6. Misterija Anasazija

Misterija Anasazija

Semir Osmanagi

MISTERIJA ANASAZIJA

PRIJE HILJADU GODINA AMERIKI PUSTINJSKI KANJONI SU BILI SVJEDOCI RAZVIJENE CIVILIZACIJE KOJA JE MISTERIOZNO NESTALA DAVNO PRIJE

DOLASKA INDIJANACA. SASVIM NEOEKIVANO, AUTOR OTKRIVA IZNENAUJUE PORUKE NAOJ CIVILIZACIJI.

http://www.alternativnahistorija.com/AH6.htm (1 of 164) [17.3.2008 23:40:12]

Misterija Anasazija

S A D R A J Uvod

1. Koronado2. Fajada Butte3. Hungo Pavi4. Pueblo Bonito5. Chetro Ketl6. Pueblo del Arroyo7. Kin Kletso8. Putevi Anasazija9. Aztec

10. Velika kiva11. Mesa Verde12. Mesa Verde astronomi13. Skok ka totalnoj slobodi Anasazija14. Tornjevi Hovenweepa15. Indijansko nebo nad Arizonom16. Poruke Hopija17. Canyon de Chelly18. White House19. Krug se zatvara20. Ponovni susret sa Melvinom21. ACIO22. Peina23. Projekat Antika strijela

Index imena i pojmova


Misterija Anasazija

MISTERIJA ANASAZIJA UVOD Zadnja dva miliona godina povrina Zemlje svjedoi o smjeni osamnaest ledenih doba koja bi trajala po 100 000 godina. Izmeu njih bi dolazilo do kratkih privremenih perioda zatopljavanja, ne duljih od dvanaest hiljada godina. I to su ere kada bi startali novi ivotni ciklusi. ivot bi bujao, planeta zazelenila, zvukovi raznih bia bi odzvanjali na sve strane. Mi se nalazimo pri kraju jo jednog prolaznog toplog perioda koji je zapoeo prije 11 500 godina. Ubrzano se pribliavamo novom ledenom dobu. Promjene vremena e se intenzivirati: hladni predjeli postajae hladniji, topli jo topliji. Zavrie se jo jedan ciklus. Dominirajua civilizacija e vidjeti svoj kraj i bie potrebno jo mnogo generacija dok se ne pone ispoetka. Izgubie se ona nit koja e spajati civilizacije razliitih toplih perioda. Ili e ponegdje preivjeti u oralnoj tradiciji ili nekom zapisanom dokumentu. Zatim e postajati legendom da bi se vremenom utopila izmedju mita i imaginacije. Da li e nai daleki potomci znati za nas ili e i oni misliti da su prva inteligentna civilizacija na Zemlji kao to se mi zanosimo svojim neznanjem? Da li e znati cijeniti raznolikost i spiritualnost to nama nedostaje? S pogledom uperenim u budunost priati emo o prolosti. Ne tako dalekoj. O onima koji su uporedo s nama rasli i dijelili jedan kutak Planete. Na koje smo zaboravili kao da nikad nisu ni postojali. Iza njih nije ostalo mnogo. Ruevine zgrada i astronomskih graevina. Pokoji glif u kamenu. I poneka legenda onih koji su doli davno nakon njihovog odlaska. Tristo godina nije puno za jednu civilizaciju. Zapravo po strogim naunim kriterijumima teko bi ih i bilo nazvati civilizacijom. Pogotovo kad nemamo pouzdanih podataka o tome odakle su doli, niti su ostavili pismo da nam opiu svoja znanja, a jo uvijek je misterija zato su bez traga napustili svoja ognjita da se vie nikada ne vrate. Njihove gradove smo nazvali nekim svojim imenima. Kako su ih oni zvali, ne znamo. Koja je bila svrha udnovatih graevina moemo samo nagaati. U tome je izazov ove knjige. Iz dubina kosmike historije izvui na povrinu makar djeli znanja onih koji su otili. Da se ne zaboravi.


Misterija Anasazija

Mi ih zovemo Anasazi KORONADO (1) Albukerki (Albuquerque), Novi Meksikojuli 2004. Slijeem u polumilionski Albukerki. Treina populacije prostranog, ali slabo naseljenog Novog Meksika je smjetena ovdje. Rent-a-car agencije na amerikim aerodromima vie nisu u pristaninim zgradama. Danak strahu od terorizma. atl me vozi nekoliko kilometara van aerodroma. Formalnosti u AVIS-u traju par minuta. Klju me eka u sportskom Hyndai Santa Feu. Sunano jutro i iroki auto-put mi prave drutvo na poetku mog obilaska svijeta Anasazija i etiri amerike drave: Novi Meksiko, Kolorado, Juta i Arizona.

******** Novi ivot je roen. Beba je zaplakala u sobici kamenih zidova. Smjetena je na pokriva. Uz nju je postavljen klip kukuruza (majka kukuruz) odakle se ne pomjera narednih dvadeset dana. Beba ostaje u mraku za to vrijeme. Rano izjutra dvadesetog dana, majka podie dijete, uzima ga lijevom rukom u naruje, podie klip kukuruza desnom rukom klima glavom prema svojoj majci, baki djetetovoj izlaze iz kue i kreu se prema istoku. Zaustavljaju se, tiho mole, i poinju lomiti kukuruzna zrna bacajui ih prema izlazeem Suncu. Kada je Sunce izalo itavom veliinom na horizontu, majka istupa naprijed, podie dijete ka Suncu i govori: Oe Sunce, ovo dijete pripada Tebi

********

Kako su Anasazi sebe zvali, nije poznato. Nekoliko stotina godina nakon njihovog odlaska brojni Navaho indijanci su doli sa sjevera (iz Kanade) i vidjevi ostatke gradjevina njihove autore su prozvali Anasazi (drevni narod ili, u drugom prijevodu, neprijatelji naih drevnih predaka). Moderna historiografija sasvim zgodno uklapa pojavu Anasazija u svoje okvire. Pominju tri evolutivne faze: onu od prije dvije hiljade godina i pojavu prvih nomada, drugu fazu


Misterija Anasazija

oko 600. godine i prva naselja izgraena pod zemljom i napokon razvijenu fazu gradnje kamenih gradova od X-XIII stoljea. Sasvim neoekivano, njihovi gradovi smjeteni na ogromnim prostranstvima bivaju istovremeno naputeni u XIII stoljecu. Vladajua teorija je da je dolo do migracije u dva smjera: na jugozapad (dananji Hopi indijanci u Arizoni, koji tvrde da su im Anasazi bili preci) i na jugoistok (devetnaest plemena Pueblo indijanaca u Novom Meksiku). Ali tu se javlja mali problem, jer postoji veliki civilizacijski jaz izmedju nestalih Anasazija i pojave Pueblo indijanaca.

********

Medju rijetkim pisanim dokumentima o onome to je zateeno u nedirnutom gradu Anasazija, saznajemo vie iz pera ranera i arheologa Al Wetherhilla koji je 1882. posjetio kanjon Mesa Verde. Stvari u sobama su bile ostavljene kao da su njihovi vlasnici otili nekome u posjetu. Perfektni primjerci vaza i posuda su bili uredno sloeni na podu; kuni alati na mjestima gdje su ih ene zadnji put upotrijebile dokazi djejeg igranja i mukaraca koji su se okupljali, davno dogorjelog pepela u ognjitu Nije bilo nikakvih znakova nasilja. Gotovo da smo mogli vidjeti te ljude oko nas. Gledati ih kako rade u polju dok psi laju i urke se glasaju; ene koje melju kukuruz i pripremaju dnevni obrok te djeca koja se igraju u blizini kua. inilo se kao da sam posjetio sveto tlo ovih mirnih domova zauvijek nestalog naroda

******** Vonja je ugodna. Pravim prvu pauzu u Taco Bellu. U restoranu srednjokolci. Indijanska lica. Podsjeanje da sam uao na teritorij Sandia Pueblo rezervata. Na parkingu dugokosi indijanac, pedesetih godina, stopira. Prije nego to otvaram vrata auta pitam ga dokle ide. Do San Isidra, a odatle autobusom do Farmingtona. Poto je meni plan da noim negdje oko Farmingtona nudim mu prijevoz. Ali, upozoravam ga, doi emo kasno naveer, jer stajem u Koronadu i ostajem due u ako Kanjonu. Osmotri me, kao da razmilja da li e mu vonja prijati u mom drutvu. Onda klimne glavom potvrdno, govorei da ima dva dana vremena prije nego to mu pone sastanak u Farmingtonu. Melvin, predstavlja se. Ja sam prevodilac Santa Ana Pueblo indijanaca. Prekosutra se sastaju predstavnici Pueblo indijanaca, Juta indijanaca,


Misterija Anasazija

Navaho i Apaija. ini mi se da emo imati interesantan razgovor tokom vonje.

******** Suneve zrake su se odbijale od bljetavih oklopa tristo konjanika koji su ponosno paradirali glavnim trgom Meksiko Sitija. Na njihovom elu je kapetan-general Don Francisko Vaskez de Koronado (de Coronado). O ovom trenutku je matao ve dvije godine otkako ga je 1538. Mendoza postavio za guvernera provincije Nova Galicija (Nueva Galicia). U sebi je ponavljao sve poznate podatke o zemlji smjetenoj sjevernije od Nove panjolske (kolonijalnog Meksika) Kada su muslimani osvajali Portugal 714. godine sedam katolikih biskupa je, sa svojim sljedbenicima, pobjeglo preko Atlantika u zemlju poznatu kao Antilija i osnovalo sedam gradova. Vremenom su poele kruiti legende da su ti gradovi (Cibole) puni zlata, srebra i dijamanata Nakon udesa njihovog broda u Meksikom zaljevu tri panjolca i Esteban iz sjeverne Afrike su, nakon osam godina lutanja po neistraenim prostorima (dananjeg Teksasa i sjevernog Meksika), napokon doli u Meksiko Siti 1536. godine. Gradskim liderima su govorili kako su usput uli price o velikim gradovima ije su ulice prepune zlatara, zgrada sa mnogo katova i kamenih kapija optoenim dragim kamenjem Kralj panjolske je pokazao poseban interes za legende i 1539. poslao ekspediciju da ih istrai. Esteban je sluio kao vodi, a fratar Markos de Nica je bio predstavnik krune. Prvi susret ekspedicije sa Zuni indijancima u gradiu Havikuh doveo je do stradavanja Estebana i njegove druine. Fratar Markos se vratio u Meksiko Siti i izvjestio o postojanju zlatnih gradova, od kojih je najmanji bio vei od Meksiko Sitija. General Koronado se vratio u stvarnost. Nastavio je odmahivati gomili okupljenoj na glavnom gradskom trgu. Nakon pozdravljanja sa vicerojom, kraljevim namjesnikom u Novoj panjolskoj, kolona sa konjanicima i zastavama, hiljadu crnakih robova i indijanaca, hiljadu konja te stada ovaca, krava i mazgi sa zalihama hrane naputaju Meksiko Siti. Koronado se ve slavodobitno vidi na povratku nakon otkria sedam zlatnih gradova Cibole kako, ovjenan slavom i bogatstvom, potamnjuje Kortesovu i Pizarovu popularnost.

******** Svih devetnaest Pueblo plemena je smjeteno u radijusu od 350 milja, govori mi


Misterija Anasazija

Melvin. Santa Ana, moje pleme, je desno odavde (rukom pokazuje kroz svoj prozor). Do nas su Zia, Hemez, Koiti, Santo Domingo Ispod nas (okree se prema zadnjem prozoru) je Sandija pleme. A tamo su ti (ruka mu ide iza mog vrata) Laguna, Akoma i Tohaili Kojim poslom ide u Farmington? Kakav sastanak imate? pitam. Tuili smo Vladu SAD da nas ne titi od korporacija koje koriste uran sa naih teritorija, a ne plaaju dogovoreno odgovara. Rekao si da si prevodilac u svom plemenu. Da li zbilja danas postoji potreba za takvom funkcijom? To jeste djelomino relikt prolosti. Ali, naa je tradicija vrlo jaka i jezik se pomno njeguje bez obzira to nas je ostalo samo nekoliko stotina. A onda, mi svi govorimo drugaije medju Pueblo plemenima. Takodje, Apai, Jute i Navaho imaju potpuno razliite jezike. Stoga prevodjenje postaje vano za medjusobnu komunikaciju. A ti, kojim si ti poslom u Novom Meksiku?, upitao me je. Izuavam Anasazije, kratko odgovorih. ta zna o njima? Znam da vi, Pueblo, tvrdite da su bili vai preci, odgovaram sa upitnim pogledom i ekam njegovu reakciju. Da, Anasazi su nai drevni preci, zamiljeno odgovara.

******** Koronado je sa svojom ekspedicijom pratio rijeku San Pedro (uao u dananje SAD). Zauzeo je Havikuh i vojniki porazio Zuni indijance. Medjutim, zlatne gradove nije naao. Nastavljao je na sjeveroistok, napadao indijanska naselja (puebla), gubio vojnike i robove, ostajao bez hrane. Proao je Arizonu, Novi Meksiko, Teksas, Oklahomu i Kanzas. Ni traga od legendarnih gradova Cibole. Odluio se na povratak. Dvije godine nakon glamuroznog ispraaja 1540. vratio se u Meksiko Siti sa samo stotinjak vojnika i praznih ruku. Ekspedicija je proglaena neuspjehom.

******** Sa desne strane puta ganitna tabla sa natpisom: Coronado, State Monument.


Misterija Anasazija

Prekidam razgovor sa Melvinom. Parkiram ispred zgrade muzeja. On mi kae da e me priekati na klupi u hladu.

Fotografija 1: Ulaz u drevno indijansko naselje Kuaua u Koronado nacionalnom parku, Novi Meksiko

Ovdje je nekada bio pueblo Kuaua, gradi sa 1 200 prostorija. U septembru 1540. je glavnina armije generala Koronada bila zauzeta u sukobima sa Zuni i Akoma indijancima, ali je izvidnica dola u ovu dolinu. Brutalno su se ponijeli prema domainima i dolo je do opeg sukoba. Neki dokumenti tvrde da je Koronado ovdje proveo itavu zimu, ali arheoloki dokazi to ne potvrdjuju. Iz muzeja put vodi ka vrlo skromnim ostacima ruevina gradia i replici jedne prostorije i jedne kive (duhovnog sredita naselja). Ako je gradi podignut u XV stoljeu, dakle samo 300 godina nakon dominacije Anasazija, onda je bio vrlo blijeda kopija razvijenijih predaka. Zidovi su tanki u poredjenju sa gradnjom Anasazija, arhitektura inferiorna. Tabla na uskoj stazici: ne uznemiravajte zmije dok prelaze. Ovo mjesto simbolino postaje raskre postojeih i nepostojeih svjetova i dogadjaja. General Koronado je ovdje prezimio, a nema dokaza za to. Traio je nepostojee zlatne gradove sa sasvim realnom vojnom silom. Tadanji (a i dananji) Pueblo indijanci tvrde da su potomci Anasazija, mada postoji uoljiv civilizacijski jaz izmedju njih i to bi trebalo da negira njihovu tvrdnju. Dravni monument Koronado zapravo nema


Misterija Anasazija

monumenta. Natpisi u muzeju veliaju barbarski ulazak prvih Evropljana na sveto tlo mirnih indijanaca. I tako redom. Sve je zbrkano. to je stvarnost? Ima razloga da sam ovdje u drutvu ba Pueblo indijanca. Morau neke odgovore da dobijem od njega.

Fotografija 2: Naselje Kuaua od nekadanjih preko 1200 prostorija na etiri nivoa je najveim dijelom pretvoren u prainu

FAJADA BUTTE (2) ako kanjon, Novi Meksikojuli 2004.


Misterija Anasazija

Melvin i ja nastavljamo putovanje Novim Meksikom. Ovo je zemlja ikarila Apai indijanaca, pokazuje mi rukom na desnu stranu. Sjeverno, sve do Kolorada, je njihova teritorija. Ubrzo dolazimo do raskrsnice prema ako nacionalnom parku. etrdeset kilometara vonje neasfaltiranom pranjavom cestom. Na nekoliko mjesta usjeci sa znakovima upozorenja da nisu prolazni prilikom kia. Tada je Kanjon odsjeen od svijeta. Naseljenog mjesta nema uokrug 100 kilometara.

******** Melvine, da li tvoje pleme jo uvijek ima obiaje komuniciranja sa duhovima predaka?, napokon sam uputio direktno pitanje mom saputniku. Svaki od Puebla ima svoje vidovnjake. Oni su u stanju da vide u druge dimenzije i kontaktiraju duhove naih starih. Da li ti moe da vidi? slijedilo je moje pitanje. Melvin je zastao na as kao da odmjerava koliko treba da mi kae. Da. Ja sam los nuevos videntes nova generacija vidovnjaka. elio sam da znam zato se nazvao novom generacijom. to je to to ine razliito u odnosu na svoje prethodnike. I, zapravo, kako je dolo do pojave vidovnjaka. Davno prije dolaska panjolaca, zapoeo je postojali su vanserijski vidovnjaci iz reda Anasazija. Oni su bili u mogunosti da ine nezamislive poduhvate. I predstavljali su poslednju kariku znanja koja se protezala hiljadama godina u prolost i zavravala sa Majama i Toltecima Meksika. Osjetio sam da dolazim na djelomino poznati teritorij. ta misli kako su Anasazi poeli izlaziti na put znanja?, nastavljam. Vidi, to je interesantno. U jednom momentu, iz radoznalosti ili gladi, prvi Anasazi su poeli jesti energetski mone trave. Kada su trave izazvale udnovate efekte, oni su ih poeli analizirati, govori Melvin istovremeno pokuavajui da razazna moje reakcije. Dakle, prvi Anasazi vidovnjaci su to postali sasvim sluajno, zakljuujem. I kakve efekte su te trave izazivale?, pitam i usporavam auto, jer se pribliavam svom dananjem odreditu, a elim da ovaj razgovor potraje to due.


Misterija Anasazija

Najvanija posljedica je bila da su otkrili postojanje dva svijeta, dvije svijesti. Nau svakodnevnu, materijalnu, ulnu svijest, koju kontrolira desna strana mozga. I onu uzdignutu svijest, iznad naih pet ula, kojoj pristup ima lijeva strana mozga. Kasnije su razradili tehnike kojima bi lake doprli u stanje uzdignute svijesti. Kao stimulans su koristili iste trave, ali bi im bilo dovoljno da udiu dim i meditacijom bi doprli na mjesto odakle bi mogli da vide. ta bi sve mogli da vide?, ostajem fokusiran. Vidjeti znai imati pristup znanju. Prolosti i budunosti. Ima li ti pristup detaljima iz prolosti? pitam i smijeim se u sebi. Kao da mi je Melvina nebo poslalo. Imam toliko pitanja za njega. Rekoh ti da sam vidovnjak. Kada se fokusiram da vidim u prolost onda znam sve to se tada dogadjalo.

********

Iznenada smo izbili na asfalt. Uli smo u oblast Nacionalnog parka. ako kanjon je na listi zatienih svjetskih spomenika kulture. Iza prve okuke prizor koji me obuzima posebnim osjeajem: izbili smo pred Fajada Butte. Impresivno kameno brdo koja se uzdie 135 metara iznad polupustinjskog tla obraslog ikarom. Nalazim se na preko 2 000 metara visine i uao sam u srce kompleksa Anasazija. Parkiram da napravim nekoliko fotografija. Pitam Melvina hoe li da ga slikam. Kae da se Santa Ana indijanci nerado slikaju. Vie nisam insistirao. Oblaci urno prolaze iznad Fajada Butte i to mi daje bijelu pozadinu na fotografijama. Fajada je panjolska rije i znai pojas. Na mjestima gdje se sastaju materijali razliite vrstoe dolazi do odronjavanja i iz daljine to nalii crnom (sjenovitom) pojasu. Prije ezdesetak miliona godina ovdje je bilo more i to je razlog to su na vrhovima ovih brda pronadjeni ostaci koljki, zubi prethistorijskih ajkula, rakova i morskog pijeska. Za novih ezdeset miliona godina i ovi prirodni monumenti e se potpuno odroniti i zauvijek iseznuti iz krajolika. (Time e kaubojski filmovi ostati bez svoje prirodne pozadine.)


Misterija Anasazija

Fotografija 3: Fajada Butte, impresivan prirodni monument sa naseljem Anasazija ugraenim u liticama, ako kanjon, Novi Meksiko

Dugogodinje studije su potvrdile da su Anasazi na ovom mjestu imali vrlo razvijenu astronomiju. Dosada je pronadjeno 13 petroglifa, geometrijskih simbola uklesanih na kamenim liticama. Svaki petroglif istie igru svijetla i sjene tokom kljunih poloaja sunca i mjeseca na nebu: proljetna i jesenja ravnodnevnica, te ljetni i zimski solsticij. Preciznost kojom su petroglifi locirani je fenomenalna: samo na jedan dan u godini suneva ili mjeseeva svjetlost pada na eljenu toku petroglifa. Na ovom svetom brdu Anasazija pronadjeni su ostaci nekoliko graevina i keramike. Motivi na keramici upuuju na period izmedju X i XII stoljea, doba kada je ovaj kanjon bio sredite svijeta Anasazija. Na jugozapadnoj strani je otkrivena 230 metara dugaka rampa koja se uzdie preko 100 metara. Rije je o vrlo sloenom graevinskom poduhvatu izvedenom bez ikakvih metalnih alata. Pronaeni su ostaci jedne kive, svete krune prostorije Anasazija, u kojoj su vidovnjaci odravali svoje sesije.

******** Napraviti kivu na liticama Fajade je bio zahtijevan posao, ponovo otpoinjem razgovor sa Melvinom.


Misterija Anasazija

Gdje god su Anasazi ivjeli, imali su i kive. Vidovnjaci bi se tu dnevno okupljali i ukrtali informacije iz dva svijeta, odgovara. Kau da je sipapu, rupa u zemlji unutar kive, simbol prethodnog svijeta, pitam. Sipapu je vie od toga. Nai stari su doli na ovaj svijet iz zemljine utrobe... (Dok ga sluam u sebi prevodim: preivjeli stanovnici prethodne apokalipse su bili smjeteni u podzemnim peinama.) Prva tri svijeta su bila unitena vatrom, ledom i vodom (Znam da govori o tri katastrofe koje su unitile prethodne civilizacije: vulkani, ledeno doba i potop nakon potonua Atlantide.) Kada se voda povukla, bogovi su traili da nai preci izau na povrinu i zaponu sa etvrtim svijetom. Svaka kiva ima sipapu kao podsjeanje odakle smo doli. Takodje, duhovi naih predaka se redovno prizivaju na naim sesijama kroz ovaj otvor. On je kapija izmedju unutranjosti majke Zemlje i nas na povrini, izmedju prolosti i sadanjosti. Da li su postojale granice za vidovnjake? pitam. U ona stara vremena, broj vidovnjaka se poeo naglo iriti. Nove generacije su se uile kako da vide. I to je bio poetak njihovog kraja. Sa prolaskom vremena, broj vidovnjaka je porastao, a pogotovo je rasla njihova obsesija sa onim to su vidjeli. Postajali su vrlo vjeti i mogli su posjeivati udne svjetove koji bi ih ispunjavali strahom i potovanjem. Ali, zbog njihove obsesije vidjenim, prestali su biti mudri i ljudi od znanja. Da li je obsesija bila sudbinom svih vidovnjaka?, pitam. Ne. Neki vidovnjaci su izbjegli tu sudbinu. Bili su veliki, mudri, pravi ljudi od znanja. Uspijevali su vienje koristiti pozitivno i prenositi blagotvorni utjecaj na lanove svojih zajednica. Ja sam siguran da su, pod njihovim vostvom, populacije itavih gradova prele u druge svjetove da se nikad ne vrate. Ta me reenica oinu poput groma. Time je potvrdio moje slutnje o sudbini Maja. I, sada evo, na poetku mog susreta sa svijetom Anasazija, ve mi daje odgovore i o njihovom misterioznom nestanku.

******** Najpoznatiji petroglifi Fajade su dvije spirale uklesane u stijeni. Vea spirala ima 19 krunih linija; manja je lijevo od nje sa devet i po linija i izduenim zavretkom.


Misterija Anasazija

U podne, na prvi dan ljeta, suneva zraka se probija izmedju stijenja i, u obliku noa, pada tono na sredinu vee spirale. Na prvi dan zime, dva svjetlosna noa padaju tono na ivice vee spirale. I, na koncu, na prvi dan proljea i jeseni, svjetlosni no prolazi kroz sredinu manje spirale. Sjajno.

Fotografija 4: Dvije suneve zrake padaju na ivice spirale oznaavajui prvi dan zime, petroglif Fajada Butte,

ako kanjon, Novi Meksiko Kretanje sunca na horizontu se odvija u ciklusima: bri tokom proljea i jeseni, sporiji ljeti i zimi. U danima koji prethode 21.09. i 23.03. sunce mijenja svoju nebesku putanju ak po pola stepena svaki dan. Meutim, oko 22.06. i 22.12. putanja strano uspori i postaje gotovo identina dan za danom. Otuda i pojam solsticij, odnosno nepominost na latinskom jeziku. Anasazi su znali za ove pojave. U legendama Hopija i Pueblo pominju se mogunosti da e se sunce prestati zauvijek kretati u danima oko poetka ljeta ili poetka zime. Dakle, ili e zemlja potonuti u vjenu hladnou ili e ljetne vruine biti neprestane. Stoga i plesovi Indijanaca da umilostive boansko Sunce da ne prestane sa svojim nebeskim kretanjem.


Misterija Anasazija

Fotografija 5: Suneva zraka, poput svjetlosnog noa, prolazi kroz sredinu uklesane spirale samo na dan ljetnjeg sunevog solsticija, Fajada Butte, ako kanjon, Novi Meksiko

Slino kao i sunce, tako i mjesec ima svoje cikline ritmove. Prilikom njegove najsjevernije orbite vizuelno se dogadja slino nebesko mirovanje kao i kod sunca prilikom solsticija. Zahvaljujui sunevoj gravitaciji, mjeseeva orbita se ponavlja svakih 19 godina i ta se pojava naziva Metonskim mjeseevim ciklusom. Glavno "mirovanje'je praeno sa sporednim (manje ekstremnim) mirovanjem svakih devet i po godina. Anasazi su obratili posebnu panju ovim mjeseevim mirovanjima. Pomenuti piktoglif spirala na Fajade Butte - biljei glavni period mjeseevog mirovanja na taj nain da obasja piktoglif u potpunosti, a granica sjene ide lijevim obodom spirale. Drugim rijeima, Anasazi su znali za Metonski ciklus, za dane koji su se ponavljali svakih devetnaest godina kada bi se mjesec naao u istom nebeskom poloaju. Za vrijeme sporednog mjeseevog mirovanja svijetlost obasja ravno jednu polovinu spirale idui tono kroz njenu sredinu; druga polovina je u sjeni. Ugao koji formira


Misterija Anasazija

mjeseeva sjena identian je uglu usjeene linije spirale na mjestu njihovog dodira. Dodamo li tome da se period glavnog mirovanja od 19 godina poklapa sa brojem linija na veoj spirali (19), a period sporednog mjeseevog mirovanja poklapa sa brojem krugova velike spirale (devet i po), upotpunjuje se nevjerovatna astronomska pria o piktoglifima Fajade Butte. Ove igre sjenke i svijetla su mogue, jer se ispred piktoglifa nalaze tri kamena bloka, svaki visok po 2 metra i teak po nekoliko tona. Jo uvijek se vode polemike da li su ovi blokovi nastali prirodnim odronjavanjem ili su ih Anasazi tu postavili. Nevjerovatna preciznost kojom svijetlo pada na spirale za mene je dovoljan dokaz da su Anasazi postavili ove kamene blokove na takav nain da blokiraju i proputaju svjetlost da bi dobili eljene astronomske efekte. Petroglifi se nalaze na jo nekoliko litica. Geometrijski oblici dvostruke spirale i zmije ponovo biljee isti efekat kod ekstremnih nebeskih poloaja sunca. Posebno je interesantna sjena koja se formira za vrijeme jesenje ravnodnevnice kada linija sjene istovremeno dodiruje glavu, tijelo i rep krivudave zmije. Zmija, odnosno serpent, je motiv koji Anasazi koriste slino kao i Maje. Simbol znanja, superiorno nebesko bie. Anasazi nisu ostavili pisanih dokumenata. Ali, i ovih nekoliko krtih znakova u kamenu su dovoljni da razuvjere historiare da su Anasazi pratili nebeske pojave da bi utvrdili kada je vrijeme za sjetvu. Perfekcija njihovih piktoglifa daleko nadilazi potrebe zemaljskog kalendara i agrikulturnog drutva. Anasazi nam ostavljaju geometrijsku poruku o svojim astronomskim konceptima. HUNGO PAVI (3) ako kanjon, Novi Meksikojuli 2004. Ulazak u ako kanjon. Osjeaj divlje ljepote. Ili, lijepe divljine, svejedno. Polupustinjski predjeli, surovih zimskih uvjeta, kratkih kinih perioda, sunca koje pri tokom ljetnih


Misterija Anasazija

mjeseci, prosto ne odaje mjesto koje je nekada bilo ivim centrom Anasazija, njihovim duhovnim, komunikacijskim, graevinskim i trgovakim sreditem. Prije 130 godina je prvi nabasao na kanjon Richard Wetherhill: Tamonje ruevine su ogromne. Jedanaest je velikih puebla ili naselja koja sadre od stotinu do pet stotina prostorija i vei broj manjih naselja Koliko, ne znam, sigurno ih je vie od stotinu. Meni predstoji obilazak dvadesetak kilometara Kanjona.

******** Hej, Melvine, ko je dolazio na mjesta naputenih gradova Anasazija?, koristim nekoliko minuta za razgovor prije nego to izbijem na prvi grad u Kanjonu. Doli su osvajai, odgovara mi moj saputnik, Pueblo indijanac. Ko su bili ti osvajai?, uporan sam. Drugi indijanci. Sputali su se u ove predjele i jo junije, u Meksiko, gestikulira rukom i pokazuje u pravcu jugozapada. Kako to da su oni osvajali duhovno naprednije narode?, pitam se naglas. Ve sam ti rekao da su pojedini gradovi, pod vostvom velikih vidovnjaka, napustili ovu dimenziju znatno ranije. I ovdje, i u Meksiku, i u svijetu Maja. Oni to su ostali, bili su pod vostvom onih koji su bili opsjednuti vienjem i koji nisu imali praktine odgovore za interese svojih zajednica. Oni si bili fijasko. Da li je bilo spiritualnog kontinuiteta Indijanaca-osvajaa sa starosjediocima?, interesuje me. Vidi, ovi osvajai bi zavladali materijalnim svijetom. Ali, nisu nikad nauili da vide. Kako misli da nisu nauili vidjeti? Pa mora medju dananjim indijancima biti onih koji prelaze izmedju dvije dimenzije, nastavljam diskusiju. Moj novosteeni prijatelj se smijei. Udahne duboko i nastavlja. Nije da nisi u pravu. Novi spiritualni lideri su uili procedure Anasazija, Tolteka, Maja Medjutim, oni nisu ovladali unutranjim znanjima. Zato ih ja i ne zovem vidovnjacima ve vraevima. Oni zapravo nisu znali to im se dogaa prilikom spiritualnih izleta, niti su to znali objasniti, jer nisu vidovnjaci.


Misterija Anasazija

Kako je dolazak panjolaca utjecao na njihov rad? pitam. Kada su panjolci doli, stari vidovnjaci su ve stoljeima bili odsutni. Nove generacije vraeva su poele da osiguravaju svoje pozicije. Spiritualno inferiorni i barbarski nastrojeni panjolci su zapravo pomogli novim liderima Indijanaca da ovrsnu To mi se uinilo malo nelogino, ali ve smo izbili na proirenje puta

******** Hungo Pavi, akoanska velika kua, kako stoji na tabli pored naselja, je na ulazu u Kanjon. Nije poznato originalno ime koje su mu dali njegovi graditelji. Jedan od moguih prijevoda imena sa indijanskog bilo bi travnato proljetno mjesto.

Fotografija 6: Ulazak u Hungo Pavi, naselje Anasazija u ako kanjonu, Novi Meksiko, naseljen u periodu 1 000 1 250 godine

Naseljeno od 1000 1250-ih, sveto mjesto, uite sa potovanjem, te rijei sa table upuuju na respekt. Sa dosta sigurnosti se moe ustvrditi da je Hungo Pavi graen od 943. godine do 1047. U temeljima zidova su naeni ostaci nosivih greda i putem itanja njihovih prstenova moe se odrediti godina kada su posjeeni.


Misterija Anasazija

********

Moderna arheologija ima nekoliko metoda za odreivanje starosti nalazita. Geoloku (prema starosti zemljanih slojeva), kulturno-komparativnu (poreenje keramike, stilova gradnje, umjetnikih predmeta sa narodima koji su ivjeli u blizini) te dvije metode iz XX stoljea: metoda ugljika-C14 (vrijeme poluraspada radioaktivnog ugljika) i dendrokronologiju (utvrivanje starosti prema prstenovima stabla). Sa izvjesnim odstupanjima ugljikova metoda se moe primjeniti na utvrivanje starosti organskih materijala do 55 000 godina u prolost. Dendrokronologija je komparacijom kodova na drveu uspjela otii skoro 10 000 godina u prolost sa preciznou od +/- 5%. Astronom iz Arizone Andrew Douglas je 1929. analizirao nosive grede iz ako kanjona (naselje Pueblo Bonito) i iz neto sjevernijeg peubla Aztec i njihovim poreenjem je utvrdio da najstariji primjerci seu 800 godina prije Kolumbovog dolaska na ameriko tlo. Nastala je nova nauna disciplina, dendrokronologija, a Douglas je osnovao Laboratoriju pri Univerzitetu u Arizoni koja i danas ima najvei broj primjeraka prstenova stabla sekvoje, hrastova, borova i drugih. Njegov doprinos arheologiji i historiji je neprocjenjiv. Zahvaljujui tim istraivanjima poznate su tane godine kada su posjeena stabla za gradnju naselja u ako kanjonu. tovie, i godinje doba kada je stablo posjeeno i ostavljeno da se sui.

******** Susret sa pueblom Hungo Pavi mi donosi i prvu priliku da dotaknem rasuena debla koja su obraena rukom Anasazija. Naselje ima orijentaciju prema istoku i direktno gleda na sveto brdo Fajada Butte. Nekoliko preivjelih zidova, koji jo uvijek prkose vremenu te pregrade koje su dijelile prostorije, je sve to je ostalo vidljivo iznad povrine zemlje. Paljivim promatranjem (i uz dosta imaginacije) moglo se zakljuiti da je prizemni dio kompleksa imao 73 prostorije. Ostaci dvije kive su vidljivi u centralnom dijelu. Hungo Pavi je smjeten tik uz litice kanjona. U pozadini se, uz napor, vide ostaci uklesanih drevnih stepenica koje su bile sastavni dio mree puteva svijeta Anasazija. Ostaci dvospratnog zapadnog zida i irina nosivih zidova od preko jednog metra (!) upuuju da su na njima bili smjeteni jo, najvjerojatnije, dva sprata. Na taj nain bi se broj prostorija popeo na oko 200.


Misterija Anasazija

Fotografija 7: Debljina nosivih kamenih zidova je preko jedan metar, Hungo Pavi, ako kanjon, Novi Meksiko

Sve do ovog momenta pria ide nekako logino. Imamo malo naselje odnosno apartmanski kompleks od 200 prostorija u kojeg bi mogli smjestiti stotinjak manjih porodica. Tu su i ceremonijalne kive za zajednika okupljanja. Meutim, u ruevinama prostorija nema tragova kamina, odnosno ograenih prostora za ognjita. A ivjeti est surovih zimskih mjeseci bez grijanja ne zvui logino. Nadalje, na ovu veliinu puebla trebalo bi biti izgraeno barem petnaestak manjih kiva, jer bi obino svaki klan imao svoju kivu uz par velikih, zajednikih kiva. Zakljuak: Hungo Pavi je sluio kao povremeno prebivalite, u ljetnim mjesecima, vrlo limitiranom broju Anasazija.


Misterija Anasazija

Fotografija 8: Visoki trospratni zid je okruivao naselje sa oko 200 prostorija, Hungo Pavi, ako kanjon, Novi Meksiko

emu onda toliki napor za izgradnju tako solidnih i irokih kamenih zidova? Usto, nekada je na zidovima bio plaster sa ukrasnim crteima. Graevinski poduhvat neproporcionalnih razmjera s obzirom na to koliko se koristio. Nova zagonetka.

******** Melvin me ekao u autu dok sam obilazio naselje. Motor i hlaenje radi. Posluio se ledenim ajem sa zadnjeg sjedita koji je odavno prestao biti leden. Naao je i neku radio stanicu na panjolskom. Jesi li naao to interesantno?, ovaj put on poinje. Neke odgovore i nova pitanja, odgovaram. Pokuavam se onda sjetiti gdje smo stali sa razgovorom. Reci mi, zato si mi rekao da su panjolci bili korisni vidovnjacima?. Njihovo prisustvo je pomoglo spiritualnim liderima Indijanaca da usavre svoja znanja. udno je, ali ekstremni teror kojem su bili izloeni tada, a kasnije i pod bijelim ovjekom, dao im je zamah da razviju nove spiritualne procedure i nove principe,


Misterija Anasazija

govori Melvin. Koliki je broj tih vidovnjaka bio u godinama panjolskih i anglo osvajanja? U poetku velik. Meutim, kasnije je znatno reduciran. Uglavnom je veina bila pobijena. A danas?, nastavljam. Nekolicina. I oni su razasuti na sve strane. Da li si s njima u kontaktu? Sa ponekim. Vidi, zadnjih nekoliko stoljea, preostali vidovnjaci su svjesno sebe izolirali. Posljedica je bilo stvaranje odvojenih zajednica. Primjera radi, ti zna za postojanje devetnaest Pueblo plemena. Ako odemo daleko u prolost, moe se vidjeti da je devetnaest vidovnjaka zaelo proces osamostaljivanja jednih od drugih na razliitim teritorijima. Dananja plemena imaju dosta razlika ak i u jeziku i nekim obiajima, a opet svi mi vodimo zajednikim korijenima.

******** Kreemo dalje. Nekoliko kratkih kilometara do posebne, dugooekivane arheoloke poslastice. PUEBLO BONITO (4) ako kanjon, Novi Meksikojuli 2004. Amerika vojna ekspedicija je ula u teritorij Navaho indijanaca. Posjeta ako kanjonu je uslijedila 1849. Porunik James Simpson i njegov meksiki vodi Karavahal (Carravahal) su najimpresivnije od trinaest ruevina kanjona nazvali Pueblo Bonito, lijepi gradi. Originalno ime koje su mu Anasazi dali nije poznato. Ali, zato su stotine godina kasnije svoja imena naputenom gradu dali Hopi, Pueblo i Navaho indijanci.


Misterija Anasazija

Fotografija 9: Pueblo Bonito, srce svijeta Anasazija, u punom sjaju oko 1 100. godine, ako kanjon, Novi Meksiko

Od ponovnog otkria sredinom XIX stoljea Pueblo Bonito je neprestano vandaliziran u narednih 70 godina. Od etverospratnih zidova, osamsto apartmana, etrdesetak standardnih i tri velike kive ostalo je malo. I kao da to nije bilo dovoljno, 1941. je kolapsirala gigantska stijena iznad Pueblo Bonita. Trideset hiljada tona teka tzv. Prijetea stijena se sruila na ruevine gradia ispod sebe uz potmulu buku. Od pedeset metara iroke, trideset metara visoke i petnaest metara debele stijene ostala je, kao to sam se mogao uvjeriti, gomila manjeg kamenja. Dodatnih tridesetak prostorija Pueblo Bonita je zauvijek uniteno. U pripremi putovanja prouavao sam fotografije iz doba kada je Prijetea stijena jo uvijek bila dio litica. Nesumnjivo je da su Anasazi i prije gradnje bile svjesni opasnosti od ruenja. Zato su u podnoju stijene podigli kamene terase koje su usporavale eroziju i minimizirale opasnost od ruenja. Navaho indijanci su, impresionirani ovim graevinskim poduhvatom, Pueblo Bonito nazvali Tse biyahnii a ah, odnosno stijena koja je privrena odozdo.


Misterija Anasazija

Fotografija 10: Ostaci Prijetee stijene, teke 30 000 tona, koja je kolapsirala na Pueblo Bonito 1941. godine, ako kanjon, Novi Meksiko

Gradnja Pueblo Bonita je zapoeta 850. godine. Dograivan je u tri navrata da bi gradnja stala 1 150. Dokazi ivota se u njegovim prostorima nalaze do poetka 1200-ih, a onda, neoekivano i bez prisile, grad se mirno i misteriozno naputa. Impresionirani graevinskim umijeem Anasazija, prvi arheolozi i historiari procjenjuju broj stanovnika Pueblo Bonita na nekoliko hiljada. Broj prostorija (800) su pomnoili sa potencijalnim lanovima porodica (4-5) i dobili su ove cifre. Na slian nain su doli do populacije u ako kanjonu: 13 gradia po par hiljada ljudi, dakle govorimo o dvadeset pet hiljada ljudi. I to je imalo smisla da bude centar svijeta Anasazija koji bi, po njima, brojao stotinjak hiljada ljudi u radijusu od hiljadu kilometara. Naalost, raunicu im je pokvarila zdrava logika. Naime, u Pueblo Bonitu je samo pedesetak prostorija sa ognjitem za vatru. Najedamput, umjesto tri-etiri hiljade ljudi procjena broja stanovnika se smanjuje na samo stotinjak itelja. U polovini okolnih naselja uope nema ognjita za vatru u prostorijama to znai da su ova naselja bila samo povremeno naseljena (tokom ljeta).


Misterija Anasazija

I sad se postavlja pitanje odakle radna snaga za podizanje impresivnih kamenih zidina, etverospratnica i krunih kiva, mree kamenih puteva koji su se prostirali stotinama kilometara daleko i povezivali oko 150 velikih kua (naselja) Anasazija. I sve to u uvjetima surove klime, krte zemlje i oskudne vode kada je glavnina vremena ipak trebala biti posveena osiguranju hrane.

******** Nekoliko fotografija ostataka Prijetee stijene i ostao sam bez filma. Vraam se u auto po novi film. Melvin, po obiaju, sjedi uz klimu upaljenu na najjae, slua svoju meksiku radio stanicu, zamiljenog pogleda. Ledenog aja vie nema. Melvine, hoce mi se pridruiti u obilasku ruevina Pueblo Bonita? pokuavam da pridobijem drutvo. Ti idi, a ja u te pratiti pogledom. I biti uz tebe, izvlai se jo jednom. Na ovaj momenat sam ekao dugo, govorim da se naem pokraj velike kive i pokuam doi do spoznaja Anasazija kada su se okupljali u njima. Nadam se da e osjetiti kolosalno otkrie vidovnjaka Anasazija, zagonetno mi se obraa. Vidim da u ostati jo par minuta u autu. Melvin me mami. Kakvo kolosalno otkrie?, pitam. Vidi, vidovnjaci Anasazija su, uz veliki rizik, uspijevali da vide neopisivu silu koja je bila izvorom svih ivih bia. Zvali su je Orao. Zato orao?, sada ve ima moju punu panju. Onih par odbljesaka koji su mogli izdrati, oni su vidjeli neto to je podsjealo na crno-bijelog orla beskrajne veliine. I ta su jo nauili o toj sili?, izvlaim iz Melvina. Vidjeli su da Orao daje svijest i znanje. On kreira bia da bi oni ivjeli i obogaivali datu im svijest i znanje. I onda?


Misterija Anasazija

Oni su vidjeli kako ta obogaena svijest naputa bia nakon smrti i kako se kree ravno ka Orlu koji bi je progutao, sporim glasom Melvin saoptava zastraujuu istinu. Hoe da kae da je jedini razlog za nae postojanje da obogatimo svijest svojim ivotnim iskustvima i da ta svijest slui kosmikoj sili kao hrana?, razmiljam naglas. Pogledi nam se sreu. Njegove tamnosmee oi i naborana koa mi ne pruaju utoite. Kao da smo doli do zadnje kosmike stanice i znamo da nemamo vie kuda. A ishod nam ne ide u korist. Vidovnjaci Anasazija su vidjeli da su iva bia tu da obogate svijest koja bi postajala Orlovom hranom. Od drevnih vremena do danas. I zauvijek. zavrava Melvin. Toliko o otkriima vidovnjaka Anasazija, mislim se u sebi. Izlazim iz auta pod dojmom naeg razgovora.

******** Stojim ispred gradia i posmatram njegove konture. Pueblo Bonito je bio izgraen u obliku slova D. Kruni dio kompleksa gleda na jug primajui i zadravajui sunevu toplotu za vrijeme hladnih zimskih dana. Najvea kiva je perfektno orijentirana u pravcu sjever-jug (bez upotrebe kompasa, naravno). Svaki kamen je ugraen u zidove sa posebnom panjom. Zid koji dijeli kompleks na dvije polovine nema odstupanja od perfektne orijentacije prema sjeveru (tanije, odstupanje je manje od jedne etvrtine jednog stepena!). Velika kiva na istonoj polovini naselja je smjetena na crti od tono 45 stepeni prema istinskom sjeveru. Oigledno, gradnja je bila dio astronomske orijentacije Anasazija. Prvi dio naselja na koji me dovodi uski put su istone zidine. Ostaci dva visoka zida i u njima neobian otvor prozor. Kasnije u otkriti tragove est slinih ugaonih prozora. Paljivim promatranjem ustanovljena je njihova astronomska funkcija. Naime, tokom godine se sa ovih prozora moe promatrati kretanje sunca sve do konca oktobra. I kada se ini da sunce nestaje sa horizonta, jer ga vie nije lako pratiti iz ove pozicije, deava se neto neoekivano. Uski traak svjetlosti prolazi kroz prozor i moe se pratiti na zidu susjedne sobe. Sa dolaskom novih dana i sedmica na tom zidu se prati kretanje suneve svjetlosti. I, napokon, na dan zimskog solsticija, 22. decembra, sunevi zraci oblikuju


Misterija Anasazija

kvadrati koji poiva na samom uglu dva susjedna zida!

Fotografija 11: Dokazana je astronomska funkcija uganih prozora Pueblo Bonita koji su pratili sunevu putanju, ako kanjon, Novi Meksiko

Ako ve nisu imali kalendar na zidu, barem su mogli preko putanje suneve svjetlosti znati kada se pribliava prvi dan zime. Ono to danas ne vidimo na zidovima je plaster koji je prekrivao ove kamene zidove i vjerojatni markeri na zidu koji bi oznaavali vane take suneve putanje.

******** Za izgradnju trinaest naselja u kanjonu trebalo je posjei i ugraditi 225 000 stabala. A najblie ume su se nalazile ezdesetak kilometara daleko.


Misterija Anasazija

Temelji zidova Pueblo Bonita su, slino kao i kod ostalih naselja, iroki preko jedan metar. Zidovi koji se nastavljaju na njih se suavaju i to nam govori barem dvije stvari. Prvo, da su originalni graditelji znali da e im graevine imati vie spratova te su podizali masivne donje zidove; a drugo, sa uim zidovima na viim spratovima su imali manji pritisak na donje zidove. Svaki kamen je posebno poravnan i obradjen.

Fotografija 12: U zidove Pueblo Bonita paljivo je ugraeno preko 50 miliona obraenih kamenih ploica, ako kanjon, Novi Meksiko

Imajui u vidu da je Pueblo Bonito imao stotinjak stalnih stanovnika, a ostala naselja jo i manje, realno je postaviti pitanje kako je bilo mogue u tako kratkom periodu izgraditi impresivne i masivne graevine. Ovaj kompleks je imao samo jedan uski ulaz u naselje. Sem otvorenog, irokog gradskog trga koji je povezivao kive, ulaz u pojedine apartmane je bio mogu samo uz upotrebu drvenih ljestvi. Visoki, etverospratni zidovi su stvarali barijeru za nepozvane goste. Usto, ispred naselja su se nalazile dvije velike zidane platforme sa dodatnim zidovima koji su bili vanjski zatitni omota.


Misterija Anasazija

Glavni i jedini ulaz je, vremenom, sa dva metra suen na manje od metra. A onda, kada su sredinom XIII stoljea Anasazi otili iz svog Pueblo Bonita, i taj prolaz je zazidan.

******** ako kanjon je bio centar svijeta Anasazija. Pueblo Bonito je najvee naselje smjeteno u samom centru kanjona. A sredinja prostorija 150 metara irokog Pueblo Bonita je velika kiva sa radijusom od dvadesetak metara.

Fotografija 13: Ostaci Velike kive, perfektne sjever-jug orijentacije, spiritualnog sredita Pueblo Bonita, ako kanjon, Novi Meksiko

Mala klupica ispred ostataka podzemne kive me poziva da sjednem. U srcu sam nestale civilizacije. Ispod mene su izranjale sve njihove tajne, nadanja i planovi. Uz svjetlost vatrenog ognja, dim i miris trava u lulama, kreirala se sadanjost i budunost zajednice Anasazija koja se prostirala stotinama kilometara unaokolo. Sve do momenta kada e pasti odluka da se ulazna vrata, mirno i dostojanstveno, zauvijek zatvore.


Misterija Anasazija

Fotografija 14: Za izgradnju trinaest veih naselja u kanjonu posjeeno je 225 000 stabala; najblie ume su bile udaljene preko 60 km. S obzirom da Anasazi nisu imali metalnih alata,

zaprenih ivotinja niti toka, ostaje misterijom kako su ova naselja izgraena u kratkom periodu sa minimalnim brojem radnika

CHETRO KETL (5) ako kanjon, Novi Meksikojuli 2004. Petsto metara jugoistono od Pueblo Bonita smjeten je etro Ketl (Chetro Ketl). Izgradjen je u obliku slova D. Stranje zidine duine 170 metara su podupirale pet spratova visoko naselje sa oko 500 prostorija i 16 kiva.


Misterija Anasazija

Ruevine se diu iznad polupustinjskog krajolika. Naputene. ikara unaokolo. Osamsto godina vjetra i kia skrili su sistem tunela, prostorija i kiva koji je povezivao dva najvea naselja ako kanjona. Arheolozi su, naime, 1920-ih godina otkrili temelje i ostatke zidova izmedju Pueblo Bonita i etro Ketla. Skoranja ispitivanja sa laserskim podzemnim imiima su otkrila i dodatne prostorije.

Fotografija 15: Umjetnika rekonstrukcija elegantnog naselja Anasazija etro (Chetro) Ketl, godina 1200., ako kanjon, Novi Meksiko

Kodovi prstena drvea pronadjeni u potpornim zidovima ovog puebla su potvrdili da je 945. podignut prvi sprat. U narednih 170 godina ukupno 26 000 stabala e se posjei u umama ezdesetak kilometara udaljenim da bi naselje dobilo konaan oblik. Radijus najdebljeg potpornog stabla (panjolski viga) iznosi 65 cm. Prevoz tih stabala e ostati misterijom. Pedeset miliona kamenih ploica je obradjeno i ugradjeno u zidove ove velike kue. Koliko ruku je bilo potrebno za takav poduhvat? Samo nekoliko desetina itelja etro Ketla je ivjelo u ovom elegantnom kompleksu. Donji spratovi su uglavnom sluili kao spremita; dvostruki zid je okruivao naselje. Prostorije na viim spratovima imale su izlaz na balkone. Tih balkona danas vie nema. Ali su, prema historijskim kronikama iz 1901., dijelovi balkona jo uvijek bili netaknuti. Naredne dvije decenije oni e nestati. Avanturisti i snabdjevai muzeja e, prilikom svojih posjeta kanjonu, potporno drvo balkona koristili za loenje u hladnim noima. I tako je od balkonskih terasa ostao sam pepeo.


Misterija Anasazija

********

Moj razgovor sa Melvinom se, uz povremene prekide, nastavlja. Kroz prednje staklo gledamo prema obrisima ruevina etro Ketla. Svijet nije ono to mi mislimo da jeste, govori Melvin. Mi mislimo da se on sastoji od objekata, ali to jednostavno nije istina. Slaem se s tim. Sve se moe svesti na nivo energetskih polja, odgovaram. Da, ali ti kao prosjean ovjek, ne moes vidjeti ta energetska polja. Tek ako bi mogao da ih vidi, ti bi bio vidovnjak. U tom sluaju bi mogao da dokaes tu istinu. Ono to me je iskustvo nauilo je da, u drutvu onog od koga se moe neto novo uti, imam pogled uenika. I upravo jedan takav pogled sam uputio prema Melvinu. On je to shvatio i nastavio: Svijet nije tako vrst i stvaran kako nas naa ula pokuavaju obmanuti. Ali, svijet nije niti samo puki odsjaj. Puno puta uje da je svijet samo iluzija, ali to nije tano. U jednu ruku on je realan, u drugu nije. Pa kako razluiti granicu?, pitam. Sluaj paljivo, evropski Teksaaninu. Kroz naa ula dobijamo informacije o vanjskom svijetu. To je injenica. Ali ono to vidimo, to nije injenica. Jer, mi uimo kako da koristimo ula. I tu nastaje problem. ekaj, da vidim da li sam shvatio. Mi imamo ula koja detektiraju predmete i pojave oko nas. I tu nema sumnje. Ali, problem nastaje kako koristimo ta ula. Je li tako?, pitam. Vrlo dobro. Postoji neto to utie na naa ula. I zbog toga je ono to nam naa ula daju na uvid iskrivljeno, objanjava Melvin dalje. Dobro, Melvine. Mi, na primjer, sada gledamo u ruevine ovog naselja. Iznad nas su litice kanjona. Je li to realno ili ne? Da li nas ula lau? to je iskrivljeno u toj slici?, pojednostavljujem razgovor. Naa ula nam govore da je ispred nas kamena ruevina i planina. Oni imaju svoju veliinu, boju, oblik. Mi ak imamo veliki broj kategorija za razliite ruevine ili planine. I to je u redu. Ali, razmisli o ovome. Naa ula vide i primaju odreene informacije zato to su prisiljena na to.


Misterija Anasazija

Opet sam se zamislio. ta je to to naa ula prisiljava da rade na odreeni nain?, ponovo idem sa pitanjima koja trae precizan odgovor. Vidi, naa svijest nam govori da smo okrueni svijetom objekata. Ali, naa svijest i naa ula su totalno pod utjecajem Orlovih zraenja. O.K. Dakle zraenja dolaze iz kosmikog izvora. I kako ona izgledaju? pokuavam u glavi da stvorim sliku. Ona su fluidna, uvijek u pokretu, a opet, nepromjenljiva i vjena, zavrava Melvin.

******** Fotograf, istraiva i umjetnik William Henry Jackson, posjetio je ako kanjon 1877. Jackson je tokom svog devedesetdevetogodinjeg ivota obiao itav svijet i, za potrebe ovog naeg priloga, pominjemo ga kao jedinog autora koji je preveo ime etro Ketl. Po njemu, ovo ime znai kini pueblo. Nije identificirao izvor, a najvjerovatnije je rije o imenu Pueblo indijanaca. Zato kino naselje? Polovica kinih dana u kanjonu deava se tokom ljetnih mjeseci. Obino je rije o iznenadnim pljuskovima. Ove ljetne kie stvaraju prave male potoie koji se slijevaju niz litice kanjona. Ovakvi tokovi vode su osobito bili prisutni u sjevernom dijelu kanjona. Stanovnici naselja su napravili sistem irigacionih kamenih kanala da bi sauvali ovu vodu. Primjeri tri takva kamena kanala se nalaze u i oko etro Ketla. Navaho indijanci su imali dva imena za ovo naselje. I, u oba sluaja, Navajo nisu govorili o karakteristikama samog naselja ve o okolini u kojoj je podignut. Prvo ime tsebidatiniani znai pokrivena rupa i odnosi se na zatvorene kamene usjeke u oblinjem kanjonu; drugo ime nastla kin, odnosno kua u uglu govori o lokaciji ovog naselja u blizini poluzatvorenih litica kanjona. Prvi arheolozi su graevinsko udo svijeta Anasazija pokuavali objasniti blizinom meksikih civilizacija i njihovim utjecajem na graevinsko i astronomsko umijee stanovnika kanjona. Kada su pronali ostatke kamenih stubova etro Ketla to im je bio krunski dokaz u njihovim tvrdnjama. Zbilja, jedan red kvadratnih kamenih stubova je svojevremeno bio okrenut glavnom trgu. Vremenom je prostor izmedju stubova ispunjen graevinskim materijalom i nastao


Misterija Anasazija

je novi zid. Time je samo potvreno starije porijeklo samih stubova. Slini stubovi su podizani u centralnoj meksikoj dolini (gradovi Azteka i Tolteka). Medjutim, dodatna istraivanja su ipak dovela do zakljuka da ovi stubovi nisu nastali u originalnoj fazi izgradnje (945. godine) nego tek naknadno (1075.). Time je utjecaj srednjoamerikih kultura pao u vodu.

Fotografija 16: Ostaci Velike kive iji je krov bio teak 90 tona; ispod nje je otkrivena jo starija kiva, etro Ketl,

ako kanjon, Novi Meksiko Na glavnom trgu se istiu ostaci velike kive. Na krune zidove se naslanja ulazna soba sa prolazom; u podnoju kive kruna kamena klupa; na sredini kive ogradjeno ognjite sa kamenim zidiem-deflektorom za vatru. etiri velika potporna stuba su nosila krov kive teak devedeset tona (!); ispod tih stubova dublje pod zemljom su pronaene krune kamene ploe teke po pola tone. Opet, ispod njih su se smjenjivali nivoi lignita i cigli da bi jo dublje bile pronadjene kone torbe sa tirkiznim dragim kamenom u prahu (?). Amerikanci su predvodili prva organizirana iskopavanja 1920. Novomeksiki muzej sa E.


Misterija Anasazija

L. Hewitom je u tri navrata raiavao ostatke gradia. Kive su, na primjer, bile toliko pune zemlje, kamenja i otpada da su koristili eksploziv za raiavanje. Ono to su u treoj fazi (1933.) otkrili je da se glavna kiva u stvari sastoji od dvije kive jedne na drugoj. Ona starija je bila 5 metara pod zemljom irine 18 metara. Formalni ulaz nije pronaen ve se morao sruiti jedan od zidova gornje kive. Zahvaljujui nepristupanosti starije kive pronaen je originalni materijal u centralnim stubovima, misteriozni podzemni otvori, uske stepenice, zidna udubljenja sa dragim kamenjem Trodimenzionalne projekcije velike kive se mogu vidjeti na interesatnom web sajtu: http://sipapu.gsu.edu/html/kiva.html

********

Ulazim u rashlaeni auto. Klima radi na najjae. Melvine, na prvi pogled ove ruevine ne izgledaju neobino. ak ni impresivno. Ali, to vie razmiljam o njima to vie uviam koliko je napor bio potreban da se tisue stabala prevuku na tako velike daljine i da se obrade milioni komada kamenja. A pri tome su imali aicu stanovnika ovdje. Ostataka drugih naselja nema desetinama kilometara. Zna li koje su transportne metode koristili? Metalni alati, tokovi, zaprene ivotinje nita od toga nije bilo prisutno prije hiljadu godina. Znam da su od domaih ivotinja imali samo urke. Ali mi se ne ini da su urke vukle stabla po 60 kilometara?, postavljam pitanje mom saputniku. Sasluao me. Krenimo dalje, gestikulira rukom pokazujui naprijed. Posluam ga. Vozimo se nekoliko stotina metara. U jednom momentu mi pokaza prema liticama kanjona. Anasazi kriju mnoge tajne. Oni su bili u stanju prekoraiti vremenske granice. Prelaziti iz spiritualne u materijalnu dimenziju. U ovim liticama postoje prolazi koje bijeli ovjek jo nije pronaao. Neki od odgovora su skriveni duboko u kanjonu, zagonetno e Melvin. Na tren sam zaustavio auto. Sa desne stane puta, ograda sa icom. Mali drveni znak Oblast zatvorena iza ove tocke. Nisam imao u planu ovdje izlaziti. Moda neki drugi put. Budem li imao vremena na povratku

******** Parkiram. Na poetku pranjave staze tabla koja upozorava da se kreem ka grobu legendarnog istraivaa, arheologa-amatera i trgovca Richard Wetherhilla. Rije je o


Misterija Anasazija

kontroverznom raneru iz Kolorada koji je koncem XIX stoljea otkrio niz Anasazi naselja u Koloradu i Juti. Kada je 1896. doao u ako kanjon, Amerika je kroz njegovo pisanje i iskopavanja postala svjesna ako fenomena. Wetherhill je time cementirao svoju slavu kao autor najpoznatijih amerikih arheolokih otkria. Dobio je angaman u ekspediciji Amerikog muzeja prirodne historije. I mada je bio priuen arheolog, njegove metode iskopavanja, fotografiranja i sortiranja su nadmaile kolovane arheologe. I, kako to ve obino biva, oficijelna nauka je traila od politiara da mu se zabrani dalje istraivanje, jer nije imao formalnog obrazovanja. Donosi se prvi ameriki zakon o zatiti historijskih spomenika, alju se nove univerzitetske ekspedicije u istraivanja, a Wetherhill prestaje biti arheologom i postaje trgovcem.

Fotografija 17: Richard Wetherhill, krajnji desno, priueni arheolog, sa ekipom iz Hydeove ekspedicije 1896. godine, ako kanjon, Novi Meksiko

Na arhivskoj fotografiji koju sam uspio pronai, vitki Wetherhill se uslikao sa ekipom iz Hydeove ekspedicije u kanjonu 1896. Proturjeni su zapisi iz poznije faze njegovog ivota. Dio Navaho indijanaca koji su radili za njega su se pohvalno izjanjavali o svom poslodavcu. Meutim, kruile su prie i o njegovoj osornoj naravi. To ga je, napokon, kotalo ivota. etiri su razlicite verzije kako je Wetherhillov ivot okonan. No, sigurno je samo to da je ubijen nakon estoke svae izmedju njegovih radnika i Navaho indijanaca. Time je pridodan jo jedan upeatljiv lik galeriji ovog kanjona.


Misterija Anasazija

PUEBLO DEL ARROYO (6) ako kanjon, Novi Meksikojuli 2004. Nastavljam sa obilaskom kanjona. Anasazi su ovdje zablistali, iznenada, i nakon tristo godina dostojanstveno i misteriozno zatvorili sve velike kue iza sebe. Period od 850. do 1 150. godine je doba njihovih elegantnih graevina i spiritualnih uzleta. Arheolozi govore o primitivnim nomadima od prije dvije hiljade godina do 700. godine u ovim krajevima. Slijedi skoro dvijesto godina praznine do pojave Anasazija. Nakon njihovog odlaska je ponovo 200 godina tiine. Kada su se napokon pojavili Pueblo i Hopi indijanci njihova arhitektura i duhovni izleti su bili samo blijeda kopija Anasazija. Kako naputene ruine mogu mnogo da kau onome koji eli da slua. Ruke koje su podizale ove skladne graevinske komplekse u neobinom obliku slova D, da bi ih dostojanstveno zakljuali nakon svog odlaska, su nam ostavili poruke koje moemo pokuati proitati. Pueblo Bonito je srce civilizacije Anasazija. To je najstariji kompleks s kojim je sve krenulo oko 850. godine i koji je neprekinuto bio naseljen do iza 1 150. godine. Naselja Una Vita i Penasco Blanco biljee 250 godina ivota. Za njima idu tri naselja koja su se koristila po stotinu godina: Hungo Pavi, Chetro Ketl i Pueblo Alto. I, na koncu, Anasazi su u poznijem periodu napravili jo sedam kompleksa u kome su ostali samo jednu do dvije generacije (?!): Casa Rinconada, Casa Chiquita, New Alto, Kin Kleso, Wijiji, Tsin Kletzin i Pueblo del Arroyo. Broj itelja jednog puebla se moe odrediti prema broju manjih (porodiih) kiva, broju ognjita i koliini pronaenih posuda u prostorijama. Nepunih etrdesetak obitelji u Pueblo Bonitu bilo je sreditem ogromnog teritorija od preko hiljadu kilometara radijusa!


Misterija Anasazija

Slijedea enigma je da preko polovine naselja u ako kanjonu nije imalo ognjita, dakle nisu bila stalno nastanjena. Kako protumaiti injenicu da je aica ljudi iz sredita ovog nepristupanog kanjona izgradila impresivne graevine za koje bi bile potrebne hiljade ljudi i neprekinuti dugogodinji rad? Kako su komunicirali i irili svoj utjecaj na ogromnom podruju kojeg zapremaju etiri dananje amerike drave (New Mexico, Colorado, Utah i Arizona)? Sve prostorije u naseljima ako kanjona su iste veliine. Ova prosta injenica nam govori nekoliko stvari. Anasazi nisu bili hijerarhijsko drutvo kao to je nae. Nije bilo bogatih i sromanih. Nije bilo plemstva, svetenstva, plave krvi i klase potlaenih. Drutvo socijalne pravde? Jednakosti? Postojanje nekoliko veih i vie manjih kiva mi govori da je protok informacija od vijea mudrih (grupe vidovnjaka) iao nesmetano i dvosmjerno prema svakoj porodici. Spiritualni izleti, kontrolirane astralne projekcije vidovnjaka, omoguavale su redovan kontakt izmedju udaljenih naselja svijeta Anasazija. Astronomska znanja vidovnjaka nastajala su kao kombinacija informacija iz dva svijeta, uz upotrebu materijalnih i duhovnih ula. Putanje Sunca, Mjeseca, planeta i zvijezda su praene i biljeene piktoglifima na liticama ili u orijentaciji zidova i prozora. Nisu ostavili pismo, pisane tragove o sebi. Kao da su osjeali da e im vijek na Planeti biti kratak i odlazak dobrovoljan tako da nee imati potrebe govoriti o sebi onima koji dolaze iza njih. Ipak, nastavimo otkrivati njihove tajne.

******** Melvine, ideja o Orlu me je jako zaintrigirala, koristim priliku za razgovor izmedju obilaska dva naselja. To nije samo ideja, odgovara. To je injenica. I to zastraujuca. Ali, kakva je kosmika sila taj Orao?, pitam. Za vidovnjake je Orao realan kao to je vrijeme ili sila gravitacija stvarno za tebe. Istovremeno je isto tako apstraktan i neshvatljiv. Dobro, Melvine, gravitacija je moda abstraktan koncept, ali njome se bave naune


Misterija Anasazija

discipline i postojanje te sile se moe dokazati, nastavljam. Postojanje Orla i njegovih zraenja se isto tako moe dokazati, Melvin e strpljivo. Objasni mi Orlova zraenja, izvlaim iz njega. Orlova zraenja su svuda oko nas; proimaju sve to postoji, znano i neznano. Nema rijei da opiu ta su zapravo Orlova zraenja. Vidovnjak ih mora vidjeti i osjetiti. Jesi li ih ti vidio? Naravno da jesam. A opet ti ne mogu do kraja rei to su ona. Oni su prisutnost, sadanjost, pritisak koji kao da ima svoju teinu. Vidovnjak moe uhvatiti samo odbljesak tih zraenja. Slino kao to moemo samo nazrijeti postojanje Orla. Misli li Melvine da je Orao izvor tih zraenja? To se podrazumijeva. Mislio sam, da li si vizualno mogao da vidi nastanak zraenja? uj, nema nita vizualno u vezi Orla. itavo tijelo vidovnjaka osjea Orla. Objanjenje za to je vrlo jednostavno. Mi, ljudska bia, kao i sva druga tijela, smo samo proizvod Orlovih zraenja. To znai da se trebamo vratiti svojim sastavnim komponentama i onda emo osjetiti zraenja Orla. Meutim, ljudi imaju jedan problem. Svijest. Nju hrane ula. A svijest interpretira dobijene informacije od ula i tu se stvar komplicira. Ni vidovnjaci ne mogu pobjei od ovog nedostatka. Zato i govore u pojednostavljenim terminima kao to su Orao ili zraenja. U stvarnosti nema Orla niti njegovih zraenja. Ono to postoji je neto nedokuivo ivim biima, zavrava Melvin ovu rundu razgovora.

******** Pueblo del Arroyo je planiran i podignut izmedju 1 065. i 1 100. godine. Ime mu je dao porunik James Simpson i njegov meksiki vodi Carravahal tokom ekspedicije 1849. godine (naselje uz potok). Identian je prijevodu starijeg Navaho imena Tabaah kini. Pravo ime je ostalo nepoznato. Ovo naselje ime nekoliko razlika koje odmah uoavam. Za razliku od ostalih velikih kua Anasazija, koje su odreda smjetene uz litice kanjona, Pueblo del Arroyo je lociran na sredini kanjona. Ostali kompleksi imaju kruni oblik D okrenut prema jugu; u ovom pueblu taj kruni zid je okrenut istoku. Pueblo del Arroyo ima dobro ouvane manje kive, ali nema velike kive.


Misterija Anasazija

Prvi temelji ruevina na koje nailazim uskim putem su takoe vrlo neobicni. Predstavljaju tri zatvorena kruna zida. Svakih nekoliko metara su imali pregradne zidove. Drugim rijeima, originalni graditelji su podigli tri velike krune prostorije jednu u drugoj, a pregradni zidovi su formirali svojevrsni labirint. Ovo je jedini takav labirint u kanjonu. Svrha mu nije odgonetnuta. Ja pretpostavljam da je ovaj labirint imao eksprimentalnu ulogu za Anasazije. injenica da nisu imali veliku zajedniku kivu, ali su imali ove krune prostorije govori mi da su vidovnjaci u njoj imali specijalne spiritualne sesije sa svojevrsnim izazovima za mlae lanove.

Fotografija 18: Labirint sa tri koncentrina i nizom predgradnih zidova mjesto specijalnih spiritualnih izazova za inicirane (?),

Pueblo del Arroyo, ako kanjon, Novi Meksiko Nakon labirinta izbijam na juni obod naselja. Ponovo neto sasvim novo: prostorija od preko trideset pet metara duine. Vidljivo je da je vanjska strana zida poela da se naginje i to je bio razlog to su u kasnijem periodu pridodati boni zidovi da sprijee njegovo obruavanje. Ti boni zidovi su kasnije posluili kao osnova za nove prostorije. Puzajui se uvlaim u jednu od manjih prostorija. Dodirujem drveni okvir vratiju na kome je upisan broj 6195. U literaturi nalazim na podatak da je ovo drvo testirano i precizno mu je odreeno vrijeme kada je posjeeno: 1 104. godine. U dugakoj prostoriji ispred mene su pronaeni ostaci kostiju tri odrasle crvene are.


Misterija Anasazija

Cijenjene zbog svog raznobojnog perja, ove are su bile dijelom trgovine izmedju Anasazija i junih meksikih kultura. Ovaj zakljuak se namee zbog injenice da nisu pronaeni kosturi mladih ara ili beba. Trideset pet stepeni celzijusa; skidam eir i briem znoj sa ela. Pogled prema kanjonu. U daljini su Pueblo Bonito i etro Ketl na desnoj strani; na lijevoj je Kin Kletso. Sunce je jo visoko i zrake miluju zarasle trgove naselja. Vraam pogled i pokuavam da obujmim itav Pueblo del Arroyo. Samo jedna treina temelja je otkopana. I onda se stalo. Zatvaram oi i zamiljam originalni izgled u obliku slova D: tvrava ili svemirski brod? Ukupno 285 prostorija, etiri sprata i 24 manje kive.

Fotografija 19: Izgled naselja Pueblo del Arroyo oko 1120. godine; ovo je jedina Velika kua Anasazija

locirana u sredini kanjona. Kruni labirint je prikazan u donjem desnom uglu i jedini je u ako kanjonu

Novih iskopavanja nema. Navaho, Pueblo i Hopi indijanci se protive tome. A arheologija


Misterija Anasazija

kae da je najbolji nain ouvanja ruevina ostaviti ih zatrpane pod zemljom.

******** Zato nisu nastavili sa iskopavanjem? pitam Melvina kada sam se vratio u auto. Ova naselja se trebaju vratiti majci Zemlji, a ne da se uznemiravaju, ve sam pretpostavljao Melvinov odgovor.

******** Dobrodoao predah. Ispijam nekoliko gutljaja vode. Udahnem duboko nekoliko puta i ponovo zapoinjem razgovor sa Melvinom. U glavi mi se isprepliu slike ovih ruevina sa Anasazijima u kivama i njihovim spiritualnim izletima, predstave Orla i onda mi se ini da su vidovnjaci slono zakljuili da ovaj zemaljski ivot i nema puno izazova i da je njihov odlazak rezultat kolektivne odluke da se ne nastavlja sa novim generacijama na Zemlji, upitno se okreem Melvinu. Vidi to je samo jedan dio istine o Anasazijima, objanjava Melvin. ini mi se da si poeo pravilno da shvata vanost spiritualnih izleta vidovnjaka. Mada moram priznati da je opis Orla koji guta nau svijest ostavio dubok dojam na mene, otvaram se. Stvarni dojam bi mogao izmjeriti tek kada bi ga ti vidio. Kada ti osjeti ovu kosmiku silu onda bi znao kako da je definira. Umjesto Orla moda bi ti vidio magnet koji jednostavno privlai svijest nakon smrti tijela, nastavlja Melvin. A ta je sa nestankom Anasazija? Da li je rije o kooridniranom, zajednikom odlasku? Da li su vidovnjaci digli ruke od ovog ivota? I nisu vidjeli smisao u obogaivanju svijesti koju e na kraju Orao ionako progutati, kako ti kae? insistiram na odgovorima. To je malo sloenije nego to misli, odgovara Melvin. Anasazi nisu ivjeli samo izmeu dvije dimenzije, kanjona i Orla. Bude li uporan nai e neke iznenaujue odgovore, zagonetan je moj prijatelj.


Misterija Anasazija

KIN KLETSO (7) ako kanjon, Novi Meksikojuli 2004. U planu mi je da posjetim jo jedno naselje Anasazija u kanjonu: Kin Kletso. Navaho indijanci su ga nazvali utom kuom. Po utoj okolnoj travi ili sunevom odbljesku? Nisam siguran, jer su ruevine tamno sive boje. Melvine, obraam se mom saputniku Pueblo indijancu, ovdje je jo jedna velika kua Anasazija. Da li su vidovnjaci vidjeli ove graevine istim oima kao i mi? Vidi, vidovnjaci su u ona vremena pokuali da utvrde ta im je dostupno, a ta ne. I tako je nastala podjela na poznato i nepoznato. Ono to su u svojim izletima mogli vidjeti postajalo bi poznatim terenom i to bi mogli dalje ispitivati. Ubrzo su shvatili da je ova oblast ubjedljivo najmanja; puno vei prostor je pripadao nepoznatom. A najmudriji meu njima su definirali jos jednu dimenziju: neshvatljivo. Ta dimenzija je bila beskrajno velika. Melvin je koristio moje pitanje da bi mi dao puno kompleksniji odgovor nego to sam oekivao. Osjeao sam kako eli da potcrta limitiranost naih ula i spoznaja. Kive Anasazija, nastavlja Melvin, bile su svjedokom pokuaja vidovnjaka da iscrtaju mape dohvatljivog njihovim spiritualnim ulima. Bez obzira na njihov status u svakodnevnom ivotu Anasazi zajednica, ovi vidovnjaci bi se ponaali kao radoznali djeaci pred ogromnim zidom nepoznatog. Zajednikim naporom su formirali prve definicije i procedure. Poesto ti spiritualni izleti nisu bili tako naivni, jer su sretali svakojake duhovne monstrume. Moda je njihovo najvee dostignue u tome da su jasno prepoznali da svi ovi tereni poznatog, nepoznatog i neshvatljivog pripadaju sveproimajuim Orlovim zraenjima. ekaj Melvine, ako je sve dio tih kosmikih odnosno Orlovih zraenja, zato bi nam neka od njih bila dostupna, a neka ne?, pitam Vidovnjaci Anasazija su shvatili da su sva iva bia proeta zraenjima. Takodje, bilo im je jasno da su ivi organizmi kreirani tako da mogu da shvate do odreene mjere ta zraenja. Svaka iva vrsta ima svoj limit u shvatanju, pojanjava Melvin. ini mi se da sada slijedi odgovor na moje pitanje, smijeim se. Tako je. Ove ruevine naselja ispred nas i itav vidljivi svijet nastaje kao rezultat utjecaja Orlovih zraenja na na organizam i nae shvatanje onog to vidimo, uzvraa


Misterija Anasazija

Melvin sa smjekom. Melvine, da vidim da li sam shvatio. Mi smo dio Orlovih emanacija, odnosno zraenja koja tvore sve oko nas. A mi, uz pomo svojih ula, koja mogu da shvate samo mali dio tih zraenja, vidimo samo djeli prave slike svijeta oko nas?, pokuavam da rezimiram. Upravo tako. Ono to ovjek doznaje preko svojih ula je jako mali dio Orlovih zraenja, gotovo beznaajan. A opet ni tu sliku ne moemo potpuno zanemariti. Jer, to je ono to ljudi nazivaju svojom realnocu, zakljuuje Melvin ovu rundu razgovora.

******** Kin Kletso je posve neobina graevina za ako kanjon. Za razliku od svih ostalih nema oblik slova D, vec je pravougaon. Nema uobiajenog gradskog trga. Nema velikih kiva. Ali zato je, kao to je i obiaj, smjeten uz same litice. Pedeset pet prizemnih prostorija i jo toliko na prvom spratu. etiri manje kive i jedna velika kiva u obliku tornja.

Fotografija 21: Ulazna tabla u moderno i kompaktno naselje Anasazija Kin Kletso koje je originalno imalo 100 soba i pet kiva, ako kanjon, Novi Meksiko

ini mi se da su sve ove velike kue imale unikatnu razliku u gradnji po kojoj bi krili pravilo uobiajenog dizajna. Na taj nain bi postajali jedinstveni u ako svijetu na


Misterija Anasazija

osoban, kreativan nacin. Istovremeno, sve one imaju arhitektonske slinosti. Kao da se ruka arhitekte poigravala sa svakom novom kreacijom dodajui neto novo, komunicirajui sa prirodnom okolinom. Kin Kletso ima udnu, gotovo modernu jednostavnost u gradnji. Kompaktan je. Podsjea me na veliki dalmatinski trajekt zauvijek usidren u podnoju kamenih litica. Ovo naselje je dio pola tuceta novijih naselja kanjona podignutih izmedju 1125 i 1130. godine. Dokazi ivota u njemu, kao i u ostalim malim naseljima, traju samo jednu generaciju: 25 godina. Zato onda zapoinjati takav graevinski poduhvat samo za jednokratnu upotrebu?

Fotografija 21: Dvospratna kruna kiva (toranj) prati putanju sunca za vrijeme zimskog solsticija, Kin Kletso, ako kanjon, Novi Meksiko

Dvije table ispred naselja. Prva upozorava na svetost mjesta: uite sa potovanjem. Druga upozorava na noviji stil gradnje u odnosu na Pueblo Bonito. Nagaa se da je Kin Kletso podignut pod utjecajem Anasazija iz sjevernih predjela: iz dolina Mesa Verde i Montezuma. Djelomino ouvani zidovi dvospratne krune kive su ispred mene. ini mi se da je gradnja itavog naselja zapoela sa ovom kivom. Od nje se pogled prua prema procjepu litica na jugoistoku. Izlazak sunca dvije sedmice prije zimskog solsticija u decembru bi se


Misterija Anasazija

mogao pratiti preko tog procijepa u brdu ispred. Na dan zimskog solsticija sunce bi izalo i bilo bi vidljivo na desnom uglu procijepa. Ve slijedee jutro, dan nakon solsticija, bi nestalo iz tog procijepa.

******** Za koji minut mi slijedi uspon uz litice. Prije polaska uzimam novi film i baterije. Pozivam Melvina da mi se pridrui. Pustiu te da sam uiva u pogledu sa vrha kanjona, dobijam oekivani odgovor. Ja u malo ovdje protegnuti noge. Melvine, ta je onda ovjek?, gotovo nezainteresiranim glasom mu se obraam nastavljajui na malopreanji razgovor. Odgovor je vrlo jednostavan, odgovara kao da nismo ni pravili pauzu. Za nas, vidovnjake, ljudi su svjetlosna bia. Nae svijetlo se sastoji od onih Orlovih zraenja koja su zatvorena u jajoliku ahuru koju mi nazivamo tijelom. I upravo ta zraenja nas ine ovjekom. Moe li ti vidjeti ta zraenja u naoj cahuri?, pitam. Da, vidovnjaci mogu vidjeti zraenja u svakom ivom biu. Jesu li ta zraenja kao svjetlosne zrake?, nastavljam. To bi bilo isuvie pojednostavljeno. Teko ih je opisati. Ja ih vidim vie kao svjetlosne spirale. I ono to je obinom ovjeku neshvatljivo je da su te spirale svjesne, ive i vibrirajue. Koliko ih ima?, ponovo pitam. Ima ih toliko da broj nema nikakvog znaenja. I pri tome je svaka od njih vjenost za sebe. Pitam se da li je Melvin prouavao kvantnu fiziku, superstring teoriju i jedinstvenu teoriju polja. to ga vie sluam ini mi se da on govori o rjeenju svih pitanja nae moderne nauke: kako doi do jedinstvenog objanjenja za sve pojave u prirodi? Kako definirati teoriju koja e objasniti elektro, nuklearnu i magnetnu energiju, vrijeme, prostor, sve vidljive i nevidljive dimenzije? Gdje je taj zajedniki nazivnik? U desetoj dimenziji? Da li ona obuhvaa sve pojave u kosmosu? Da li su Melvinove svjetlosne spirale, odnosno Orlova zraenja, odgovor na pitanja koja


Misterija Anasazija

nai elitni umovi postavljaju? Da li su vidovnjaci Anasazija iz svojih skromnih graevina, bez struje i vode, kompjutera i teleskopa, vidjeli i itavim svojim biem, materijalnim i spiritualnim organima osjetili kreativnu silu kosmosa koju su nazvali Orlovim zraenjima? Da li ovaj pedeset pet godina stari Pueblo indijanac predstavlja sponu izmeu kosmikog Kreatora, ili Orla kako ga zove, s jedne strane i nae dimenzije i limitiranih Zemljana, s druge strane? Gledajui orlove u indijanskoj mitologiji, plesovima, slikama ili perima na njihovim nonjama, uini se da oni govore samo o ptici orlu. Da li je tako? Moda je simbolika izblijedila, ali to ne znai da je potpuno nestala. Kako je kratak put od indijanskog plesa za turiste u dananjim rezervatima do univerzalnih istina o kojima govore njihovi vraevi prisjeajuci se puno jasnijih pria svojih predaka, vidovnjaka! Imamo li prava da se podsmjehujemo primitivnim vjerovanjima urodjenika? Ili da uinimo napor da ih promatramo kao uenici koji mogu nai odgovore na naa najkompliciranija pitanja? PUTEVI ANASAZIJA (8) ako kanjon, Novi Meksikojuli 2004. Strmi uspon, nekoliko uskih prolaza i nalazim se na stazi koja me vodi ka mesi zaravnjenom vrhu kanjona. Sa vrha litica dobija se sasvim druga perspektiva na kanjon, geometriju naselja i njihovu meusobnu komunikaciju. irina i otvorenost ako svijeta postaje mi jasnija dok se kreem drevnim stazama Anasazija. Uurbanim korakom se uspinjem ka poslednjoj destinaciji moje posjete ako kanjonu: litici iznad Pueblo Bonita. est godina sam ekao taj trenutak: od onog dana kada sam satima stajao zamiljen pred umjetnikom vizijom ovog drevnog grada. Njegova skladnost i gotovo vanzemaljska arhitektura su mi nadohvat ruke. Kasno je popodne, ali je sunce jo uvijek visoko. Imau dovoljno vremena da sjednem i upijam dojmove iz doline ispod mene.


Misterija Anasazija

Fotografija 22: Pogled na ruevine Pueblo Bonita sa vrha mese, ako kanjon, Novi Meksiko Nakon dvadesetak minuta izbijaju prvi obrisi Pueblo Bonita. Sa svakim novim korakom ruevine postaju bolje vidljive. U glavi mi se smjenjuju slike originalnog izgleda i ovog to je ostalo preda mnom. Ostaci visokog junog zida imaju drvenu potporu da se ne bi uruili; nagovjetavaju pravilni kruni oblik naselja. Sve su kive otkrivene; utrobe im zjape ispunjene prainom i niskim rastinjem.


Misterija Anasazija

Fotografija 23: Pogled na kive, spiritualna i astronomska sredita Puebla Bonita sa vrha mese, ako kanjon, Novi Meksiko

Odmaram se na litici tono iznad Pueblo Bonita. Ispod mene je bila poetna taka impresivne mree puteva. Od svih materijalnih uda Anasazija ovo je valjda bilo najvee. Osamsto godina neupotrebe i neodravanja ovih puteva uinilo je svoje. Deset metara iroki i laserskom preciznou ravni putevi prestali su biti vidljivi golom oku sa zemlje. ak i sa ove litice ne mogu da vidim njihove obrise. Tek u avionu, sa visine od oko 3 000 metara, vidljivi su usjeci u zemlji kojima su nekada kroile noge Anasazija. Avio-arheologija zasluna je za otkrie mree puteva dugake preko 800 kilometara. Oni se radijalno ire od Pueblo Bonita i u pravilnim putanjama idu u pravcima Kolorada, Arizone i diljem Novog Meksika. Zato im dajem atribut uda?

1. Ovi putevi nisu nastajali kao staze kojima su ili bosonogi urodjenici. Oni su rezultat planskog i ininjerskog zahvata. Izgraivati, a zatim odravati mreu od


Misterija Anasazija

nekoliko stotina kilometara, moe se samo sa stotinama stalno zaposlenih radnika. Problem nastaje u injenici da tih stotina radnika jednostavno nije bilo. Ovaj kanjon je imao par stotina obitelji koje su se morale brinuti o osiguranju dovoljno vode i hrane u surovim uvjetima. A zatim i o izgradnji impresivnih naselja od kojih pola nije niti bilo stalno nastanjeno. Koliina materijala, a osobito transport drveta iz ezdeset ili stotinu kilometara udaljenih uma je udo za sebe. I otkud slobodne ljudske ruke za izgradnju deset metara irokih puteva?2. Putevi su napravljeni bez metalnih alata. I bez tokova i kola. I bez zaprenih ivotinja.3. Putevi ne prate konfiguraciju terena. Oni ne vijugaju. Kada se pred njima nau litice, putevi se uspinju, dolaze do zaravnanih vrhova (mesa) i zatim se sputaju prema dolini. Ostaci udubljenja-oslonaca za ruke i noge i danas se mogu vidjeti uklesani u litice.

Fotografija satelita svemirske agencije NASA dokazuje perfektni pravac drevnih puteva Anasazija

4. Stotinu kilometara uokolo nije bilo nijednog naselja Anasazija. Prva su tek na sjeverozapadu dananjeg Novog Meksika. emu onda deset metara iroki putevi. (I ponovo pitanje ko je odravao ovu mreu puteva u ovoj pustari?)5. Kamo vode ovi putevi? Do drugih naselja Anasazija? Pogreno! Velika veina zavrava pedeset ili stotinu kilometara daleko od Pueblo Bonita i ne spajaju ga sa drugim naseljima. emu onda ovakav graevinski zahvat kad nema vidljive


Misterija Anasazija

ekonomske funkcije?6. Da bi putevi bili ravni i nivelirani prilikom njihove izgradnje kopalo se duboko od 10-50 cm. Nekada u zemlji, nekada u stijeni. Sa strana su podizani zidii od kamena ili zemlje.7. I kao da ovo sve nije bilo dovoljno, Anasazi su odluili da uz pojedine dionice podiu paralelne puteve. Uz takozvani Sjeverni put, ali i Juni put, postoje etiri puta jedan do drugoga. Razdvojeni su manje do 40 metara i perfektno paralelni.8. Vrijeme podizanja puteva je precizno smjeteno u period 1 050 - 1 100 godine. Analizom keramike i artifakata utvreno je da su svi putevi podignuti u vrlo kratkom periodu. Nakon 1 150. godine ovi putevi se vie nisu koristili.

Fotografija 24: Pogled na ako kanjon odakle su radijalno polazili misteriozni putevi diljem svijeta Anasazija

Prve arheoloske pretpostavke su govorile o putevima kao trgovakim rutama. Meutim, kada se saznalo da velika veina puteva ne spaja naselja te da se putevi nelogino penju na litice samo da bi odrali svoj pravac ozbiljni arheolozi su nevoljko morali odbaciti ovu tezu. Zatim se nagaalo da putevi vode do izvora vode kao najznaajnijeg prirodnog resursa. Ni ta teza nije mogla nai svoju potvrdu u realnosti. Jedino to je bilo zajedniko ovim putevima je da su se na njihovim krajevima nalazile male kamene kuice/hramovi ili kruni kameni blokovi. To je nagnalo arheologe da ovim putevima daju religiozno-ceremonijalnu dimenziju.


Misterija Anasazija

Kada se historiari i arheolozi nau pred neobjanjivim onda upotrebljavaju svoj omiljeni izraz ceremonijalno. Kada objanjavaju kive i spiritualne procese Anasazija u njima onda govore o ceremonijalnoj ulozi kiva. Ili, kau da su one imale ulogu modernih crkvi. Kada ne mogu objasniti ulogu puteva onda govore o njihovom ceremonijalnom znaenju (?) Zbilja, to im to znaci?

******** Julsko popodne, tridesetak stepeni, niska vlanost, na vrhu mese lagani vjetar. Ugodno. U ruci drim dva trokutasta komada potamnjele keramike Anasazija. Pogled mi krui kanjonom. I onda, slike poinju da se uredno slau jedna za drugom. Zrak mi je razbistrio misli. panjolac de Miera je prije 230 godina ovaj kanjon nazvao aka. Time je preveo navaho rijec Tzak aih, odnosno trake bijelih stijena. Trake, odnosno string, kao iz superstring teorije koja pretenduje da objasni sve pojave u prirodi. Nadalje, aka je u korijenu rijei ako i akra. ako kanjon je bio srce svijeta Anasazija. Njegova energetska akra od koje su se radijalno irili energetski tokovi. (Prisjeam se jednog napisa sa avio-fotografijom koja je prikazivala aureolu oko kanjona.) Ispod povrine Zemlje idu energetski tokovi. Na mjestima gdje se oni ukrtaju su energetski potentne toke. Kao one u Meksiku (Teotihuacan), Peruu (Machu Pichu), Egiptu (Giza), Engleskoj (Stonehenge), Tibetu Mreu podzemnih energetskih tokova su markirali potomci Atlantidjana u jugozapadnoj Engleskoj podiui mreu puteva na povrini koja se poklapala sa onom ispod povrine. Iz ove dimenzije nije bilo prihvatljivog objanjenja za stotine kilometara Nazca linija u Peruu. Perfektno ravni putevi su ve hiljadama godina ucrtani na njenoj kamenoj pustinji. Tek nedavno je dokazana energetska potentnost Nazca linija. Deset metara iroki kameni putevi, perfektno ravni (bez obzira na topografiju terena) se proteu svijetom Maja u Centralnoj Americi. Hodajui ovim putevima koji na svojim krajevima nekad imaju gradice, a nekad samo hramove, Maje su hodale po energetskim


Misterija Anasazija

linijama Planete pokazujui na taj nain svoje znanje i potovanje prema Planeti. I sada, napokon, medju kamenim zaravnima svijeta Anasazija. Ponovo deset metara irine, stotine kilometara ravnih puteva formiraju svojevrsnu spiritualnu i informatiku mreu nalazei se na povrini energetskih zemljinih linija. Da li je postojala komunikacija izmedju vidovnjaka Anasazija, spritualnih Maja i potomaka Atlantidjana? Komunikacija koje je premostila vremenske i prostorne barijere? Odgovor se, oigledno, krije u samom pitanju.

******** Zadovoljan sam. Dodirujem kamen kojim su hodali moji daleki prethodnici. Djeca Anasazija koja su se igrala na mesi i odrasli koji su ispraali zalazak sunca u zenitu svojih ivota. Vrijeme je da se vraam. S osmjehom kruim pogledom oko sebe. I naputam ovo sveto mjesto.

******** Dok sunce zalazi, sumiram rezultate moga susreta sa ako fenomenom. Odgovori na pitanja o graditeljskom umijeu Anasazija i svrsi njihovih puteva, kiva i naselja se ne nalaze u ovoj dimenziji. Pitanja koja poinju sa kako (kako su prenosili stotine hiljada stabala sa stotinjak kilometara udaljenosti, kako su stigli obraivati milione kamenih ploa za svoja naselja, kako su izgradili impresivnu mreu puteva, itd.) svoje odgovore ce nai u komunikaciji vidovnjaka Anasazija sa onim iz vremena civilizacija iz Meksika, Perua ili Engleske. Pitanja koja poinju sa zato (zato graditi gradove koji e se koristiti par decenija, zato graditi mreu puteva u beskrajnoj pustari, zato su otili) ponovo je odgovor u razmjeni iskustava sa spiritualnim vodiima iz ranijih civilizacija. Onda zastanem. I, pitam se, zato bi se oni ograniavali samo na komunikaciju sa civilizacijama prolosti? U tom momentu se prisjeam razgovora sa Melvinom. Dva puta mi se zagonetno obratio; prvi put u vezi nekakvih kamenih prolaza u kanjonu i, drugi put, u vezi izleta vidovnjaka


Misterija Anasazija

u prolost i budunost. Nauio sam da se misli ne javljaju sluajno. Ve kao putokaz.

Fotografija 25: Vee nad mesom u ako kanjonu AZTEC (9) Aztec, Novi Meksikojuli 2004. Iza mene ostaje ako kanjon. Ponovo na pranjavom putu. Destinacija je sjeverozapad Novog Meksika. Ja idem u Aztec, Melvin u Farmington. Imamo dva sata vonje pred sobom. Dovoljno, mislim se, da jo neto nauim. Ali, isto tako, tko zna ta e ostati


Misterija Anasazija

nedoreeno. Jer, Melvin mi nalii vrelu znanja. Melvine, tvoja objanjenja o prirodi jako slie idejama vrhunskih teoretiara moderne fizike. Oni govore o teoriji energetskih supervlakana kojom objanjavaju sve procese u kosmosu, ukljuujui i stukturu svih ivih bia. Vi, vidovnjaci i fiziari dolazite do istih zakljuaka; vi astralnim projekcijama i kretanjem kroz razliite dimenzije, a oni svojim proraunavanjima, instrumentima i laboratorijskim rezultatima. Polazite sa razliitih stanica, koristite razliite metode, a kreirate iste zakljuke. Zakljuci i objanjenja o kojima govori su rezultat usklaivanja izmeu Orlovih zraenja odnosno energetskih vlakana . unutar i izvan ovjekove ahure, zagonetno zapoinje Melvin. Melvine, u trenutku pomislim da znam o emu govori. A onda me naredni momenat iznenadi sa novom idejom. Hoe mi objasniti ta ti znai usklaivanje vlakana sa dvije strane ovjekove ahure? Vidovnjaci vide ovjeka onakvog kakav on u stvari jeste. Kao bie bjeliaste svjetlosti. Kao ahuru ispunjenu bezbrojnim Orlovim zraenjima. Kao balon ispunjen mikroskopskim energetskim vlaknima. E sada, vidovnjaci vide i Orlova zraenja van ovjekove ahure koja su svjetlija od onih unutar. Vlakna unutar ahura bivaju osvjetljena vlaknima izvan ahure. Ona ih privlae. To znai da su energetska vlakna unutar nae ahure na neki nain inferiorna, tamnija od onih izvan ahure?, razmiljam naglas. Posluaj dalje. Mi, vidovnjaci, moemo da vidimo kako se unutranja vlakna fiksiraju na vanjska. I to njihovo fokusiranje predstavlja svijest bia. Melvine, moram priznati da mi to djeluje kao apstraktno objanjenje svijesti, govorim. Vidi, vanjska vlakna imaju odredjeni pritisak na vlakna unutar ahure. Ovaj pritisak odreuje stepen svijesti koje svako ivo bie ima, objanjava Melvin. Sada povezujem one njegove reenice da sva iva bia imaju limitirani pristup znanju. U glavi mi se formira slika konture ljudskog lika, iznutra ispunjenog energetskim vlaknima, nalik na ribice. I te ribice stoje u polutami eljno gledajui prema vani. A svuda oko njih bljetavo svijetla Orlova zraenja, nepregledna, savrena, kroz koja kola svo znanje kosmosa. Ne mogu se oteti utisku da mi, ljudi, sve moramo predstaviti vizuelno da bi lake shvatili ono to nam se govori. A limit slike koju si predstavljamo je istovremeno i limit nae svijesti. Melvinova razmiljanja me vode u smjeru da zakljuim da dijelovi kosmike svijesti koja


Misterija Anasazija

on naziva Orlovim zraenjima ili energetskim vlaknima, bivaju zatoeni u ljudsku ahuru. Odsjeeni od matice, gube pristup kolanju znanja i postaju inferiorniji. Postaju ljudi. A zatim, mentalnim i spiritualnim naporom, pokuavaju ponovo da spoznaju savrenstvo. Naravno, moemo se upitati u emu je onda svrha cjelokupnog procesa. Nemam sumnje da su Anasazi postavljali sebi ista pitanja. Uvidjevi limitiranost nae ahure nisu smatrali da je neophodno produavati vrstu i tu je njihova civilizacija zavrila svoju zemaljsku misiju. Melvine, reci mi jo jednu stvar. Pominjao si usklaivanje energetskih vlakana. Kako dolazi do toga procesa? pitam. Moda najvee dostignue vidovnjaka je bila njihova sposobnost da manipuliraju ovjekovom ahurom. Svijest je usko povezana sa ahurom; zapravo vidovnjaci su vidjeli da je svijest istaknuta u ljudskoj ahuri. Mjesto gdje se nalazi svijest je svijetlija oblast nae ahure. Vidovnjaci su otkrili da je svijest uski, vertikalni svjetlosni pojas koji je smjeten na krajnjoj desnoj strani nae ahure. Taj pojas se neprekidno prua itavom duinom ahure, objanjava Melvin. Od glave do pete?, zamiljam sliku. Tako je. A majstorstvo vidovnjaka Anasazija je bilo u tome da su uspjeli da pomjeraju taj svijetlosni pojas, odnosno nau svijest, iz njenog originalnog poloaja na povrini ahure

6. Misterija Anasazija

Text of 6. Misterija Anasazija

Marti Misterija LMS 081 Dan Delfina

Misterija Olge CehoveNOVO - Knjizara.com

Marti Misterija 17 Zavera Mesec

Ahmed Bosnic - Atlantida najveca misterija proslosti.pdf

Marti Misterija LMS 001 - Marti Misterija

Marti Misterija - Carev paun (veseli četvrtak, broj 6.)

Marti Misterija LMS 056

Elifas Levi - Kljuc Misterija

Marti Misterija Ledeni grad.pdf

Marti Misterija (SP06) - Nova Atlantida.pdf

Marti Misterija 12 Emotikon

Marti+misterija+lms+101+ +egipcanin+mozes

Marti Misterija 10 Grendel

Marti Misterija 07 Veliki Hudini

Ahmed Bosnic - Atlantida Najveca Misterija Proslosti

Marti Misterija - Misterija i Anabel Li (Lunov Magnus Strip - Vanredni broj 34.)

Marti Misterija 01 Sudbina Atlantide

Marti+misterija+lms+107+ +alisejsko+ostrvo

Marti Misterija 13 Karavadjov Kod

Marti Misterija LMS 094 - Vitez Orlando

Mala Misterija stvaranja - hriscanskicentar.comhriscanskicentar.com/pdf/Mala-misterija-stvaranja_Robert-Dzentri.pdf · Mala Misterija stvaranja Robert Džentri

Marti Misterija (SP07) - Ultimatum.pdf

Marti Misterija LMS 064 - Agarti

001. Marti Misterija

Vladimir Majakovski - Misterija Bufo

Marti Misterija 14 Crno Sunce

Marti Misterija - Zločin u praistoriji (Lunov Magnus Strip - Vanredni broj 6.)

Marti Misterija 03 Trinaesto Iskušenje

Misterija Apisovog priznanja-feljton Večernjih novosti.docx

Marti Misterija 02 Povratak u Nedodjiju

Documents

6. Misterija Anasazija

Text of 6. Misterija Anasazija