6.Osnove proracuna stance.pdf

7/29/2019 6.Osnove proracuna stance.pdf

1/8

1

6. OSNOVE PRORAUNA TANCE

6.1 Rezna zranost

6.1.1 Temeljni pojmovi

Rezna zranost je razmak izmeu reznih bridova iga imatrice, a mjeri se u ravnini okomitoj na ravninu rezanja:

- rezna, bona ili stranina zranost:

- ukupna zranost:

Veliina zranosti utjee na kvalitetu reza, silurezanja i troenje reznih bridova iga imatrice.

Prvenstveno ovisi o debljini i vrstoimaterijala,a zatim o izvedbi tance i kvaliteti rezne povrine.

Mora se tono odrediti i voenjem igovajednako rasporediti po cijeloj reznoj liniji.

Pod vijekom trajanja reznih bridova iga i matricepodrazumjeva se broj proizvoda izmeu dvaotrenja tance.

U strunoj literaturi postoje tabele i formule za odreivanjeveliine rezne zranosti.

esto puta se uzimaju kao orijentacione, a zatim se probomprovjeravaju i po potrebi korigiraju:

a) Izraunavanje prema Oehler-Keiser-u:Z = 0,5 c s , (mm) - za limove debljine s 3 (mm)Z = 0,5 (1,5 c s 0,015) , (mm) - za limove debljine s 3 mm

s (mm) debljina lima; tm (N/mm2 ) vrstoa na smik;

c = (0,005 0,035 ) - koeficijent kvalitete obrade;

c = 0,005 - koeficijent za glatke rezove; c =0,035 - koeficijent za hrapave rezove

b) Na temelju iskustva uzima se (25) % debljine lima s. Donja vrijednost je za tanje, a gornja za deblje limove.


2/8

2

c) Tablini pregled zranosti:

d) Tablini pregled ukupne zranosti (TANCE 1, prof. Rebec):

6.1.2 Utjecaj zranosti na kvalitetu reza i poloaj srha

Pravilna zranost daje iri glatki pojas i konusni hrapavi zavretak na proizvodu. Premala zranost daje 2 uaglatka pojasa s gornje i donje strane i hrapavu sredinu, a prevelika suava glatki i proiruje hrapavi konusni pojas.

Bez obzira na veliinu zranosti, rezni srh se uvijek pojavljuje na proizvodu: visina srha se poveava sdebljinom, a smanjuje sa vrstoom materijala.

Osim navedenog, veliina srha ovisi i o tonosti obrade (rezna zranost, tonost pree i alata), a njegovpoloaj o postupku rezanja (Sl.3.). Za skidanje srha moe se primjeniti naknadno pjeskarenje u bubnjevima.

Rezna zranost z pri kutu matrice = 0 0 Rezna zranost z pri kutu matrice 00

Debljinalima s mm

Smina vrstoa ttttm u (N/mm2) Debljinalima s mm

Smina vrstoa ttttm u (N/mm2)do 250 251 - 400 401 - 600 do 250 251 400 401 600

0,4 0,6 0,015 0,02 0,025 0,4 0,6 0,01 0,015 0,020

0,7 0,8 0,025 0,03 0,04 0,7 0,8 0,015 0,02 0,030,9 - 1 0.03 0,04 0,05 0,9 -1 0,02 0,03 0,041,5- 2 0,05 0,06 - 0,08 0,08 0,10 1,5 - 2 0,03 0,04 0,05 0,05 0,07

Ukupna zranost 2z:Debljinalima s(mm)

Mjed imekielik

Srednjetvrdi elik

Tvrdi valjanielik

0,25 0,010 0,015 0,0200,50 0,025 0,030 0,0350,75 0,040 0,045 0,0501,00 0,050 0,060 0,0701,50 0,075 0,090 0,1002,00 0,100 0,120 0,1403,00 0,150 0,180 0,2105,00 0,250 0,300 0,360


3/8

3

6.2 Mjere iga i matrice

Mjere iga i matrice vezane su za mjere proizvoda. Razlika izmeu iga i matrice je ukupna rezna zranost 2z.Ovisno o postupku rezanja vrijedi sljedee pravilo:

d p mjera proizvoda

z rezna zranost

2z ukupna zranost

d mjera iga

d m mjera matrice

Zbog potekoa u tonosti izrade,mjere proizvoda su zadane sdoputenim odstupanjem, odnosno

tolerancijom T pa razlikujemo:dp zadanu ili nazivnu mjeru,dpg gornju graninu mjeru i dpd donju graninu mjeru proizvoda

Zbog troenja u radu, smanjuje se mjera iga, a povea mjera matrice. Da bi se produio njihov radni vijek,odnosno da bi stvarna mjera proizvoda ostala to due unutar tolerantnog podruja preporuije se sljedee:

Za deblje limove treba uzeti u obzirelastini povrat materijala oko 0,02s (s-deb.lima)ili 0,5z (rez.zranost).

Tolerancija izrade iga i matrice: tancanjem se dobiju proizvodi kvalitete tonosti mjera IT9, IT10 i IT11.Kvaliteta tonosti iga i matrice treba biti stroija za 3 ili 4 klase. Uobiajeno je sljedee:

Probijanje: Sl.1. Izrezivanje: Sl.2.

Mjera iga odreuje mjeru provrta na proizvodu,a mjera matrice je vea za ukupnu zranost 2z.

Mjera matrice odreuje vanjsku mjeru proizvoda,a mjera iga je manja za ukupnu zranost 2z.

Mjera iga:

Mjera matrice:

Mjera matrice:

Mjera iga:

Probijanje: za mjeru iga uzima se gornja graninamjera provrta na proizvodu, umanjena za 0,2T:

d = dpg 0,2T dm = d + 2z

Izrezivanje: za mjeru matrice uzima se donja graninavrijednost vanjske mjere na proizovdu, uveana za 0.2T:

dm = dpd + 0,2T d = dm - 2z

Kvaliteta izrade proizvoda IT9 IT10 IT11Kvaliteta izrade matrice IT6 IT7 IT8

Kvaliteta izrade iga IT5 IT6 IT7Tolerancija matriceTolerancija iga

H6h5

H7h6

H8h7


4/8

4

6.3 Sila rezanja

Izraunavanje potrebne sile za rezanje proizvoda je nuno da bi se utvrdilaminimalna veliina pree. Veliina sile rezanja ovisi o veliini reznepovrine A (mm2) i maximalnoj sminoj vrstoi materijala ttttm (N/mm2).Poveava se s nepravilnom reznom zranou i zatupljenim reznim

bridovima iga i matrice.Pojmovi i oznake:

A = l x s (mm2) rezna povrina; l (mm) duina reza; s (mm) debljinalima; F (N) sila rezanja; ttttm (N/mm2) max. smina vrstoa;ssssm (N/mm2) max. vlana vrstoa; ttttm = 0,8 x ssssm (N/mm2);d (mm) promjer provrta; l = d x (mm) duina reza okruglog prodora

6.3.1 Smanjenje sile rezanja:

Velike sile rezanja i trzaji pri rezanju debelih limova mogu seublaiti kosim ili valovitim bruenjem iga ili matrice. Kodprobijanja se skoava ig, a kod izrezivanja matrica. Nadalje,kod viereznih alata sila se ublaava razliitim visinama iga, aza limove deblje od 6 mm mogue je i zagrijavanje lima radismanjenja smine vrstoe.

6.3.2 Povrinski pritisak glave iga na gornju plou

Ako povrinski pritisak glave iga na gornju plou iznosi p >250 (N/mm2) ili akoje promjer iga manji od trostruke debljine lima, tada je potrebno ugraditizakaljenu (poboljanu) meuplou.Time se spreava utiskivanje iga u plou imogui prazan hod u radu.

F (N) - sila rezanja iga; A (mm2) - povrina nalijeganja iga na plou;p = F/A (N/mm2) - povrinski pritisak

Teorijska sila rezanja:Fo = A x ttttm (N)

A = l x s (mm2)

Stvarna sila rezanja za izbor pree: uveana je oko 20% zbog trenja izmeuiga i matrice, zatupljenja reznih bridova i tolerancije debljine limova:

F = 1,2 x Fo = 1,2 x l x s x ttttm (N); ( 1kN = 1000 N)

Smina vrstoa za nekematerijale ( tance I):

ttttm (N/mm2)

meki elik s 0,1% C 240-300meki elik s 0,2% C 320-400elik s 0,3% C 360-480elik s 0,4% C 450-560elik s 0,6% C 550-700olovo 20-30papir 20-50

klingerit 40-60koa 7meka guma 7tvrda guma 20-60


5/8

5

6.4 Poloaj upinjala

Upinjalo povezuje gornji sklop tance s pritiskivalom pree. Odrediti njegov poloaj na gornjoj ploi znaiodrediti poloaj sile rezanja jednorezne tance ili poloaj rezultante sila rezanja vierezne tance. Akoupinjalo nije u osi sile rezanja nastupiti e neravnomjerno optereenje, nepravilno voenje i savijanje igova ,neravnomjerna zranost i troenje.

Za odreivanje poloaja postoje 4 naina. Usadnu plou sa igovima promatramo kao polugu i pomou momentnogpravila odreujemo teite sila rezanja, opsega igova, povrina igova ili reznih linija . Odabire se nain koji jenajprikladniji u konkretnom sluaju.

Odreivanje poloaja pomou teita povrina: identian postupak, uzimaju se povrine rezanja svakog iga injihove udaljenosti od okretita.


6/8

6

6.5 Racionalno koritenje materijala

Povoljno iskoritenje materijala trake ovisi o vanjskom obliku proizvoda i njegovu poloaju u smjeru pomakatrake.Potrebno je napraviti plan rezanja, odnosno pravilno razmjestiti igove i prodore u matrici kako bi otpad bioto manji. Najbolje rezanje je bez otpada.

Uteda materijala je mogua: pravilnim razmjetajem igova, eventualnom rekonstrukcijom proizvoda,koritenjem otpada jednog proizvoda za izradu drugog manjeg proizvoda, promjenom postupka rezanja,odnosno prijelaz na vierezni alat s naizmjenino zaokrenutim poloajem proizvoda u traci

Stupanj iskoristivosti materijala trake predoava se formulom = z * A / L * B, gdje su: L duina rezne trake,B irina trake, z broj proizvoda iz jedne trake, A povrina jednog proizvoda.

6.5.1 Temeljni pojmovi i oznake ( VDI 3367 )L duina trake; B irina trake; le - duina mosta; la duina ruba; e irina mosta; a irina ruba; R brojredova; aR razmak izmeu redova; l duina proizvoda; b irina proizvoda; p posmak; t korak; i - boniotpad.

Tablica irine mosta i ruba po VDI 3367irinatrake

B

duinamosta

le1)

duinaruba la1)u mm

irinamosta

eirinaruba

a

debljina lima s (mm)

0,1 0.5 1,0 1,5 2,0 2,5 3,0

do100mm

do 10ili

okrugliproizvod

i 2)

ea

0,81

0,80,9

1,0 1,3 1,6 1,9 2,1

1150 ea

1,61,9

0,91,0

1,1 1,4 1,7 2,0 2,3

51100 ea

1,82,2

1,01,2

1,3 1,6 1,9 2,2 2,5

preko100 ea 2,02,4 1,21,5 1,5 1,8 2,1 2,4 2,7

otpad bonognoa i

1,5 2,2 3,0 3,5 4,5

preko100mmdo200mm

do 10ili okrugliproizvodi

ea

0,91,2

1,01,1

1,1

1,4 1,7 2,0 2,3

1150 ea

1,82,2

1,01,2

1,3

1,6 1,9 2,2 2,3

51100 ea

2,02,4

1,21,5

1,5

1,8 2,1 2,4 2,7

preko 100 ea

2,22,7

1,41,7

1,7

2,0 2,3 2,6 2,9

otpad bonognoa i

1,5 2,5 3,5 4,0 5,0


7/8

7

6.5.2 Plan rezanja okruglih proizvoda

- Jednoredno i vieredno izrezivanje(sl.1,2,3):

- postie se razliiti stupanj iskoritenja materijala

- pri vierednom izrezivanju vie je igova i reznih prodora u matrici

- paziti da irine mosta i ruba (e,a ) na duinama do 10 mm ( le,la)

budu po tablici VDI 3367.

-Cik cak izrezivanje (sl.4.): Za velike koliineokruglih proizvoda iz ploa lima uz prethodno

valovito rezanje trake na karama s posebnimnoevima.Obino je dvoredni razmjetaj zbogrelativno jednostavnijeg alata.

- Jednoredno izrezivanje s koritenjem otpadaveegproizvoda za izrezivanje manjeg (sl.5.):

Na slici je prikazan sloeni alat sa slijednim rezomza istovremenu izradu statorskih i rotorskih limovaelektromotora iz iste trake, odnosno koluta trake s

automatskim dodavanjem.Rezanje je jednoredno s iskoritenjem 62,7% materijala, ako se zanemare prodori unutar samih limova.

6.5.3 Plan rezanja uglatih proizvoda

- Izrezivanje kutnika s koritenjem otpada za izradumanje ploice (sl.6.):

- izrezivanje kutnika i ploice iz lima 2,5 mm debljine u

viereznom alatu- prema zadanim mjerama proizvoda i tablici VDI 3367izraunati irinu trake i stupanj iskoritenja


8/8

8

-Izrezivanje kutnika s kosim razmjetajem (sl.1.):-povoljnije iskoritenje materijala je kosim poloajem kutnika u

odnosu na posmak trake

-Izrezivanje s dva prolaza i okretanjem trake(sl.2.):

-nakon prvog prolaza i izrezivanja s velikimposmakom trake ostaje dovoljno materijala za drugiprolaz s izrezivanjem nakon okretanja trake

-alat je s dva meusobno pomaknuta graninikapoloaja-okretanjem trake oko uzdune osi donja strana

postaje gornja

-Izrezivanje stremena i okvira (sl.3.):-jednoredni slijedni rez s izrezivanjem

stremena, probijanjem okvira iizrezivanjem okvira

-ukupna iskoritena povrina materijalaje zbroj povrina vanjskog i unutarnjegproizvoda

-Odreivanje povoljnih mjera pri konstrukciji proizvoda (sl.4.):-pri konstrukciji proizvoda mogu se uskladiti oblik i veliina za to bolje iskoritenje materijala trake-na slici su prikazani dobar i nepovoljan pripremak za iskoritenje materijala trake-s vrlo malim izmjenama koje ne utjeu na funkciju proizvoda mogue su velike utede materijala

Documents

6.Osnove proracuna stance.pdf