OKRUGLI STOL

Prometna povezanost južne Hrvatske

mr. sc. Dalibor Vučić

Dubrovnik, 6. studeni 2014.

SADRŽAJ:

1. USKOTRAČNA ŽELJEZNIČKA PRUGA GABELA –

USKOPLJE – DUBROVNIK

2. PRAVAC ZAGREB – SPLIT

“LIČKA PRUGA” I “UNSKA PRUGA”

3. KORIDOR RH3 (BIVŠI V.C KORIDOR)

4. STRATEGIJA PROMETNOG RAZVOJA REPUBLIKE

HRVATSKE

5. ZAKLJUČAK

Lokomotive 83-149 i 85-019 savladavaju uspon

iznad Rijeke dubrovačke

Uskotračna željeznička pruga

Gabela – Uskoplje – Dubrovnik

- Carskom uredbom od 7. srpnja 1898. određuje se izgradnja pruge i odobrava kredit od 33,6 milijuna kruna: 22 milijuna za hercegovački, te 11,6 milijuna za dalmatinski dio, uz rok vraćanja od 60 godina.

- U proljeće 1897. godine započelo se sa snimanjem i obilježavanjem trase od Gabele do Zelenike duljine 155,5 Km, te odvojcima od Huma do Trebinja (16,7 Km) i Uskoplja do Gruža (16,5 Km). Građenje je započelo 1898. godine i završeno je 1901. godine.

- 15.07.1901. godine puštena je u promet uskotračna željeznička pruga Gabela – Uskoplje – Dubrovnik.

- Dubrovnik više nije prometno izoliran od kopna. Dobio je uskotračnu i zaobilaznu, ali izravnu željezničku vezu preko Sarajeva sve do Save, a u Bosanskom Brodu priključak na europsku mrežu normalnih pruga. Takvu tranzitnu kopnenu vezu s Europom nije imao niti će je imati još gotovo četvrt stoljeća ni jedan grad duž naše obale sve do Rijeke.

Gabela

Uskotračna željeznička pruga

Gabela – Uskoplje – Dubrovnik

- Jedan od dokaza neekonomskih interesa gradnje ove pruge je očit na primjeru udaljenosti Dubrovnika i Cavtata. Cestovna udaljenost je iznosila 17 km, a udaljenost željezničkom prugom 48,5 km

- Pruga je smatrana možda i najtežim građevinskim zahvatom u tadašnjoj državi zbog težine terena, te uvjetom da pruga bude zaštićena od napada s mora. Tome je doprinosila i izgradnja kuća i okućnica za zaposlenike željeznice i njihove obitelji, a na predjelima koje je tadašnja vlast smatrala nepouzdanima, zgrade su građene poput tvrđava, s puškarnicama, a oko njih nije bila dopuštena nikakva gradnja

- Pruga je po svom karakteru smatrana brdskom, najveći nagib na pruzi bio je 28 promila. Pruga je bila širine 760 mm, a bila je predviđena za brzine od 20 km/h.

- Dana 30. svibnja 1976. zadnji se put u Gružu oglasio zvižduk popularnog “Ćira” kada je na svoje oproštajno putovanje krenuo posljednji vlak. Time je Dubrovnik nestao s popisa europskih željezničkih postaja.

Analiza “Lička” i “Unska” pruga

Sredinom 2001. godine izrađen je elaborat "Komparativna analiza pruga pravac Zagreb – Split: "Lička" pruga i "Unska" pruga"

- U elaboratu se navodi da nakon vojno redarstvene operacije “Oluja”, “Lička” pruga postaje jedina veza Zagreba sa Dalmacijom

- Pristupa se njenoj obnovi

- Lički pravac ulazi u prostorne i strateške dokumente (Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske, Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja, Zagreb 1997, Prijedlog Strategija prometnog razvitka Republike Hrvatske, Vlada RH,1999, na temelju Studije o strategiji prometnog razvitka RH, Institut prometa i veza, Zagreb).

Vlada Republike Hrvatske u listopadu 2001. godine ocjenjuje da je potrebno modernizirati i razvijati oba željeznička pravca koji povezuju Zagreb i Split, te zadužuje Ministarstvo pomorstva, prometa i veza da nastavi i intenzivira pregovore sa Bosnom i Hercegovinom radi definiranja zajedničkih radova na "Unskoj" pruzi.

PRAVAC ZAGREB – SPLIT

“LIČKA PRUGA” I “UNSKA PRUGA”

Lički pravac: 424,2 km

Zagreb - Karlovac - Oštarije Oštarije - Gospić - Knin

Knin - Perković - Split

Unski pravac: 393,0 km

Zagreb - Sisak - Sunja Sunja - Volinja - d.g.

R.t. - Ličko Dugo Polje - Knin

Knin - Perković - Split

Bakar

PULA

Raša

RIJEKA

Lupoglav

Buzet

Škrljevo

Šapjane

Ogulin

Josipdol

Oštarije

Kamanje

KARLOVAC

KOPRIVNICA

Sunja

Dugo Selo

Volinja

Kumrovec

Zaprešić

Đurmanec

Savski

Sisak

VARAŽDIN

Zabok

G.Stubica

ZAGREB

Golubovec

Strizivojna

Nova Kapela

Pleternica Vrpolje

Bjelovar

Novska

Banova

Jaruga

Kloštar

Kotoriba

Botovo

Pčelić

Velika

Bizovac

Belišće

Našice

Čakovec

Slavonski

Slavonski

Šamac Županja

Beli

Manastir

Središće

Brod

Marof

Križevci

Mursko

VINKOVCI

Drenovci

Tovarnik

Erdut Dalj

OSIJEK

Borovo

Vukovar

SPLIT

Zadar

Perković

Šibenik

Knin

Metković PLOČE

Dubrovnik

Martin

Brod

Ukupna duljina relacija Zagreb - Split i pojednostavljeni uzdužni profil trase

Realizacija investicija na „Ličkoj pruzi"

u razdoblju od 1995. do 30.06.2014. godine

u 000 kn

Godina 1995.-2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.

Realizacija 340.770 117.388 184.594 609.106 396.200 257.389 142.459

Godina 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. I-VI 2014.

Realizacija 69.906 46.425 82.909 77.583 40.990 88.684 57.376

UKUPNO

2.511.779

PLOČE

KONSTANCA

Koridor Vc!

808 km

1047 km GDANJSK

BUDIMPEŠTA

1058 km

Koridor RH3

(bivši V.C koridor)

Mađarska: 277 km

Federacija BIH i Republika Srpska: 407 km

Hrvatska: 124 km

ZAGREB

Dugo Selo

Križevci

Koprivnica

Čakovec

Botovo

Kotoriba

Lendava

Središče

Varaždin

Đurmanec

GolubovecKrapina

Rogatec

Imeno

Kumrovec

Dobova

Savski MarofZaprešić

KamanjeMetlika

Karlovac

OštarijeOgulin

Oštarije - Ravnice

Rijeka

Šapjane

Ilirska Bistrica

Rakitovec

Buzet

Lupoglav

Pazin

Pula

G. Stubica

Zabok

Sisak

Sisak-Caprag

Sunja

Volinja

Dobrljin

Banova

Jaruga

Novska

Kloštar

BjelovarVirovitica

Pčelić

Velika

Požega

Pleternica

Našice

Nova KapelaBatrina

Slavonski Brod

Sl Šamac

B. Šamac

Županja

Drenovci

Brčko

Privlaka

Tovarnik

Šid

Vukovar

Dalj

Osijek

Vinkovci

Striz.-Vrpolje

Bizovac

Belišće

BeliManastir

GospićKulen Vakuf

Martin Brod

Knin

Zadar

Šibenik

Perković

Split

Metković

Ploče

Borovo

Dubrovnik

Škrljevo

Bakar

Moravice

Magyarboly

Murakeresztúr

Gyékényes

Pécs

BUDAPEST

Raša

Bogojevo

Beograd

Novi Sad

Subotica

Čapljina

Sarajevo

Budimpešta – Ploče: 808 km

Koridor RH3 (bivši V.c koridor) kroz RH prolazi u duljini

124,4 km u dvije odvojene dionice:

1. Sjeverna dionica

DG-Beli Manastir-Osijek-Strizivojna/Vrpolje-Slavonski Šamac-DG 101,6 km

Sjeverna dionica dijeli se na tri poddionice:

1.1. Osijek-Beli Manastir-DG 32,0 km

1.2. Osijek-Strizivojna/Vrpolje 46,8 km

1.3. Strizivojna/Vrpolje-Slavonski Šamac-DG 22,8 km

2. Južna dionica

DG-Metković-Ploče 22,8 km

Σ 124,4 km

- Na sjevernoj dionici u tijeku priprema za izradu Studije okvirnih mogućnosti elektrifikacije

pruge M302 Osijek - Strizivojna-Vrpolje sa izmicanjem pruge na području Đakova i

izgradnje nove dionice Osijek - Čepin uz rub tzv. Poligona C u Osijeku

- Južna dionica je kompletno obnovljena

Koridor RH3 (bivši V.c koridor) – Plan investicija 2014. -

2018. godina:

PROGRAMI I PROJEKTI ZA ŽELJEZNIČKU INFRASTRUKTURU 2014. 2015. 2017. 2018. Ukupna

vrijednost

1.3. Modernizacija pruga na koridoru RH3 (bivši ogranak V.c) 34.500 176.350 100.000 300.000 610.850

1.3.1 Građevinski infrastrukturni podsustav 22.500 5.350 27.850

1.3.1.1. Pružne građevine 22.500 5.350 27.850

1.3.1.1.1. Obnova i ojačanje, dionica Viškovci - Đakovo - Budrovci (10 km),pruge Osijek - Strizivojna - Vrpolje 22.000 22.000

1.3.1.1.2. Obnova i antikorozivna zaštita mosta Duvrat u km 173+859, Kula Norinska u km 175+540, Rastoka km

186+004, te mosta Crna Rijeka u km 188+935, pruga DG - Metković - Ploče 500 1.300 1.800

1.3.1.1.3. Sanacija hidroizolacije podvožnjaka "Trpimirova" u km 0+891 (3 kolosijeka), pruga DG - Beli Manastir -

Osijek 3.000 3.000

1.3.1.1.4. Izrada hodničko-kolničkog sklopa te izgradnja rampe za invalide na bočnom peronu u stajalištu

"Dravski most" u km 1+882 , pruga Beli Manastir - Osijek 250 250

1.3.1.1.5. Rješavanje odvodnje u stajalištu "Komin" u km 188+2/4, pruga DG - Metković - Ploče 800 800

1.3.2. Elektroenergetski infrastrukturni podsustav 8.000 8.000

1.3.2.1. Modernizacija Tk Ploče - Elektrifikacija dva kolosijeka, pruga DG - Metković - Ploče 5.000 5.000

1.3.2.2. Izgradnja stabilnog postrojenja za probu kočnica u TK Ploče, pruga DG - Metković - Ploče 3.000 3.000

1.3.3. Prometno-upravljački i signalno-sigurnosni infrastrukturni podsustav 2.000 3.000 5.000

1.3.3.2. Telekomunikacijski uređaji 2.000 3.000 5.000

1.3.3.2.1. Ugradnja optičkog kabela na stupove KM-a, pruga Metković-Ploče 1.000 1.500 2.500

1.3.3.2.2. Ugradnja optičkog kabela na stupove KM-a, pruga Vrpolje-Sl. Šamac 1.000 1.500 2.500

1.3.4. Modernizacija, rekonstrukcija i elektrifikacija pruga i kolodvora 10.000 160.000 100.000 300.000 570.000

1.3.4.1. Kolodvori 10.000 160.000 170.000

1.3.4.1.1. Rekonstrukcija kolodvora B. Manastir, Kopanica-Beravci i Slavonski Šamac, pruge DG - Beli Manastir -

Osijek i Strizivojna-Vrpolje - Sl.Šamac - DG 10.000 160.000 170.000

1.3.4.2. Željezničke pruge 100.000 300.000 400.000

1.3.4.2.1. Rekonstrukcija i elektrifikacija pruge Osijek - Strizivojna/Vrpolje 100.000 300.000 400.000

Strategija prometnog razvoja Republike Hrvatske

- Šest velikih morskih luka, Rijeka, Zadar, Šibenik, Split, Ploče i Dubrovnik, imaju status nacionalnih ili luka od međunarodnog gospodarskog značaja.

- Trenutno na tržištu Europske unije na jadranske luke otpada samo 3% ukupnog tereta što govori o velikom potencijalu za rast teretnog prometa u svim jadranskim lukama.

- Luke Rijeka i Ploče, a u posljednje vrijeme i luka Split, imaju najveći tržišni potencijal za pretovar tereta. Daljnji razvoj luka Rijeka i Ploče dijelom ovisi o razvoju njihove povezanosti sa željeznicom.

- Stoga je najvažniji projekt u zajedničkom interesu za sektor teretnog pomorskog prometa razvoj i izgradnja željezničkog pravca od Rijeke do Mađarske. Razvoj željeznice u Bosni i Hercegovini od velike je važnosti za razvoj luke Ploče.

Strategija prometnog razvoja Republike Hrvatske

- Problem je izolacija dijela Dubrovačko-neretvanske županije zbog fizičke odijeljenost od ostatka hrvatskog teritorija i nužni je prolazak kroz Bosnu i Hercegovinu koja nije članica Europske unije.

Luka Dubrovnik

- Luka Dubrovnik postala je u posljednjih nekoliko godina jedna od najpopularnijih destinacija za kružna putovanja brodom u Europi. Glavna luka Gruž trenutačno obrađuje više od 1,2 milijuna putnika i 20.000 vozila godišnje.

- Planirani razvoj uključuje modernizaciju i rekonstrukciju putničkog terminala, te daljnji razvoj luke Dubrovnik je prvenstveno usredotočen na putnički promet brodovima na kružnim putovanjima.

Strategija prometnog razvoja Republike Hrvatske

Luka Ploče

- Luka Ploče smještena je na južnom dijelu Jadranske obale i sastoji se od dvije lokacije: Ploča i Metkovića koji zauzimaju više od 230 hektara zemljišta. Oko 90% aktivnosti Ploča je tranzitni promet, jer je luka glavni pomorski izlaz Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore i ima značajke završnih točaka Paneuropskog koridora V.c (TEN-T sveobuhvatna mreža).

- Planirani razvoj temelji se na investicijama u infrastrukturu luke u svrhu razvoja dodatnih lučkih kapaciteta. Novi teretni terminal za suhi rasuti teret (faza I) s godišnjim kapacitetom od 4,6 milijuna tona i dubinom mora od 20 metara bit će operativan u 2015. godini. Luka Ploče će biti specijalizirana za promet kontejnerskim i rasutim teretom

- U luci Ploče godišnje prolazi oko 2,5 milijuna tona tereta od čega se 22% dalje preveze željeznicom. Roba se uglavnom prevozi u smjeru unutrašnjosti, Bosne i Hercegovine i Srbije

Strategija prometnog razvoja Republike Hrvatske

Zaključak

- Unaprijediti željezničku infrastrukturu i uskladiti je u tehničko-tehnološkom smislu sa zahtjevima koji se postavljaju za transeuropsku konvencionalnu željezničku mrežu na željezničkim prugama od značenja za međunarodni promet kako bi se povećao opseg tranzitnoga željezničkog prometa

- Povezati Južnu Hrvatsku željeznicom nužno je za oporavak gospodarstva Republike Hrvatske

- Veliki potencijal morskih luka Rijeka i Ploče potrebno je iskoristiti preduvjetima izgradnje kvalitetne željezničke mreže

- U Strategiji prometnog razvitka RH nije predviđena izgradnja Jadransko – jonskog željezničkog koridora, što je dugoročni plan i sve ovisi o stvarnoj potražnji

- Potrebno je preko timova za pregovaranje i izradu strategije prometnog razvitka Europske unije razmotriti Jadransko jonski koridor kao poveznicu sjevera i juga jugoistočne Europe, te Mediterana sa središnjom Europom

ZAHVALJUJEM NA PAŽNJI!