje morskogokolia jedan je od najveih ekolokih problemadananjice. Pri tome se misli naovjekovo izravno ilineizravno unoenje tvari ili energije u morski okolitoe uzrokuje ili moe uzrokovati pogubne posljedicena uvjete ivota biljnoga i ivotinjskog svijeta u moru i

podmorju, te openito ugroziti uvjete ivota u morui ljudsko zdravlje uz ometanje pomorske djelatnosti,ukljuujui ribolov i druge zakonite uporabe mora ipodmorja, izazvati pogoranje uporabne kakvoemorske vode i smanjenu privlanost morskog okolia.2 Remeenje tijekom vremena uspostavljenog ekosustavadokazuje se prorjeivanjem i iezavanjem pojedinihbiljnih i ivotinjskih vrsta te oteenjem prirodnih dobara.

ODRIVI RAZVOJ I INTEGRIRANOUPRAVLJANJE OBALNIM PODRUJEM(IUOP) /Sustainable development and

integrated coastal zone management (ICZM)Odrivi razvoj /Sustainable developmen tPrema definiciji iz Svjetske komisije za okoli i razvojodrivi razvoj 3 je razvoj koji zadovoljava potrebesadanje generacije, bez smanjivanja sposobnostibuduih generacija da zadovolje svoje potrebe.4 Definicija sadrava dvije temeljne ideje: ideju potrebe2 Zakon o zatiti okolia (NN, br. 110 / 07),lanak 3, st. 1. to. 23.3 Pojam odrivi razvoj ( sustainable development ) prvi se putspominje 1980. u Svjetskoj strategiji zatite, koju je 1980. donijeloMeunarodno udruenje za zatitu prirode.4 Prema UN documents: Our Common Future, Chapter 2: TowardsSustainable Development World Commission on Environment andDevelopment A/42/427, June 1987 Geneva, Switzerlandhttp://www.un-documents.net/ocf-02.htm (6.01.2012.)


3/13


78 Nae more 59(3-4)/2012.

SSN

0469-6255

176-188

i ideju ograniavanja uvjetovanu stanjem tehnologijei drutvene organizacije na sposobnost okolia dazadovolji sadanje i budue potrebe. Temeljno naelo

je pritom prihvaanje da svi ljudi imaju jednaka pravabez obzira na to ive li u sadanjosti ili u budunosti.Ovakva okvirna definicija vie je koncept negovrsto pravilo koje bi se moglo odmah primijeniti.Time je ostavljeno prostora za razliite interpretacijeodreene razliitim vremenom i prostorom jer sepojedine generacije moraju suoavati s raznovrsnimproblemima, gdjee se zbog razliite kulture i lokalnihuvjeta formirati drukiji pogledi. Sintagma odrivograzvoja, koja se terminoloki uvrijeila aktualizacijomRio-deklaracije5 i Kyoto-protokola6 devedesetih godinaprolog stoljea, temelji se na koncepciji razvoja kojipodrazumijeva istovremeno gospodarski rast uvjetovanekolokom ravnoteom i drutvenim blagostanjem inapretkom. Dakle, koncept odrivog razvoja zasniva sena zapaanju da segospodarstvo, okoli i drutveninapredak vie ne mogu razdvajati. U sreditueuropskog razmiljanja o industrijskom razvoju, patako i o razvoju pomorstva, jest odrivi razvoj. Temeljodrivosti je multidimenzionalan i ima tri komponente:

Gospodarska odrivost odnosi se na samostalnouzdravanje, s trokovima koji nisu vei od koristi.Uglavnom je fokusirana na poveanje blagostanjaoptimalnom raspodjelom oskudnih resursa kakobi se zadovoljile ljudske potrebe. Ovakav pristuptrebao bi ukljuiti sve resurse, pa i one povezanes drutvenim i okolinim vrijednostima, premda seu praksi mnoge analize svode samo na financijsketrokove i koristi.Ekoloka odrivost znai odravanje dugoronogaopstanka prirodnog okruenja kako bi ono podralodugoroni razvoj dostatnom dobavom resursai odstranjivanjem tetnih emisija. To bi trebalorezultirati zatitom i djelotvornijim raspolaganjemprirodnim resursima. Ekoloka je odrivost zapravosposobnost funkcija prirodnog okolia da se odripred tetnim utjecajima razliitih naina ljudskogivljenja.

5 Rio-deklaracija donesena je na Konferenciji Ujedinjenih narodao okoliu i razvoju, odrana u Rio de Jeneiru 3 14. lipnja 1992.kao potvrivanje deklaracije donesene na UN Konferenciji oljudskom okoliu u Stocholm 16. lipnja 1972. (http://www.unep.org/ Documents.Multilingual/Default.asp?DocumentID=78&ArticleID=1163)(06.01.2012.)6 Kyoto-protokol je meunarodni dogovor Okvirne konvencije UNo promjeni klime (UNFCCC) donesen u Kyotu 11. prosinca 1997.Protokolom iz Kyota odreuje se smanjenje ugljinog dioksida idrugih staklenikih plinova za koje se smatra da uzrokuju globalniporast temperature i naruavaju uobiajene klimatske uvjete. Do sadaga je ratificiralo 190 drava.United Nations Framework Convention onClimate Change Kyoto Protocol (http://unfccc.int/kyoto_protocol/ status_of_ratification/items/2613.php) (06.01.2012.)

Drutveno-kulturna odrivost trebala bi osiguratiljudima drutveno-kulturne i duhovne vrednotepotrebne na jedan cjelovit nain, uz stabilnost u

humanim odnosima s institucijama. Pritom se mislina potrebe ljudi da se drue, razvijaju i organizirajusvoje drutveno ureenje. Temelj je u tome da,kad se primijeni koncept odrivosti, pojedincimanije doputeno ignorirati veze i ovisnosti izmeuokolia i drutva. Nadolazei rizici za okoli i drutvotrebaju se uravnoteiti.7

Integrirano upravljanje obalnim podrujem (IUOP) /Integrated coastal zone management (ICZM)Potreba za odrivim razvojem postaje sve vanija u

obalnim podrujima jer na tim prostorima ivi vieod 50% svjetskog stanovnitva.8 Osjetljiva obalnapodruja irom svijeta suoavaju se s porastomstanovnitva, razvojem industrije i turizma teintenzivnom eksploatacijom morskih resursa. Nadalje,prijetnje od prirodnih katastrofa pojaavaju se kaorezultat klimatskih promjena. Uz to, sve seeepojavljuju sukobi interesa, a odrivo se iskoritavanjeprirodnih resursa sve vie dovodi u pitanje. Sukobisu to prije svega izmeu raznih kategorija korisnika ioni rastu i ire se s poveanjem gustoe naseljenosti.Oni izmeu ostaloga, esto dovode do gubitka:ekonomski vrijednih kopnenih resursa, vlasnitva,kopnenih resursa prirodne i vizualne vrijednosti,morskih i kopnenih vrsta, povijesnih i arheolokihdobara, javnog pristupa prostoru i resursima, i uzasve to jo je i buka i prenapuenost, oneienje zrakaitd. Kako bi se rijeili ti konflikti, razvijeno je naeloIntegriranog upravljanja obalnim podru jem (IUOP)9.Utjecaji na obalno podruje mogu se kategoriziratikao utjecaji na:10

obalni razvoj,obalnu poljoprivredu,obalnu eroziju i naplavljivanje,obalni turizam i rekreaciju,obalnu industriju, luke i pristanita,industriju ribolova i akvakulture,

7 Prema: A. J. Balkema, H. A. Preisig, R. Otterpohl, F. J.D. Lambert,Indicators for the sustainability assessment of wastewater treatmentsystems,Urban Water , 4, 2002, p.154.8 UN 2002 vie od 50% stanovnitva ivi u podruju do 200 km odobale.9 Pojam IUOP rabi se od 70-ih godina 20. st.:Integrated Coastal AreaManagement (ICAM)10 Prema: N. Connolly, C. OMahony, C. Buchanan, D. Kay, S.Buckley, and L. Fewtrell, Assessment of Human Activity in theCoastal Zone. (2001). Report on research project conducted by theCoastal Resources Centre, University College Cork and the Centre forResearch into Environment and Health, University of Wales under theMaritime Ireland / Wales INTERREG II Programme, 2001.


4/13


Nae more 59(3-4)/2012.

I S S N 0 4

6 9 - 6

2 5 5 ( 1 7

6 -1

8 8 )

179

kvalitetu voda,podvodna energetska i rudna bogatstva.IUOP je kontinuirani proces usmjeren na primjenu

odrivog razvoja obalnih podru ja i o uvanja njihove raznolikosti .11 Njime se nastoje usklaivati razliitaiskoritavanja obale za zadovoljavanje potreba drutva,sada i u budunosti. IUOP je koristan iz perspektivezaite okolia jer reducira ili sprjeava tete za okoli ali i iz ekonomske perspektive jer dugorono donosiekonomske koristi, koje se mogu razvrstati u dvijeskupine etike i ekonomske.

Eti ke koristi IUOP pomae u ouvanju prirode injezinih resursa za budue generacije (odrivi razvoj),pomae u ouvanju i promicanju drutvene jednakosti

te u ouvanju tradicionalnih prava na jednak pristup isluenje obalnim resursima. Ukratko, IUOP pomae uprimjeni naela u Deklaraciji iz Ria.12

Ekonomske koristi uz etike koristi, provedbaIUOP-a moe imati i ekonomske prednosti: proaktivnoplaniranje tedi novac s obzirom na mjere reagiranja,a sektorsko planiranje ima vee sveukupne trokove uusporedbi s integralnim planiranjem ako se zbroje svitrokovi planiranja po sektorima.

IUOP je dinamini proces postizanja ciljeva ekolokiodrivog razvoja, i to unutar ogranienja postavljenih

fizikim, socijalnim i ekonomskim uvjetima te pravnim,administrativnim i financijskim sustavom odreenogaobalnog podruja. Temeljna postavka IUOP-a jerazumijevanje odnosa izmeu obalnih resursa(ukljuujui i kopno i more), naina njihova iskoritavanjai utjecaja na okoli obalnog podruja. IUOP jekontinuiran, fleksibilan i proaktivan proces. Prihvatile suga i provode brojne zemlje i meunarodne organizacije(UNEP, FAO, Svjetska banka, UNDP, UNESCO i dr.).13 IUOP moe smanjiti ili izbjei probleme.

11

Europska komisija definira IUOP kao kontinuirani procesupravljanjaiji je temeljni cilj provoenje odrivog razvoja, ouvanjeobalnih podruja i odranje njihove bioloke raznolikosti. U tu svrhu,IUOP nastoji postii i odrati najuinkovitiju razinu odrivog razvojai aktivnosti (koritenja) na obalnom podruju, te s vremenom,poboljati fiziki status obalnog okolia. Kako bi se to postiglo, IUOPtrai uinkovitije upravljanje, uspostavu i odravanje najboljeg nainakoritenja i odrivih razina razvoja i aktivnosti na obalnom podruju, as vremenom i poboljanje fizikog statusa obalnog okolia u skladu suobiajenim dogovorenim normama.12 Povelja oovjekovu okoliu i razvoju (Deklaracija, Rio, 1992.)Priznajui nedjeljivost Zemlje, nae domovine i meusobnih odnosakoji na njoj postoje, utvrdila je 27 principa trudei se ostvaritimeunarodne dogovore kojima bi se potovali interesi svih i zatitiointegritet globalnog sustava razvoja iovjekova okolia, uz voljudaljnje izgradnje na toj osnovi s ciljem da se novim razinama suradnjemeu dravama, bitnim dijelovima drutva i stanovnitva stvara novoi pravedno partnerstvo diljem svijeta.13UNEP United Nations Environment Programme, FAO Food and Agriculture Organization of United Nations, UNDP United NationsDevelopment Program, UNESCO United Nations Educational,Scientific and Cultural Organization.

EUROPSKA I AMERIKA KOLAINTEGRIRANOG UPRAVLJANJA OBALNIMPODRUJEM /European and american

schools of integrated coastal zone management Europa je, sa svojom relativno dugom obalom iraznolikim prirodnim, drutvenim i ekonomskimuvjetima, zapoela s radom na IUOP-u 1996. godine.SAD i Europa imaju razliito miljenje o IUOP-u.USAD-u, IUOP je fokusiran na planiranje, a u Europi na

integraciju funkcija korisnika.

U gusto naseljenim dravama ve tradicionalnopostoje sukobi u iskoritavanju rijetkih/nedostatnihresursa. U takvim demokratskim zemljama u zapadnoj

Europi, proteklih je stoljea razvijeno prostornoplaniranje kojim se, na demokratski nain, odreujekoritenje zemljom. Osnovno je naelo da se pojedinimresursom ne moe koristiti individualno, ve zajedniki.Na kraju smo dobili prilino detaljan sustav zakona ipropisa o prostornom planiranju, zajedno s institucijamakoje vode postupak planiranja.

U SAD-u je oduvijek postojalo obilje prostora.Jednako tako, dravljani SAD-a imaju otvorenijeshvaanje slobode, to znai da svatko ima punopravo koristiti se svojim vlasnitvom onako kako on eli.

Sve dok prostor ne postane rijedak resurs, ovaj sustavdjeluje prilino dobro. No, zbog porasta stanovnitvai dodatnog pritiska na obalna podruja, i u SAD-u jeprostor postao rijedak resurs. Kao posljedica toganastala je potreba za planiranim iskoritavanjemresursa, poglavito na obalnim podrujima. Uz sveveu svijest o osjetljivosti okolia, nastao je pokret zaplanirano iskoritavanje (obalnih) prostornih resursa uSAD-u. Taj je razvoj, zapravo, bio gotovo jednak kao iprostorno planiranje u Europi, ali je ogranien na obalu.U SAD-u je 1972. donesenCoastal Zone Management

Act 14, Uredba o upravljanju obalnim podrujem, toje u osnovi nacrt zakona i daje upute dravama ouspostavi ovlasti nad upravljanjem obalnim podrujem.U godinama koje slijede napravljeno je prilino poslau pogledu razvoja ovlatenosti i provedbe planova.Zbog toga je upravljanje obalnim podrujem u SAD-uusredoto eno na institucionalne dogovore.

Brojne drave radile su neovisno na svojimplanovima o upravljanju obalnim podrujem, bezuporabe formalnog naziva za te planove. U Europinije bilo potrebe za institucionalnim dogovorima jersu sve potrebne institucije zapravo ve postojale. UEuropi je nedostajalo shvaanje kako razliite funkcije14 Prema: B. Millemann, The US Coastal Zone Management Act:Politics and Partnerships for the Coast. Coast Alliance, WashingtonD.C., SAD (1995).


5/13


80 Nae more 59(3-4)/2012.

SSN

0469-6255

176-188

meusobno djeluju na obalnom podruju. Slaba jetoka i suradnja izmeu razliitih institucija ukljuenihu upravljanju. Zbog toga je upravljanje obalnim

podrujem vie usredotoeno na sustavni pristup.Tijekom 1980-ih godina termin integrirano je dodanokad je postalo jasno da efektivno upravljanje obalnimpodrujem zahtijeva intersektorski pristup.

Politika i zakonodavstvo EU o IUOP /EU policies and legislation on ICZMMnoge se europske obalne zone susreu sproblemom propadanja prirodnih, drutveno--ekonomskih i kulturnih resursa. Zbog toga, od1996.15, Europska komisija radi na identifikaciji i

promociji mjera koje bi zaustavile daljnje propadanje,te poboljale cjelokupnu situaciju u obalnim zonama.Mnogi problemi s kojima se susreu europske obalneregije ukljuuju vie od jedne drave. Obalne zoneEU mogu se zatei pod utjecajem politike za koju seini da nema nikakvih dodirnih toaka sa zonama. EUpolitika je od kljune vanosti za suradnju sa IUOP-om, u smislu neposrednog utjecaja koji mogu imatina fiziki okoli obalnog podruja, kako kopneni,tako i morski, a i u smislu utjecaja na cjelokupnuintegraciju odvojenih politikih mjera. Trenutno, irokje spektar razliitih politika u EU (zajednika politikao agrikulturi, zajednika politika o ribarstvu, zajednikifondovi, mrea transeuropskog transporta (TEN-T),propisi stanita, politika u primanju zemalja kandidata spodruja sredinje i istone Europe, politika obnovljivihizvora energije koje u razliitim mjerilima i obliku utjeuna razvoj obale i njezino upravljanje).

Suprotno drugim intervladinim organizacijama(npr.United Nations ili Organisation for Economic Co-operation and Development - OECD ), Europska unijaima svoju zakonodavnu snagu. Izmeu zakonskihinstrumenata dostupnih unutar EU postoje pravni

15 Od 1996. do 1999. Komisija provodi Demostrativni program ointegralnom upravljanju obalnim podrujem (IUOP) koji je obuhvaao35 projekata, odega 12 na Sredozemlju. Cilj ovog programa jenabaviti tehnike informacije o odrivom upravljanju obalne zonei stimulirati iroku debatu izmeu raznih sudionika ukljuenih uplaniranje, upravljanje ili pak koritenje europske obalne zone. Sobzirom na mjere koje su nune za stimuliranje IUOP-a u Europi,program je namijenjen da vodi prema koncenzusu. Godine 2000., sobzirom na iskustvo i pribavljene podatke, Komisija je sastavila dvadokumenta: a) Komunikacija izmedu Komisije, Vijea i Europskogparlamenta o Integralnom upravljanju obalnim podrujem: Strategijaza Europu; b) Prijedlog za Europski parlament i preporuka Vijea oimplementaciji Integralnog upravljanja obalnim podrujem u Europi.Komunikacija objanjava naine kakoe Komisija raditi na promocijiIUOP-a, koristei se drutvenim instrumentima i programima.Predloena Preporuka istie korake koje bi zemljelanice trebalepoduzeti kako bi razvile nacionalnu strategiju IUOP-a.

dokumenti (Directive 16), koji izravno obvezuju izemlje lanice i drave koje se nalaze u procesupridruivanja EU.

Europska unija donijela je nekoliko stratekihdokumenta17 o IUOP-u. Znatan napredak u smisluIUOP-a postignut je 2008. godine, kada je u Madridu,nakon estogodinjeg procesa izradbe teksta ipregovora, prihvaen Protokol o integralnomupravljanju obalnim podru jima Sredozemlja 18. Toje prvi meunarodni pravni dokument kojim je uvedenaobveza integralnog upravljanja obalnim podrujima,uzimajui u obzir prostorno planiranje, zatitu okolia iprirode, zatitu kulturne batine, uz politiku odrivogarazvoja poljoprivrede, ribarstva, turizma i ostalihgospodarskih djelatnosti. Osnovni je cilj Protokolupruiti regionalni pravni okvir kojie osigurati to danacionalna zakonodavstva sredozemnih zemalja uveduodgovarajue definicije obalnoga podruja i da se sveaktivnosti to se obavljaju u tom podruju obuhvateintegriranim upravljanjem. Jednako je vano i da se,na temelju odredaba Protokola, osigura vertikalnakoordinacija lokalnih, regionalnih i dravnih tijela tehorizontalna koordinacija dravnih tijela (sektora), nalokalnoj razini i na razini jedinica lokalne samouprave.

IUOP u Hrvatskoj /ICZM in CroatiaHrvatska ima relativno dugu povijest u pitanjimaupravljanja obalnim podrujem. Tijekom 1960 1970-ihUNDP (United Nation Development Program ) pokrenuo

16 Od 1970-ih, EU je stvorio preko 300 instrumenata u 30 godinaija jesvrha zatiti i ojaati morski i obalni okoli. Sljedee se teme smatrajurelevantnim direktivama IUOP-a: Kvaliteta vode za kupanje (76/160/ EEC, modificirano direktivom 90/656/EEC i 91/692/EEC); Vodekoljaka (79/923/EEC, poboljana direktivom 91/692/EEC); Tretiranjegradski otpadnih voda (91/271/EEC); Zatita voda od oneienjauzrokovanog nitratima iz poljoprivrednih izvora (91/676/EEC);Opasne supstance (76/464/EEC, poboljana direktivama 90/656/ EEC i 91/692/EEC); Integrirana prevencija i kontrola onecicenja

(96/61/EC); Sloboda pristupa informacijama o okoliu (90/313/EEC);Zatita divljih ptica (79/409/EEC); Zatita prirodnih stanita, divljeflore i faune (92/43/EEC); Procjena utjecaja okolia (85/337/EEC,poboljana direktivom 97/11/EC).17 Strategija za Europu ( 2000.); Preporuke za integralno upravljanjeobalnim podrujima u Europi iz ( 2002.) i Strategija o moru, kaopravno obvezujui instrument za dravelanice, ali i za drave kojese nalaze u proesu pridruivaja EU kroz usklaivanje nacionalnogzakonodavstva sa zahtjevima i standardima EU.18 Protokol je stupio na snagu 24. oujka 2011. Kako bi stupio nasnagu, trebalo ga je ratificirati sedam drava. Do oujka 2011.godine 15 zemalja je potpisalo, a 7 ugovornih stranaka Barcelonskekonvencije (Slovenija, Francuska, Albanija, panjolska, Sirija, CrnaGora i EU) ratificiralo je Protokol. U meuvremenu, treba napomenutikako su, na temeljul. 18. Beke konvencije,ak i oni meunarodnisporazumi koji su potpisani, a ne i ratificirani, obvezujui, tako dazemlja ne smije poduzimati nikakve aktivnosti koje su u suprotnosti sciljevima i naelima predmetnoga sporazuma.Konano, uzevi u obzir da je EU jedna od ugovornih stranaBarcelonske konvencije koje su ratificirale Protokol, on, kao sastavnidio europske pravne steevine, postaje obvezujui za sve zemljelanice i za zemlje koje su u procesu pristupanja.


6/13


Nae more 59(3-4)/2012.

I S S N 0 4

6 9 - 6

2 5 5 ( 1 7

6 -1

8 8 )

181

je dva projekta:Gornji Jadran i Juni Jadran 19(obas naglaskom na turizam). 1978. UNDP nastavlja sprojektom Jadran III (koji se bavio samo temom zatite

okolia). Ti su projekti temelji integriranog planiranjai upravljanja hrvatskom obalom.20 Pojedine idejeprojekata mogle su se u razliitim oblicima nai i unovoj generaciji urbanistikih planova.

Program dugoro nog razvoja i plan prostornogure enja jadranskog podru ja iz 1967. godine prvi jeprostornoplanski dokument o sustavnom promiljanjustanja i razvojnih mogunosti hrvatskoga jadranskogpodruja. Taj dokument, zamiljen kao kompleksniregionalni plan, trebao je biti osnova za usmjeravanjegospodarskog razvoja na jadranskom podruju.

U Republici Hrvatskoj itav se niz obveza kojeproizlaze iz Protokola ve provodi uz postojei pravniokvir: Zakon o prostornom ureenju i gradnji (NN,76/07, 38/09, 55/11 i 90/11), Zakon o zatiti okolia(NN, 82/94), Zakon o zatiti prirode(NN, 70/05,139/08 i 57/11), Zakon o vodama (NN, 153/09, 63/11,130/11), Zakon o zatiti i ouvanju kulturnih dobara(NN, 69/99, NN 151/03; NN, 157/03 Ispravak, NN,87/09, NN, 88/10, NN, 61/11), Zakon o pravu napristup informacijama (NN, 172/03, 144/10), Zakono pomorskom dobru i morskim lukama (NN, 158/03,100/04, 141/06 i 38/09), Pomorski zakonik (NN,181/04, 76/07, 146/08, 61/11) i dr.

Protokol o integriranom upravljanju obalnimpodrujem Sredozemlja poticaj je za daljnji razvojsustava integriranog upravljanja obalnim podrujem uRepublici Hrvatskoj.

Budui razvoj IUOP-a u presudnoj mjeri ovisi ostvarnom drutveno-ekonomskom kontekstu u kojemse moe i treba odvijati. Oekivana integracija razvojnogupravljanja u obalnom podruju ovisite znatno oprilikama u kojimae djelovati razvojni akteri, posebnoinstitucije zaduene za upravljanje razvojem. Okolnostkoja utjee na mogue scenarije integracije upravljanjaobalnim podrujem je velik broj novih obveza nastalihprihvaanjem europske pravne steevine. Kako19 Regionalni prostorni plan Juni Jadran (Dubrovnik, 1968.) iKoordinacioni regionalni prostorni planGornji Jadran (Rijeka, 1972.).20 Prema: V. Mattoni, Jadranski projekti, Zagreb 2004. - Tijekomest godina trajanja Projekta Juni i Gornji Jadran izraena su triregionalna prostorna plana, est generalnih planova i tri studijena razini generalnih planova, 22 detaljna plana novih turistikihaglomeracija i tri detaljna plana za rjeavanje specifinih funkcionalnihproblema ukupno 36 urbanistikih dokumenata . Na projektimasu radila 2.953 strunjaka na mjesec to je ekvivalent rada jednogstrunjaka tijekom dva stoljea ietrdeset ietiri godine. Angairanoje pedeset i devet urbanistikih institucija i pet inozemnih tvrtki, zatimindividualni eksperti, domai i strani, za posebna podruja. UNDPje financirao Projekt sa 1.650.000 $, a Jugoslavija sa 5.302.000 $ ukupno 6.952.000 $. Projekt je stekao publicitet u inozemstvu nakonzavretka rada, kad su odrane tri konferncije za tisak u Londonu,Parizu i Rimu.

Hrvatska prihvaa dio obveza i prije pristupanja EU,steevine ve sada utjeu na sustav zatite okolia iprirode, i posljedino, na sustav prostornog ureenja.

Sve nove obveze zahtijevaju jaanja kapaciteta na svimrazinama, to u kriznim vremenima zahtijeva dodatnenapore, trokove i motivaciju.

Potrebno je stvoriti uvjete za modernizaciju javneuprave, jaanje strunih kapaciteta, razvoj novihobrazovnih programa i uvoenje novih institucionalnihrjeenja. Cjelovitost sagledavanja IUOP-a Hrvatskekljuna je pretpostavka za bolje upravljanje i sustavnuracionalizaciju, a upoznavanje i prihvat iskustava drugihsredina, dobro je polazite. Za Hrvatsku je realnopretpostaviti dae se razvoj IUOP-a temeljiti na sustavuprostornog ureenja kao glavnoj odrednici buduegsustava integriranog upravljanja. Takoer, pristupanjeEU podrazumijeva i obvezu prihvaanja provedbezajednike pravne steevine kojom se regulirajuzapravo sva podruja ivota.

ETAPE PROCESA INTEGRIRANOGUPRAVLJANJA OBALNIM PODRUJIMA /Stages of the process of integrated coastal

zone management

Provedba IUOP-a u nekoj regiji provodi se u nekolikofaza. Pritom, nekoliko je modela po kojima se provodisam proces IUOP-a. Jedan od modela je onaj petetapa:21 1. poetak (inicijacija) prepoznavanje problema

(analiza stanja),2. planiranje (ukljuuje prikupljanje podatka, razvoj

programske politike i donoenje odluka),3. formalno prihvaanje i nalaenje sredstava,4. provedba / implementacija (ukljuuje izvrenje

plana, djelovanje i odravanje),5. praenje ( monitoring ), evaluacija i vrednovanje.

21 Prema: V. Cummins, C. OMahony, N. Connolly, Review OfIntegrated Coastal Zone Management & Principals of Best Practice.Prepared for Heritage Council by the Coastal and Marine ResourcesCentre, Environmental Research Institute, University College Cork,Ireland


7/13


82 Nae more 59(3-4)/2012.

SSN

0469-6255

176-188

Treba napomenuti kako su ove etape ciklike iponavljajue, a ne linearne.Svaka od etapa provedbe IUOP-a sastoji se odzadataka koji su dio etape. Nije precizno odreenoto sve treba napraviti tijekom svake etape, i kolikoima etapa. Svaki pojedini dio je razliit zbog svojegeografske, drutvene, ekonomske, kulturoloke i/ilipolitike pozadine. Pojedine etape treba provoditi krozponavljajui kruni pristup (model ciklusa).

Iterativni pristup (lat. iterare - ponoviti). Uponavljajuem pristupu IUOP-a potreban je povratinformacija meu etapama, tijekom bilo koje etapemoe postati vidljivo da prethodna nije napravljenakako treba, zbogega se ona mora ponoviti.

Kruni pristup - tijekom procesa IUOP-a poboljavase razumijevanje obalnog sustava, novih razvojnihmogunosti i negativnih uinaka u prostoru koji semogu osvariti. Proces sazrijeva i stari, zbogegatreba ponoviti svih pet etapa. Novi ciklus moe bitiprojekt unutar postojeeg procesa IUOP-a, ili politika(opi pristup upravljanju) ako se raspon postojeegprograma IUOP-a treba promijeniti.

1. etapa: po etak ( prepoznavanje potrebe IUOP-a )Potreba za IUOP-om moe biti rezultat krize okolia

postojee ili mogue, ili rezultat uoenih ekonomskihmogunosti/prilika i odluka koje treba donijeti.

Shvaanje potrebe za IUOP-om moe se poboljativanjskim utjecajima kao to je meunarodni konsenzuso promicanju IUOP-a. Da bi se krenulo s IUOP-om,potrebne su i politike odluke. Stoga donositeljima

odluka trebaju biti na raspolaganju podatci koji ukazujuna hitnost i koristi integralnog pristupa. Razina pristupadonositelja odluka lokalna, regionalna/upanijska,dravna ovisi o geografskom djelokrugu problema nakojie proces biti usmjeren.

a. podetapa: po etak ( prijedlog dokumenta )Na poetku treba sastaviti prijedlog dokumenta

(pregled problema koje valja rijeiti, hitnost, ogranienjatrenutnoga sektorskog pristupa, sveukupna poboljanjakoja e IUOP donijeti s obzirom na zateeno stanje,korake potrebne za djelovanje IUOP-a, odreivanjekoordinacijskog mehanizma - tkoe voditi proces injegove uloge). Da bi prijedlog bio uspjean, trebaga predstaviti kao priliku za jaanje meusobnogdjelovanja i pomo u postizanju zajednikih ciljeva, a

ne kao prijetnju postojeim strukturama.

2. etapa: planiranje ( prikupljanje podataka )Svrha etape planiranja je odrediti i podrati prijedloge

donositelja odluka kojima bi se uspostavilo stalno iintegralno upravljanje obalnim i morskim podrujem.Mogu se razlikovati tri podetape: prikupljanje podataka,razvojna politika i donoenje odluka.

a. podetapa: planiranje ( razvojna politika )Kao drugo, na temelju profila, potrebno je odrediti

razvojnu politiku koja je osnova IUOP-a prema njegovuprogramu. Taj dokument daje: definiciju odredenogpodruja, ciljeve programa IUOP-a, strategije, opis

Slika 1. Faze provedbe IUOP-a u ponavljajuemu ciklikom pristupuFigure 1. Implementation phase of the ICZM approach is a repetitive cyclic


8/13


Nae more 59(3-4)/2012.

I S S N 0 4

6 9 - 6

2 5 5 ( 1 7

6 -1

8 8 )

183

predloenoga institucionalnog dogovora, financiranjei potrebe za kadrom, popis formalnih postupaka zaslubeno prihvaanje plana i predloeno razdoblje za

njegovo ostvarivanje.

b. podetapa: planiranje (donoenje odluka )Na kraju, program IUOP-a moraju prihvatiti i

primijeniti donositelji odluka.

3. etapa: formalno prihva anje i financiranje(osiguranje sredstava )

IUOP moe se financirati centralno vladinimproraunom, uspostavljajui u njemu novu kategoriju,

ili uz reprogramiranje i optimizaciju postojeihproraunskih stavaka i ljudskih resursa iz partcipirajuih

institucija. Decentralizacija sredstava prema lokalnimvlastima moe osigurati zainteresiranost lokalnih vlastiza proces IUOP-a. Alternativna je strategija davanjevee autonomije lokalnim vlastima, koje mogu stvaratispecifini fond sredstava porezima i drugim zaradamas toga lokalnog podruja.

Novi mehanizmi financiranja IUOP-a su:Partnerstvo javnog i privatnog sektora pristupukljuuje rizine pothvate suradnje lokalne zajednice

i privatnog sektora.Sredstva privatnog sektora ukljuuju sufinanciranjekorisnika iz obalnog podruja, to moe pojaatiodgovornost i poveati financijsku uinkovitost.Sredstva investicionih fondova ukljuuje priliku zaulaganje koje donosi kapital.

4. etapa: provedbaNakon odobravanja programa, treba ga zaivjeti.

Ostvarivanje plana pritom se temelji na uinkovitostidogovora koji su isplanirani u programu IUOP-a i kojeje potrebno obaviti. Postoje sljedei tipovi obavljanjaplana:

institucionalni dogovori - uspostava administrativnestrukture koja osigurava horizontalnu i vertikalnuintegraciju upravljanja,zakonski dogovori - konvencije, zakoni, proglasi istandardi kojima se omoguuje upravljanje,financijski dogovori - dodjela novanih sredstava zaplaanje trokova tijekom procesa.Program IUOP-a trebao bi poeti davati eljene

rezultate ako su sve pripreme dobro i temeljitonapravljene. Meutim, upravljanje sloenim i iterativnimprocesom kao to je IUOP, nije tako jednostavanzadatak. Povratne informacije prikupljene praenjem

i programima procjene mogu dovesti do promjena utrenutnom programu, a novi sukobi interesa ponekadizazovu neoekivane probleme.

5. faza: pra enjeProgram praenja zapoinje im program

IUOP-a postane funkcionalan. Praenjem se stalnoprikupljaju podaci i oni se zatim procjenjuju i dajupovratnu informaciju za druge etape, a mogu dovestii do spoznaje da je potrebno mijenjati politiku. Vrstapraenja uvelike ovisi o ciljevima programa IUOP-a.Dobar sustav praenja obale pokriva cijelo podrujeinteresa, tijekom duljeg razdoblja. Podatci obuhvaenipraenjem mogu biti:

drutveni - natalitet, zdravlje, kvaliteta ivljenja,ekonomski - npr. osobna primanja, broj industrijskihtvrtka, promet izmedu dviju regija,ekoloki - npr. broj pojedinih biljaka, zdravljepopulacije, broj plodova,fizi ki - npr. poloaj obale, dubina kanala i drugo.Podatci ve mogu biti pohranjeni u nekoliko

institucija. Tada ih je potrebno prikupiti na jedno mjestoiz kojega se dadu posluiti za vrednovanje.

6. etapa: vrjednovanjeU fazi vrjedovanja, analizom prikupljenih podataka

doznaje se koliko su postupci u programu IUOP-ausmjereni na probleme odreene ciljevima programai njihovo rjeavanje. Ako vrjednovanje pokae potrebuza prilagodbom funkcioniranja programa IUOP-a, trebapaziti da se nova, prilagoena metoda rada procijeniunaprijed.

IUOP integracije i sporazumi /ICZM integrations and agreementsIntegriranono upravljanje znai cjelovitost i kompleksnostpristupa odrivom razvitku obalnih podruja. Nekolikoje temeljnih vrsta integracija, i to s obzirom na:

hijerarhiju nadreenih tijela uprave,aspekt upravljanja (geografski, ekoloki, ekonomski,socioloki, pravni i dr.),sektore djelatnosti u obalnom prostoru (ribarstvo,pomorstvo, turizam, graditeljstvo i dr.),suradnju izmeu znanosti i upravljanja (mena--dmenta),suradnju izmeu slubenih politikih tijela inevladinih organizacija i udruga te ekonomskihsubjekata,


9/13


84 Nae more 59(3-4)/2012.

SSN

0469-6255

176-188

suradnju izmeu regija, drava i gospodarskihasocijacija.

Integracije se najee susreu kao:Meuvladina integracija: na lokalnoj, regionalnoj idravnoj razini. Naziva se i vertikalna integracija.Njezin je cilj uskladiti razvojnu politiku na dravnojrazini i zavrnu provedbu na lokalnoj razini.Meusektorska integracija odnosi se na:Ministarstvo mora, prometa, i infrastrukture,Ministarstvo prostornog planiranja i ureenjaokolia i Ministarstvo turizma. Naziva se ihorizontalna integracija.Prostorna integracija: kopnom i morem na

obalnom podruju tradicionalno upravljaju razliitisektori (npr. turizam i/ili ribarstvo), ali aktivnostimeusobno utjeu jedna na drugu.Integracija vladinih i nevladinih organizacija: lokalnavlast, lokalne organizacije za zatitu prirode i malaindustrija ili privatni sektor na lokalnoj razini.Integracija znanosti i upravljanja: drutvene,prirodne i tehnike znanosti imaju zadatak

informirati upravitelje obale i mora. Njihovakomunikacijaesto nije na najboljoj razini.Meunarodna integracija: ponekad su

problematina podruja podijeljena meunarodnimgranicama. Preduvjet je meunarodna koordinacijajer uinak iskoritavanja prirodnih resursa nepoznaje takve granice. Iako problem moe bitregionalan, dravne vlasti imaju glavnu ulogu utakvim okolnostima, npr. pri zatiti prirodnih resursana Jadranu.

Za usjeno provodenje IUOP, treba se usmjeriti nadvije osnovne razine:

1) Formalno ustrojstvo: institucionalno ustrojstvo administrativne strukture koje osiguravaju horizontalnui vertikalnu integraciju upravljanja; legalno ustrojstvo zakoni, konvencije, odluke i standrdi koji omoguavajuupravljanje; financijsko ustrojstvo novac potreban zapokrivanje trokova tijekom procesa.

2) Informacijsko ustrojstvo: metode, sredstvai tehnike koje menaderima osiguravaju potrebneinformacije na kojim se temelje njihove odluke.

Slika 2. Vertikalna integracija ( kroz razine ) i horizontalna integracija ( kroz sektore ) obino se odnosi naopis dvaju temeljnih tipova integracije za efektivni IUOP.

Figure 2. Vertical Integration (by levels) and horizontal integration (by sectors) commonly used to describe twotypes of integration for effective ICZM.


10/13


Nae more 59(3-4)/2012.

I S S N 0 4

6 9 - 6

2 5 5 ( 1 7

6 -1

8 8 )

185

Sporazumi / AgreementsKako bi olakali posao IUOP-u, razlikuju se tri tipasporazuma koji zahtijevaju pozornost.

Institucionalni sporazumi. Oni se skrbe zakoordinaciju upravljanja na razliitim razinama (vertikalnaintegracija) i sektorima (horizontalna integracija) javnihinstitucija. Ako te institucije (ministarstva, istraivakiinstituti, odjeli) ve postoje, onda ih treba ojaati i stvoritivezu meu njima. Ako ih nema, treba ih uspostaviti.Smjer integracije ovisi o vremenu: planiranje moepoeti koordinacijom planova iz vie ministarstava, atijekom evaluacije moe se ukljuiti vertikalna integracijaunutar svakoga ministarstva. Uloga institucija kojesudjeluju u IUOP-u je trostruka:

- izvrna uloga, pri donoenju odluka,- sudska uloga, u provedbi odredaba i direktiva,standarda, procedura i arbitracije,

- ekonomska uloga, pri dodjeljivanju novanihsredstava, davanju poticaja ili novanihpotpora.Na svakoj od razina razlikuju se odreene

odgovornosti. Dravna uprava trebala bi se bavitirazvojem i provedbom politike upravljanja obalom uirem smislu i odrediti glavnu agenciju za upravljanjeobalnim podrujem (npr. ministarstvo). Politika trebabiti izgraena prema temeljnom planu koji moe sluitiza informiranje niih vlasti o namjerama dravne vlasti.Regionalna uprava mora, ovisno o svojoj ovlasti,napravit detaljnije integralne planove. Takoer, morakoordinirati aktivnosti lokalnih vlasti. Lokalna vlastodreuje planiranje, razvoj i provedbu zadataka.

Zakonski sporazumi. Jurisdikicija nad obalnimpodrujem vrlo je sloena. Od uvoenja Konvencijeo pravu mora22 iz 1982. zona od 12 do 200 nautikihmilja moe biti aesto i jest proglaenagospodarskim pojasom. Kopnena granica uz moreje pod jurisdikcijom obalne drave, iako obrana odnepovoljnih morskih utjecaja moe biti pod jurisdikcijominstituta odgovornoga za sigurnost od poplava (npr.odbor za vode). Nadalje, neke drave doputajuprivatno vlasnitvo nad plaama, a instituti za ouvanjeprirode mogu biti vlasnici velikog dijela prirode uobalnom podruju, na moru, kopnu ili obama. U takvimsituacijama, IUOP mora djelovati. Program IUOP-amora se primijeniti na cijelo zemljopisno podruje kojeje pokriveno ovim problemom, bez obzira na zakonskevidove. Na taj nain, podruje primjene programa

prijeie dravne granice,

ak i me

unarodne, ako je to22 Konvencija o pravu mora stupila je na snagu 1994. po izmijenjenom

protokolu u dijelu XI. Republika Hrvatska je stranka Konvencijetemeljem notifikacije o sukcesiji; vidi NN, 11/95. Tekst Konvencije vidiu NN, MU 9/00.

potrebno. Zbog toga program IUOP mora biti pozornoosmiljen. Mora biti u skladu sa zakonima dravekoja regulira aktivnosti na kopnu i na moru. U nekim

okolnostima, takva vlast ve postoji; nije ju potrebnozamijeniti, ve inkorporirati u budue procese IUOP-a.Financijski sporazumi. Koliina novanih

sredstava varirate tijekom nekoliko faza i ovisno oodreenom podruju regije. Ako potrebne institucije sodgovarajuim strunim i iskusnim kadrom ve postoje,a veina podataka o obalnom profilu je ve dostupna,onda nisu potrebna vea novana sredstva tijekompoetne faze i faze planiranja. Struni se kadar moedodijeliti uredu IUOP-a i time se nekoliko odabranihpozicija ostavlja otvorenima za financiranje. Njih moefinancirati dravna vlada ili meunarodne agencije.Meutim, ako strunoga kadra nema ili ga je potrebnounajmiti, te ako institucije nisu uspostavljene, onda supotrebna vea financijska sredstva. Toe se posebnoprimijeniti ako tijekom provedbe zaponu veliki projektiu obalnom podruju. Meunarodne agencije i donatorisve vie financiraju aktivnosti povezane s IUOP-om.Jedan od razloga je da se u meunarodnim dogovorimanaznauje kako se svaka aktivnost na obalnom podrujuna dravnoj razini mora provesti unutar okvira IUOP-a.Financiranje mogu osigurati Svjetska banka, Bankaza regionalni razvoj, Globalni fond za okoli (GEF) imeunarodne agencije za pomo iz nekoliko zemalja.Europska unija takoer financira projekte povezane sIUOP-om.

NEKI VANI PRAVNI I STRATEKI DOKUMENEU O ONEIENJU MORA /Some important

legal and strategic EU document on marine pollutionNa razini Europske unije nema jednoga jedinstvenogsveobuhvatnog dokumenta o zatiti morskog okolia.Donijeti su, za razliite izvore oneienja i opasnosti zamorski okoli (primjerice, oneienje naftom, opasnimtvarima, problem komunalnog otpada, eutrofikacija,smanjenje bioloke raznolikosti, unitenje stanita,pomorski prijevoz) razliiti pravni instrumenti kojima sesprjeava oneienje, te se kreiraju strateki i politikimodeli, posebice oni koji se odnose na suradnjus mediteranskim zemljama partnerima (dravamakoje nisu lanice Europske unije).23 Uz Protokolo integralnom upravljanju obalnim podru jimaSredozemlja, ostali jako vani pravni instrumenti osprjeavanju oneienja mora su:23 Prema V. Bari Punda, Uloga Europske unije u zatiti i ouvanjuSredozemnog mora s osvrtom na neke pravne i strateke dokumente,Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 45, 4/2008.


11/13


86 Nae more 59(3-4)/2012.

SSN

0469-6255

176-188

Zajedni ka ribarska politika Europske unije 24 jenajvaniji instrument za upravljanje ribarstvom imarikulturom. Zajednika ribarska politika ima

izravan uinak na morske ekosustave jer ure

uje sveaktivnosti povezane s iskoritavanjem ivih morskih

bogatstava.Strateka direktiva o morskoj strategiji 25 jedan jeod temeljnih pravnih izvora Europske unije o zatitii ouvanju morskoga okolia dravalanica, kaodragocjenoga naslje a koje treba tititi, ouvati i, tamogdje je to mogue, obnoviti. Sastavni dio europskogamorskog okolia su obalne vode26 (coastal waters ) tenjihovo morsko dno i podzemlje koje ova Direktivapokriva. Uzimajui u obzir hidroloka, biogeografskai oceanografska obiljeja te politike, gospodarske,drutvene i druge specifinosti drava lanicaUnije, svakae procijeniti ekoloki status u svojemumorskom okoliu, odreditidobar ekoloki status irazviti svoju strategiju mora (kojae ujedno biti iodraz strategije regije ili podregije).27 Direktiva o pro iavanju komunalnih otpadnihvoda 28 odnosi se na skupljanje, obradu i isputanjekomunalnih otpadnih voda i obradu i isputanjeotpadnih voda iz odreenih industrijskih sektorakako bi se zatitio okoli od negativnih uinakanjihovih ispusta. Ul. 2. odreeno je znaenje izraz

komunalne otpadne vode, ku anske otpadne vode i industrijske otpadne vode .Odluka o uspostavi okvira Zajednice za suradnjupri iznenadnom ili namjernom morskomone ienju 29 promie naelo oneista plaa.Pritom je vrlo iroko odreen pojam tetne tvari . Tosu sve opasne i kodljive tvari koje mogu uzrokovatitete njihovim izljevanjem u morski okoli.Iznenadno

ili namjerno one i enje mora ukljuuje oneienje

24 (The EU Common Fisheries Policy-CFP ) tvrena je Uredbom Vijea

3760/92/EZ od 20. prosinca 1992. kada je ustanovljena i Zajednica zaribarstvo i marikulturu.25 (Marine Strategy Directive ) donesene 11. prosinca 2007.26 Prema Direktivi, to 1., obalne vode su pod suverenoui jurisdikcijom dravalanica Europske unije obuhvaaju vodeSredozemnog mora, Baltikog mora, Crnog mora i sjeveroistonogdijela Atlantskog oceana, ukljuujui i vode koje okruuju Azorske,Madeirske i Kanarske otoke.27 Bitan element ove strategije je uvoenje koncepta regionalizacijeeuropskih mora . Od ukupno etiri ekoregije, Baltiko more,Sjeveroistoni dio Atlanskog oceana, Sredozemno more i Crnomore, tri su regije europska morska podruja. Regija Sredozemnomore podijeljena je uetiri podregije: zapadno Sredozemno more,Jadransko more, Jonsko i sredinje Sredozemno more i Egejsko-levantsko more.28(Council Directive concerning urban waste-water treatment ) CouncilDirective 91/271/EEC usvojena 21. svibnja 1991.29 (Decision No 2850/2000/EC of the European Parliament and of theCouncil of 20 December 2000 setting up a Community framework forcooperation in the field of accidental or deliberate marine pollution )Odluka 2850/2000/EC. Europskog parlamenta i Vijea od 20.prosinca 2000.

iz instalacija na moru i nedoputene izljeve tijekomrada iz plovila.Direktiva o stupanju na snagu me unarodih norma

o sigurnosti brodova, sprje avanju one ienjai uvjetima ivota i rada na brodu, za brodovekoji se slue lukama Zajednice i plove vodamakoje su u ovlasti drava lanica (dravni nadzorluka) 30 - ima za cilj pridonijeti drastinom uklanjanjuiz voda Zajednice brodova koji su ispod odreenihstandarda. Utvruju se zajedniki kriteriji za nadzorbrodova koji provode drave tih luka i usklaujupostupci inspekcije i zadravanja brodova. Utvrenesu smjernice i za proirenu inspekciju brodova.Direktiva je nekoliko puta bila izmijenjena.

Direktiva u svezi s lu kim ure ajima za prihvatotpada koji stvaraju brodovi i ostataka tereta Deklaracija Komisije 31 donijeta je radi osiguranjazajednikih ekolokih standarda za prihvatnapostrojenja (za tekui i kruti otpad s brodova i ostatketereta) u svim lukama u Zajednici. Zahtjevi zatiteokolia trebaju se odnositi na sve brodove bez obzirana zastavu koju viju. Svrha je smanjiti koliinu ispustaotpada.Direktiva o one ienju s brodova i uvo enjukazna za prekraje 32 donijeta je sa svrhominkorporiranja meunarodnih standarda ooneienju s brodova u pravo Zajednice i osiguranjakanjavanja osoba za ispuste s brodova. Direktivase, u skladu s meunarodnim pravom, primjenjujena ispuste oneistaa u: unutranje morske vode iteritorijalno more dravalanica, tjesnace koji slueza meunarodnu plovidbu, gospodarski pojasili neku drugu ekvivalentnu zonu dravelanice(uspostavljenu u skladu s meunarodnim pravom) iotvorena mora. Primjenjuje se na ispuste oneistaaiz svakog broda bez obzira na njegovu zastavu. Neodnosi se na ratne brodove, pomone ratne brodovei javne brodove (brodovi u vlasnitvu ili u izravnojuporabi drave, ili oni koji na neko vrijeme sluedravi radi obavljanja njezinih javnih funkcija slue uneprivredne svrhe).

30 (Council Directive 95/21/EC of 19 June 1995 concerning theenforcement, in respect of shipping using Community ports and

sailing in the waters under the jurisdiction of the Member States,of international standards for ship safety, pollution prevention and

shipboard living and working conditions (port State control) Direktiva95/21/EZ Vijea od 19. lipnja 1995.31 (Directive 2000/59/EC of the European Parliament and of the Councilof 27 November 2000 on port reception facilities for ship-generatedwaste and cargo residues-Commission declaration ) Direktiva 2000/59/ EZ Europskog parlamenta i Vijea od 27. studenoga 2000.32 (Directive 2005/35/EC of the European Parliament and of the Councilof 7 September 2005 on ship-source pollution and on the introductionof penalties for infringements ) Direktiva 2005/35/EZ Europskogparlamenta i Vijea od 7. rujna 2005.


12/13


Nae more 59(3-4)/2012.

I S S N 0 4

6 9 - 6

2 5 5 ( 1 7

6 -1

8 8 )

187

Uredba kojom se osniva Odbor za sigurna morai sprje avanje one ienja s brodova (COSS) imijenjaju se i dopunjuju Pravila o sigurnosti na

moru i o sprje avanju one ienja s brodova33

donijeta je kako bi se poboljala provedba propisaZajednice o sigurnosti na moru, sprjeavanjuoneienja s brodova i uvjetima ivota i rada nabrodovima te centralizirali zadatci Odbora. Svrha jei ubrzati auriranje propisa Zajednice o pomorstvui olakavati njihove naknadne izmjene i dopune usvjetlu razvoja meunarodnih instrumenta.Direktiva o one ienju uzrokovanomeisputanjem odre enih opasnih tvari u vodeniokoli Zajednice 34 sadrava dva popisa tetnihtvari na temelju njihove toksinosti, postojanosti ibioakumulacije. Na listi I. su tvari kojih je isputanjezabranjeno, na listi II. tvari su za kojih je isputanjepotrebno prethodno odobrenje, to jest one za koje sedoputa propisivanje graninih vrijednosti (emisijskenorme). Drave moraju poduzeti odgovarajue mjereza uklanjanje one i enja vodenog okolia tvarimas liste I. i za smanjenje oneienja tvarima s listeII. Liste nisu konane. Direktiva vrijedi za kopnenepovrinske vode, unutranje morske vode ( internalcoastal waters ), teritorijalne vode (territorial waters ) ipodmorje. Nekoliko je puta bila znatno izmijenjena.

ZAKLJU AK /ConclusionMeunarodna zajednica ulae velike napore kakobi se zaustavili, ili barem usporili negativni trendoviu oneienju obalnog mora. Koncepti Odrivograzvoja i Integriranog upravljanja obalnim podrujemuz nastojanja meunarodne zajednice da se primijenespomenuti koncepti na sve vei broj drava i regija,pomae u efikasnijoj zatiti mora od oneienja.

Koncept odrivog razvoja zasniva se na zapaanjuda se gospodarstvo, okoli i drutveni napredak vie33 (Regulation (EC) No 2099/2002 of the European Parliament andof the Council of 5 November 2002 establishing a Committe onSafe Seas and the Prevention of Pollution from Ships (COSS) and

amending the Regulations on maritime safety and the prevention of pollution from ships ) uredba 2099/2002/EZ Europskog parlamentai Vijea od 5. studenog 2002. Isti je dan donesena i Direktiva2002/84/ EZ Europskog parlamenta i Vijea kojom se mijenjaju idopunjuju Direktive o sigurnosti na moru i sprjeavanju oneienjas brodova (Tekst od vanosti za Europski gospodarski prostor)-Directive 2002/84/EC of the European Parliament and of the Councilof 5 November 2002 amending the Directives on maritime safety

and the prevention of pollution from ships (Text with EEA relevance )kako bi se poboljala provedba propisa Zajednice o sigurnosti namoru, sprjeavanju oneienja s brodova i uvjetima ivota i rada nabrodovima.34 (Council Directive of 4 May 1976 on pollution caused by certaindangerous substances discharged into the aquatic environment of theCommunity (76/464/EEC ), Direktiva 76/464/EE Z Vijea od 4. svibnja1976.

ne mogu razdvajati, zato to se temelji na razvoju kojizadovoljava potrebe sadanje generacije, a da sepritom ne smanji mogunost buduim generacijama

da zadovolje svoje potrebe.IUOP je kontinuirani proces usmjeren na primjenuodrivog razvoja obalnih podruja i ouvanja njihoveraznolikosti. Kako efektivno upravljanje obalnimpodrujem zahtijeva intersektorski pristup, tako jepotrebna vertikalna koordinacija lokalnih, regionalnihi dravnih tijela te horizontalna koordinacija dravnihtijela (sektora), na lokalnoj razini i na razini jedinicalokalne samouprave. Ima nekoliko modela po kojimase provodi proces IUOP-a, ali svima je zajedniko dase obavlja u nekoliko ciklikih i ponavljajuih etapa.Za laku provedbu IUOP-a potrebni su institucionalni,zakonski i financijski sporazumi.

Europska zajednica ima velik doprinos u procesuzatite mora i obalnog podruja donoenjem viepravnih akata koji su obvezujui za njezine sadanje ibudue lanice, ali i za sve drave potpisnice konvencijana razini regije Mediterana sa svim pripadajuimmorima. Odrivi razvoj i Integrirano upravljanje obalnimpodrujem upuuju koliko je nezaobilazno jaanjeekoloke mree zatite i ouvanja mora, posebicekad su u pitanju strateki i politiki modeli partnerstvai dobrosusjedstva s dravama i izvan Europskezajednice.

LITERATURA /ReferencesKnjige

1. Mattoni, V., Jadranski projekti, Urbanistiki institutHrvatske, Zagreb, 2004, ISBN 13: 9789539741837

2. Managing Wastewater in Coastal Urban Areas, Commission on Geosciences, Environment andResources, National Academy Press, Washington,D.C. ,1993, ISBN-13: 978-0-309-04826-2

3. Miloevi-Pujo, B.,Pomorsko pravo (odabrane teme po STCW konvenciji ), Sveuilite u Dubrovniku,Dubrovnik, 2006.

4. White Paper: Coastal Zone Management in theMediterranean, UNEP/MAP/PAP, Split, Priority Actions Programme, 2001. ISBN 953-6429-40-3

lanci5. Balkema, A. J., Preisig H. A., Otterpohl R. Lambert.,

F. J.D., Indicators for the sustainability assessmentof wastewater treatment systems, Urban Water, 4,2002, p.154.


13/13


88 N 59(3 4)/2012

SSN

0469-6255

176-188

6. Bari Punda, V., Uloga Europske unije u zatiti io uvanju sredozemnog mora s osvrtom na neke

pravne i strateke dokumente , Zbornik radova

Pravnog fakulteta u Splitu, 4, str. 761. 788. Split,2008.7. ori, D., Debeljak-Rukavina S., Zatita morskog

okolia u zati enom ekoloko-ribolovnom pojasuRepublike Hrvatske , Zb. Prav. fak. Sveu. v. 29, br.2, Rijeka, 2008.

8. Millemann, B., The US Coastal Zone Management Act: Politics and Partnerships for the Coast. Coast Alliance, Washington, D. C., USA (1995)

9. Mansilha, C. R., Bathing waters: New directive, new standards, new quality approach , Marine Pollution

Bulletin, 58, 15621565, 2009.10. Connolly, N., OMahony, C., Buchanan, C., Kay,

D., Buckley, S. and Fewtrell, L., Assessment ofHuman Activity in the Coastal Zone . (2001). Reporton research project conducted by the CoastalResources Centre, University College Cork and theCentre for Research into Environment and Health,University of Wales under the Maritime Ireland /Wales INTERREG II Programme, 2001.

11. Cummins, V., OMahony, C., Connolly, N.,Review OfIntegrated Coastal Zone Management & Principals

of Best Practise . Prepared for Heritage Councilby the Coastal and Marine Resources Centre,Environmental Research Institute, UniversityCollege Cork, Ireland. (http://www.heritagecouncil.ie/fileadmin/user_upload/Publications/Marine/ coastal_zone_review.pdf) (01.02.2012.)

12. Byrne, G. M., A Marine Spatial Plan of Dublin Bay andOuter Reaches , Institute of Estuarine and CoastalStudies, University of Hull, 2009. http://ec.europa.eu/environment/iczm/evaluation/iczmdownloads/ cummins.pdf) (01.02.2012.)

13. Mansilha, C. R.: Bathing waters: New directive, new standards, new quality approach , Marine PollutionBulletin, 58, 1562 1565, 2009.

14. Miloevi-Pujo, B., Jurjevi, N., Prioriteti IMO-a na podru ju spre avanja one i enja mora , Suvremenipromet, br. 29, 1-2, 147-151, sijeanj/travanj 2009.

Ostali izvori15.Konvencija za zatitu morskog okolia i obalnog

podru ja Sredozemlja (Barcelona, 1995. ), (Narodne

novine - Meunarodni ugovori, br. 17/98)16.Konvencija o zatiti Sredozemnog mora od

one i enja, Barcelonska konvencija (Narodnenovine - Meunarodni ugovori br. 12/93)

17. Zakon o zatiti okolia (Narodne novine, br. 110/07)18. Pomorski zakonik (Narodne novine, br. 181/04)19.Pravilnik o kontroli kvalitete morske vode za kupanje i

rekreaciju (Narodne novine, br. 48/86)20. Pravilnik o zatiti morskog okolia u zatienom

ekoloko-ribolovnom pojasu Republike Hrvatske

(Narodne novine, br. 47/08).21. Rio Declaration on Environment and Development,The United Nations Conference on Environment andDevelopment, (http://www.unep.org/Documents.Multilingual/Default.asp?DocumentID=78&ArticleID=116) (06.01.2012.)

22.United Nations Framework Convention on ClimateChange Kyoto Protocol (http://unfccc.int/kyoto_protocol/status_of_ratification/items/2613.php)(06.01.2012.)

23.Our Common Future, Chapter 2: Towards SustainableDevelopment World Commission on Environmentand Development A/42/427, June 1987 Geneva,Switzerland (http://www.un-documents.net/ocf-02.htm) (06.01.2012.)

24. Smjernice za integralno upravljanje obalnimpodrujem Dubrovako-neretvanske upanije(http://www.edubrovnik.org/data/1326184830_246_mala_Smjern ice%20za%20in tegra lno%20upravljanje%20obalnim%20podru%C4%8Djem%20Dubrova%C4%8Dko%20-%20neretvanske%20%C5%BEupanije.pdf) (01.02.2012.)

25. Studija procjene uinka protokola o integralnomupravljanju obalnim podrujima Sredozemlja naHrvatsku (http://gtz.regio-hr.com/uploads/dokumenti/ Ucinak_protokola_o_IUOP_Sredozemlja_na_Hrvatsku.pdf) (01.02.2012.)

Rukopis primljen: 10. 2. 2012.