MASLINA

GOSPODARSKI ZNAAJ PODRIJETLO, BOTANIKA PRIPADNOST,

EKOLOGIJA I SVOJSTVA MASLINE UZGOJ, NJEGA, ZATITA I PRERADA MASLINE

Nakladnik ADRIA BOOK d.o.o. SPL1T Priredio NIKOLA VEERNIK

CRTEI, FOTOGRAFIJE I GRAFIKA RJEENJA ROKO, ANDRIJA MIMICA I NIKOLA VEERNIK

KOREKTOR I LEKTOR STELA VEERNIK

TEHNIKI UREDNIK NIKOLA VEERNIK

Raunarski slog ST - Stil - Split

Tisak "BRAMIL" s p.o. Split

Naklada 3.000 primjeraka II izdanje 1994 god.

Skeniran tekst i crtei za osobnu upotrebu priredio STIPE pl. PETRIEVI

Dubrovnik, studeni 2001. godine

UVOD

Maslinarstvo je gospodarski vrlo znaajna grana u ukupnoj naoj poljoprivrednoj proizvodnji, kako sa stajalita postojeeg nivoa proizvodnje, tako i u odnosu na mogunosti poveanja proizvodnje u narednom razdoblju. Uslijed raznoraznih agroekonomskih initelja u posljednjem stoljeu kod nas je drastino smanjen broj produktivnih stabala, tako da dananja proizvodnja ne zadovoljava nae potrebe potronje, pa se za podmirenje potreba posee uvozu maslinova ulja i plodova za jelo. Na naim prostorima maslina raste i uzgaja se od davnine i jedna je od biljnih kultura koja je omoguila odranje i razvoj ovjeka. Maslina je neunitiva biljka, dugovjena, pa kada zbog niskih temperatura smrzne ili strada od poara, zahvaljujui regenerativnim svojstvima brzo se obnavlja iz panja ili korijena. Diljem jadranske obale i danas su sauvana stabla stara vie tisua godina. Kao poljoprivredna kultura, preputena nebrizi i tetnim utjecajima prirodnih initelja, u prolosti je neredovito raala. to je djelomino utjecalo i na raseljavanje stanovnitva iz preteno maslinarskih krajeva. Odlaskom seoskog stanovnitva iz poljoprivrede u druge privredne grane, kao i zbog prekomjernog ekonomski neopravdanog uvoza ulja i plodova za jelo. dolo je do poraavajueg pada maslinarske proizvodnje, a mnogi plodni maslinici diljem jadranske obale poprimili su izgled zaputenog umskog raslinja. Posljednjih dvadesetak godina, zahvaljujui prvenstveno entuzijazmu pojedinih strunjaka u poljoprivredi i napredovanju znanosti, stvoreni su preduvjeti za redovitije rodnosti i postizavanje visokih prinosa, to je znaajno doprinijelo obnavljanju zaputenih maslinika, podizanju novih nasada na suvremenim osnovama, te postupnom povratku mlaeg narataja maslinarskoj proizvodnji. O maslini kao botanikoj vrsti, poljoprivrednoj kulturi i umsko-ukrasnoj biljci je odvojeno pisano u naoj i stranoj literaturi 1 ostavljeno je mnogo prostora t dilema, jo uvijek za nauku nedoreenih, a to e biti predmet trajnog izuavanja. Genetski je jo uvijek nepotpuno nauno obraena, a u specifinim mikroklimatskim i pedolokim prilikama se u uzgoju specifino i ponaa.

SELIDBE MASLINA

S bolom u njedrima naputajui domove svojih pradjedova, trbuhom zbog kruha, u nadi boljeg ivljenja, kojega mnogi nisu nikada zapazili, na iseljeni hrvatski narod prenio je maslinu u daleke zemlje June i Sjeverne Amerike. Australije i na Novi Zeland. Ostala je maslina rastui vjenim ivotom u njihovim vrtovima i domovima, koja ih stalno podsjea na domovinu u koju se mnogi od njih nikada nisu vratili! Iz drugih zemalja nai pomorci, provodei dane na palubama broda u samoi i enji za svojima, noeni valovima dalekih morskih puina. za uspomenu donosili su strane sorte maslina i ukraavali svoje vrtove. Na taj nain maslina se selila iz vrtova u vrtove, odlazila i dolazila u nae podneblje, noena uspomenama, kao simbol mira, plodnosti. ljepote i vjenog ivljenja u ljubavi sa ovjekom!

GOSPODARSKI ZNAAJ UZGOJA MASLINA

Na itavom naem priobalnom podruju postoje prirodni uvjeti za uspjean uzgoj masline.

U svojim dugim stoljeima uzgoja na ovim prostorima. maslinarstvo kao poljoprivredna grana proivljavalo je padove i uspone, ovisno o raznim agroekonomskim faktorima. Prva kriza u maslinarskoj proizvodnji zabiljeena je u prolom stoljeu kao posljedica pojave filoksere u Evropi. konjunkture na tritu vina i irenja vinogradarstva na tetu zemljinih povrina pod maslinama. Drugom krizom u maslinarstvu smatra se period nakon II. svjetskog rata, uvjetovanom naglom seobom aktivnog poljoprivrednog stanovnitva sa sela u grad. Zapadnu Evropu i u prekomorske zemlje. U posljednjih 100 godina kod nas fond aktivnih maslina je smanjen od 15 milijuna na manje od 4 milijuna stabala. a proizvodnja ulja svedena je u prosjeku na 2300 t godinje. Za pretpostaviti je da e se i nadalje fond rodnih maslinovih stabala smanjivati na nepristupanim terenima, zbog smanjene mogunosti mehanike obrade, a to bi trebalo nadoknaditi regeneracijom starih maslinika i podizanjem novih nasada na plodnijim zemljinim povrinama i suvremenim osnovama. U strukturi privreivanja na nekim podrujima, a posebno na otocima, maslinarstvo i turizam ine osnovu egzistencije stanovnika, privredne grane koja se sa stanovita zapoljavanja nadopunjavaju. Ovakva orijentacija privreivanja ve je djelomino zaustavila iseljavanje sa nekih otoka i pruila je mogunost osiguranja egzistencije mladim naratajima. Uzgoj maslina u svijetu

Nakon otkrivanja novih kontinenata u XVI. stoljeu, maslina je rasprostranjena u Sjevernu i Junu Ameriku. Australiju, a u posljednje vrijeme i Japan, gdje se uspjeno uzgaja. Danas u svijetu raste oko 800.000.000 stabala maslina, od kojih u Evropi 76 posto. Aziji 13, Africi 8, Americi i Australiji 3 posto. Prosjeni godinji prinos iznosi 1,8 milijuna tona ulja i oko 980.000 tona konzerviranih crnih i zelenih plodova za jelo. Najznaajniji uzgajivai maslina u svijetu.

Zemlja uzgoja

Ha (000)

Broj stabala (000)

Proizvodnja Ulja (000t)

Proizvodnja jest. plodova (000 t)

panjolska 2091 188.745 527 200 Italija 2121 181.800 430 71,5

Tunis 1419 55.963 90 8

Portugal 1114 49.496 50 20,7

Turska 820 82.000 143 150

Grka 631 117.552 285 137 Maroko 310 30.000 34 61

Sirija 210 28.500 85 100

Alir 201 20.180 14 8 Libija 100 8.000 88,8 1,7

Libanon 55 6.000 4,6 6

Argentina 50 8.000 10 34

Francuska 42 6.000 1,8 2

Albanija 36 5.040 2,9 10

Hrvatska 32 4.000 2,3 0.3

Cipar 28 2.680 2 4,5

USA 13 2.200 1 85

Izrael 12 1.520 3,1 15

Egipat 2 1.050 7,1 -

Ostale zemlje

134 7.834 40 19,7

UKUPNO 9421 806.560 1.821,6 934,4

Uzgoj maslina u Hrvatskoj

U posljednjem stoljeu fond maslina i proizvodnja ulja svedena je na 1 /4 u odnosu na raniji period. Rajoni uzgoja maslina

Maslina se uzgaja na cijelom obalnom podruju. to predstavlja Jadranski rajon uzgoja maslina, koji je podijeljen u 5 podrajona: 1. Istarsko primorje 2. Kvarnerski otoci 3. Sjeverna Dalmacija 4. Srednja Dalmacija 5. Juna Dalmacija Danas u naoj zemlji posjedujemo fond maslina i prosjenu godinju proizvodnju kako je to prikazano u slijedeoj tablici: Ukupan broj produktivnih stabala i prosjena proizvodnja

Rajoni uzgoja Br. produkt. stabala

% Pros. proiz. plodova t

Pr. proiz. ulja t

1. Istar. primorje 287.023 7,66 1.596 219

2. Hrvatsko primorje 249.378 6.66 621 90

3. sjeverna Dalmacija 983.434 26.25 3.794 657

4. Srednja Dalmacija 1.048.666 27,98 4.245 718

5. Juna Dalmacija 781.509 20.85 2.852 446 UKUPNO 3.350.000 13.108 2.132

Proizvodnja maslinova ulja i konzerviranih plodova za jelo je u Hrvatskoj deficitarna, pa da bi se podmirile potrebe i uvoze se ulje i plodovi za jelo, za to se izdvajaju znatna devizna sredstva. Uzmemo li u obzir trenutnu cijenu na svjetskom tritu, a koja za ulje iznosi 1860 $/t, a za konzervirane plodove 1250 $/t fco utovareno, proizlazi da je hrvatska u posljednjih 5 godina izdvojila za uvoz oko 6.000.000 $, ne raunajui trokove prijevoza i ostale dadbine. Na Hrvatskim prostorima postoje svi uvjeti za poveanje maslinarske proizvodnje za podmirenje potreba trita i dijela trita za izvoz, zato postoji konjunktura na svjetskom tritu. To je mogue objektivno postii uz modernizaciju i intenzifikaciju postojee proizvodnje i podizanje novih nasada na plodnijim tlima i na suvremenim osnovama uz primjenu potrebnih agrotehnikih mjera.

PODRIJETLO MASLINE

Do sada se vjerovalo nauci koja je smatrala da je maslina kao poljoprivredna kultura donesena iz drugih krajeva i da su je na nae prostore donijeli i prvi uzgajali Stari Grci i Rimljani prije nae ere, to je nedokazano jer su Stari Grci poeli kolonizirati nae krajeve poetkom IV. stoljea prije nove ere, a maslina je rasla u naem podneblju znatno ranije od njihova dolaska. Pretpostavlja se da joj je pradomovina Palestina ili Mala Azija, odakle je njen uzgoj proiren kod nas i u druge zemlje Mediterana. Granice masline naene su u egipatskim grobnicama stare vie od 4000 godina. Smatram da su tzv. podvrsta divlja maslina - mastrinka (Olea europea oleaster L.) i podvrsta pitoma maslina (Olea europea sativa L. - sorta oblica) samonikle biljke, prirodni plod naeg podneblja i da na naim prostorima potjeu iz perioda prije nego je akademik Grga Novak u Grapevoj spilji na Hvaru, putem arheolokih iskopina ustanovio i dokazao da je u periodu mlaeg neolita oko 3500. godine prije nove ere, bilo relativno gusto nastanjeno stanovnitvo na cijelom otoku ovjek Mediteranac i srodnici ove narodne grupe, to dokazuje slijedeim spoznajama: A) Nije sporno da prema Horvat I. tzv. divlja maslina - mastrinka, ini sastavni dio biljne zajednice - ume esmine (crnike) - (Quercetum ilicis Br-Bl), gdje u zajednici sa es-minom, pukinjom, mrikom, mrom, planikom, zelenikom i dr. samoniklim biljnim, vrstama ini zimzelenu umu. Rasprostranjena je u uskom priobalnom pojasu Istre i na otocima Kvarnera. U Sjevernoj Dalmaciji zadire u kopno do 200 m nad morem, a u junoj Dalmaciji penje se vie od 350 m nad morem (Horvat I.). Pojedine vrste iz sastava biljne zajednice - ume esmine (Q. I.) u razliitim mikroklimatskim uvjetima izdvajaju se iz biljne zajednice esmine i osnivaju zasebne iste sastojine. (Mimice). Tako zelenika (Phyllyrea latifolia L.) koja je u zajednici esmine najotpornija na studen penje se na najvee visine (Mosor-Gata-Smovo 350-450 m n/v), Zabiokovlje - Grabovac Donji Dujmovii) i osniva istu sastojinu zelenike. esmina - crnika (Quercus ilex L.) formira u srednjoj Dalmaciji iste sastojine esmine do 300 m n/v, a na Pagu i Rabu na niim nadmorskim visinama i uz more. Planika (Arbutus unedo L.) kao najneotpornija na studen osniva iste sastojine planike neposredno uz more na Hvaru do 100 m n/v. Divlja maslina (O. e. oleaster L.) u istim uvjetima formira .. manje sastojine od 0-200 m nad morem, jer je od zelenike i esmine neotpornija na studen. Na mnogim naim prostorima iste sastojine divlje masline su unitene, jer su se civilizacije koje su se poslije Mediteranaca naselile u nae krajeve, Iliri u Liburni, gospodarski odravale preteno od stoarstva i ratarstva, a maslina je bila i ostala najkvalitetnija hrana za ljude i stoku posebnu u zimskom periodu. Jo i danas ona se odrala u kamenitim policama koje nisu bile pristupane za kozu i ovjeka. Novije civilizacije na naim prostorima (Grci i Rimljani) donijeli su kulturu - vinovu lozu, a ne maslinu, ije je proirenje uzgoja ilo na tetu povrina pod maslinama. Poznato je da su Stari Grci na Krfu ve u VIII. i VII stoljeu prije nove ere razvili vinogradarstvo i proizvodnju keramike - amfora i da su trgovali i izvozili vino i amfore u sjeverne krajeve jadranske obale i na taj nain se obogatili. Upravo na tim prostorima od Neretve do Zrmanje i na otocima Srednje i Sjeverne Dalmacije, gdje grkih kolonija nije bilo ili su tek poslije Visa formirane (Trogir. Stobre. Korula i dr.), preteno se uzgaja oblica. Nije sporno da je pitoma maslina - sorta oblica naa autohtona sorta (raste samo u Srednjoj i Sjevernoj Dalmaciji) i ini 98 posto asortimana, a u ukupnom hrvatskom asortimanu sudjeluje sa 62 posto (Elezovi). Da su

je donijeli Stari Grci ili Rimljani i danas bi rasla negdje u Grkoj ili Italiji. No. budui da tamo ne raste, to potvruje postojanje ove sorte na naim prostorima prije dolaska Grka i Rimljana u nae krajeve. Po svojoj kvaliteti nauno je dokazano da je jedna medu najboljim svjetskim sortama, pa tko bi bio tako nepoten prema njoj u Grkoj ili Italiji da joj u dananje vrijeme nije ostavo tragove postojanja?

Sorta oblica, ibenska Rogoznica B) Prema G. Novak doseljenje ovjeka Mediteranca i srodnika ove narodne grupe u pretpovijesno vrijeme sa obala Male Azije na obale Egejskog mora, Apeninskog poluotoka, obale Sjeverne Afrike i junog trupa Balkanskog poluotoka (Hvar i dr.), dogo-dilo se ve u III. Tisuljeu, a vjerojatno i ranije, prije nove ere, dakle, mnogo ranije od prodiranja Grka Ahajaca u juni dio Balkanskog poluotoka. Otok Hvar i podruje srednje Dalmacije u pretpovijesno doba bilo Je dosta umovito, a izvori vode uz velika prostranstva povrine otoka sa gustim umama davali su obilno zaklona i hrane biljnog i ivotinjskog podrijetla divljim zvijerima, divljai i ovjeku. Naalost, prigodom istraivanja iskopina u Grapevoj spilji akademik Grga Novak nije posvetio panju arheolokim nalazima ostataka nagorjelog drva i drugih ostataka biljnog podrijetla, da bi sa sigurnou mogli utvrditi prisutnost masline na Hvaru u to vrijeme, ali iz odreenih pretpostavki - i analiza tehnolokog postupka u proizvodnji keramike, dolazim do tog zakljuka. Meu ostalim fragmentima keramike pronaeni su ostaci velikih posuda, lonaca i amfora izraenih od domaih sirovina sa poznatom tehnologijom keramike kulture (Dimini - Sesklu). koja pripada Tesarskim nalazitima, a vodi daleko podrijetlo iz neolitskih nalazita - Panonije, usavrene na Hvaru. Velike posude i amfore domaeg podrijetla, medu ostalim. sluile su za uvanje i transport maslinova ulja, a kasnije i vina. U donjim slojevima spilje naeno je mnotvo fragmenata crjepova sa bojanim ornamentima. Prema analizama M. Karulin tehnika u proizvodnji keramike na Hvaru, bila je slina onoj koju opisuje R. Heindrech u vezi s pretpovijesnim nalazima bojane keramike iz grada Samosa. Poliranje keramike vreno je uz pomo ulja ili masti vegetabilnog ili ivotinjskog podrijetla, pa povrina crijepa postaje glatka i gotovo neporozna, nakon ega se pee. Po peenju, keramika zadrava neporozno stanje. Ona mjesta koja nisu polirana uljem ili mastima i nakon peenja ostaju porozna.

C) Prema spoznajama mr. Mirka Gugi, naeg eminentnog tehnologa za maslinu, plodovi maslina zadravaju se na stablu u prirodnom uzgoju u mikroklimatskim uvjetima Hvara od X.-IV. mjeseca. tj. do poetka nove vegetacije (travanj), kada kod masline dolazi do prirodnog odbaaja plodova. Jo i danas kod nas na Lastovu i u Grkoj na nekim podrujima, masline: se ne beru, ve sakupljaju tokom cijele zime i ranog proljea. Prema tome, na praotac Mediteranac imao Je u zimskom periodu obilje maslinovih plodova. jo uvijek nedovoljno biokemijski ispitane ljekovite i vitalne korisnosti. koji su mu omoguavali odravanje i evoluciju u naem podneblju. Divlja maslina-mastrinka u K. tafiliu stara je 1.500 godina. Na visini debla 1.6 metara obujam debla iznosi 6.6 metara, a u korjenovom vratu 10,40 metara.

BOTANIKA PRIPADNOST

Maslina pripada razredu Magnoliatae - dvosupnice, podrazredu Asteridae, redu Oleales, porodici Oleaceae, rodu Olea! Predstavnici porodice Oleaceae su biljke stablaice ili grmlje sa listopadnim ili zimzelenim liem jednostrano ili sloeno (perasto) nasuprotno ili prljenasto rasporeeno. Na naim prostorima porodica Oleaceae zastupljena je sa rodovima: Fraxinun (jasen), Jasminum (jasmin). Syringa (jorgovan). Forsythia (forzitija), Ligustrum (kalina). Phillyrea (zelenika) i Olea (maslina). Rod Olea zastupljen je sa vrstom Olea europea L, koja ima dvije podvrste: divlju maslinu (mastrinku) O. europea oleaster L i pitomu maslinu - O. europea sativa L. Olea europea oleaster L - divlja maslina (mastrinka)

Ona je razgranato trnovito drvee ili grmlje, sa malim i gorkim plodovima koji daju malo ulja. Nazivamo je divljom maslinom, a to u narodu znai samoniklost ili prirodno rasprostranjenje, tj. nastanak i razvoj u prirodi bez utjecaja ovjeka. Kako je ve naglaeno, prirodno je rasprostranjena na cijelom priobalnom pojasu nae jadranske obale, s tim to se od sjevera prema jugu vie udaljuje od mora i penje se na vee nadmorske visine. Ova podvrsta rasprostranjena je na cijelom Mediteranu i ini sastavni dio biljne zajednice - ume esmine (Quercetum ilicis Br.-Bl.).

1 m 2,8

m 1 m

3,4

m 1,4

m

U prirodi raste kao grmlje ili drvee, pojedinano u umi esmine ili u manjim sastojinama mastrinke. Za poljoprivrednu proizvodnju ima znaenje kao podloga za navrtanje i opraiva pitome masline. Olea europea sativa L - pitoma maslina ili uljika

Ona je jedna od najstarijih kulturnih biljaka. Raste na Mediteranu. Pretpostavlja se da joj je pradomovina Palestina ili Mala Azija, odakle je njen uzgoj proiren na cijelo podruje Mediterana, a u posljednje vrijeme i diljem svijeta. Rasprostranjena je u umjerenom pojasu, od 45 sjeverne do 35 june irine, pa postoji mogunost, temeljem genocentara o nastanku biljnih vrsta, da je istovremeno roena i u naem podneblju. Autohtono podrijetlo sorte oblice i sudjelovanje u ukupnom naem asortimanu to potvruje. Danas se u svijetu uzgaja vie od 500 sorti pitome masline.

SORTE MASLINA

Sorte su botaniki varijeteti iste genetske konstitucije, nastale odabiranjem - selekcijom od iste vrste, a sa razliitim botanikim osobinama. Meusobno se razlikuju po nainu rasta: obliku i bujnosti kronje: obliku, boji i veliini lista, ploda i kotice; dobi cvatnje, broju cvjetova u grozdu: intenzitetu samooplodnje; dobi dozrijevanja; koliini i kvaliteti ulja; otpornosti na studen, suu, tetoine, dr. osobine. U posebnim ekolokim uvjetima iste sorte mogu pokazivati morfoloke razlike. Po nainu uporabe plodova razlikujemo sorte: sorte za Jelo i sorte sa dvojakom uporabom, tj. za ulje i za jelo. Kod nas se danas uzgaja oko 60 domaih i introduciranih sorti maslina. U svakom podrajonu uzgaja se vie sorti od kojih su najznaajnije:

Istra: bjelica, buga, moraola, rosinjola, crnica i drobnica Kvarner i Podvelebitlje:

slivnjaa, plominka, rosulja, slatka, drobnica i oblica

Sjeverna Dalmacija: oblica, drobnica, piculja, otrica, grambuela i krvavica Srednja Dalmacija: oblica, drobnica, levantinka i lastovka

Juna Dalmacija: oblica, uljarica, murgulja, piculja, eludarica, duica, mezanica, utica i grozdaa

Domae dominantne sorte

Istarska bjelica

Uzgaja se u Istarskom primorju. Srednje je bujnosti. List je irok i tamnozelen. Plodovi su osrednje veliine i u zrelom stanju sadre do 24 posto u1Ja. U povoljnim uvjetima daje bogat i redovit prinos. Otporna je na studen.

Slivnjaa

Ova sorta rasprostranjena je na Kvarneru (Cres. Krk i Loinj). Kronja je gusta sa objeenim granama. Osjetljiva je na rak. List Je uzak, otar i tamnozelen. Plodovi su okrugli. Sadre do 18 posto ulja i dvojake su uporabe. Rodnost je redovita i obilna.

Oblica

Sorta oblica ini glavninu oko 60 posto ukupnog hrvatskog asortimana i preteno je zastupljena u dalmatinskim podrajonima uzgoja, gdje ini 90 posto asortimana. U

pogledu kvalitete, to je naa najbolja sorta. Stablo je visoko i kuglasta oblika. List je zelenosmee boje, iljast, a plodovi jajasta oblika, teine 2.5 -10 grama. Neredovito rada, pa je u iste nasade oblice potrebno unositi druge sorte - opraivae (levantinka, lastovka). Plod je krupan i sadri do 20 posto ulja. Po uporabi je uljarica i jestiva sorta. U pogledu izbora tla je vrlo skromna i otporna na suu i studen kada nije u vegetaciji.

Levantinka

Crva sorta rasprostranjena je na otoku olti. U pogledu otpornosti na niske temperature, suu, bolesti i tetnike je osjetljivija od oblice. Rodnost je redovita i obilna. Dobar je opraiva sorte oblice i potrebno je unositi u stare i nove nasade. Plodovi su teine oko 3.5 grama i sadre do 20 posto ulja.

Lastovka

Zastupljena je u podrajonu june Dalmacije. Lie je maleno, kopljasto, tamnozelene boje. Plodovi su sitni, do 3 grama teine, sadre 20 posto ulja i dugo ostaju na stablu. Osjetljiva je na studen, pa zahtijeva zatiene poloaje. Rodnost je redovita zahvaljujui boljoj samooplodnji, a dobar je opraiva sorte oblice. Po uporabi je uljarica. utica Preteno se uzgaja u junoj Dalmaciji i primorju. Stablo je visoko i rijetke kronje. List je svjetlozelen. Plod je okrugao, teine oko 2.7 grama i sadri do 22 posto ulja. Po uporabi je uljarica. Rada redovito i obilato. Introducirane sorte

Grossa di spagna

Vodi podrijetlo iz Puglia. Italija. Ima viseu kronju. U pogledu oplodnje je autoinkompatibilna. Plodovi su elipsoidni, veliine 8-10 grama, zelene boje. Sadre oko 16% ulja. Po namjeni je stolna sorta.

Hajiblanca

Vodi podrijetlo iz Andalusie, panjolska. Stablo je osrednje bujno, otvorene kronje. Autofektilna je sorta i otporna na studen. Plodovi su osrednji 2-4 grama teki, u berbi zelenocrne boje. Ulje je osrednje kvalitete.

Pendolino

Vodi podrijetlo iz Toscane. Italija. Ima viseu kronju niske bujnosti. List je kopljast, intenzivno zelene boje, a plod je jajolik i malen do 2 grama teak i sadri oko 23 posto ulja. Uzgaja se i koristi kao opraiva ostalih sorti (Leccino. Frantoia. Moraiola). Rodnost visoka i redovita. Osjetljiva je na bolesti i studen.

Carolea

Podrijetlom je iz Calabrie, Italija. Kronja je uzdignuta prosjene bujnosti. List je eliptino kopljast, svjetlozelene boje. Plod je srednje velik, 4-10 grama teine, u berbi sjajnocrne boje, koji sadri do 25 posto ulja. Opraiva ove sorte je sorta Nocellara Messinese. Osjetljiva je na tetoine, a otporna je na studen i suu. Po namjeni je kombinirana sorta.

S. Agostino

Podrijetlom je iz Puglia, Italija. Kronja je visea, osrednje bujnosti. List je kopljast, velik blijedozelene boje. Plodovi su jajoliki, veliki, 8-9 grama teki sa sadrajem ulja do 15 posto. Upotrebljivi su za jelo. Opraiva ove sorte je sorta Coratina. Osjetljiva je na studen i tetoine.

Santa Catarina

Rasprostranjena je u srednjoj Italiji. Kronja je bujno uzdignuta. Listovi su eliptino kopljasti, svjetlozelene boje. Plod je elipsoidan, velik do 7 grama teak, u berbi zelene boje sa sadrajem ulja do 17 posto. Upotrebljava se za jelo. Otporna je na studen.

Frangiuento Cipressino

Rasprostranjena je u cijeloj junoj Italiji. Raste uspravno i ima visoku bujnost poput malog empresa pa se u nasadima upotrebljava u vjetrobranim pojasevima radi zatite od vjetra. Plodovi su maleni 1,5-2 grama, crne boje, koji sadri do 16 posto ulja.

Coratina

Podrijetlom je iz Puglia. Italija, Otporna je na studen. Plodovi su ovalni, srednje veliine, 4-5 grama teki. Sadre 23-25% ulja prvorazredne kvalitete.

Leccino

Podrijetlom je iz Toscane. Italija. Uzgaja se u Sjevernoj Africi i Argentini. Visoke je bujnosti. List je eliptino kopljast, svjetlozelene boje. Rodnost je osrednja i stalna. Otporna je na niske temperature. Plodovi su srednje maleni. 1-2,5 grama, u berbi tamnoljubiaste boje, sa sadrajem kvalitetnog ulja do 20 posto. Dobri opraivai ove sorte su sorte Pendolino. Maurino i Morailo.

Picholine

Uzgaja se u Francuskoj, Italiji i Sjevernoj Africi. Stablo srednje bujno uspravno. List eliptino kopljast i svjetlozelene boje. Plodovi su srednje veliine, teine do 4 grama, u berbi zelene boje, mjeovite uporabe sa sadrajem do 18 posto ulja. Urod prosjean i stalan. Djelomino je samooplodna sorta.

Ascolana Tenera

Rasprostranjena je u Italiji i Sjevernoj i Junoj Americi. Ima uzdignuto visoku kronju. List je eliptian, osrednji, zelene boje. Plodovi su veliki, teine do 10 grama i u berbi su zelene boje, do 18 posto sadraja ulja. Po namjeni je stolna sorta. Otporna je na studen i biljne bolesti. Autosterilna je, pa zahtijeva opraivae (Leccino. Rosciole. Frantoio).

Nocellara etnea

Podrijetlom je sa Sicilije. Italija. Kronja je visea. U pogledu oplodnje je autoinkompatibilna, pa zahtijeva opraivae sorte: Moresca. Siracusanai i Biancolilla. Plodovi su srednje veliki, od 4-8 grama teine, u berbi zelene boje. Sadre 15-18% ulja. Po namjeni je stolna sorta.

BOTANIKA SVOJSTVA

Morfoloka svojstva

Maslina je zimzelena biljka koja raste u umjerenom pojasu i uzgaja se kao stablaica ili grm. - Korijen masline je razgranat i nalazimo ga na dubini od 15-80 cm, ovisno o prirodi tla. Ima funkciju dranja i uvrenja stabla, upijanja vode i mineralnih sastojaka iz tla i obnavljanja biljke. Preteni dio sitnih ilica sisavica nalazi se u povrinskom sloju tla, o emu je potrebno voditi rauna prilikom obrade tla. Ovisno o dubini tla i geolokoj podlozi korijen se grana i raste do odreene dubine. - Panj je vaan dio stabla, razvija se od vrata glavnih ila do 20-tak cm nad povrinom tla. Na njemu se formiraju okruglasta podebljanja zvana "guke" iz kojih izbijaju izdanci. - Deblo je krivo, kvrgasto. a smjeteno je izmeu panja i krune kronje. Kada se maslina uzgaja kao grm, donji dio grana preuzima ulogu debla. Kora na deblu kod mladih stabala je glatka, a kasnije potamni i ispuca na tanke ljuske. - Kronja je kuglasta, piramidalnog, uspravnog ili viseeg oblika ovisno o sorti, a ine je osnovne i sporedne grane. granice i jednogodinji izboji. Oblik kronje formira se rezid-bom, a ponekad je uvjetovan utjecajem vjetrova i osobinom sorte. Za uzgajivaa maslina vani su jednogodinji izboji formirani u proloj godini, koji nose cvijet i plod. - Listovi masline su nasuprotno rasporeeni, duguljasto eliptina oblika, sa vrlo kratkom lisnom peteljkom i sa cijelim rubom. Gornja strana lista je glatka, tamnozelene ili svjetlo zelene boje, a donja srebrenastosiva i koasta. List ima funkcije asimilacije, disimilacije i transpiracije. Gusti sloj dlaica na pokoici i mali otvori na puima tite maslinu od sue. List ostaje na maslini 2-3 godine.

- Pupovi su smjeteni u pazucu lista, na rubovima izbojka i skriveni su na granama. deblu i panju. Za razliku od drugih voaka, pup masline prezimljuje u neodreenom

Guka

Osnovne

grane

Deblo

Panj

stanju. Nakon zavretka zime, koncem veljae, maslina razvrstava pupove u cvjetne ili drvene. - Cvjetovi su dvospolni, bijeli, udrueni u uspravne grozdaste cvatove - rese. Maslina stvara normalne cvjetove i "morfoloki -sterilne" cvjetove. esto je cvijet nepotpun zbog zakrljala tuka ili abortirane plodnice, a polen ima razliiti intenzitet klijanja. Za formiranje cvjetnih pupova potrebne su u sijenju i veljai iste niske temperature (7C), a u periodu cvatnje dovoljno hranjiva i oborina, da bi mogla izgraditi to vie cvjetova. Maslina pripada neplodnim vonim vrstama, pa sorte za optimalnu oplodnju zahtijevaju prisustvo opraivaa. Postoje sorte koje su djelomino samooplodne, meutim u ovom sluaju se postiu bolji rezultati u prinosu primjenom stranooplodnje. Opraivanje se vri vjetrom, pa raspored opraivaa u nasadima treba podrediti smjeru vjetrova koji vladaju u odreenom mikroklimatu. - Plod je bobica kotunica, loptasto-jajasta oblika, dug 1-3 cm, debeo 1-5 cm, sjajan tokast, ovisno o sorti. U poetku je zelene boje, a poslije crvenkast, a kada dozrije tamnomodre ili crne boje. Poneke sorte zadravaju i u zriobi zelenu boju ploda. Sjemenka je smjetena u kotici i slui za razmnoavanje. Maslina je poznata po odbaaju plodova, ovisno o ishrani, pomanjkanju vlage u zemljitu i utjecajem biljnih bo-lesti i tetnika. Plodovi se napajaju uljem koncem kolovoza i u rujnu. Fizioloka svojstva

Redovita i bogata rodnost masline ovisna je o nizu fiziolokih procesa koji se deavaju u ivotu masline, medu kojima posebnu vanost imaju diferencijacija pupova, cvatnja, oplodnja, odgoj i dozrijevanje plodova. Maslina poinje vegetirati pri temperaturi veoj od 5C. - Diferencijacija pupova poinje poetkom veljae pri temperaturi oko 7C. Tada maslina preteno na prologodinjim proljetno-ljetnim izbojcima razvrstava neodreene pupove na cvjetne i drvene. Da bi maslina odredila obilno cvjetnih pupova, u ovom periodu zahtijeva dovoljno optimalnih hranjiva i vlage u tlu. Izbivanje pupova i porast resa poinje pri temperaturi oko 10C. Ovaj period traje oko 60 dana, kada dolazi do cvatnje. - Cvatnja se odvija pri temperaturi 15-20C i traje samo nekoliko dana. U naim klimatskim uvjetima maslina cvjeta u junim podrujima oko 15. svibnja, a na sjeveru do 15. lipnja. Uspjenost cvatnje i oplodnje ovisna je o blagom vjetru koji raznosi pelud i temperaturi koja odreuje klijanje peludnog zrna, kao i opraivaima, jer sve sorte maslina nisu jednako samooplodne. U mjeovitim nasadima oplodnja i rodnost je bolja. - Oplodnja i razvoj plodova su faze koje traju od 1. lipnja do 15. listopada. U ovom periodu u naim klimatskim uvjetima vladaju redovite ljetne sue, koje se nepovoljno odraavaju na oplodnju i razvoj ploda. Tada je potrebno vriti navodnjavanje. Po zavretku ljetnih vruina, koncem kolovoza i tokom rujna, plodovi se bre razvijaju i maslina tjera jesenske izbojke, pa zahtijeva obilnu jesensku gnojidbu. - Dozrijevanje plodova poinje u listopadu. a berba se moe ponekad produiti i tokom sijenja. Kasnije berbe donose vie sadraja ulja u plodovima maslina. ivotni vijek i rodnost masline

U intenzivnim nasadima ivotni vijek maslina traje oko 50 godina i moe se podijeliti na nekoliko razdoblja. Do svoje pete godine maslina ne rada, pa to razdoblje nazivamo neproizvodno razdoblje.

Od 6. do 7. godine ivota je razdoblje poetne rodnosti. Od 7. do 30 godine je razdoblje pune rodnosti i sa gospodarskog stanovita je najvanije razdoblje. Od 30. do 50 godine je razdoblje smanjene rodnosti. Nakon 50 godina maslina stari i donosi nezadovoljavajue prinose. U ekstenzivnim nasadima ivotni vijek masline gospodarski moe biti znaajan do 80. godine starosti, kada rad oko masline prestaje biti koristan. Maslina doivi duboku starost, ponekad vie stoljea, ali to je razdoblje nazadovanja i propadanja masline.

EKOLOGIJA

Za uspjean uzgoj, redovitu i optimalnu rodnost masline potrebni su povoljni ekoloki uvjeti. Klimatski uvjeti

Pitoma maslina raste u umjerenom pojasu od 30 june irine do 45 sjeverne irine. U ovom pojasu prosjene temperature iznose od 15-20C, s tim da maksimalna temperatura iznosi 40C, a apsolutni minimum -7C. Uglavnom je rasprostranjena u priobalnom pojasu Sredozemnog mora, gdje vlada mediteranska klima sa odlikama vrueg i suhog ljeta, te blage i kiovite zime. U naem jadranskom klimatu gdje uspijeva maslina, srednja godinja temperatura iznosi 14-16C sa najtoplijim V1I. mjesecom srednje temperature 25C. Godinje koliine oborina kreu se u okviru od 600-1300 mm/m, ali je raspored oborina nepovoljan, jer vei dio oborina pada u periodu Jesen-zima, pa su ljeta preteno suna, upravo kada je maslini vlaga najpotrebnija. Maslina poinje vegetaciju pri temperaturi vioj od 5-7C. Podnosi i niske temperature -10C u vrijeme mirovanja, a za vrijeme vegetacije nie temperature od 3C izazivaju tetna djelovanja. Vlanost tla najpotrebnija je u proljee (IIL- V. mj.) zbog razvoja cvjetnih organa, ali i tokom trajanja vegetacije, radi odgoja plodova i novih vegetativnih dijelova biljke, koje nose urod idue godine. Visoka relativna vlaga u zraku tetna Je za vrijeme cvatnje. Blagi vjetrovi korisni su maslini u vrijeme cvatnje radi oplodnje. Olujni vjetrovi su tetni - lome granice, cvjetove i isuuju pelud i glavu tuka, pa ne dolazi do oplodnje. Na izrazito vjetrovitim podrujima, gdje redovito vladaju olujni vjetrovi, treba izbjegavati sadnju maslina ili prethodno posaditi vjetrozatitne pojaseve.

Poloaj

Maslina najbolje uspijeva na blagim padinama nad morem i prozranim poloajima na kojima donosi dobre i redovite prinose. Trai dovoljno sunca i svjetla i june ekspozicije. Svjetlo je bitan inilac, jer lie koje nije izloeno direktnom utjecaju suneva svjetla ne stvara hranu. Zbog toga je potrebno u maslinicima odstranjivati sva visoka stabla koja zasjenjuju masline. U maslinicima zasjenjenim borovim umama maslina se ne razvija i ne rada. Tlo

U pogledu zahtjeva za tlom maslina nije izbirljiva, uspijeva na najkrtijim kamenitim i dubokim plodnim tlima, s tim to na plodnijim tlima donosi bogatije prinose.

Ne ljubi teka glinovita tla nepropusna za vodu i zrak, ali ni pjeskovita tla koja ne zadravaju vodu, ako se ne moe osigurati navodnjavanje. U odnosu na reakciju tla, maslina uspijeva na vapnenastim tlima i tlima neutralne i blago kisele reakcije, formiranim na razliitim geolokim supstratima. Ranije se maslina uzgajala na tlima niih kategorija, jer je u uzgoju na gospodarstvima prednjaila vinova loza. Na tim tlima urod maslina je bio nezadovoljavajui. Duboka tla, propusna za zrak i vodu, sa dovoljnim koliinama, organskih materija osnova su uspjenog uzgoja maslina, redovitih i visokih prinosa.

RAZMNOAVANJE MASLINA

Razmnoavanje maslina moe se vriti sjemenom - generativno ili dijelom stabla - vegetativno. Razmnoavanje sjemenom primjenjuje se jedino kod proizvodnje podloga za navrtanje, a kod proizvodnje kulturnih sorti ovaj nain se ne provodi, zbog nemogunosti da se vjerno prenesu svojstva roditelja. Vegetativnim nainom razmnoavanja vjerno se prenose svojstva roditelja, te se ono u praksi jedino primjenjuje. -Poznato je vie naina vegetativnog razmnoavanja: gukom, izdankom, dijelom panja, reznicama i cijepljenjem (navrtanjem). Razmnoavanje reznicom

Ovaj nain se masovno primjenjuje u suvremenoj rasadnikoj proizvodnji kod nas i u svijetu. U prirodnim uvjetima maslina se iz reznice teko oivljava. Primjenom "metode umjetne magle" u rasadnikoj proizvodnji danas se brzo dolazi do ukorjenjivanja reznica i uzgoja sadnica. Prema navedenoj metodi uzgoja jednogodinje reznice se orezuju na duinu 10-15 cm, na kojoj se ostavi 1-2 lista. Zatim se tretiraju hormonskim preparatima i sade na porozan supstrat u staklenik. Uz odreenu temperaturu i vlagu reznice se ukorijene i poslije se presauju u kontejnere za uzgoj. Usvajanjem navedenog naina razmnoavanja u organizaciji Instituta za jadranske kulture i u "Jadro" Split postignuta je suvremena proizvodnja sadnica maslina, koje zna-ajno pridonose unapreenju naeg maslinarstva. Cijepljenje maslina

Cijepljenje maslina je takoer jedan od naina vegetativnog razmnoavanja. Sastoji se u tome da na odreenu podlogu divlje ili pitome masline prenosimo i spajamo vegetativni dio druge biljke - sorte (pup ili granicu) - plemku. Cijepljenjem (navrtanjem) se dobiva biljka istih osobina kao matino stablo sa kojeg je odrezana plemka. Primjenjuje se u odraslim nasadima u svrhu zamjene i poboljanja asortimana. Obavlja se u periodu kada se maslina nalazi u punoj vegetaciji, koncem travnja i tokom svibnja. Uobiajeni su naini cijepljenja: pupom na T, pod koru, na sedlo ili u procjep. Cijepljenje u procjep

Primjenjuje se na podlogama vee debljine tako da se jakim noem napravi procjep u kojeg umeemo za to pripremljenu klinastu plemku. Bitno je da se kora plemke sa svoje vanjske strane dobro spoji sa korom podloge.

Cijepljenje pod koru

U praksi se najee primjenjuje ovan nain cijepljenja. Kora na podlozi se uzduno prosijee i jedna strana se odvoji. Pripremljena plemka, kako je prikazano na crteu, stavlja se pod koru tako da cijela povrina legne na drvo. Potom se plemka i podloga poveu i rezovi se premau voarskim voskom. Po zavrenom cijepljenju cijep se zatiuje tvrdim papirom radi zatite od sunca i elementarnih nepogoda. Tokom godine prikrauju se na podlozi konkurentni izdanci, vri zalijevanje i unitavanja korova radi breg razvoja plemke. U narednoj godini izdanci iz podloge se odstranjuju, a plemenita mladica se odgaja. Cijepljenjem pupom na T

Obavlja se tijekom rujna (na spavajui pup) na nain kao kod ostalih voaka. Napravi se rez na kod mlade grane u obliku slova T, zatim se rastvori kora i postavi pup koji se povee. U toku veljae slijedee godine 20-ak cm nad pupom odree se grana, nakon ega iz pupa izbija mladica koja se u daljnjem uzgoju povezuje sa osnovnom granom.

PODIZANJE NASADA I UZGOJ MASLINA

Podizanje nasada i uzgoj maslina je dugotrajan i mukotrpan posao. Naime, maslina je po svom nainu ivota i zahtjevima za osiguranje optimalne i redovite rodnosti vrlo os-jetljiva, puni urod donosi poslije 10 do 15 godina uzgoja, pa eventualni promaaji na poetku uzgoja skupo se plaaju. Kod proizvoaa vlada uzreica da se maslina sadi da bi njene plodove uivala djeca. Zbog toga je uzgoj masline potrebno dobro poznavati radi to breg dolaska na rod i dobre i redovite rodnosti. Kada se u tome postigne uspjeh, zaboravlja se na sav prethodno uloen trud. Prvi plodovi su posebno veselje za sve ljubitelje ove, iznad svih, plemenite kulture. Izbor poloaja

Kako je ve naglaeno, poloaj je vaan initelj uspjenosti maslinarske proizvodnje. Zbog ogranienih zemljinih povrina, ponekada nismo u mogunosti birati poloaj, ali uz zalaganje i nepovoljan poloaj i tlo moe se prilagoditi zahtjevima uzgoja maslina (podizanjem vjetrobranih pojaseva, melioracijom tla, odvodnjom i navodnjavanjem i slinim agrotehnikim zahvatima). Najpovoljniji poloaji su blago nagnute padine prema moru, na junim ekspozicijama koje nisu izloene olujnim vjetrovima.

Cijepljenje u procjep Cijepljenje pod koru

Poloaji u dolinama nisu povoljni zbog vee relativne vlage zraka koja se zadrava u dolinama i negativno utjee na oplodnju. Priprema tla za sadnju

Osnovni preduvjet za uspjeh uzgoja maslina, kao i ostalih voarskih kultura, je dobro pripremljeno tlo za sadnju. S obzirom da stablo masline ostaje na jednom mjestu od 50 do 150 godina, pripremi tla potrebno je pokloniti posebnu panju. Priprema tla sastoji se od ienja terena, terasiranja tla, izgradnje ili popravke podzida - mea, meliorativne gnojidbe, krenja tla - rigolanja i kopanja rupa za sadnju. Navedene radnje su najtei i najskuplji poslovi kod podizanja maslinika, posebno stoga to se preteno obavljaju u krakim uvjetima runo, uz malu pomo mehanizacije. ienje terena

Na povrinama obraslim dugogodinjim grmljem, drveem, starim okotima loze ili viegodinjim korovima potrebno je otpiliti ili posjei sve drvenaste kulture, iskopati korijenje i povrinu tla oistiti. Kod ove radnje pomaemo se motornim pilama, a duboko korijenje korova i drugih drvenastih biljaka moemo olakati vaenje upotrebom mina - miniranjem, na nain da se polugom ispod glavnih ila stabla napravi mjesto i postavi pola, a kod jako razvijenog korijena cijeli dinamit i minira. Ovim nainom vaenja korijenja ujedno razbijamo nepropusne slojeve, rastresujemo tlo i olakavamo krenje. Meliorativna gnojidba

Meliorativna gnojidba vri se u cilju poveanja plodnosti tla, a koliina gnojiva koju je potrebno unijeti u tlo, radi zaliha, odreuje se na temelju pedolokih analiza tla. Prigodom meliorativne gnojidbe primjenjuju se mineralna gnojiva koja u svom sastavu imaju vei postotak kalija (K) i fosfora (P) kako bi se rezerve ovih glavnih makroelemenata ravnomjerno rasporedile u svim slojevima, a posebno u donjim slojevima krevine. Uobiajeno je da se po 1 ha povrine tla prije krenja rasturi po cijeloj povrini od 2000-3000 kg mineralnih gnojiva NPK u omjeru 7-20-30 ili 8-16-26. Krenje

Obavlja se obino u ranim i predveernjim ljetnim satima i nazivamo je 1Jetna krevina. Moe se obavljati u druga godinja doba, ali krevina u ljetu je najbolja jer ljetne ege dugotrajno unitavaju iskrene viegodinje korove. Krenje - kopanje i prevrtanje tla se vri na dubini od 60-100 cm, ovisno o dubini zdravice, jer zdravica se samo razrahljuje i ostavlja u donjim slojevima zajedno sa sitnim kamenjem. Preporua se da iskreno tlo odlei nekoliko mjeseci, ili jednu godinu dana, nakon ega se vri kopanje pribiranje tla na dubini 30-40 cm. ravnanje i ienje terena od korova i suvinog kamena i vri se priprema za sadnju maslina. Obino se suvian kamen ugrauje u podzide, radi vrstine podzida, a viak se odlae u krake krape i ugrauje u gomile. Rigolanje

Rigolanje i duboko oranje je kod podizanja nasada maslina obavezan agrotehniki zahvat na svim podrujima koji to omoguuju.

Traktorima velike snage vri se oranje na dubinu minimalno 50-60 cm, a poeljno je i dublje. Prilikom ovog dubokog oranja obavlja se i ienje tla od ostataka korijena viegodinjeg raslinja. Tlo pripremljeno rigolanjem za sadnju Je najsigurniji garant za uspjean uzgoj i dobre rezultate u proizvodnji maslina. Planiranje sadnje

Na osnovi konfiguracije terena, pogodnosti mehanike obrade i smjera vjetrova odreuju se pravci redova za sadnju. Kako su u naem podneblju najizrazitiji hladni sjeverni vjetrovi, sadnja se vri u redovima sjever-Jug. Razmak izmeu redova i stabala u redu ovisi o bujnosti sorte, obliku uzgoja kvalitetu tla i klimatskim faktorima - oborinama i vjetru. Na 1 ha uzgaja se od 150-300 stabala maslina, a moe i vie, ovisno o navedenim faktorima. Na vjetrovitim terenima i tlima loijeg pedolokog sastava bolja je gua sadnja, jer prije dolazimo do gueg sklopa kronje stabala. U ekstenzivnim nasadima uzgaja se manji broj stabala u odnosu na intenzivan uzgoj na jednakim povrinama. Obino se maslina sadi u razmacima red od reda od 5-10 m, a u redu od 4,5-8 m. Izbor sorti

Izbor sorti je vaan faktor o kojemu ovisi uspjeh u maslinarskoj proizvodnji. Na naim prostorima tradicionalno se uzgaja dvadesetak ve udomaenih sorti maslina, kako je ve navedeno. Za razliku od drugih voarskih kultura, sortiment maslina u naem podneblju nije mijenjan unazad 20 godina, kada je u pokusne nasade uneseno jo dvadesetak novih sorti, od kojih pojedine daju dobre rezultate, pa ih je potrebno iriti. Kod izbora sorti vodi se briga o namjeni uporabe pojedinih sorti, kao i opraivaa, jer sve sorte su stranooplodne ili djelomino samooplodnje pa je obveza u nove nasade unositi 10 posto opraivaa. Preporua se sadnja mjeovitih nasada domaih sorti, koje pokazuju redovitu rodnost i ve oprobanih unesenih perspektivnih sorti, kao to su: Leccino, Coratina, Posciola, Moraiolo, Picholine, Itrana, Verdale, Ascolana Tenera, Majotica, Carolea i Pendolino kao opraiva. Sadnja

Nakon izvrenih prednjih radnji obavlja se sadnja sadnica. Maslina se moe saditi u jesen, nakon prvih jesenskih kia ili koncem zime i poetkom proljea. Najpovoljnije je maslinu saditi tokom veljae, kada proe studen. Masline se sade na nain kao i druge voke. Na ve pripremljenom tlu iskopa se jama odgovarajue veliine. Na dnu jame ravnomjerno se razaspe 20-30 dag mineralnog gnoja NPK 7-14-21 za zalihu i tlo na dnu jame se prekopa. Zatim se u jamu doda 10-15 cm nove zemlje, ovisno o visini rupe, vodei rauna da korjenov vrat sadnice bude zasaen u razini povrine zemlje tj. kako je ranije rasla. Zatim se sadnica u gornjoj treini stabalca privee uz kolac, po mogunosti od smra (Juniperus), koji najdue traje i zatrpa dijelom zemlje koja se pritisne uz korjenov sistem. Nakon toga u jamu se unosi 10-20 kg stajskog gnoja na kojega se prospe 15-20 dag duinog mineralnog gnojiva - KAN 27 posto N, jama se sasvim zatrpa preostalom zemljom i polagano se ponovo nagazi. Na osnovi jaine korjenovog sustava nadzemni dio sadnice se prikrauje, po pravilu kao i za ostale voke. Loiji korjenov sistem zahtijeva jai rez nadzemnog dijela sadnice.

Njega sadnica

Uspjeh sadnje ovisan je o njezi sadnice u prvim godinama ivota. Nakon sadnje, u naim klimatskim prilikama, redovito nastupaju dugotrajne ljetne sue. Ako nismo dospjeli instalirati sistem navodnjavanja u masliniku, tada je potrebno svakih 7-10 dana donositi vodu i zalijevati sadnice. To je potrebno initi i u drugoj godini ivota, dok maslina ne razvije dovoljan korjenov sustav da se sama moe boriti protiv sue. Obradu zemljita potrebno je vriti na cijeloj povrini maslinika i istovremeno gnojiti sa 15-20 dag duinog gnojiva KAN po sadnici, a prigodom jesenske obrade i gnojidbe dodaje se po sadnici 15-20 dag kompleksnog mineralnog gnojiva NPK 7-14-21 ili drugog slinog omjera. U narednim godinama, do prvog uroda - 5 godina. koliina gnojiva se postepeno poveava. Tokom lipnja, kada prestanu oborine, obavlja se plitka obrada tla - korianje, radi unitavanja, korova i zatite vlage u zemljitu. U periodu uzgoja sadnica radi unitavanja korova, upotrebu herbicida potrebno je izbjegavati.

AGROTEHNIKE MJERE

U nasadima maslina, podignutih na temelju izloenog postupka, potrebno je redovito primjenjivati agrotehnike mjere u cilju dobrog i redovitog uroda, a koje se sastoje u slijedeem: obrada tla, gnojidba, navodnjavanje, zatita od vjetra, rezidba, pomlaivanje i regeneracija nasada i zatita od nametnika. Obrada tla

Obrada tla u masliniku primjenjuje se u svrhu poboljanja fizikalnih, kemijskih i mikrobiolokih svojstava tla, te ouvanja vlage u tlu. Ona omoguava vei pristup zraka u tlu, koji pozitivno utjee na razvoj korjenovog sistema i na procese rastvorbe gnojiva. Redovita obrada naroito je vana u maslinicima na teim tlima. Veina naih maslinika podignuta je na laganim tlima, gdje se pojavljuje osnovni problem kako zadrati vee koliine oborina u jesensko-zimskom periodu, radi

osiguranja vlanosti tla u proljetno-ljetnom periodu, kada je vlaga za normalan razvoj i plodonoenje maslini najpotrebnija. Obrada tla u prolosti se obavljala preteno runo, uz veliki trud naih teaka. Meutim, u novijem periodu, primjenom sitne poljoprivredne mehanizacije, na mnogim lokalitetima motiku su zamijenili motokultivatori i kopaice od 4-12 KS. Nain i vrijeme obrade tla prilagoen je navedenim potrebama, pa se u praksi provodi:

Jesenska duboka obrada

Ova se obrada vri od rujna pa nadalje, nakon prvih jesenskih kia na dubini do 18 cm. Prigodom jesenske obrade mogua su i mala oteenja korjenovih ila sisavica, ali se one obnavljaju do nove vegetacije. Istovremeno se obavlja i jesenska gnojidba. Prema tome, jesenska obrada je potrebna radi prozraivanja tla i upijanja oborina, unoenja gnojiva na vee dubine. te oslobaanja tla od korova.

Proljetna plitka obrada

Vri se u toku proljea, vrlo plitko do 10 cm dubine. Pri izvoenju ove obrade moramo biti vrlo oprezni, jer je svako oteenje korijena u to vrijeme vrlo tetno. Prigodom ove obrade potrebno je opskrbiti biljku veim koliinama mineralnih hranjiva, posebno duinih, radi tvorbe cvjetova, cvatnje i zametanja plodova.

Ljetna obrada (korianje - praenje)

Primjenjuje se u svrhu zatite vlage u tlu i unitavanja korova. Mora biti vrlo plitko, samo da omogui odstranjivanje korova. Obavlja se obino u toku lipnja po zavretku glavnih proljetnih oborina. Upotrebom herbicida u odraslim nasadima radi unitavanja korova, gdje imamo instaliran sistem za navodnjavanje. moemo izbjei ovu obradu, smanjiti trokove i sauvati korijen od oteenja. Gnojidba

Maslinik se redovito gnoji svake godine, ovisno o plodnosti tla, starosti biljke i planirane rodnosti koju elimo postii. Male koliine uroda maslina u ekstenzivnim nasadima koje danas postiemo i neredovitost uroda posljedica su u veini sluajeva pomanjkanja i nedovoljnih koliina pojedinih hranjivih elemenata u tlu. Kao i druge voarske kulture, za izgradnju tkiva i ivotne funkcije maslina zahtijeva u tlu optimalne koliine osnovnih elemenata (duik, fosfor, kalij, kalcij, magnezij, eljezo i sumpor), kao i mikroelemente u manjim koliinama. (bor, bakar, aluminij, cink, jod, klor, mangan, molidben, silicij i natrij). Ugljini dioksid biljka asimilira iz zraka, a vodu upija iz tla i putem lista, pod utjecajem suneve svjetlosti, procesom fotosinteze stvara ugljikohidrate - vane hranjive sastojke biljke. Svi ovi makro i mikro elementi u tlu moraju biti zastupljeni u dovoljnim koliinama i meusobno uravnoteeni, kao i rastvorljivi, pa gnojidbu maslina nije jednostavno uspjeno obaviti. Uspjeh gnojidbe ovisan je od vlanosti tla, jer pomanjkanje vlage onemoguava rastvaranje elemenata, a prevelike oborine ispiraju elemente, posebno duik i odnose ih u dublje slojeve. koji postaju nepristupani za biljku. Prema vrsti materija koje upotrebljavamo, imamo organsku gnojidbu kod upotrebe stajskog gnoja. komposta i drugih organskih materija i zelenu gnojidbu te gnojidbu sa umjetnim gnojivima, koju nazivamo umjetna gnojidba. Prema rokovima obavljanja gnojidbe postoji meliorativna gnojidba, o kojoj je bilo govora kod pripreme tla za podizanje nasada, redovita i dopunska godinja gnojidba. Koliine gnojiva koje unosimo u tlo, kako je ve naglaeno. ovisne su o plodnosti tla, to se utvruje pedolokim analizama, starosti nasada i koliini prinosa koje elimo postii.

Gnojidba stajskim gnojem

U naim klimatskim uvjetima najbolje je gnojiti stajnjakom masline u jesen, jer obilne oborine rastvaraju stajski gnoj i njegove sastojke ine pristupane za biljku. Ova gnojidba je najpotpunija jer u tlo unosimo sve elemente potrebne za ivot biljke i istovremeno popravljamo fizikalna, kemijska i bioloka svojstva tla. Stajski gnoj se unosi na vee dubine, pri tome vodei rauna da se previe ne otete ilice. Prigodom ove gnojidbe po 1 ha se upotrebljava od 5-10 tona stajskog gnoja. Gnojidba stajskim gnojivom je puno korisna na jako propusnim tlima zbog zadravanja vlage. Naalost, danas se malo primjenjuje zbog smanjenja stonog fonda i skupe cijene gnoja i rada.

Zelena gnojidba

Kao zamjena za gnojidbu sa stajskim gnojem moe posluiti i zelena gnojidba, ali u naem podneblju nije uobiajena. Zelena gnojidba sastoji se u tome da nakon prvih jesenskih kia na povrine pod maslinama sijemo grahorice, koje u proljee kosimo i unosimo u tlo. Na taj nain poveavamo koliinu duika i popravljamo svojstva tla.

Redovita godinja gnojidba

Uz upotrebu mineralnih gnojiva, redovita godinja gnojidba provodi se u dva navrata - u jesen i rano proljee, pa je nazivamo jesenskom ili proljetnom gnojidbom. Prema pokazateljima strune slube INA - KUTINA, za visoke prinose potrebne su koliine hranjiva po ha: 150-250 kg/ha duika (N) 60-80 kg/ha fosfora (P20s) 100-200 kg/ha kalija (K20)

Jesenska gnojidba

Obavlja se od 20. kolovoza, pa do sredine studenoga, tj. u periodu prije obilnih jesenskih kia uz upotrebu kompleksnih mineralnih gnojiva (NPK). Ovom gnojidbom, pored duika. u ranu jesen unosimo u tlo fosforna i kalijeva mineralna gnojiva, koja se veu vre u tlu, tee se rastvaraju i sporije migriraju u dublje slojeve tla. Ova gnojidba je bitna za odgoj plodova i razvoj jesenske vegetacije kao jednog od preduvjeta rodnosti masline u slijedeoj godini. Prigodom jesenske gnojidbe upotrebljavaju se slijedee koliine mineralnog gnojiva: NPK 6-18-36 ili slian sastav u koliini 400 kg/ha ili 2. 1 kg po rodnom stablu. Nakon ravnomjernog rasipanja mineralnog gnojiva po povrini tla vri se obrada i unoenje gnojiva u dublje slojeve.

Proljetna gnojidba

Ova gnojidba obavlja se u toku veljae ili oujka sa svrhom ishrane i razvrstavanja pupova u cvjetne, odgoja cvjetnih organa, oplodnje i formiranja proljetno-ljetne vegetacije, koja donosi urod u iduoj godini. Prigodom proljetne gnojidbe koja se vri u dva navrata unosimo samo duina gnojiva u koliini: UREA 46 posto N-300 kg-ha ili 2 kg po rodnom stablu ili KAN 24 posto N u koliini 350-400 kg/ha i izvri se plitka obrada tla.

Dopunska gnojidba - prihranjivanje

Vri se istovremeno sa zatitom maslina u svibnju i srpnju tako da se doda u otopinu za zatitu 1 posto UREE (1 kg) na 100 1 otopine), kao 1 0.25 posto solubor-a (250 g solubor-a 25,5 posto B na 100 1 otopine).

Prihranjivanje maslina mogue je i drugim sredstvima preko lista, to nazivamo, folijarnom gnojidbom. Pored osnovnih elemenata. ova sredstva sadre i odreene koliine mikroelemenata potrebnih za ivot masline.

Godinje doba Vrsta i koliina hranjiva, te nain

pripreme

a) Za vii prirod 1. Zima

(sijeanj do 15. oujka) Razbacivanje po tlu (pred kiu):

2/3 ukupnog duika

2. proljee (svibanj)

Prskanje kronje preko lista pesticid + duik +fosfor + bor 3 do 5 litara po stablu

3. Ljeto (srpanj)

Prskanje kronje preko lista pesticid + duik + eljezo + bor 3 do 5 litara otopine po stablu

4.Jesen (rujan-listopad)

Razbacivanje po tlu 1/3 duika + cjelokupna koliina

fosfora i kalija

b) Gnojenje za poboljani prihod Program iz: a)

toka 1. i 4. - gnojenje zimi i u jesen.

Orijentacijski kalendar redovnog gnojenja jednog stabla masline

Urod kg/stablo

Vrijeme gnojenja

istog hranjiva Naziv gnojiva i nain

primjene

Zima

Sijeanj-oujak 140 g duika

Razbacivanje po tlu pred kiu 3 kg Urea

Proljee

(prije cvatnje) 26 g duika 13 g fosfora

Prskanje kronje 1000 g Urea/hl

500 g MAP(DAP)/hl 250 g Solubora/hl ili 25 g Borax/hl

3-5 litara otopine po stablu

20 do 30 kg

Ljeto (srpanj)

23 g duika

Prskanje kronje

1000 g UREA/hl 250 g Solubora ili 25 g Borax/hl

500 g zelena galica/hl 3-5 litara otopine po stablu

Jesen (rujan -

listopad)

80 g duika 50-70 g fosfora

100 g kalija

Razbacivanje po tlu 6 kg NPK 11:1 1:16

0.5 kg Urea ili 4.5 kg NPK 8:16:22 1 kg Urea ili 3kg NPK 6:18:36

1.5 kg Urea

Zima 115 g duika 2.5 kg Urea Proljee i ljeto Isto kao gore

15 do 20 kg

Jesen (rujan) 50 g duika

50-60 g fosfora 80 g kalija

5 kg NPK 11:11:16 ili 4.5 kg NPK 8:16:22

0.5 kg Urea ili 2.5 kg NPK 6:18:36 1 kg Urea

Za poboljanje

priroda

Zima (sijeanj do 15 oujka) pred kiu

140-180 g duika

50-65 g fosfora 60-80 g kalija

Razbacivanje po tlu pred kiu 2 kg Urea + 5 kg NPK 11:11:16 ili

5 kg NPK 13:10:12 ili 5 kg NPK 16:16:16

NAPOMENA: 1) Na tlima siromanim kalcijem (obino crvenice) Jedan dio Uree uputno je zamijeniti KAN-om. KAN sadri 27 %, a Urea 46 % duika. 2) MAP = Monoamonijfosfat sadri 12 % N i 52 % P2O5. Navodnjavanje

Maslina za odravanje ivota, oplodnju i plodonoenje zahtijeva optimalne koliine vlage u tlu i u zraku. Sua je najvei prirodni neprijatelj koji usporava rast i umanjuje urod masline. Poznato je da maslina donosi cvjetne pupove na jednogodinjim granicama, pa ako ih u prethodnoj godini biljka nije odgojila, ne moe se oekivati urod. U naim klimatskim uvjetima suni periodi su redovite pojave, pa je danas nezamislivo baviti se suvremenom maslinarskom proizvodnjom. ne vodei rauna kako zadrati prirodne kapacitete vlage u tlu i prema potrebi navodnjavati iz prirodnih i umjetnih izvora. Vlagu u tlu zatiujemo prvenstveno pravovremenom i pravilnom obradom zemljita. To se postie plitkom obradom - korianjem ili praenjem u toku VI. mjeseca nakon prestanka oborina. Na taj nain unitavamo korove koji ispijaju vlagu iz tla i prekidamo kapilare u povrinskom sloju tla to spreava isparivanje - gubljenje vlage iz tla. Pored plitke obrade, ponegdje se vri i muliranje, tj. povrina tla se prekrije ibljem ili kamenjem u svrhu spreavanja isparavanja vlage. Prirodne akumulacije, naputene seoske cisterne i bunari stoje neiskoriteni, dok masline vape za vodom. Samo sa tri obilna navodnjavanja od IV. - IX. mjeseca poslije se redovita rodnost i poveani prinosi u maslinarstvu, minimum za 50 % vie u odnosu na one maslinike gdje se ne vri navodnjavanje.

"Kap po kap"

Blagodati ovog sistema navodnjavanja osjetili su prvi u svijetu poljoprivredni proizvoai u Izraelu, koji su, zahvaljujui njemu, na neplodnom pustinjskom tlu stvorili "misir" u poljoprivrednoj proizvodnji. Nakon Izraela ovaj sistem navodnjavanja naao je svoju iroku primjenu u cijelom svijetu, a u posljednjih desetak godina i kod nas, preteno u navodnjavanju junog voa. aktinidija, vinograda, drugih kultura, a jo uvijek rijetko se primjenjuje u maslinarskoj proizvodnji, iako joj je neophodno potreban. Prednost ovog sistema navodnjavanja u odnosu na druge sisteme je uteda u vodi, trokovima zatite biljaka od biljne bolesti, kao i mogunostima unoenja vode u tlo prema potrebi masline.

"Mikrooroivai"

Za maslinu je na skeletoidnim tlima prikladniji sistem navodnjavanja uz primjenu mikrooroivaa, koji omoguuju ravnomjerno rasprostiranje vode po povrini tla, posebno to maslina ne trpi od puno biljnih bolesti kao ostale voarske kulture. Primjenom sistema navodnjavanja uz ostale agrotehnike mjere, postie se redovita i obilna rodnost. Optimalne koliine vlage u tlu, a posebno na naem podruju, koje pripada maritimnom oborinskom reimu, jer veina oborina pada od X.-XII. mjeseca, dok minimum oborina pada od V.-X. mjeseca, osnova su uspjenosti uzgoja junih kultura, pa u narednom periodu biti e nezamislivo baviti se modernom maslinarskom proizvodnjom bez primjene navodnjavanja kao jamca rentabilne proizvodnje. Zatita od vjetra

Ako nam mogunosti dozvoljavaju, jake vjetrove ublaujemo podizanjem vjetrozatitnih pojaseva - vjetrobrana. To se obavlja istovremeno kada podiemo mladi maslinik. Prigodom podizanja vjetrobrana vodi se rauna o smjeru olujnih vjetrova koji vladaju u odreenom mikroklimatu. Kako u naim klimatskim prilikama preteno puu sjeveroistoni vjetrovi, to se i vjetrobrani obino podiu na sjevernim i istonim stranama vonjaka. Postoji vie naina podizanja vjetrobrana od kojih su najprikladniji:

ivi vjetrobrani

ive ograde, sa zimzelenim biljnim vrstama piramidalnog uzrasta, pruaju najpovoljniju zatitu od vjetra, a istovremeno ne zauzimaju puno plodnih povrina. U podneblju gdje uspijeva maslina raste piramidalni i horizontalni empres (Cupressus sempervirens L. pyramidalis i Cupressus sempervirens L. horizontalis). To su brzorastue umske kulture i relativno brzo moemo odgojiti ivi zid za ublaivanje olujnih vjetrova. Obino se sade u 2 reda trokutasto na razmaku 1,51,5 m (piramidalni empres), a horizontalni 22,5 m. Vrlo dobru zatitu od vjetra prua empres arizonski (Cupressus arizonica Greene) i lovorika (Laurus nobilis L.), a u maslinicima koji nisu izloeni utjecaju posolice, sorta masline (Fragivento Cipressino).

vrsti vjetrobrani

Mogu biti izgraeni iz raznih vrstih materijala, ali zbog visoke cijene u izradi ne nalaze primjenu u maslinarskoj proizvodnji. U mladim nasadima povoljnu zatitu od vjetra pruaju vjetrobrani i gue zatitne mree od plastinih masa. Smanjuju brzinu vjetra do 50 %, a ujedno slue kao vrlo ukrasna ograda u vonjaku. Radi jo bolje zatite od vjetra potrebno je uz plastini vjetrobran zasaditi bambus ili trstiku koji poveavaju zatitno djelovanje plastinih vjetrobrana.

REZIDBA MASLINA

Rezidba voaka, a posebno maslina, sloena je agrotehnika mjera. Rezidbom se uspostavlja ravnotea izmeu porasta i rodnosti biljke, usklauje lisna povrina sa ostalim uvjetima koji pridonose efikasnijoj fotosintezi, te uspostavlja odnos izmeu kapaciteta korjenovog sistema i nadzemnog dijela biljke. Pravilno formiran oblik kronje u kojoj su osnovne i sporedne grane tako rasporeene da je veina lisne povrine izloena utjecaju sunane svjetlosti, pridonose uspjenijoj fotosintezu jer samo u listu koji je izloen utjecaju sunane svjetlosti dolazi do fotosinteze i stvaranja primarnih organskih tvari ugljikohidrata. Poznato je da stabla sa nedovoljno vegetativnim porastom u proloj godini slabo rode. Umjeren vegetativni porast donosi dobar urod i, medu ostalim faktorima, regulira se rezidbom. Kako je ve naglaeno, maslina u toku ivota ima tri dobne faze razvoja i to: - fazu razvoja vegetativnih dijelova - fazu jake reproduktivne i umjerene vegetativne aktivnosti - fazu smanjene vegetativne i reproduktivne aktivnosti. Prema tome, osnovni cilj rezidbe je to vie produiti fazu jake reproduktivne i umjerene vegetativne aktivnosti, tj. da maslina dobro, redovito i to due rada. Rezidbu, kao i kod drugih voarskih kultura, promatramo sa vie vidova i nakon postavljenog cilja to rezidbom elimo postii, odluujemo se na zahvate. Imamo vie vidova rezidbe od kojih izdvajamo: uzgojnu rezidbu, formiranje, rezidbu na rod i rezidbu radi pomlaivanja i regeneracije. Svi vidovi rezidbe u maslinicima razliite dobi starosti biljke istovremeno se izvode u vie navrata u razliitim periodima od kojih izdvajamo:

1. Tokom listopada i studenoga odstranjuju se suhe grane. suvine grane i grane manje debljine, prstenovane i oteene grane i izbojci iz panja. Ove radnje obavljaju se nakon berbe. 2. U sijenju i poetkom veljae obavlja se rezidba u cilju obnove kronje i regeneracije stabla, odstranjuju se vodopije. suvine i ostarjele grane ili cijela stabla. 3. Nakon diferencijacije pupova, tokom oujka obavlja se rezidba radi uroda. Rezidba se vri voarskim i vinogradarskim noicama karama, runim, elektrinim ili motornim pilama, s tim da rez ljubi deblo grane ne ostavljajui trke. Po zavretku rezidbe nastalu ranu potrebno je premazati voarskim voskom, a u nedostatku voska moe se premazati i gustom brodskom bojom.

Oblikovanje niske grmolike kotlaste kronje

Prednosti ovog oblika kronje u odnosu na druge sastoje se u tome to gro radova u maslinarskoj proizvodnji (rezidba. zatita i berba) obavljamo sa povrine tla, to olakava rad i umanjuje trokove proizvodnje. Pravilnim rasporedom osnovnih i sporednih grana u kotlastoj kronji omoguava se direktan pristup sunevog svjetla u srce kronje, to poveava ukupnost fotosinteze i maslina proizvodi vie hrane za odravanje ivota i plodonoenje. Niskim uzgojem i spojenim sklopom kronje, maslina se zatiuje od olujnih vjetrova, koji su tetni u svakoj fazi njenog razvoj a. U mladim nasadima poinje se formirati od 2-4 godine ivota kako prikazuju slijedei crtei. Izvodi se tako da se u drugoj ili treoj godini iz debla masline odstrani glavna vodilica na visini od tla 30-80 cm i odrede 3-4 grane lijepo rasporeene za odboj budueg glavnog skeleta kronje, te narednom rezidbom pod kutom od 35-40C usmjeravamo porast grana i formiranje kronje. Sa glavnih grana odstranjuju se konkurentni izbojci unutar kronje, da bi postigli jai porast osnovnih grana. U slijedeim godinama rezidbom odgajamo sporedne grane prvog, drugog i treeg reda. Postii eljeni oblik kronje u naim vjetrovitim uvjetima, gdje je to bura vjekovima uglavnom sama inila, nije lako, ali uz znanje, uloen trud i ljubav prema maslini to se moe uspjeno postii. Uzgajivai maslina, kao i drugi voari, usmjeravaju razvoj grana pod odreenim kutom, vezujui grane za kolce starog debla ili kamenja u gomili, i savijanje grana pomou utega od kamena razliite teine, ovisno o jaini grane. Formiranje kotlaste kronje u momentu regeneracije maslina izvodi se po istom postupku, na nain da se osnovne grane izvode iz starog korijena masline.

Oblikovanje palmete i drugih suvremenih oblika kronje

Odgoj i oblikovanje palmete i drugih suvremenih oblika kronje pripada talijanskoj voarskoj koli, koja je u poslijeratnom periodu nala iroku primjenu u svijetu i kod nas. posebno na drutvenim gospodarstvima u plantanom uzgoju voaka. iako kod masline nije naila na iru primjenu. Prednost ovih oblika uzgoja je u guoj sadnji (400 stabala na 1 ha), bolje koritenje suneve svjetlosti i primjene mehanizacije u obradi, zatiti, rezidbi i berbi maslina. Ovi oblici uzgoja nisu za sada znaajniji za nau maslinarsku proizvodnju, ali ih istiemo kao mogunost narednog oblikovanja kronje na lokalitetima koji nisu izloeni utjeca-jima vjetrova i na ravnijim povrinama. Pored spomenutih oblika kronje, u naoj maslinarskoj proizvodnji su preteno zastupljeni visoki oblici uzgoja u formi kugle, ali ih ne istie zbog veih trokova rada i tekoa u primjeni agrotehnikih mjera i u elji bre primjene regeneracije ostarjelih - neproduktivnih maslina.

Rezidba mladih stabala

U prvim godinama ivota masline je tetno rezati, jer u tom periodu maslina bre razvija korjenov sistem od kronje. pa se svakom rezidbom umanjuje ukupna lisna povrina. fotosinteza i stvaranje hranjiva potrebnog za ivot mlade biljke. Do pete godine ivota maslinu ne bi trebalo rezati, ali ako se na to odluimo, onda to inimo samo skromno u svrhu formiranja oblika kronje.

Rezidba radi rodnosti

Ovaj vid rezidbe obavlja se nakon zavretka perioda formiranja poevi od 8. godine i provodi se redovito tokom svake godine kao obavezna agrotehnika mjera. Bez redovite rezidbe radi rodnosti, nema ni redovitih prinosa. Obavlja se u toku oujka, tj. nakon diferencijacije pupova. U ivljenju je i plodonoenju masline postoje odreene zakonitosti koje je potrebno poznavati radi uspjenosti u rezidbi. Nadalje, za uspjeno plodonoenje bitan je odnos - ravnotea izmeu korjenovog sistema, drvne mase i lisne mase, pa ako ovi odnosi nisu usklaeni, maslina nee donijeti eljeni urod.

Radi pravilne rezidbe, potrebno je znati da maslina ima 4 vrste granica (vodopije, cvjetne, drvene i mjeovite granice) koje se po izgledu meusobno razlikuju. U toku ove rezidbe, a pored ve izvrenih radnji u jesenskoj rezidbi (uklanjanje suhih grana, vodopija, izbojka iz debla i panja i prorede grana radi otvaranja kronje zbog pristupa sunevog svjetla), obavlja se bitan vid rezidbe, tj. odstranjuju se granice koje su u proloj godini donijele urod i prorjeuje se kronja. Intenzitet rezidbe cijeni se na osnovi prologodinjeg porasta mladica, tj. ako su izbojci bujniji iznad 30 cm, znak je da je maslina u toku prole godine imala dobre uvjete za odgoj rodnih granica, pa se u ovom sluaju vri proreda granica i umjerena rezidba. U sluaju da su izbojci krai od 15 cm, intenzitet rezidbe treba biti jai i odstranjuje se vei broj izdanaka, radi boljeg razvoja i ishrane onih koje u rezidbi ostavljamo da nam rode.

Prstenovanje

Prstenovanje je vid reza radi uroda samo u toku jedne godine, a primjenjuje se na onim granama koje smo odluili naredne godine odstraniti, jer smetaju u razvoju kronje. Obavlja se na nain da se pri dnu grane ogoli kora, pa se grana nakon berbe odstrani. Ovim pomotehnikim zahvatom prekidamo silazne sokove i prisiljavamo prstenovanu granu na bolji urod, nakon ega je odstranjujemo.

Pomlaivanje

Kao svaka voka (i druga iva bia. tako i maslina ima svoj period starosti kada odumiru ivotne funkcije, umanjuje se prinos i redovitost plodonoenja. To je period umanjene vegetativne i reproduktivne aktivnosti, a obino kod masline nastupa poslije 50 godina ivljenja i traje dugo. Pomlaivanje se sastoji u odstranjivanju pojedinih grana ili debla u cilju izbijanja novih grana radi bolje rodnosti. Moe biti djelomino, kada se odstranjuju pojedine grane u kronji, cijela kronja ili deblo, pa izdanke iz panja ili korijena odgajamo u pomlaene grane i oblikujemo novu kronju. Maslina, za razliku, od nekih drugih voaka, ima velike mogunosti pomlaivanja iz korijena, debla i grana. Zahvaljujui ovom svojstvu kod pomlaivanja ne treba je aliti, jer se na taj nain ini korist sebi i maslini. Jedino ako maslina slui iskljuivo u hortikulturne svrhe, pomlaivanje se provodi djelomino radi estetskog izgleda kronje i uklapanja u parkovnu cjelinu.

Pomlaivanje iz panja ili guke

Ponekad ovu pomoloku rezidbenu mjeru zovemo regeneracija maslina, a vri se, naalost, prekasno, u poodmaklim godinama ivota masline kada ona vie nije u mogunosti da donese urod, a mi to od nje oekujemo. Uzgajivai maslina se teko odluuju na provoenje ovog korisnog zahvata, to znaajnije utjee na ukupnost nae maslinarske proizvodnje. Smatram da je regeneracija postojeih maslinika, uz podizanje novih nasada, temelj breg unapreenja naeg maslinarstva, pa ju je potrebno obavezno i pravovremeno provoditi. Maslinari koji su to ve uinili za nepunih 6-8 godina odgojili su nove maslinike i postigli dobre i redovite prinose. Prva i potpuna masovnija regeneracija maslina izvrena je kod nas u Pisku od 1958.-1968. god., pod nadzorom Poljoprivredne slube - Omi, uz suradnju pok. ing. Ive Simunia, ne kao planirana rezidbena mjera, ve kao posljedica studeni. Temeljem postignutih rezultata u regeneraciji pokusnog maslinika u Kuzmaniima - Pisak, ovaj vid rezidbe, tj. sjee do korijena iznemoglih stabala i uzgoj iz izbojka mladih grana, koje preuzimaju ulogu debla, dao je viestruke koristi, pa ju je u praksi potrebno obavezno obavljati. Imamo vie naina regeneracije od kojih istiemo djelominu i postepenu regeneraciju, te potpunu regeneraciju stabala, a vri se iz panja ili korjenove krune.

Postepena regeneracija

Pomlaivanje se vri postepeno, s Um da se odgajaju izbojci kao nove grane kronje, a dio stabla se zadrava radi uroda koji se u narednim godinama odstrani (posijee). Potpuna regeneracija Vri se na nain da se posijee cijelo deblo, pa se iz korijena ili panja izvode mlade grane, koje preuzimaju ulogu debla.

Regeneracija iz korijena

Izvodi se na nain da se iz korijena odgajaju izdanci prema postupku kako je reeno za regeneraciju iz debla. Ovaj vid pomlaivanja izvodi se kod stabala sa vie oteenim deblom i korijenom, koji se u toku regeneracije odstranjuje. Zatita maslina

Znaajnom napretku u ouvanju uroda, poveanju prinosa 1 kvalitete ulja, te rentabilitetu uzgoja maslina, doprinijela je biljna zatita pojavom na tritu organofosfornih insekticida sa irokim spektrom djelovanja. Biljni nametnici, posebno na maslini, ine velike tete. U pojedinim godinama, ovisno o pogodnostima razvoja, ako se ne provede struna zatita, u stanju su unititi 30-70 posto ukupnih prinosa, pa je nezamislivo uzgajati masline bez primjene urednih zatitnih mjera. Postoje fizikalne, kemijske, bioloke i kombinirane metode suzbijanja bolesti i tetoina. Kombinirana metoda zatite danas je u praksi najprihvatljivija, jer prevelika upotreba kemijskih sredstava u prirodi naruava prirodnu ravnoteu, tj. unitava entomofage (korisne insekte), a kao posljedica pojavljuje se vei razvoj titaste ui i gljivice aavice. U plodovima i ulju zadravaju se toksini ostaci kemijskih sredstava koji naruavaju zdravlje ovjeka. Zbog toga, zatitu maslina treba vriti struno i savjesno, kako u pogledu izbora sredstava za zatitu, tako i u pogledu odreivanja rokova tretiranja, da se ne bi postigli neeljeni - suprotni rezultati. Maslinu napadaju mnogi tetnici i biljne bolesti od kojih su gospodarski najznaajniji: maslinina muha, maslinin moljac, crni medi, crna u, potkornjaci, rak, masline, siva pje-gavost (paunovo oko) i aavica.

Maslinina muha - Dacus oleae (Gmel)

Prezimljuje u tlu u obliku kukuljice. Pri kraju zime i poetkom proljea u prirodi se pojavljuju odrasle muhe, koje u toku srpnja odlau jaja u plodove maslina. Nakon nekoliko dana razvijaju se liinke koje bue hodnike u plodovima. Ova faza razvoja traje 10-13 dana. nakon ega se liinka zakukulji, a iz kukuljice se razvija odrasla muha, koja u toku godine, ovisno o prirodnim pogodnostima za razvoj, pravi 3-4 generacije (kolovoz, rujan. listopad). Kao posljedica napada tetnika, pojavljuje se prerano opadanje plodova, koji u godinama manjeg uroda i prejakog napada tetnika mogu biti u potpunosti uniteni. Maslinina muha ini najznaajnije gospodarske tete u maslinarskoj proizvodnji, pa je primjena zatitnih mjera prijeko potrebna. Najbolji rezultati u zatiti od muhe postiu se upotrebom zatrovanih mamaca (1 l hidrokisiranog proteina (Buminal) + 0.1 posto fenthion ili 0,1 posto dimetoat na 100 l vode) uz tretiranje samo 15 posto ukupne povrine kronje.

Maslinin moljac - Pravs oleellus F.

To je leptir sive boje, koji u toku godine ima tri generacije na listu, cvijetu i plodu. Prva generacija dugo traje i tokom zime i poetkom proljea gusjenica bui list, pupove i mlade granice, nakon ega se iz kukuljice razvija leptir, koji odlae jaja na jo neotvorene cvjetove. Gusjenice ove generacije se hrane pranicima i unitavaju cvjetove. Po zavretku ciklusa razvoja leptiri cvjetne generacije odlau jaja na tek zametnute plodove iz kojih se razvija gusjenica koja bui plodove, a za posljedicu imamo prerano opadanje plodova. Po znaaju tetnosti u pojedinim godinama pribliava se tetnom djelovanju maslinine muhe.

Crni medi - Saissetia oleae Bern

Napada maslinu i druge mediteranske kulture, a kao posljedica napada pojavljuje se gljivica aavica, koja smanjuje fotosintezu i utjeu na suenje i propadanje pojedinih grana i stabala maslina. Prevelika primjena kemijskih sredstava prigodom zatite maslina unitava prirodne neprijatelje crnog media, to omoguava bri razvoj tetnika sa veim gospodarskim posljedicama.

Ostale maslinine ui

Maslinu pored grbove napadaju i druge ui, kao to su: maslinina votana u (LICHTENSIA VIBURNI - SIG.), limunova koma - u - (LEPIDOSAPHES BECKII NEWMAN), maslinina koma - u (LEPIDOSAPHES DESTEFANII) crna maslinina - u (LIOTHRIPS OLEAE - COSTA), limunova bijela titasta u (ASPIDIOTUS NERII - BOUCHE) i dr. Svi navedeni tetnici, ovisno o jaini napada u pojedinim godinama prave sline tete, crpei hranjive sokove, deformiraju pupove i lie i smanjuju porast granica i koliine ulja i izluivanjem medene rose izazivaju pojavu gljivice aavice, s ve navedenim posljedicama.

- Potkornjaci

Zelene granice maslina sui i unitava potkornjak (HYLESINUS OLEIPERDA), a jae odrezane ili oteene grane napada potkornjak (PHLOETRIBUS SCARABAEOIDES). Odstranjivanjem i spaljivanjem suhih granica i grana pridonosimo smanjenju tete od potkornjaka. Pored navedenih tetnika maslinu napadaju i drugih manje znaajni tetnici i vie biljnih bolesti, medu kojima istiemo rak masline, paunovo oko i aavicu.

- Rak masline - Pseudomonas savastanoi

U naim maslinicima to je redovita bolest i dosta je rairena. Napada granice, grane i deblo. Za posljedicu imamo suenje grane. Neke sorte su vie podlone napadu raka, pa ih je kod podizanja nasada potrebno izbjegavati. Zaraza se prenosi zaraenim sadnicama i alatom kojeg upotrebljavamo prigodom rezidbe. Protiv irenja zaraze borimo se prvenstveno izborom, zdravim sadnicama u sadnji i dezinfekcijom rana na biljci i alata, prskanjem sa 1 % bordokom juhom.

Paunovo oko - Cycloconium oleaginum (Cast)

Bolest preteno napada lisnu povrinu i druge zelene organe, a simptomi su nalik na oko slino paunovu perju. Zaraeni listovi opadaju, a stabla ogole. Suzbijanje bolesti vri se tretiranjem stabala sa 1 posto bordokom juhom.

aavica masline - Caphodium elaeophilum (Prill.)

Razmnoava se na medenoj rosi od napada titastih uiju. Suzbija se prskanjem stabala uz upotrebu 1 % sode kaustike i preventivnim prskanjem sa 1 % bordokom ju-hom.

TETNICI I BOLESTI

Period mirovanja

vegetacije Buenje vegetacije Predcvatnja

Maslinin moljac

Diazinon 1%

titaste ui Bijelo ulje 1% Potkornjak Unitavanje

ostataka paljenjem

Paunovo oko Bordoka juha 1,5 2 %

Oplodnja Sitni plodovi Odebljani plodovi Poetak zrenja

Maslinina muha

Dimetoat 0,1 % Fenthion 0,1 % Buminal 1 %

Dimetoat 0,1 % Fenthion 0,1 % Buminal 1 %

titaste ui

Ljetno mineralno ulje 2 %

Paunovo oko

Bordoka juha 1,5 2 %

aavica Cu preparat + Urea 46 2%

Cu preparat + Urea 46 2%

Nain zatite maslina po fenofazama

BERBA I PRERADA MASLINA

Berba maslina obavlja se krajem listopada, tokom studenoga i prosinca, a ponekad se produi i u sijenju idue godine. To je period kada nema veih poljskih radova, ni radova u turizmu u priobalnom podruju, gdje se uzgaja maslina. Ako se plodovi masline beru radi jela, onda se berba obavlja ranije ovisno o namjeni plodova, tj. da li proizvodimo zelene, poluzelene ili crne stolne masline. Ako se plodovi beru radi proizvodnje ulja, onda se berba obavlja kada plodovi postignu punu pigmentaciju, jer tada sadre najveu koliinu ulja. - a-ujedno je ista i najkvalitetnija. Poznato je da maslina nejednako dozrijeva, pa u momentu berbe imamo potpuno i djelomino zrele plodove. To je posebno izraeno u maslinicima razliitog sortnog sastava koje imaju i razliito vrijeme zriobe, pa se berba obavlja u vie navrata. Zbog djelovanja maslinine muhe, vjetrova i ovisno o vrstoi peteljke ploda, redovito dolazi do preranog otpadanja plodova koji sadre manje koliine ulja loijeg kvaliteta. Ovi se plodovi sakupljaju i uvaju do prerade, te po mogunosti posebno prerauju. Naini berbe

U praksi se maslina bere runo, upotrebom strojeva ili kombinirano. U naim uvjetima berba se preteno obavlja runo uz upotrebu eljeva za branje, mrea za rastiranje i drugih pomagala. To je mukotrpan i skup nain berbe, jer radnik za jedan radni dan (8 sati rada) moe ubrati samo 35-50 kg, ovisno o urodu i krupnoi plodova. Posebne potekoe u berbi i transportu ubranih plodova maslina javljaju se u maslinicima udaljenim od prometnica. Berba uz upotrebu strojeva - tresaa manje je zastupljena na privatnim gospodarstvima i preteno se primjenjuje na drutvenim posjedima. Svi tresai obavljaju berbu trenjom grana ili cijelih stabala, pri emu plodovi padaju na prostirku postavljenu ispod kronje. uvanje plodova do prerade Ovisno o duini uvanja do prerade, plodovi se uvaju u slatkoj vodi, morskoj vodi ili u otopini - 100 1 vode +4-6 kg soli. Najbolja kvaliteta ulja postie se kada se prerada vri odmah nakon berbe. Prerada maslina

Zreli plodovi maslina, namijenjeni proizvodnji ulja, sadre 40-55 posto vode i 18-25 posto ulja, ovisno 0 osobinama sorte. Maslinovo ulje ima relativnu prednost pred ostalim biljnim masnoama u prehrani, jer je ono jedno od rijetkih ulja koje ima takva organoleptika svojstva da se moe sirovo (nerafinirano) konzumirati. Provedbom postupka rafinacije, ulja su podvrgnuta raznim kemijskih i fizikim tretiranjima prilikom kojih se. osim nepoeljnih, velikim dijelom uklone i bioloki vrijedni sastojci, koji, kao to je spomenuto, ostaju u maslinovom ulju. Tako, maslinovo ulje osim energetike u prehrani ima i ostale ne manje vane posredne i neposredne biolokonutritivne funkcije. Tako na primjer, preko njega u organizam se unose esencijalne masne kiseline, provitamin A. D, i E vitamina, lecitina (grada staninih stijenki), prostaglandini (kontrakcije miia) itd. Meutim, maslinovo ulje zbog "kompleksnijeg" sastava je podlonije kvarenju. Kod nas najuestalije vrste kvarenja maslinovog ulja su kiselost i ueglost, a pospjeuje ih prisustvo taloga, vode, tekih metala, kisika (zraka), svjetlosti i poviene temperature.

Kvaliteta ulja prvenstveno se postie u tehnoloki optimalnoj berbi zdravih i neoteenih plodova, dobro sauvanim plodovima, do momenta berbe i pravilnim uvanjem ulja, tj. uklanjanjem prije spomenutih faktora koji ga kvare. Zatiti maslina treba posvetiti posebnu panju, jer se jedino od zdravog ploda moe dobiti u preradi kvalitetno ulje. Prema analizama dr. Branka karice, u prirodnim uzgoj-nim uvjetima na podruju Srednje Dalmacije (Makarsko primorje) meusobni odnosi (voda : ulja : kiselinski stupanj) u odreenom intervalu uzorkovanja kreu se kako prikazuje slijedea tablica:

Datum uzorkovanja

Postotak vode Postotak ulja Kiselinski stupanj

15. VIII. 47,50 6,64 30,24

20. IX. 40,00 9,72 26,43

10. X. 47,20 14,60 0,68

25. X. 50,60 16,66 0,57

10. XI. 50,70 20,05 0,70

25. XI. 54,80 21,43 0,73

10. XII. 37,55 24,55 0,95

Kako se iz gornjih podataka vidi, kiselinski stupanj ulja u periodu od 20. IX. do 10. X. naglo pada. Ovaj proces ide paralelno s fazom intenzivnijeg formiranja triglicerida, odnosno akumuliranja ulja u plodovima, a povezan je sa karakterom metabolizma ulja u stanicama plodova. Ovaj vremenski period nije strogo fiksiran, ve ovisi o klimatskim uvjetima i svojstvima tla, odnosno o uvjetima razvoja vegetacije. Na temelju viegodinjih ispitivanja moe se zakljuiti da je npr. u uvjetima makarskog podruja optimalna tehnoloka zrelost plodova. maslina koncem mjeseca studenog, pa bi tek u tom periodu trebalo poeti berbom. Kod nas se prerada plodova maslina u ulje provodi u pogonima za hidraulikim presama visoka pritiska, a u zadnje vrijeme se uvode najsuvremenije linije tipa prerade ekstrakcijom toplom vodom, odnosno duplom separacijom. Budui proizvedeno ulje ipak nije potpuno isto, zbog ega mogu poeti procesi kvarenja, treba ga uvati u slijedeim uvjetima: - ambalaa uvanja ne smije utjecati na ulje i treba ga tititi, to znai da ne moe biti od tekih metala (bakar. eljezo, cink i sl.) nego od stakla tamne boje, zasjenjenog stakla, plastike. (za ivene namirnice) i kamena. - ambalaa treba biti besprijekorno ista. Prije upotrebe treba je oprati deterdentima, te dobro isprati istom vodom, - zatvaranje ambalae uvanja treba biti hermetiko radi otklanjanja prisustva zraka i stranih mirisa. - prostorije uvanja (skladita) trebaju biti zasjenjene, prozrane i ujednaene godinje temperature. Ukoliko se ulje eli uskladititi due vrijeme, treba ga tokom proljea obavezno pretoiti s taloga i sloja vode. Neizbistreno ulje nakon prvog pretakanja treba u jesen jo jednom pretoiti s taloga. Iskustveno se zna da su maslinova ulja boljeg kvaliteta mutnija i kao takva tee se bistre. U suvremenim pogonima postoje odgovarajui filtri koji odstranjuju i najmanje organske i mehanike primjese, te ulju daju potpunu bistrou, pa potpuno isto ulje tee podlijee procesima kvarenja. Proizvodnja maslina za jelo

U naoj zemlji proizvodnja maslina za jelo je deficitarna, pa se za podmirenje trita uvozi 1000 do 1300 tona maslina godinje.

Postoji vie naina proizvodnje stolnih maslina crnih i zelenih od tradicionalnih naina, pa do vie suvremenih industrijskih naina. Tradicionalni naini upotrebljavaju se u domainstvima sa manjim rokovima trajanja maslina. Konzerviranje zelenih maslina

Takoer ima vie naina konzerviranja zelenih maslina za jelo. Prema mr. Mirku Gugi berba plodova obavlja se runo u fazi kada plodovi dobiju ukasto zelenu boju. Zatim se plodovi odlau u letvarice ili plastine gajbice nakon ega se uklanjaju sitni plodovi i druge primjese. U prvoj fazi prerade vri se odgoravanje plodova tj. hidrolitiko cijepanje oleuropeina kemijskim ili enzimskim putem. Trajanje procesa odgoravanja ovisi o pojedinim sortama, koncentracije otopine natrijevog hidroksida, veliini plodova, teksturi plodova, temperaturi otopine i dubini penetriranja otopine u pumpi. Nakon odgoravanja vri se ispiranje plodova istom vodom od ostataka luine i produkata hidrolitikog cijepanja. Zatim se plodovi stavljaju u salamuru koja sadri 6 do 10 posto natrijeva klorida. U novije vrijeme vri se ispitivanje mogunosti hidrolize oleuropeina (odgoravanje) u plodovima maslina djelovanjem enzima. Po dovretku procesa dorade vri se prebiranje i kalibriranje plodova. Tako pripremljeni plodovi stavljaju se u plastine bave, koji se nadolijevaju salamurom i konfekciraju se prema zahtjevima trita u odgovarajuu ambalau. Konzerviranje crnih maslina

Berba plodova obavlja se na isti nain u fazi pune zrelosti. Zatim se plodovi peru i odlau u kipuu vodu nekoliko minuta. Nakon toga se plodovi ohlade sa hladnom vodom, osue i spremaju u plastine bave, kojima se dodaje salamura sadraja oko 10 posto natrijeva klorida. Nakon odgoravanja odstranjuje se salamura i nadolijeva se nova salamura koja sadri oko 12 posto natrijevog klorida prethodno prokuhanog. U narednim postupcima postupa se kao kod konzerviranja zelenih maslina.

KALENDAR RADOVA

prema dipl. in. Dobroslavu Elezoviu Mjesec Radovi

I. Rez na pomlaivanje stabla iz panja ili iz guke. Prstenovanje stabla koje e biti pomlaeno u slijedeoj godini. Zatita od paunova oka - po potrebi. Zatita od titastih uiju.

II. Zatita od aavice. Gnojidba s NPK 17:8:9 s plitkom obradom tla. Sadnja novih stabala. Rez na pomlaivanje stabla iz panja ili iz guke.

III. Rezidba na rod i pomlaivanje stabla iz debla ili iz grana. Prstenovanje grana na rod. Ostavljanje snopia grana na stablu kao mamca za potkornjaka. Zatita od paunova oka. Gnojidba s NPK 17:8:9 s plitkom obradom tla, za one koji to nisu uinili u veljai.

IV. Pregled mamaca za potkornjaka, a krajem mjeseca njihovo uklanjanje i spaljivanje. Unitavanje korova herbicidima. Ovrna gnojidba KAN-om.

V. Zatita od maslininog moljca prije cvatnje. Navrtanje maslina.

VI. Zatita od maslininog moljca (zatita ploda). Unitavanje korova herbicidima.

VII. Zatita od maslinine muice otrovnim mamcima. VIII. Uklanjanje izdanaka.

Ljetni rez masline (obrana od sue). Priprema tla za sadnju maslina.

IX. Zatita od maslinine muice otrovnim mamcima. Zatita od paunova oka. Gnojidba s NPK 8:16:22 i duboka obrada tla.

X. Postupna berba plodova za jelo.

XI. Berba plodova za jelo i ulje. Zatita od paunova oka - po potrebi.

XII. Rez na pomlaivanje iz panja ili iz guke. Za one koji nisu obavili gnojidbu i obradu: gnojidba s kompleksnim gnojivom bez duika i obrada tla. Berba plodova za ulje.

LITERATURA

1. Bakari P. - Postupak obnove stabala maslina nakon, poara. Dubrovnik. 1984. g. 2. Bakari P. - Za visoke urode maslina, Dubrovnik. 1984. g. 3. Bertolami A. - Olivi Catalog Generale. 1988. 4. Brneti D. - Naela integralne zatite masline. Glasnik zatite bilja - Zagreb - Maslinina muha. Zagreb 1980. 5. Elezovi D. - Praktino maslinarstvo. Split. 1980. 6. Buli S. - Graa za dalmatinsku elajografiju, ibenik 1921. 7. Giperborejski B. - Markovi T. - Dendrologija, Sarajevo 1952. 8. Gugi M. - Konzerviranje zelenih plodova masline domae sorte oblice -

magistarski rad, Zagreb. 1984. 9. Horvat I. - Nauka o biljnim zajednicama. Zagreb. 1949. 10. Institut za jadranske kulture i melioracije kra, Split

- Prirodni uvjeti i perspektive poljoprivrede opine Omi. Split. 1964. 11. INA Kutina - Gnojidba poljoprivrednih kultura. Ivani Grad. 1986. 12. Jelavi A. - Tla na kvartalnim krincima u Primorju i na otocima Dalmacije.

Zagreb. 1962. 13. Kipati-Maceljski - Zatita voaka i vinove loze. Zagreb 1984. 14. Kovaevi . - Primijenjena entomologija. Zagreb. 1961. 15. Kirigin Marin - Archaologischer fuhrer durch mitteldalmatien, Split, 1989. 16. Magdefrau - Ehrendorfer - Botanika, sistematika, evolucija. i geobotanika, Zagreb, 1988. 17. Miljkovi I. - Praktino voarstvo, Zagreb, 1979. - Postojbina i kultura masline na Sredozemlju 18. Mimica A. - Dobar i lo primjer organizacije zatite maslina na podruju

Omia. Zagreb 1961. 19. Mladar N. - Katalog sadnog materijala za podruje Dalmacije, Split, 1982. 20. Mladar - Vlai - Uzgoj voaka u krakim poljima, Split, 1982. 21. Modun E. - Agrotehniki praktikum za masline, Zagreb, 1983. 22. Novak G. - Prethistorijski Hvar. Zagreb. 1955. 23. Oani S. - Voarstvo. Zagreb 24. Pikori O. - Poumljavanje kra. Split. 1950. 25. Tomii A. - Bolesti masline i njeni tetnici. Split, 1958. 26.Una grande industria nel progresso dell irrigazione - (Catolog).

Redd Irigation Systeme, Roma, 1979. 27. Vlai A. - Morfoloki, citoloki i fizioloki steriliteti sorata maslina, Split, 1980. 28. Vitolovi V. - Specijalno voarstvo, Zagreb, 1949. 29. ui-Ciglar - Usmjerena i integralna zatita maslina. Samobor, 1987. 30. Grupa autora - Proizvodnje i prerade ulja u uljarama FAO, Roma, 1956. 31. Mimica A. - ovjek i maslina. Split, 1991.

KAZALO

UVOD SELIDBE MASLINA GOSPODARSKI ZNAAJ UZGOJA MASLINA Uzgoj maslina u svijetu Uzgoj maslina u Hrvatskoj PODRIJETLO MASLINE BOTANIKA PRIPADNOST SORTE MASLINA Domae dominantne sorte Intraducirane sorte BOTANIKA SVOJSTVA Morfoloka svojstva Fizioloka svojstva ivotni vijek i rodnost masline EKOLOGIJA Klimatski uvjeti Poloaj tlo RAZMNOAVANJE MASLINA PODIZANJE NASADA I UZGOJ MASLINA AGROTEHNIKE MJERE Obrada tla Gnojidba Navodnjavanje 7.atita od vjetra REZIDBA MASLINA Zatita maslina BERBA I PRERADA MASLINA KALENDAR RADOVA LITERATURA