66690246 Marketing u Turizmu SKRIPTE

Embed Size (px)

Citation preview

  • 7/29/2019 66690246 Marketing u Turizmu SKRIPTE

    1/23

    1.) STA SVE OBUHVATA MARKETING U TURIZMU

    Potrebno je pre svega objasniti pojam marketinga koji ima puno znacenja ali se pre svegaposmatra kao 1. ekonomski proces ; 2. poslovna aktivnost; 3. poslovna koncepcija; 4.

    naucna disciplina.

    1.Marketing kao ekonomski proces oznacava povezivanje proizvodnje i potrosnje,pri cemu proizvod i usluge idu od proizvodjaca ka potrosacima, a informacije o porebama

    i zeljama od potrosaca ka proizvodjacima.

    2.Marketing kao poslovna aktivnost obuhvata sve one aktivnosti da se usmereproizvodi i usluge od proizvodjaca ka potrosacima pri cemu se ostvaruju ciljevi

    poslovanja na osnovu utvrdjenih potreba i zahteva traznje.

    3.Marketing kao poslovna koncepcija oznacava shvatanje mesta preduzeca u

    privredi i drustvu tj. Njegove usmerenosti ka zadovoljenju potreba gradjana kao potosaca,i privrede i drustva odredjenim proizvodima i uslugama i na toj podlozi ostvarivanja cilja

    poslovanja.

    4.Marketing kao naucna disciplina obuhvata izucavanje svih funcija i aktivnosti

    koje doprinose efektivnosti i efikasnosti razmene i povezivanje proizvodnje i potrosnje.

    Marketing menadzment u turizmu obuhvata planiranje, organizovanje i kontrolumarketing aktivnosti preduzeca u turizmu, i turistickih destinacija. Ovde dobijaju na

    znacaju i ekonomski ,socijalni, kulturni, psiholoski, politicki i drugi ciljevi turistickog

    razvoja.Marketing u turizmu obuhvata situacionu analizu tj. Analizu eksternog i internog

    okruzenja, definisanje misije, ciljeva i smernica, utvrdjivanje globalnih i pojedinacnih

    strategija za marketing mix, dizajniranje organizovanosti i razvoj sistema podrske, kao i

    kontrolnu reviziju svih aktivnosti, i na makro i na mikro nivou.

    2.) CILJEVI MARKETINGA U TURIZMU

    ...U ovom kontekstu istice se njegovih nekoliko ciljeva koji se sastoje u potrebi :

    planiranja, istrazivanja, primene kontrole i evaluacije.

    3.) KOJE SU TERCIJALNE DELATNOSTI U TURIZMU

    Pod tercijalnim delatnostima uopste podrazumevaju se one delatnosti koje nemaju fizicki

    proizvod, vec se on konzumira u momentu njegove proizvodnje i koji daje dodatnevrednosti koje su neopipljive za njegovog korisnika. To su usluzne delatnosti kao

    npr.transport, komunikacije, upravljanje, osiguranje, trgovina, reklamiranje, obrazovanje

    i druge, medju koje spada i turizam. Tercijalne delatnosti u turizmu su ugostiteljstvo,saobracaj, turisticke i putnicke agencije, trgovina, komunalne delatnosti, zanatstvo,

    muzeji i galerije i druge kulturne ustanove,turisticki organi i organizacije na lokalnom,

    regionalnom ,nacionalnom i medjunarodnom nivou ...i sve one koji teze da zadovoljeraznovrsne potrebe turista pruzanjem usluga sluga smestaja, ishrane i pica, transporta,

    informisanja, zabave, razonode, rekreacije, obrazovanja itd.

    1

  • 7/29/2019 66690246 Marketing u Turizmu SKRIPTE

    2/23

    4.) ULOGA TERCIJALNE DELATNOSTI U ZAPOSLJAVANJU

    Tercijalne delatnosti zauzimaju vodecu poziciju u drustvenom proizvodu privrednonajrazvijenijih zemalja. Zemlje sa nesto nizim privrednim rastom imaju skromnije ucesce

    tercijalnog sektora u odnosu na primarni(poljoprivredni) i sekundarni(industrijski) sektor.

    Usluge zasnovane na savremenoj tehnologiji kao sto su npr informaticke itelekomunikacione usluge su sve vise zastupljene u razvijenim zemljama, dok takozvane

    klasicne usluge, kojima pripada najveci broj onih u turizmu, beleze konstantan vodeci

    udeo. Razrastanje tercijalnog sektora predstavlja fenomen koji karakterise post-industrijsko drustvo. Iz svega prethodno navedenog, proizilazi zakljucak da tercijalne

    delatnosti imaju vodecu ulogu u zaposljavanju kako privredno veoma razvijenih zemalja

    tako i onih manje razvijenih.

    5.) RAZLIKE IZMEDJU INDUSTRIJSKOG I USLUZNOG PROIZVODA

    Osnovna razlika je u tome sto se industrijski proizvod moze proizvesti u preduzecu i tek

    onda kontaktirati potrosaca i biti sa njim u socijalnoj i ekonomskoj interakciji , dok je kodusluznog proizvoda tj.preduzeca potrebno upravljati potrosacima kao delom samog

    procesa proizvodnje. Uobicaene razlike izmedju industrijskog proizvoda i usluznogproizvoda najjednostavnije je iskazati tabelom.

    INDUSTRIJA USLUGE

    1.proizvod je materijalizovan Proizvod je nematerijalizovan

    2.proizvod moze biti preprodan Proizvod se ne moze preprodavati

    3.Proizvod se moze pokazati pre

    kupovine

    Najcesce se proizvod ne moze

    pokazati(neopipljivost)

    4.proizvod se moze uskladistiti Nema skaldistenja proizvoda

    5.proizvodnja prethodi potrosnji Proizvodnja i potrosnja se poklapaju6.proizvod se moze transportovati Proizvod se ne moze transportovati

    7.proizvod je najcesce homogen Proizvod je vrlo heterogen

    6.) HETEROGENOST USLUGE

    Neopipljivost usluge znaci da se ona ne moze utvrditi, pa je tesko njome upravljati.

    Veoma tesko se postize konstantan kvalitet usluge. Heterogenost usluge u pogledu njeneorganizacije, vremena kada se pruza i ljudi koji je pruzaju dakle stvara probleme u

    obezbedjivanju konstantnog kvaliteta. I sam odnos potrosaca reflektuje se na proces

    proizvodnje usluge a zbog nemogucnosti lagerovanja treba izbegavati greske pri pruzanjuusluga jer se to direktno se odrazava na traznju.

    2

  • 7/29/2019 66690246 Marketing u Turizmu SKRIPTE

    3/23

  • 7/29/2019 66690246 Marketing u Turizmu SKRIPTE

    4/23

  • 7/29/2019 66690246 Marketing u Turizmu SKRIPTE

    5/23

  • 7/29/2019 66690246 Marketing u Turizmu SKRIPTE

    6/23

  • 7/29/2019 66690246 Marketing u Turizmu SKRIPTE

    7/23

    grupe dok se posle 90. trziste potpuno prilagodjava pojedinacnim potrebama svakog

    turiste.

    20.) DEFINICIJA TURISTICKE TRAZNJE

    Ukupan broj osoba koje putuju ili zele da putuju a koriste turisticke kapacitete i uslugevan mesta gde zive i rade.

    21.) KARAKTERISTIKE TURISTICKE TRAZNJE

    Tur. Traznja moze biti: 1.) efektivna ili aktuelna(ukupan broj onih koji putuju; 2.)

    potencijalna(ukupan broj onih koji ne putuju zbog nedostatka odredjenih elemenata koji

    omogucavaju njihovo putovanje-vreme i novac); 3.) onemogucena traznja( ne putujuzbog bolesti ili ne zele da putuju.

    Osnovu traznje cine vise faktora: potrebe, platezna sposobnost i spremnost da se

    kupuje, slobodno vreme... U svakom slucaju potrebe su te koje cine polaznu tackusvake traznje. Turisticke potrebe su u danasnje vreme, mozemo reci postale

    egzistencijalne potrebe gotovo svakog coveka pogotovo ako se radi o potrebi da seobnovi radom utrosena energija ( potreba za odmorom, rekreacijom, zabavom,

    obrazovanjem, upoznavanjem drugacijih kultura i sl.), mada ih je Marks definisano kao

    sekundarne potrebe. U prilog tome ide i podatak da se porastom dohotka nosilaca potrebaza samo 1% izaziva uvecanje izdataka za turisticka putovanja ciji je kojeficijent iznad

    1,0.

    22.) ELASTICNOST TURISTICKE TRAZNJE

    Determinane turisticke traznje suEkonomske determinante : raspolozivi prihod, dohodak poglavi stanovnika, licnapotrosnja, troskovi zivota, troskovi transporta, cene turistikih usluga, devizni kurs,

    troskovi promocije, fizicka udaljenost od destinacija, drugi faktori.

    Drustveno-psiholoske determinante : demografski faktori, motivacija, preferencije zaputovanjima, imidz, svesnost o postojanju raznih mogucnosti u vezi sa putovanjem,

    stavovi u vezi destinacije, fond slobodnog vremena, fond vremena za putovanje, placena

    putovanja, prethodno iskustvo, zdravstvena kondicija, kulturni afiniteti, drugi faktori.Egzogene determinante : raspolozivost turisticke ponude, ekonomski rast i stabilnost,politicko i drustveno okruzenje, recesija, razvoj tehnologije, pristupacnost, razvoj infra i

    suprastukture, epidemije, ratovi terorizam, drustvene i kulturne atraktivnosti, specijalni

    faktori(olimpijske igre,mega dogadjaji), barijere i smetnje, restrikcije, drugi faktori.Osnovna karakteristika turisticke traznje je njena elasticnost koja se moze

    posmatrati u okviru ekonomskih i vanekonomskih faktora. Treba imati u vidu

    dvostranost elasticnosti i da se o njoj moze govoriti kao primarnoj( ostljivost na dohodaki cene), i sekundarnoj(senzitivnost turisticke traznje na promene u ponudi).

    7

  • 7/29/2019 66690246 Marketing u Turizmu SKRIPTE

    8/23

    23.) DOHODOVNA ELASTICNOST

    Mozemo je definisati kao brzi porast izdataka za turisticka putovanja u odnosu na porastdohotka...

    Porastom dohotka nosilaca potreba za samo 1% izaziva uvecanje izdataka za turisticka

    putovanja ciji je kojeficijent iznad 1,0.

    24.) TACKA SATURACIJE TURISTICKE POTREBE

    Cinjenica je da je tacku saturicije(potunog zadovoljenja) turisticke porebe tesko dostici

    jer uvek postoji mogucnost da se poseti novo turisticko podrucije i nova destinacija gde

    se mogu doziveti nova iskustva i stvoriti nove turisticke potrebe.

    25.) FAZA KONUKTURNOG CIKLUSA-KOJEFICIJENT ELASTICNOSTI

    Pad privrednih aktivnosti npr. prilikom recesije i pada zaposlenosti, mogu dovesti do

    pada u turistickoj traznji ali mogu je i povecati. To je rezultat stecene navike zaputovanjima i teskog odustajanja od preuzimanja istih cak i tokom perioda pada

    privredne aktivnosti. Rezultat toga je paradoks kasnjenja reakcije turisticke traznje(time-lage) koji je rezultat brojnih faktora (ekonomskih ali uglavnom psiholoskih).

    26.) OSETLJIVOST NA CENE USLUGA

    Izrazena karakteristika turisticke raznje je njena osetljivost na cene usluga. Cene su jedan

    od izuzetno znacajnih elemenata u odredjivanju potrosackih preferencija,one

    predstavljaju sredstvo konkurentske borbe na trzistu koja posebno dobija na znacaju uuslovima inflatornih kretanja. Moze se dogoditi da sa porastom cena turistickih usluga

    raste i traznja za njima, ali u manjem procentu, kod razmatranja pomenute elasticnosti

    potrebno je uzeti u obzir motive putovanja u vrstama usluga kod kojh se vrsi korekcijacena. Poznata je cinjenica da je kod poslovnih putovanja odsutna sezonalnost, kupovina u

    poslednjem trenutku kao i neelasticnost u odnosu na promene cena.

    Elasticnost traznje vezana za redukciju cena svih elemenata troskova puta, kao i

    ostalih elemenata(smestaj ishrana i sl.), gde se sugerise diferencirano posmatranje svakog

    elementa pojedinacno jer imaju drugaciji uticaj na traznju.Konkurentska elasticnost izmedju razlicitih vidova prevoza, jer redukcija ilipovecanje cena avio-tarifa, upucuje na korisenje avio prevoza ako je u pitanju redukcija a

    u suprotnom upucuje na druge vidove transporta.Cenovna elastisnost vezana za dohodak nosioca turistickih potreba.

    27.) SUPSTITUCIONALNA ELASTICNOST

    Koja podlogu ima u povecanju ili smanjenju cena prema odredjenim destinacijama sto

    moze biti faktor prelivanja traznje sa jedne destinacije na drugu. Najcesce je rec o

    pridobijanju traznje za odredjenu skupu destinaciju a putem redukcije cena.

    8

  • 7/29/2019 66690246 Marketing u Turizmu SKRIPTE

    9/23

  • 7/29/2019 66690246 Marketing u Turizmu SKRIPTE

    10/23

  • 7/29/2019 66690246 Marketing u Turizmu SKRIPTE

    11/23

    Dominantna pitanja na koje svaki marketing menadzer u turizmu(bilo na lokalnom,

    regionalnom , na nivou preduzeca ili pojedinacnog proizvoda) mora da pronadje odgovor

    tj. mora raspolagati setom informacija :*Na koja trzista preduzece ( mikro nivo) kao i turisticka destinacija(makro nivo) treba da

    koncentrise svoj napor?

    *Koji su proizvodi prioritetni?

    *Koje delove proizvodnog programa eliminisati?

    *Gde se najbolje mogu iskoristiti postojeci resursi preduzeca(finansije, kadrovi,

    marketing i sl.) ili resursi odredjene geografske celine(prirodni, antropogeni)(makro

    nivo)?

    Informacije za marketing odluke na mikro i makro nivou:Smernice

    Konkurencija marketing planMarketing kako dostici zeljenu poziciju

    predvidjanje menadzerfuturologa

    profili turista

    istrazivanje profili proizvodatrzista

    pregled resursa pregled ciljeva

    Marketing se mora primeniti kod svih relevantnih ucesnika u prizanju turistickih

    usluga(smestaja, ishrana, prevoza, razonode, rekreacije, zabave i sl.). Mora se

    napomenuti da ce domet marketinga u turizmu biti pod uplivom razvijenosti marketiga usvim onim delatnostima sa kojim je turizam u direktnoj ili indirektnoj vezi.

    34.) STA JE TURISTICKA DESTINACIJA

    Pod turistickom destinacijom se podrazumeva manje ili vise zaokruzena geografska

    celina koja raspolaze atraktivnim, komunikativnim i receptivnim faktorima tj. svim onim

    prirodnim, drustvenim, antropogenim, kulturno-istorijskim, saobracajnim ipretpostavkama za smestaj, ishranu, zabavu, rekreaciju (tj. mestima gde je izgradjena

    turisticka ponuda).

    35.) ELEMENTI MARKETING MENADZMENTA TURISTICKE DESTINACIJE

    1.) Situaciona analiza(makro okruzenja,trzista,konkurencije,resursa,internog okrizenja)2.) Formulisanje misije, ciljeva i smerninca

    3.) Formulisanje odgovarajucih globalnih strategija

    4.) Definisanje strategijskih i taktickih poteza za instrumente marketing mix-a

    5.) Dizajniranje organizovanosti

    11

  • 7/29/2019 66690246 Marketing u Turizmu SKRIPTE

    12/23

  • 7/29/2019 66690246 Marketing u Turizmu SKRIPTE

    13/23

  • 7/29/2019 66690246 Marketing u Turizmu SKRIPTE

    14/23

    samo za turisticke informacije, vec i za prodaju i buking usluga. Sve znacajne destinacije

    imaju svoje prezentacije na internet stranicama, dakle to je medij kojeg niko ne zeli da

    propusti u svojim marketing aktivnostima.

    42.) PREZETIRANJE ATRAKTIVNOSTI

    Atraktivnost se definise kao zbir prirodne, drustvene i izgradjene atraktivnosti.1.prirodno-geografske atraktivnosti(pri pruzanju ovih informacije treba ponuditi one o

    geografskom polozaju zemlje,velicini teritorije, konfiguraciji zemljista sa posebnom

    informacijom o planinama, banjama, vodenim tokovima, jezerima, nacionalnimparkovima, flori i fauni, klimi..

    2.kulturno-istorijske atraktivnosti(potrebno je pomenuti kulturne i istorijske

    informacije sa posebnim naglaskom na kulturne i istorijske spomenike, o bogatstvu

    narodnog folklora, melosa, gastronomije, zatim o istoriji umetnosti slikarstva,knjizevnosti i sl.)

    3.drustveno-ekonomske politicke, i druge(pruzaju se osnovne informacije o

    demografskom faktoru, ekonomski podaci(o prosecnoj zaradi, stopi zaposlenosti, stopi

    inflacije, zatim informacije o politickom sistemu, kao i set informacija omanifestacijama(kulturne, naucne, sportske..))

    43.) INFORMACIJE O PRISTUPACNOSTI

    Ovde treba istaknuti informacije o1.geografskoj distanci tj. o udaljenosti drzave od glavnih izvora ino-turisicke traznje i to

    za pojdine vidove prevoza

    2. ekonomske distance tj. aproksimativno odrediti troskove putovanja u USD ili eurima3.razvijenoscu saobracajne infrastrukture potrebno je dati kljucne informacije o vrsti ikolicini puteva i drumskom saobracaju, broju aerodroma, duzini plovnih puteva, recnim

    lukama, elektifikaciji zeleznice, njenim brzinama i sl.

    Takodje treba pruziti i opste informacije o redovima voznje u medjunarodnom idomacem saobracaju kao i o mogucnostima za arter prevoz.

    44.) INFORMACIJE O USLOVIMA ZA BORAVAK

    Ovde podrazumevam o ukupnu turisticku ponudu u domenu osnovnih usluga smestaja,

    ishrane, i opstih usluga iz domena zabave, razonode, rekreacije(kutura, zabava, razonoda,

    kongresni centri, sportski kapaciteti, ostali sadrzaji).1. ugostiteljska ponuda ( informacije o obimu i strukturi smestaja i restoranske ponude,

    navesti njihove kategorije kao i dati kratak opis o svakoj od postojecih kategorija)2. ostale ponude(broj pozorista, bioskopa, biblioteka, broju i vrsti kongresnih centara injihovim mogucnostima, o sportskim kapacitetima, nocnim klubovima, zoo vrtovima,

    skole ucenja u prirodi i slicno).

    14

  • 7/29/2019 66690246 Marketing u Turizmu SKRIPTE

    15/23

    45.) STA JE 8 P

    Marketing koncepcija turistickih preduzeca je nesto drugacija zbog specificnostituristickog trzista. Tako se promocioni mix sastoji od 8P (Proizvod-Product; cena-Price;

    promocija-Promotion; kanali prodaje-Place; ljudi-People; pakovanje-Packaging;

    partnerski odnosi-Partnership; programiranje-ProgramingPod ljudima se ovde podrazumeva raspolozivost adekvatnog prodajnog personala, sami

    turisti i lokalni rezidenti; pod pakovanjem se podrazumeva pazljivo grupisanje jednog ili

    vise elemenata usluge a na bazi iskustva turista; partnerski odnosi podrazumevajusmanjenje konkurencije izmedju ucesnika i kreiranje turistickog proizvoda i

    uspostavljanje odnosa koji ce biti saradnja; a programiranje podrazumeva plansko

    osmisljavanje internih komponenti proizvoda i eksternih saradnji sa drugim nosiocima

    ponude.

    49.) PODELA TEORIJA TURISTICKOG PROIZVODA(4 GRUPE)

    Turisticke potrebe nisu jedinstvene, vec upravo suprotno veoma su heterogene i sastoje seod niza razlicitih potreba turista(oni koji zele pasivan odmor. Oni koji zele

    rekreaciju,zabavu,koji imaju potrebu za kulturnim programom i sl.), pa tako znaci i daturisticki proizvod nije jedinstven vec veoma kompleksan. Teoreticari imaju razlicite

    stavove u vezi turistickog proizvoda:

    1. grupa: to su oni teorijski stavovi koji turisticki proizvod smataraju smesomrazlicitih elemenata kao njegovih konstituisucih delova.

    2.grupa: oni stavovi koji simplifikuju proizvod u turizmu i akcenat stavljaju na detaljniju

    analizu samo jednog elementa(ili nekoliko elemenata) tj. turisticki proizvod se posmatrasa aspekta nosilaca ponude(npr. hotelijerska preduzeca, turisticke agencije)(npr

    analiziraju samo imidz ili fizicke karakteristike ili samo usluge koje pruzaju)

    3.gupa: oni stavovi koji akcenat stavljaju na izvorne i izvedene elemente turisticke

    ponude.Ovako definisan proizvod je nastup vise stavova koji isticu vaznost atraktivnih,

    komunikativnih i reciprivnih faktora. Faktori izvorne ponude bi bili geografskifaktori,klima,vegetacija,jezik,mentalitet,gostoljubivost, kultura, folklor, privreda,politika,

    saobracajni polozaj i povezanost, struktura naselja. A Izvedena ponuda bi bila turisticka

    opremljenost tj. posebna infrastruktura vezana za turisticka putovanja, organizacija

    prihvata, informisanje, snabdevanje, zabava, sportske aktivnosti).

    4.grupa: oni stavovi teoreticara koji proizvod u turizmu tumae kao integrisani i

    parcijalni turisticki proizvod. Parcijalni proizvod formiraju nosioci turistike ponude. Aintegrisani je onaj proiz\vod kako ga percipira i konzumira turista. To je zbir manjeg ili

    veceg broja parcijalnih proizvoda.

    46.) RAZLIKA U MONTAZI INDUSTRIJSKOG I TURISTICKOG PROIZVODA

    Turisticki proizvod je kompleksan i moze se oznaciti kao amalgam ili smesa

    atraktivnosti, prevoza, smestaja i okruenja. Pod okruenjem podrazumevamo iri spektar

    kulturnih, sociolostkih i psiholoskih uticaja koje data turisticka destinacija ima na turistu.

    15

  • 7/29/2019 66690246 Marketing u Turizmu SKRIPTE

    16/23

    Turisticki proizvod moze se obuhvatiti kroz tri aspekta: s gledista potrosaca, prodavaca i

    proiyvodjaca. Meutim najkonzistentnije je govoriti sa aspekta posmatranja tj.

    konzumenata-turiste i sa apekta proizvodajaca u koji spadaju i posrednici u proizvodnjikoji svojim akcijama uticu na turisticko trziste.

    Sta ce biti sadrzaj paketa turistickog proizvoda zavisi od preferencija i izbora pojedinog

    turiste, i to pod snaznim uticajem motiva putovanja.Dakle razlika u montai tj. izboru izmedju industrijskog i turistickog proizvoda lezi

    upravo u tome, jer nema jedinstvenih ni potreba ni zahteva potrosaca u vezi sa

    turistickom ponudom, niti je mesto montaze isto, tj. industrijski proizvod se u celostiproizvodi u fabrici dok se turisticki proizvod proizvodi na turistickom trzistu tj.destinaciji

    u direktnom kontaktu sa potrosacima. Pa su tako potrosaci ti koji na licu mesta

    montiraju tj. izabiraju proizvod po sopstvenim individualnim preferencijama.

    47.) FAKTORI IZVORNE PONUDE

    Po ovoj teoriji izvorni faktori turistickog proizvoda su oni koji se ne mogu menjati u

    kratkom roku. Neki cak ni u dugackom roku(npr.klima). U ove faktore se ubrajaju:

    - proizvodni faktori pod kojima se podrazumevaju geografski polozaj, klima, vegetacijai sl.

    - opsti faktori ljudskog postojanja i ponasanja(jezik, kultura, folklor, gostoljubivost,mentalitet, privreda, politika)

    - opsta infrastruktura(saobracajni polozaj i povezanost, struktura naselja, komunalna

    opremljenost)

    48.) FAKTORI IZVEDENE PONUDE

    Po ovoj teoriji faktori izvedene ponude turistickog proizvoda su oni faktori koji se mogu

    brzo menjati i rezultat su prilagodjavanja destinacije za turisticke potrebe(npr. izgradnjaposebne infrasturkture za turizam).U ove faktore spada:

    - turisticka opremljenost( posebna infrastruktura vezana za turisticka putovanja,

    informacije, organizacija prihvata, snabdevanje, zabava, sportske aktivnosti i sl.)

    50.) OPSTI CILJEVI PREDUZECA

    1. optimizacija profita i profitabilnosti u kratkom i dugom roku

    2. obezbedjivanje povracaja na ulozena sredstva

    3. obezbedjivanje rasta i dugorocnog zivota preduzeca- ako je moguce uz optimalnu

    stabilnost biznisa4. minimiziranje rizika, posebno ako je rec o potencijalnim gubitcima

    5. kontrola likvidnosti

    6. omogucavanje da preduzece bude inovator u biznisu

    51.) MARKETING CILJEVI

    1. odrzavanje/unapredjenje trzisnog ucesca

    2. obezbedjivanje prestiza kod odredjene forme trzisnog liderstva

    3. pridrzavanje konkurentskih cena sem u situaciji raspolaganja konkurentnog proizvoda

    koji moze da ima i visu cenu

    16

  • 7/29/2019 66690246 Marketing u Turizmu SKRIPTE

    17/23

    4. obezbedjivanje penetracije trzista

    5. obezbedjivanje brzeg priliva sredstava shodno raspolozivoj traznji

    52.) BAZICNE INFORMACIJE

    Radi ostvarivanja opstih i marketing ciljeva preduzece mora raspolagati bazicniminformacijama koje ukljucuju:

    1. podaci i informacije o kretanju cena na trzistu, posebno o kretanju cena kod

    konkurenata2. sagledavanje cena u ocima potrosaca, njihova percepcija o preduzecu, kao i

    sagledavanje proizvoda kod konkurenata. Jesu li potrosaci osetljivi na promenu cene?

    Kolika promena? Koliko se cesto cene mogu menjati?

    3. da li se uopste radi o trzistu kod kojeg postoji cenovna elasticnost?4. troskovi pojedinih komponenti proizvoda(npr.paket aranzman) za sadasnje i

    potencijalne potrosace

    5. promene u obimu prodaje i prihoda od trzista do pojedinih trzisnih mera u tim

    okvirima

    53.) NAJBITNIJI FAKTORI KOJI PREDSTAVLJAJU OSNOVU ZA ANALIZUPREDUZECA

    54.) ANALIZA TURISTICKE TRAZNJE

    Osnovu za analizu preduzeca predstavlja analiza eksternih i internih faktora. Podeksternim faktorima podrazumevamo sva ona zbivanja u okruzenju, posebno imajuci u

    vidu zbivanja na turistickom trzistu, tj znacaj turisticke i ekonomske konjukture na

    pretvaranje potencijalnih u stvarne turiste. Pod internim faktorima podrazumevamo

    zbivanja u samim preduzecima turisticke privrede ili date turisticke destinacije(mesto,region, zemlja) ali se takodje ne sme ispustiti iz vida reakcija traznje i konkurencije.

    Pored ostalog treba da omoguci sagledavanje aproksimativne cene koju su turisti spremni

    da prihvate i plate za odgovarajuci turisticki proizvod ili uslugu.

    55.) OPSTI FAKTORI I SPECIFICNI FAKTORI

    Opti : Kao sto su na primer karakteristike drustveno ekonomskog sistema, politicki i

    ekonomski uslovi deluju na pojavu turisticke traznje uopste.

    Specifini :Kao sto su npr. geografski, klimatski, antropoloski i drugi deluju nausmeravanje trzista ka odredjenim podrucijima.

    56.) METODI UTVRDJIVANJA POLITIKE CENA

    Odredjivanje cena u prvom redu zavisi od velicine raspolozivog dohotka tl. Platezne

    sposobnosti turisticke traznje kao gornje granice cena a onda od ostalih faktora:slobodnog vremena, razvijenih navika za putovanjem, cena konkurencije i troskova

    preduzeca, kao donje granice cena.

    Metode za utvrdjivanje cena:

    - troskovi plus Cena se zaracunava na bazi pokrica svih troskova

    17

  • 7/29/2019 66690246 Marketing u Turizmu SKRIPTE

    18/23

    - stopa povracaja putem cena cenom se pokusava postici brzi povracaj svih ulozenih

    investicija- cena na bazi kupovne moci potrosacabaziraju se na volji i spremnosti potrosaca da ihprihvate

    - skidanje kajmaka pocetna visoka cena koja se kasnije snizava kada se ukljuce

    konkurenti- penetracione cenepocetna niza cena kojom se pokusavajmu pridobiti potrosaci

    - kombinovani pristup pocinje sa visokom cenom a onda se cena naglo spusta da se

    pobede konkurenti i obezbedi dugorocna trzisna pozicija- diferenciranje cena utvrdjivanje razlicitih cena za isti proizvod uz koriscenje razlicitih

    kriterijuma za diferenciranje(vreme, kolicina kupovine, nacin placanja, popusti)

    - troskovi plus gde se pored zaracunatih troskova dodaje i zaracunati profit- jedinstvena cena za sve svima se zaracunava ista cena- varijabilne cene svodi se na odredjivanje cena prema fluktuaciji i promeni traznje i

    ponude- cene za liniju proizvoda cene se odredjuju za liniju proizvoda a ne za svaki proizvod

    pojedinacno- promocione cene obicno se radi o nizim cenama kada se radi o novom proizvodu koji

    se uvodi na trziste i putem cena se promovise- trzisne cene to su fiksne cene a shodno standardnoj traznji na trzistu

    57.) NECENOVNI INSTRUMENTI KONKURENCIJE

    Ponasanje konkurenata u domenu cena mora se permanentno pratiti ali isto tako postoje

    brojni necenovni elementi konkurencije kojima podjednako treba posvetiti paznju(moda i

    prestiz, psiholoski efekti ugledanja), difenciranja proizvoda bilo fizicki ili psiholoski isegmentacija trzista sve vise dobijaju na znacaju na turistickom trzistu, sto donosi vecu

    samostalnost u odredjivanju cena i nezavisnost od konkurencije.

    58.) INTERNI FAKTORI POLITIKE CENA

    Kriterijum za fomiranje racionalne cene je uskladjenost sa troskovima koji predstavljajudonju granicu cene na koju treba zaracunati profit ali takodje i uskladjenost sa trzistem tj.

    da li kupci prihvataju tu cenu.Turisticko trziste ne prihvata svaku cenu, nego samo onu

    koja je za nekoliko poena veca od inflacije, sto ukazuje da je raspon izmedju donje i

    gornje granice cena u oblasti turizma relativno mali.

    59.) STRATESKA ULOGA CENA

    Poslednjih godina je u oblasti turizma prisutan koncept strateskog menadzmenta, pa tako

    i stratesko planiranje cena.

    - da reflektuje ciljeve(rast profita)- da korespondira sa nameravanim pozicioniranjem i imidom proizvoda na razlicitim

    segmentima

    - da reflektuje fazu u zivotnom ciklusu proizvoda

    - da omoguci dugorocnu zaradu i povracaj investiranog kapitala

    18

  • 7/29/2019 66690246 Marketing u Turizmu SKRIPTE

    19/23

    60.) TAKTICKA ULOGA CENA

    - da vodi racuna o marginalnoj traznji u smislu stimulacije ili destimulacije odredjenihsegmenata putem cena

    - da pobedi konkurenciju na najrzi moguci nacin

    - da ohrabri potrosace koji prvi put kupuju- da bude uvek na raspolaganju kao sredsvo za prevazilazenje trenutacne krize

    - da omoguci priliv sredstava na kratak rok

    61.) STA SU ALTOMASKE CENE

    Radi se o utvrdjivanju cena za pausalna putovanja(paket aranzmane)koje organizator

    putovanja plasira kao svoje proizvode. Kada organizator putovanja zakupljuje raznovrsnekapacitete sa nap. Hotelijerskim ili avio-preduzecem(arter letovi), (znaci smestajne,

    transportne i ostale) on sklapa ugovor o altomanu(sistem puno za prazno) u cijoj osnovi

    je punjenje kapaciteta za unapred odredjeni vremenski period(i do godinu dana unapred) i

    pausalnu cenu. Problem kod ovakvih ugovora je sto je porebno predvideti brojne velicinekoje se ne daju precizno utvrditi za duzi vremenski period(npr. kretanje troskova i

    inflacije, kretanje diskrecionog dohotka, razni psiholoski faktori) koji se direktnoodrazavaju na doprinos ciljevima preduzeca.

    62) POLITIKA DIFERENCIRANJA CENA

    Politika diferenciranja cena podrazumeva prodaju istog proizvoda pod drugacijim

    cenama uvazavajuci izabrano trziste tj. trzisne mete ,i da primenjujuci strategiju

    marginalnih troskova, nosilac ponude postavi razlicite strategijeske alternative koje musluze kao kriterijum diferenciranja cena.

    63.) KRITERIJUMI DIFERENCIRANJA CENA

    1.) vreme

    - diferenciranje u zavisnosti od sezone i vansezone- za kraci vremeski period u sezoni ili vansezoni

    - prema vremenu polaska ili odlaska na put

    2.) kolicina usluga

    - diferneciranje cena izmedju grupa i individualaca- dif. Cena prema segmentima

    3.) geografski fator

    - dif. Cena prema razlicitoj udaljenosti- nivelacija cena bez obzira naudaljenost

    4.) odnos ucesnika u prodaji turistickih usluga

    - dif. Cena za direktnu i indirektnu prodaju

    5.) uslovi placanja

    - dif. Cena kao rabat i kasa konto

    - popusti i kondicije kao oblik uslova placanja

    19

  • 7/29/2019 66690246 Marketing u Turizmu SKRIPTE

    20/23

    6.) trziste

    - za domace i inostrano trziste

    - prema znacaju pojedinih trzista7.) proizvodi kao kriterijum

    - prema kategoriji objekta

    - diferenciranje cena sa obzirom na kvalitet proizvoda

    64.) PROMOCIONI MIX U TURIZMU

    Promocioni mix ili drugacije nazvan komunikacioni mix podrazumeva masovno

    komuniciranje sa potrosacima radi stimulisanja i unapredjenja plasmana.Generalni ciljevi

    promocionog mix-a su

    - razviti i odrzavati korektan imid(preduzeca ili turisticke destinacije) i staviti se na listuzeljenih parcijalnih ili integrisanih turistickih proizvoda

    - obezbediti adekvatne informacije i pomoc pri kupovini turistickog proizvoda

    - ohrabriti i asistirati oraganizatorima putovanja i drugim posrednicima u kanalima

    prodaje u kreiranju i prodaji razlicitih manje ili vise integrisanih turistickih proizvoda.

    65.) INSTRUMENTI PROMOCIONOG MIX-A

    - propaganda(Advertising)

    - odnosi sa javnoscu( Public Relations)- unapredjenje prodaje(Sales Promotion)

    - licna prodaja(Personal Selling)

    - publicitet(Publicity)

    - Mercejdajzing(Merchandising)- sopnzosrtvo(Sponsorship)

    - direktni marketing(Direct Marketing)

    66.) MARKETING ATRAKTIVNOSTI

    U marketing atraktinvnosti ubrajaju se brojni ucesnici u puzanju turistickihusluga(npr.galerije; mjuzeji ;zabavni parkovi-tematski parkovi; spomenici starog veka,

    zgrade istorijskog znacaja; parkovi i baste; svet divljine-zoo vrtovi,safari

    parkovi,akvarijumi..; spomenici industrijskog razvoja; specificni trzni centri; zabavni i

    rekreacioni centri) koji doprinose povecanom zadovoljstvu potrosaca. Oni su sve visekritican faktor za dobro ili lose iskustvo turista u vezi sa odredjenom destinacijom.

    Koriscenjem marketing atraktivnosti povecavamo

    - broj ucesnika turista koji posecuju destinaciju- prihode koji se ostvaruju

    - dominira proizvodnja u odnosu na marketing orijentaciju

    - relativno povecanje budzeta

    20

  • 7/29/2019 66690246 Marketing u Turizmu SKRIPTE

    21/23

    67.) TRI FAKTORA PRIMENE INTEGRALNOG MARKETINGA

    Uspeh porganizatora putovanja na trzistu gotovo je nezamisliv bez primene integralnogmarketinga. Potrebu za primenom integralnog marketinga uzrokuju tri faktora:

    1. priroda samog proizvoda koji je vise ili manje integrisani proizvod

    2.poslovni odnnosi organizatora putovanja i drugih ucesnika sa kojima saradjuje i

    kreiranju paket aranzmana(hotelijeri, avio-kompalije...)

    3. formiranje posebnih kanala prodaje za plasman paket aranzmana

    68.) SADRZAJ MARKETINSKOG PRISTUPA NTO

    Inicijativna funkcija NTO-a je da kreira pozitivnu sliku o zemlji. Aktivnosti koje NTO

    preduzima u tom kontekstu su:

    1. obezbedjivanje razlicitih statistickih podataka na bazi, prikupljenih na bazi istrazivanja

    2. predstavljanje u inostranstvu

    3. organizacija razlicitih oblika prezentacije ui unapredjenja prodaje(na sajmovima,naucnim skupovima, konferencijama i sl..

    4. da se promovisu razliciti ponudjaci parcijalnih proizvoda

    5. organizovanje turistickih putovanja za predtavnike masovnih medija, kanala prodaje u

    funkciji komercijalnih efekata

    6. publikovanje promocionog materijala, za racun odredjene grupacije hotela,

    avioprevoznika, turistickog podrucija)

    7. zajednicka ulaganja u promocione kampanje bilo putem finiasijskog ulaganja, bilo

    kroz know-how u domenu relevantnih informacija o trzistu, segmentima, konkurentima

    8. podrska kroz publikaciju grafickih sredstava opste namene, a koja se plasiranju namedjunarodno trziste

    9. razvoj baze podataka za informacioni sistem u turizmu

    10. podrska novim proizvodima

    12. zastitia potrosaca, kao jedna od znacajnijih aktivnosti NTO sa ciljem povecanja

    njihovog zadovoljstva, standardizacija usluga

    13. savetnicke aktivnosti za potrebe turisticke industrije

    21

  • 7/29/2019 66690246 Marketing u Turizmu SKRIPTE

    22/23

    69.70.) INTERNI I EKSTERNI FOKUS MARKETINSKOG PRISTUPA NATO

    Funkcije NTO(nacionalne turisticke organizacije) mogu se posmatrati sa dva aspekta.

    Prvi koji podrazumeva inicijativnu funkciju ciji je zadatak kreiranje slike na emitivnim

    trzistima i pod snaznim je uplivom opstih privrednih i drustvenih kretanja, i drugi, ciji jezadatak jacanje uloge razlicitih nivoa kao turistickog domacina.

    Marketinski pristup NTO trebao bi da obuhvati sledece elemente:

    Analiza postojeceg stanja(inteni fokus)

    1. analiza osnovnih indikatora postojece traznje i potrosnje

    2. polozaj zemlje na turistickom trzistu

    3. analiza osnovnih elemenata turistickog proizvoda4. analiza promocionog miksa

    5. analiza uskladjenosti promocije sa ostalim instrumentima trzisnog nastupa

    Strategija kao vizija(eksterni fokus)1. strategija promocije i ostalih instrumenata u kontekstu ostalih strateskih pristupa

    ekstenom okruzenju2. karakteristike inostrane i domace turisticke traznje i trendovi

    3. karakteristike okruzenja(demografko, sociolosko, politicko, tehnolosko, ekonomsko...)

    4. sanse i pretnje na turistickom trzistu5. definisanje prioritentnih trzista i segmenata

    6. ciljevi koje je potrebno dosegnuti

    7. pozicioniranje i druge strategije

    Kod internog fokusa potrebno je da NTO ima dobro razvijenu funkciju istrazivanja trzista

    i da rapolaze informacijama o turistickom prometu i potrosnji, sezonskoj koncentraciji,

    duzini boravka, o razvoju zemlje na turistickom trzistu-broj turista i nocenja ,njihovapotrosnja, kao i da pokaze stanje u koriscenju propagande.

    Kod eksternog fokusa NTO treba da se fokusira na uvazavanje razlicitih strategijazemlje(razoja saobracaja, poljoprivrede) koje ista ima vezano za megjunarodno

    okruzenje;strategiju promocije, strategiju prema zbivanjima u trzisnom ambijentu,

    razumevanje sadacnjih i potencijalnih zahteva traznje; fokusiranje na trendove u

    ekonomskom, socioloskom, tehnoloskom i bilo kom drugom smislu;kao i da odigrakontrolnu funkciju; cini osnovu pri postavljanju adekvatne strategije. Strategijski prozor

    ce NTO otvoriti prema pojedinim trzistima, fokusirati odredjene segmente, a prema

    unapred odrejenom cilju koji se zeli postici. NTO treba da ucini sve u cilju sto boljegpozicioniranja ali istivremeno i u reciptivnoj funkciji da odigra ulogu dobrog domacina.

    71.) OSNOVNI ZADACI TOS-AOsnovni zadaci TOS i NTO su isti.

    Poslovi promocije i unapredjivanja turizma poveravaju se Turistickoj organizaciji Srbje.

    Ovaj naziv ima u unutrasnjem saobrcaju , au inostranstvu se oznacava kao NTO. TOS

    osniva predstavnistva u inostranstvu da bi se obavili poslovi koji su zakonski regulisani.

    22

  • 7/29/2019 66690246 Marketing u Turizmu SKRIPTE

    23/23